Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.10 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 1866 42652631 42448387 2026-07-10T05:33:07Z Omarius257 359539 /* */ Slika Sunčevog sistema je sada označena. 42652631 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Solar System True Color SH.png|mini|320x320piksel|[[Sunce]] i [[planet]]i Sunčevog sustava (veličine su u mjerilu, ali ne i udaljenosti).]] '''Sunčev''' ili '''Solarni sustav''', je sustav [[zvijezda|zvijezde]] [[Sunce|Sunca]] i manjih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] što ih okuplja zajednička [[gravitacijska sila]] i kojima fizičko stanje određuje [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva energija zračenja]]. Sustav sadrži 8 [[planet]]a, 3 [[Patuljasti planet|patuljasta planeta]], više od 150 njihovih [[prirodni satelit|prirodnih satelita]], te mnoštvo sitnih tijela: [[komet]]a, [[planetoid]]a, tijela [[Kuiperov pojas|Kuiperova pojasa]], [[meteoroid]]a i [[Međuplanetarna tvar|međuplanetne prašine]]. Sunčeva [[plazma (fizika)|plazma]] ispunja [[heliosfera|heliosferu]], a gravitacijski se utjecaj širi do područja [[Oortov oblak|Oortova kometskog oblaka]] ([[Jan Hendrik Oort]]), koji se nalazi bliže od susjednih zvijezda. Osam planeta razvrstano je u dvije skupine, unutarnju ili [[Terestrički planet|terestričku]], gdje se nalaze [[Zemlja]] i njoj slična 3 planeta ([[Merkur]], [[Venera]] i [[Mars]]), te u vanjsku ili [[Jovijanski planeti|jovijansku]], s [[Jupiter]]om i njemu sličnim divovskim planetima [[Saturn]]om, [[Uran (planet)|Uran]]om i [[Neptun]]om. Unutarnja je skupina [[Stijena|stjenovita]], s tankim [[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosferskim]] slojem (bez njega je jedino [[Merkur]]). Jovijanski su planeti plinoviti s malom stjenovitom jezgrom, i njihov je sastav bliži sastavu protoplanetnoga oblaka iz kojega su planeti nastali. Kemijski sastav Jupitera gotovo je identičan Sunčevu. Razlika između tih dviju skupina planeta posljedica je razvoja u kojem je zračenje mladoga Sunca zagrijalo jezgre bližih planeta i očistilo ih od lako isparivih elemenata. Dobivši tako čvrstu površinu, na njoj se [[geologija|geološkim]] procesima razvila sekundarna atmosfera od pretežitoga [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] (Venera i Mars) i tercijarna atmosfera Zemlje od [[dušik]]a i [[kisik]]a. Svi planeti osim Zemlje prozvani su po [[Grčka mitologija|grčkim]] i [[Rimska mitologija|rimskim božanstvima]]. [[Patuljasti planet]]i su, prema određenju Međunarodnoga astronomskog saveza iz 2006., [[1 Ceres|Ceres]] (Cerera), najveće tijelo glavnoga planetoidnoga pojasa, [[Pluton]] i [[136199 Eris|Eris]] (Erida), najveća [[Trans-neptunski objekt|transneptunska tijela]]. Eris, otkrivena 2003., promjera 2 400 do 3 000 [[km]], veća je od Plutona i zajedno s pratiocem Disnomijom među najdaljim je poznatim članovima Sunčeva sustava (srednja udaljenost od Sunca 67,7 astronomskih jedinica ili [[AJ]]). Glavni [[Asteroidni pojas|planetoidni pojas]] smješten u području između Marsa i Jupitera sadrži mala čvrsta tijela građena od stijena i [[metal]]a. Ta se tijela razvijaju sudarno, a kreću se oko Sunca istim smjerom kao i planeti, ali su im staze izduženije, zbog čega neki odlaze dalje od Saturna ili se približavaju Suncu bliže od Merkura. U Hrvatskoj se planetoidi prate i otkrivaju na [[Zvjezdarnica Višnjan|zvjezdarnici u Višnjanu]]. Zbog intenzivna praćenja i poboljšanja mjernih metoda, u novije se doba otkriva mnogo [[planetoid]]a koji prolaze pokraj Zemlje. Bliža transneptunska tijela gibaju se u blizini [[ekliptika|ekliptičke ravnine]], dok su dalja više raspršena pa se dijele u [[Kuiperov pojas]] ([[Gerard Kuiper]]) i u raspršeni disk. Građena su od [[stijena]] i [[led]]a. Pretežno zaleđena tijela, s udjelom prašine, jesu [[komet]]i, kojih se manji dio nalazi u području divovskih planeta (kratkoperiodni kometi), dok većina pristiže iz Oortova oblaka i ima periode od više tisuća godina (dugoperiodni kometi). Građeni od zaleđenih tvari, kometi imaju svoje podrijetlo u prostorima iza Neptuna. Kometi u prolazu blizu Sunca razvijaju [[Koma (astronomija)|komu]] i [[Rep kometa|rep]] te se postupno raspadaju. Ostarjeli kometi bez hlapljive tvari sliče planetoidima. Postanak i razvoj Sunčeva sustava objašnjava se posljednjih nekoliko stoljeća nizom [[kozmogonija|kozmogonijskih]] hipoteza i teorija. Postojeći podatci dokazuju da su planeti srasli od tvari prisutne u međuzvjezdanom oblaku od kojega je nastalo i Sunce prije 4,65 milijarde godina. Tijela manje mase i ona udaljenija od Sunca brže su se hladila, zbog čega je starost najstarijega stijenja pojedinih tijela različita (na primjer na [[Mjesec]]u 4,45 milijarde godina, a na Zemlji 3,7 milijarde godina). Udaljeni planeti i njihovi sateliti brže su postigli sadašnju nisku temperaturu pa su gravitacijskom silom privukli plin iz [[maglica|maglice]].<ref>'''Sunčev sustav''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58787] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Da se izbjegne zbrka, drugi sustavi nazivaju se [[planetarni sustavi]]. U većini drugih jezika (vidi poveznice) naziv je izveden iz riječi [[Sol (latinski)|Sol]], što je [[latinski|latinsko]] ime za [[Sunce]]. == Nastanak Sunčevog sustava == {{Glavni|Kozmogonija}} [[Datoteka:Protoplanetary-disk.jpg|mini|desno|Umjetničko viđenje prasunčeve maglice.]] [[Datoteka:M42proplyds.jpg|mini|desno|Slika sa [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubblea]] koji prikazuje protoplanetarne prstenove u Orionovoj maglici ([[Messier 42]]), koji vjerovatno vrlo sliče stanju kakvo je vladalo u prasunčevoj maglici kod stvaranja našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]].]] Prema današnjem shvaćanju, postanak i razvoj planetskog sustava odvijao se u nekoliko koraka. Ponajprije, veliki [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani oblak]] se zbija i pritom cijepa na manje dijelove (fragmentacije). Iz tvari sadržane u jednom oblačnom fragmentu oblikuje se Sunčeva maglica kao rotirajući [[disk]]; u njemu dolazi do preraspodjele [[Količina gibanja|količine gibanja]] i pripremaju se uvjeti za nastanak malih kompaktnih tijela. Nakon toga dogotavljaju se i konsolidiraju [[planet]]i. Ovisno o građi s kojom su stasali, planeti i njihovi veći [[satelit (prirodni)|satelit]]i prolaze kroz [[Geologija|geološki razvoj]]. Moramo prihvatiti misao da je sadašnje stanje tijela u planetskom sustavu posljedica načina nastanka i razvoja koji je slijedio nakon postanka. Stoga se i kozmogonija planetskog sustava provjerava sadašnjim stanjem svih vrsta tijela, a u cjelovitu opću sliku treba da se uklope i promjene prisutne u pojedinačnim slučajevima. Sudeći po razvoju zvijezda, Sunčev je sustav nastao iz međuzvijezdanom materijala koji se nalazio u spiralnom kraku naše Galaktike ([[Mliječni put]]). Hladni oblaci plina i praha postoje u galaktičkoj ravnini i danas, mnogo godina nakon nastanka prvih zvijezda Galaktike. Da bi se ti oblaci pretvorili u [[zvijezde]], [[gravitacija|gravitacijska sila]] mora nadjačati težnju [[plin]]a da se širi (ekspandira). Da bi gravitacijsko privlačenje nadvladalo, [[gustoća]] [[oblak]]a mora pri danoj temperaturi prijeći neku kritičnu vrijednost. Zamišljena su dva načina na koja dolazi do povećanja gustoće: ulazak međuzvjezdanog oblaka u područje spiralnog kraka [[galaktika|galaktike]] ili pojava [[supernove]] u neposrednoj blizini. Izučavanje galaktika pokazuje da je u krakovima međuzvijezdana tvar veće gustoće nego izvan krakova, pa se s ulaskom oblaka u spiralni krak oblak usporava i sabija. S druge strane, supernove udarnim valovima zbijaju međuzvijezdanu tvar. U slučaju našeg sustava imamo potvrdu da se zbila eksplozija supernove. U ugljikovodičnim [[meteorit]]ima nađeni su [[izotop]]i koji su potomci [[Radioaktivnost|radioaktivnih elemenata]] kratkog vremena života, a koji se proizvode u toku eksplozije supernove. Prema broju [[atom]]a izotopa procijenjeno je da je od pojave supernove do ukrućivanja meteoritskog materijala prošlo od nekoliko milijuna do nekoliko desetaka milijuna godina. === Prasunčeva maglica === Prilikom odvajanja od drugih dijelova međuzvijezdana oblaka prasunčeva maglica zadržava galaktičko [[magnetsko polje]] - važno svojstvo međuzvijezdana prostora, a zadržava i [[dinamika (fizika)|dinamičko stanje]] u kojemu se oblak nalazio. Prasunčeva maglica zato pri osamostaljenju se vrti (rotira), i u odnosu na središte galaktike, i u odnosu na druge galaktike. [[Maglica]] se nastavlja urušavati. Tvar pada prema središtu oblaka gdje nastaje mlado [[Sunce]]. Ono se zbog stiskanja zagrijava i sve jače svijetli. Najjače je zagrijano u središtu, i ondje se počinju javljati [[Nuklearna fuzija|termonuklearne reakcije]], koje će mu dabati energiju u dugom nizu godina. Sunce se prestaje stezati tek kada ekspanzivni tlak plina poraste toliko da se izjednači s hidrostatskim tlakom. Za vrijeme stezanja Sunca i stezanja cijele maglice, a zbog sačuvanja [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]], Sunce i maglica se vrte sve brže. Disk je to plosnatiji što se brže vrti. Disk je tijelo osne [[Simetrija|simetrije]] i ima jednu osobitu ravninu - ravninu [[ekvator]]a. One čestice koje se još ne nalaze u ekvatorskoj ravnini privlači, osim Sunca, i veća [[masa]] koja se u ekvatorskoj ravnini već nalazi; čestice “padaju” u ravninu ekvatora. To omogućuju, i tome pridonose, neelastični sudari među česticama, jer se u toku neelastičnog sudara smanjuje komponenta brzine okomita na ekvatorsku ravninu (slično se dešava kod [[Saturnovi prsteni|Saturnovih prstena]]). Takvo vladanje jače je izraženo kod zrnaca praha nego kod slobodnih atoma, pa se prah vrlo brzo taloži u sloj u ekvatorskoj ravnini; mnogo tanji od maglice. Staze budućih planeta bit će ograničene na širinu sloja pa ne moraju ležati točno u ravnini Sunčeva ekvatora. Nezaobilazni dinamički problem razvoja sustava označava prijenos kutne količine gibanja sa Sunca na planete. Budući je najmasivniji dio maglice, prasunce sadrži najveću kutnu količinu gibanja. Danas je pak 50 puta veća količina gibanja sadržana u revoluciji planeta nego u rotaciji Sunca, iako Sunce ima masu 750 puta veću od mase svih planeta. Na jedan način, [[količina gibanja]] može se prenijeti [[magnetsko polje|magnetskim poljem]]. Ono je usredotočeno u središnjem plinovitom zgušćenju, mladom Suncu i silnice izlaze iz njega u obliku [[spirala]], prolazeći kroz čitav disk. Svojstvo je magnetskog polja da je u [[ionizacija|ioniziranom]] plinu zarobljeno. Sunce je pomoću magnetskog polja povezano s maglicom i predaje joj [[energija|energiju]]. Mlado Sunce okretalo se 100 puta brže. Zamislimo li magnetske silnice kao elastične lisnate [[opruga|opruge]] koje vire iz osovine - Sunca, zaključit ćemo da će se te opruge požurivati vrtnju maglice u kojoj su isidrene; iako je ta slika posve [[mehanika|mehanička]], ona dobro opisuje stvaran proces. Sunčeva se vrtnja prenosi na maglicu. Koliko kutna količina gibanja maglice poraste, toliko se kutna količina gibanja Sunca smanji. Zbog povećanja kutne količine gibanja maglica se udaljava od Sunca. Na drugi način, kutna se količina gibanja može prenijeti i putem vrtložnih gibanja u maglici. A znatna količina gibanja mogla je da se izgubi u prostor gubitkom mase u obliku [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]]. Prijenos kutne količine gibanja sa Sunca na maglicu ima dvojaku posljedicu. S jedne strane u jednom će se trenutku izgubiti veza maglice i Sunca i ono više neće moći usisavati maglicu. Drugo, maglica poprima količinu gibanja koju će prenijeti na tijela u njoj rođena, na buduće planete.<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> === Nebularna teorija === {{glavni|Nebularna teorija}} U kakvom su odnosu današnji pogledi na postanak planeta prema kozmološkim teorijama, kao što je Kantova i druge? Današnji stav rezultat je iskustva brojnih istraživača, provjerena neposrednim podacima o fizičkom stanju tijela, o sastavu njihovih atmosfera, reljefu, kemijskom i mineraloškoj strukturi, radioaktivnom datiranju, magnetskom polju, gravitacijskom polju. Od teorije [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] (1755.) i [[Pierre-Simon Laplace|Pierre-Simona Laplacea]] (1796.) preuzeta je ideja o nastanku Sunca i planeta iz međuzvjezdane maglice (nebularna teorija). Kant je pošao od predodžbe hladnog oblaka prašine u kojemu se prilikom gravitacijskog stezanja rotacija javlja sama od sebe - što nije moguće (unutarnje sile ne mogu od kaotičnog gibanja dovesti do uređenog). Kant ne ide dalje od općih prirodoslovno-filozofskih postavki. Laplaceova teorija je prva metamatički obrađena teorija. Laplace pretpostavlja da već postoji usijana [[maglica]] koja rotira te prati kako se maglica hladi, steže i ubrzava vrtnju. Današnji slijed argumenata je drukčiji: maglica se ne steže zbog [[hlađenje|hlađenja]], već zbog prevlasti [[gravitacija|gravitacijskog privlačenja]], a pritom se, uz ubrzanje vrtnje, gravitacijskom energijom zagrijava. Kada postignu brzinu kruženja, vanjski dijelovi maglice više ne tlače na središnje dijelove. Postali su samostalni i imaju oblik prstena. Središnja se masa dalje steže i time razdvaja od prstena. Od prstena nastaje planet. Planeti bi tako morali nastati postupnim stezanjem središnje mase koja za sobom redom ostavlja prstenove. A sateliti bi morali nastati istim procesom pri ubrzavanju vrtnje planeta, koji je po Laplaceu na početku također plinovit. Postoji još jedan bitan nedostatak teorije. Ostavivši samostalan prsten, centralna [[masa]] bi pri stezanju trebala zadržati veći dio kutne količine gibanja. Dokaz protiv teorije je i gibanje [[Saturn]]a i njegovih prstenova: unutarnji dijelovi Saturnova prstena gibaju se brže od Saturnove površine; slično se i [[Fobos (mjesec)|Fobos]] giba brže od [[Mars]]ove površine! Po današnjem tumačenju nebularne teorije maglica ne dolazi u stanje nestabilnosti zbog vrtnje. Osim toga, u odvojenom prstenu prije će doći do [[Retrogradno gibanje|retrogradne vrtnje]] planeta nego do direktne. Teorije Kanta i Laplacea napuštene su početkom 20. stoljeća uglavnom stoga što nisu uspjele ispravno predvidjeti raspodjelu [[količina gibanja|količine gibanja]]. == Sunce == {{Glavni|Sunce}} [[Datoteka:The Sun in white light.jpg|mini|[[Sunce]]]] [[Datoteka:Fusion in the Sun.svg|mini|desno|[[Niz proton-proton]] dominira u zvijezdama veličine [[Sunce|Sunca]] ili manjim.]] [[Datoteka:Sunspots NOAA 486 and NOAA 484, October 24th, 2003 (noao-04698).jpg|mini|[[Sunčeve pjege]] snimljene 24. oktobra 2003. godine]] [[Datoteka:Solar eclipse 1999 4 NR.jpg|mini|desno|Sunčeva [[korona (astronomija)|korona]] snimljena posebnim [[teleskop]]om - [[koronagraf]]om.]] '''Sunce''' je najbliža [[zvijezda]], središte sustava planeta, u kojem se nalazi i [[Zemlja]]. Smješteno je u ekvatorskoj ravnini [[Mliječna staza|Mliječne staze]], 26 000 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] daleko od njezina središta, oko kojega obiđe za 230 milijuna godina brzinom od 230 [[Metar u sekundi|km/s]]. Brzinom od 20&nbsp;km/s giba se u smjeru zvijezde [[Vega|Vege]] ([[Apeks|Sunčev apeks]]). Sunce je nastalo prije 4,65 milijarde godina kao treća zvjezdana generacija, skupljanjem međuzvjezdane tvari, kojoj se [[gustoća]] počela povećavati potpomognuta vjerojatno udarnim valom bliske [[supernova|supernove]]. O njoj svjedoči prisutnost složenih [[atomska jezgra|atomskih jezgara]] u Suncu i planetima, koje ne bi mogle, zbog relativno male mase Sunca, nastati [[Nuklearna fuzija|nuklearnim procesima]]. Danas Sunce [[Toplinsko zračenje|zrači]] za trećinu više nego što je zračilo u početku, a porast se nastavlja, pa se smatra da će Zemlja postati nenastanjiva za manje od milijardu godina. Nakon 4 do 5 milijardi godina Sunce će jako povećati [[volumen]] i postati [[crveni div|crvenim divom]]. === Svojstva === Sunce je žuta zvijezda [[Spektralni razred|spektralnoga razreda]] G2 i na glavnom nizu [[Hertzsprung-Russellov dijagram|HR-dijagrama]]. Oblika je kugle s [[promjer]]om 1 392 000 [[km]] (109 Zemljinih promjera). Sunčev je [[volumen]] 1,3 milijuna puta veći od Zemljina. [[Masa|Mase]] je 1,9891 · 10³⁰ [[kg]], 750 puta više od svih planeta zajedno, a 333 000 puta veće od Zemlje. Prosječne je [[gustoća|gustoće]] 1 400 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m³]] (oko 1/4 gustoće Zemlje). Zrači [[snaga|snagom]] od 3,83 · 10²⁶ [[vat|W]] i ima učinkovitu temperaturu vanjskoga sloja atmosfere ([[fotosfera|fotosfere]]) od 5 770 [[Kelvin|K]]. Sastoji se od [[ionizacija|ioniziranoga]] plina. Većina poznatih elemenata otkrivena je i na Suncu. Dva su elementa najobilnija: 74% Sunčeve mase čini [[vodik]], 24% [[helij]], te 2% svi ostali elementi. U središtu Sunca, gdje se nalazi izvor [[energija|energije]] i gdje [[temperatura]] doseže 15 milijuna [[Kelvin]]a, a vodika je manje od helija. Sunce se ne vrti kao kruta [[kugla]], već mu je [[rotacija]] diferencijalna. Period vrtnje ekvatora iznosi 25 dana (s linearnom brzinom od 2&nbsp;km/s), dok se period vrtnje u polarnim krajevima produljuje do 36 dana. Os rotacije nagnuta je prema okomici na [[ekliptika|ekliptiku]] za 7,2°. Zbog toga nagiba Sunčeva se kugla ne vidi sa Zemlje stalno u istoj projekciji. Sjeverni mu je pol prema nama najviše nagnut u rujnu. Zbog kretanja Zemlje oko Sunca vidljivi period rotacije [[ekvator]]a ne iznosi 25 već 27 dana ([[Sinodički dan|sinodički]] period rotacije). U tom periodu Sunčeva aktivnost iskazuje promjene utjecaja na Zemlju. Sunčev je izvor energije potječe od [[Niz proton-proton|procesa fuzije proton-proton]], kojim od vodikovih jezgara nastaju jezgre helija. Dokaz odvijanja [[Nuklearna fuzija|nuklearnih procesa]] dalo je proučavanje [[neutrino|neutrina]] kao sporednih proizvoda termonuklearnih reakcija, koji gotovo [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] pristižu do Zemlje izravno iz Sunčeva središta. Energija se iz središta prenosi najprije zračenjem ([[Toplinsko zračenje|radijativna zona]]), a zatim miješanjem ([[Konvekcija|konvektivna zona]]). Znak su miješanja zrnca (granule) vidljiva u dubljim dijelovima fotosfere. Zračenje od izvora do fotosfere zbog interakcija stiže u vremenu od više milijuna godina. U spektru Sunca prevladava [[infracrveno zračenje|infracrveno]] i vidljivo zračenje koje je nepromjenjiva intenziteta. [[Ultraljubičasto zračenje|Ultraljubičasto]] i [[rendgensko zračenje]] se stvara prolaznim procesima u višim slojevima atmosfere i promjenjiva je intenziteta. Novim dijagnostičkim metodama, koje prakticira helioseizmologija, iscrpno se ispitala unutrašnjost Sunca. Kroz cijelo se Sunce prostiru akustički valovi, slično kao što se Zemljinom unutrašnjosti šire [[potres]]ni [[val]]ovi. Valovi se odbijaju od površinskih slojeva Sunca, u kojima [[gustoća]] naglo pada. Dubina prodiranja valova ovisi o njihovoj [[valna duljina|valnoj duljini]]. S pomoću njih ustanovljeno je da se dno konvektivne zone nalazi na 0,7 polumjera, te da ispod te zone više nema diferencijalne rotacije. S pomoću tih valova potvrđen je teorijski model unutrašnjosti Sunca s vrlo velikom točnošću. Sasvim praktična disciplina, helioseizmološka [[holografija]], proučava stražnju, izravno nevidljivu Sunčevu stranu, predviđajući nastup aktivnih skupina [[Sunčeve pjege|pjega]]. === Sunčeva atmosfera === Sunčeva je [[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosfera]] troslojna. ==== Fotosfera ==== {{Glavni|Fotosfera}} Prvi, najniži sloj iz kojega [[Sunčeva svjetlost|Sunčevo zračenje]] pristiže do nas jest fotosfera, debljine nekoliko stotina [[kilometar]]a. U fotosferi se nalaze [[Sunčeve pjege]] (makule), [[Sunčeva baklja|baklje]] (fakule), granule i supergranule. Sunčeve pjege, tamnija, i do 1 500 K hladnija područja fotosfere, posljedica su kvaziperiodične evolucije Sunčeva [[magnetsko polje|magnetskog polja]]. Ono je proizvedeno strujanjima Sunčeve [[plazma (fizika)|plazme]] ispod fotosfere, pretežno u konvektivnoj zoni, te na granici radijativne i konvektivne zone, a nastaje dinamo-mehanizmom, podržavanim konvekcijom i zvijezdinom vrtnjom. Polje se stalno razvija i mijenja oblike. Na početku ciklusa aktivnosti polje je slabo i ima oblik [[dipol]]a. Zbog diferencijalne rotacije polje se deformira i silnice se u blizini ekvatora izdužuju; polje se razvija u niz petlji. Na prodoru petlji iz fotosfere javljaju se skupine pjega. ==== Kromosfera ==== {{Glavni|Kromosfera}} Kromosfera je visoka 2 000 [[km]], niže je temperature od fotosfere. Iz nje se podižu bodlje ([[spikule]]), mali izbačaji [[plin]]a koji se dižu do visine od 7 000 do 9 000&nbsp;km. Spikule nisu razmještene po cijelom Suncu, već su stiješnjene na rubovima supergranula. Iz kromosfere se dižu i [[prominencije]], pojave nalik oblaku, koje se opažaju kao svijetle iznad ruba Sunčeva kruga, ili kao tamne (filamenti) kada se nalaze na disku. Veoma su različitih oblika i trajanja, od mirnih do eruptivnih. Njihov ionizirani plin podržavan je tlakom magnetskoga polja. Mirne prominencije preživljavaju i više mjeseci. ==== Korona ==== {{Glavni|Korona}} Korona je najrjeđi dio Sunčeve atmosfere, označuje prijelaz Sunčeve tvari u međuplanetni prostor. Između kromosfere i korone tanak je prijelazni sloj u kojem se temperatura naglo povisuje od 1 do 10 milijuna Kelvina. Korona je vidljiva za vrijeme [[Pomrčina Sunca|Sunčeve pomrčine]]. Najniže područje, K-korona, raspršuje [[Sunčeva svjetlost|Sunčevu svjetlost]], E-korona emitira [[Spektar (fizika)|spektralne linije]] višestruko ioniziranih atoma, a u najvišoj, F-koroni, Sunčeva se svjetlost raspršuje na međuplanetnom prahu. Gibanje plina u konvektivnoj zoni smatra se i razlogom diferencijalne rotacije. Daljnjim jačanjem magnetskog polja pojavljuje se veći broj pjega, aktivnih područja s bakljama, te brojni eksplozivni procesi, eruptivne prominencije, bljeskovi i koronini izbačaji. Plin je u jakom i složenom magnetskom polju nestabilan i nije u ravnoteži. Eksplozivnim procesima troši se nagomilana energija magnetskoga polja, polje se pojednostavnjuje i prazni, čime završava ciklus aktivnosti. Bljesak ili erupcija i [[Koronalni izbačaji masa|koronini izbačaji]] eksplozivni su procesi. Te su pojave posljedica naglog oslobađanja magnetske energije i njezina prelaska u [[kinetička energija|kinetičku energiju]], [[toplina|toplinsku energiju]] i [[svjetlost]]. Bljesak je koncentriran u malom području kromosfere iznad skupine pjega. Za razliku od bljeskova, izbačaji zauzimaju prostor usporediv s veličinom Sunca, u obliku plinovitih lupina koje napuštaju Sunce i poremećuju međuplanetni prostor, kao i [[magnetosfera|magnetosfere]] planeta ([[polarna svjetlost]]). Te pojave dovode do znatne promjene [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]], koji nastaje isparivanjem korone, a širi se prosječnom brzinom od 400&nbsp;km/s. Sunčeva [[plazma (fizika)|plazma]] ispunja prostor nazvan [[heliosfera|heliosferom]], kojemu se polumjer procjenjuje na 100 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]].<ref>'''Sunce''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58774] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 20145.</ref> == Terestrički planeti == [[Datoteka:Mercury Globe-MESSENGER mosaic centered at 0degN-0degE.jpg|desno|mini|Mozaik slika [[Merkur]]a snimljena sa svemirske letjelice [[MESSENGER]].]] [[Datoteka:Venus 2 Approach Image.jpg|mini|[[Venera]]]] [[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|desno|mini|[[Zemlja]].]] [[Datoteka:Mars Valles Marineris.jpeg|desno|mini|[[Mars]].]] [[Terestrički planeti]] su [[planet]]i s čvrstom površinom, za razliku od [[plinoviti div|plinovitih divova]]. Naziv "terestrički" je nastao od latinske riječi "terra" što znači "Zemlja", pa bi se atribut "terestrički" mogao prevesti kao "Zemljoliki". Često ih se još naziva "unutarnjim planetima". Najvećim dijelom se sastoje od stijena, malog su promjera, prosječno oko 5 puta veće gustoće od vode i imaju rijetku atmosferu. Od [[plinoviti div|plinovitih divova]] su odijeljeni pojasom asteroida za koji postoji pretpostavka da predstavlja ostatke neuspjelog, neformiranog petog terestričkog planeta (pojas se nalazi između [[Mars (planet)|Marsa]] i [[Jupiter (planet)|Jupitera]]). Terestrički planeti su tijekom svog stvaranja bili pod utjecajem više temperature i jače gravitacije, te su zato manji i bogati tvrđim materijalima poput [[silicij]]a i [[željezo|željeza]]. Struktura sva četiri terestrička planeta našeg Sunčevog sustava je slična: u njima se nalazi [[metal]]na jezgra, oko koje se nalazi [[silikati|silikatni]] omotač. === Merkur === {{Glavni|Merkur}} '''Merkur''' je [[planet]] najbliži [[Sunce|Suncu]]; vrlo izdužene [[Planetarna putanja|staze]], kojoj [[elipsa|numerički ekscentricitet]] iznosi 0,206, pa pokazuje [[Opća teorija relativnosti|relativistički]] [[zakret perihela]]. Maksimalna kutna udaljenost ([[elongacija]]) od Sunca iznosi 28°. Nema pratioca. U prosjeku je od Sunca udaljen 0,387 astronomskih jedinica ([[AJ]]) ili 57,91 milijuna [[kilometar]]a, a približava se na 0,31 AJ (46 001 200&nbsp;km) ili udaljuje na 0.47 AJ (69 816 900&nbsp;km). Oko Sunca obiđe za [[zvjezdana godina|zvjezdanu godinu]] (sideričku godinu) jednaku 88 [[dan]]a. [[Promjer]] mu je 4 879,4&nbsp;km, [[masa]] 0,055 Zemljine mase, srednja [[gustoća]] 5 430&nbsp;kg/m³. Os vrtnje okomita je na stazu. Okreće se vrlo sporo i njegov [[siderički dan]] traje 58,65 dana, što iznosi 2/3 sideričke godine, dok mu [[sinodički dan|sinodički (Sunčev) dan]] traje 176 dana. Zbog njegova svojstvena gibanja promatrač bi na Merkuru doživio dvostruk izlazak Sunca ili dvostruko podne. Merkur je gotovo tri puta manji od [[Zemlja|Zemlje]], s površinskim ubrzanjem od 0,38 [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanja na Zemlji]]. Nema [[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosferu]] u uobičajenom smislu, a zapaženi su [[plin]]ovi [[kisik]], [[vodik]], [[helij]] i [[argon]]. [[Temperatura]] površine mijenja se od 100 [[Kelvin|K]] (- 173 [[celzij|°C]]) do 700 K (+ 427&nbsp;°C). Dio Merkurove površine snimila je [[svemirska letjelica]] [[Mariner 10]] godine 1974. i 1975., od 2008. oko Merkura obilazi letjelica [[MESSENGER]]. Površina mu je prekrivena [[udarni krater|krater]]ima i malim "morima", te jako nalikuje [[Mjesec|Mjesečevoj]] površini: zbog jače privlačne sile, krateri su mu zbijeniji. Najveća je zaravan Ravnica vrućine ([[Latinski jezik|lat]]. ''Caloris Planitia''). Na kori se vide ostatci velikih pomaka i stezanja planetnoga tijela uzrokovanoga hlađenjem. Središte mu se sastoji pretežno od [[metal]]a (procjenjuje se da je omjer [[željezo|željeza]] prema [[stijena|stijeni]] 70 : 30) i ima slabo [[magnetno polje]]. U naizmjeničnim vremenskim razmacima od 7 i 13 godina, vidi se kako prividno prelazi ([[Tranzit (astronomija)|tranzit]]) preko Sunčeva kruga.<ref>'''Merkur''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40221] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> === Venera === {{Glavni|Venera}} '''Venera''' je drugi [[planet]] po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]], bez [[satelit (prirodni)|satelit]]a, nešto manji od [[Zemlja|Zemlje]] ([[promjer]] 12 104 [[kilometar]]a). Na [[nebeska sfera|nebu]] je najsjajniji planet i pokazuje [[Venerine mijene]]. Od Sunca se najviše udalji 47° pa se vidi ili uvečer kao ''Večernja zvijezda'' ili ujutro kao ''Jutarnja zvijezda'', odnosno ''Danica''. Os vrtnje gotovo je okomita na ravninu staze. Okreće se [[Retrogradno gibanje|retrogradno]] (smjer dnevnoga prividnog gibanja Sunca suprotan je onomu na Zemlji) i najsporije od svih planeta; siderički period vrtnje ([[Siderički dan|siderički period]]) traje 243,0 [[dan]]a i dulji je od godine, koja traje 224,7 dana, dok [[Siderički dan|Sunčev dan]] na Veneri traje 116,7 dana, što je sumjerljivo s njezinom sinodičkom godinom ([[zvjezdana godina]]) od 583,9 dana. Venerinu [[atmosfera|atmosferu]] otkrio je [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] 1761. prilikom njezina [[Tranzit (astronomija)|tranzita]] ([[Venerin prijelaz]]), kada je pri dodiru Sunčeva kruga ugledao prosvijetljenu atmosferu. [[Teleskop]]skim motrenjima nije se na Veneri, zbog guste atmosfere, moglo vidjeti [[tlo]]. Većina spoznaja o Veneri postignuta je s pomoću [[svemirske letjelice|svemirskih letjelica]], pa tako i točna vrijednost njezine [[masa|mase]] (0,815 Zemljine mase). Prva se na njezino tlo spustila 1970. [[Sovjetski Savez|sovjetska]] letjelica ''Venera 7''. [[SAD|Američka]] letjelica u orbiti ''([[Magellan (razdvojba)|Magellan]])'' snimila je od 1990. do 1992. Venerin reljef s pomoću [[radar]]a. Venerina atmosfera 50 je puta gušća od [[Zemljina atmosfera|Zemljine]], sadrži 96,5% [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] i 3,5% [[dušik]]a; manjinski su sastojci [[ugljikov monoksid]], [[argon]], [[voda]], [[sumporov dioksid]], [[kisik]], [[klorovodik]], [[fluorovodik]]. [[Tlak]] pri tlu iznosi 90 · 10⁵ [[Pa]], a [[temperatura]] 733 [[Kelvin|K]] (460 [[celzij|°C]]), što je posljedica [[Efekt staklenika|stakleničkog učinka]]. Bez tog učinka, zbog velikoga faktora odraza ([[albedo|albeda]]) atmosfere (0,65), temperatura bi na površini bila oko –20&nbsp;°C, iako je Suncu bliže nego Zemlja. Sloj oblaka od kapljica razrijeđene [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] nalazi se na visini od 50 do 65 [[kilometar]]a i neproziran je; [[oblaci]] naglo nestaju s donje strane, gdje temperatura dostiže vrijednost pri kojoj se kapljice isparavaju. Tlak i temperatura Venerine atmosfere tek na visini od približno 50 kilometara podudaraju se s uvjetima na površini Zemlje. Brzina je [[vjetar|vjetra]] na tlu oko 1 [[Metar u sekundi|m/s]]. Na vrhu oblaka [[brzina]] je vjetra do 300 [[Kilometar na sat|km/h]], pa oblačni sloj obiđe planet za približno 4 do 5 dana. Venerin [[reljef]] sastoji se pretežno od blagih [[nizina]], iz kojih se do visine od 3 do 4 kilometara uzdižu visoravni kontinentskih razmjera i mnogi [[vulkan]]i, zasigurno ugasli. Velik je broj vulkana plitkih [[udarni krater|krater]]a. Posebni vulkanski oblici svojstveni Veneri krune su i arahnoidi, vulkani isprepleteni finom mrežom pukotina. Krune su brda s urušenim središtem i dubokim kružnim opkopom, promjera do 2 500 kilometara. Eruptivnim stijenama pokriveno je 85% površine. Tokovi [[lava|lave]] pružaju se stotinama i tisućama kilometara. Venera ima oko 800 udarnih [[udarni krater|krater]]a, u pravilu većih od 3 kilometra. Najveći je Meade, promjera 240 kilometara. Istaknute su visoravni Afroditina zemlja i Astartina zemlja, te vulkanski masivi Područje Alfa i Beta (lat. ''Alpha Regio'' i ''Beta Regio''). Najviši je vrh u Maxwellovu gorju (lat. ''Maxwell Montes''), s 10,8 kilometara visine nad srednjom razinom. [[Topografija]] se uglavnom služi ženskim imenima. Glavne sastojke tla, određene rendgenskim i gama [[Spektrometar|spektrometrima]], čini [[bazalt]] i [[granit]]. Mineralni sastav tla nije poznat. [[Erozija]] je vrlo izražena: gravitacijska erozija (urušavanje), kemijska (utjecaj jetkih sastavnica atmosfere), toplinska, [[eol]]ska, te erozija geološkim procesima. Unutrašnjost Venere vjerojatno je slična Zemljinoj, s tom razlikom što nema [[Tektonika ploča|tektonike ploča]] ni [[magnetsko polje|magnetskog polja]].<ref>'''Venera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64246] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> === Zemlja === {{Glavni|Zemlja}} '''Zemlja''' je treći [[planet]] po redoslijedu udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] i najveći među unutarnjim planetima. Prosječno je od Sunca udaljen 149,6 milijuna [[kilometar]]a, što se uzima kao [[astronomska jedinica]] ([[AJ]]). [[Zemljina putanja]] nije jako izdužena, [[elipsa|numerički ekscentricitet]] Zemljine staze iznosi 0,016 79, zbog čega se Zemlja Suncu približi za 2,5 milijuna kilometara ([[perihel]], oko 4. siječnja) ili udalji za jednako toliko ([[afel]], oko 4. srpnja). Ekscentricitet se u 100 000 godina mijenja za iznos od približno 0,003 2 do 0,005 7. S vremenom se mijenja i položaj Zemljine staze u ravnini gibanja, pa godišnji progradni [[zakret perihela]] (pomicanje u smjeru ophoda oko Sunca), potaknut utjecajem planeta i [[Opća teorija relativnosti|relativističkim učinkom]], iznosi 11,63".<ref>'''Zemlja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67110] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Zemlja ima svojstvenu [[topografija|topografiju]] (71% [[Zemljina kora|kore]] prekriveno je [[voda|vodom]]), ima [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] s [[dušik]]om i [[kisik]]om, te [[biosfera|biosferu]]. Jedini je planet koji ima [[ocean]]e, atmosferu s mnogo kisika i živu [[Geologija|geološku]] aktivnost. Do te raznolikosti, koju nema nijedan drugi planet, došlo je u toku razvoja. U oblikovanju atmosfere, na primjer suštinsku ulogu imali su procesi u [[Organska kemija|organskoj tvari]]. Posebno, [[Alge|morske alge]] ([[Cyanobacteria|modrozelene alge]]) izdvajaju iz atmosfere [[ugljikov dioksid]] i oslobađaju [[kisik]]. Promatrana iz daljine, Zemlja je modrikasti planet. Zemlja je [[planet]] na kojem živi [[čovjek]] i jedini nama poznati planet na kojem postoji [[život]]. [[Evolucijska povijest života|Evolucionisti]] smatraju da je Zemlja nastala prije otprilike 4,6 milijarda [[godina]]. === Mars === {{Glavni|Mars}} '''Mars''' je četvrti [[planet]] po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]], vidljiv sa [[Zemlja|Zemlje]] prostim okom i zato poznat od davnine. [[Promjer]] mu je 6 794 [[metar|km]], [[masa]] 0,107 Zemljine mase, srednja [[gustoća]] 3,94 ∙ 10³ [[Kilogram po metru kubnom|kg/m³]], a površinsko [[ubrzanje]] sile teže 0,38 [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanja sile teže na Zemlji]]. Ima dva pratioca nepravilna oblika, [[Deimos (mjesec)|Deimos]] (11&nbsp;km × 12&nbsp;km × 15&nbsp;km) i [[Fobos (mjesec)|Phobos]] (19&nbsp;km × 22&nbsp;km × 27&nbsp;km). [[Sinodički dan|Sunčev mu dan]] traje gotovo kao i Zemljin, 24 [[sat|h]] i 40 [[minuta|min]]. Oko Sunca obiđe za 687 zemaljskih dana, od Sunca je prosječno udaljen 228 milijuna km, a zbog [[nagib osi|nagiba osi]] vrtnje prema ravnini staze od 25°12′ i izduljenosti staze, pokazuje [[godišnja doba]]. Pogled sa Zemlje otkriva na Marsu bijele polarne kape, crvenkastonarančastu površinu s tamnijim i svjetlijim dijelovima te vrlo rijetku a[[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosferu]], koja se sastoji od 95% [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]], 2,7% [[dušik]]a, 1,6% [[argon]]a te primjesa. Površinski [[tlak]] iznosi oko 700 [[Pa]]. U atmosferi se pojavljuju [[oblaci]], a podižu se i [[Pješčana oluja|pješčane oluje]]. [[Temperatura]] može biti od –140 [[celzij|°C]] do nešto više od 0&nbsp;°C, ovisno o dobu dana i godine te o položaju Marsa na stazi. Pojave na površini nazivane su prema kontrastu morima, zaljevima, planinama i slično ([[albedo]]), a stvaran [[reljef]] ustanovljen je s pomoću [[Svemirske letjelice|međuplanetarnih letjelica]]. Polarne se kape sastoje od smrznute [[voda|vode]] i ugljikova dioksida. Zimi se [[ugljikov dioksid]] djelomice smrzava pa [[atmosferski tlak]] pada za 1/3. Sjeverna i [[južna polutka]] geološki se razlikuju. Tlo sjeverne polutke [[geologija|geološki]] je mlađe, reljef mu je nekoliko kilometara niži od reljefa južne polutke; na južnoj polutki prevladavaju [[udarni krater]]i od pada [[meteoroid]]a, a na sjevernoj ugasli [[vulkan]]i. Na Marsu se nalazi najviši ugasli vulkan u cijelom [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]], ''Olympus Mons'', visok više od 27&nbsp;km i promjera većega od 500&nbsp;km. Marsovo [[tlo]] sastoji se od [[kremen]]a i [[limonit]]a i slično je Zemljinu tlu, osim velike prisutnosti [[željezo|željeza]] na njegovoj površini (oko 13,5%) u obliku [[Željezovi oksidi|oksida]], što tlu daje crvenkastonarančastu boju. Mars ima [[ionosfera|ionosferu]] te vrlo slabo [[magnetsko polje]]. Tokovi nekadašnjih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] vode od južne na sjevernu polutku. Snimkama na površini ustanovljeno je postojanje [[Sedimenti|sedimenata]] nastalih [[taloženje]]m u vodi. Zbog malene mase Mars je izgubio velik dio nekadašnje [[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosfere]] i većinu vode u slobodnom stanju, osim malih smrznutih količina na polovima. Moguće je postojanje vode u smrznutom stanju ispod površine Marsa. Traga se i za mogućim ostatcima nekadašnjih oblika [[život]]a, za sada bez pouzdanih podataka.<ref>'''Mars''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39096] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> == Asteroidni pojas == {{Glavni|Asteroidni pojas}} [[Datoteka:InnerSolarSystem-en.png |mini|desno|Glavni planetoidski pojas ili [[asteroidni pojas]] (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]] [[Datoteka:Jupiter.jpg|mini|desno|[[Jupiter]].]] [[Datoteka:Saturn (planet) large.jpg|mini|desno|[[Saturn]].]] [[Datoteka:Uranus Voyager2 color calibrated.png|mini|[[Uran (planet)|Uran]]]] [[Datoteka:Neptune Voyager2 color calibrated.png|mini|[[Neptun]]]] '''Asteroidni pojas''' ili '''glavni planetoidni pojas''' je područje Sunčeva sustava između [[Mars]]ove i [[Jupiter]]ove putanje u kojem se gibaju [[patuljasti planet]] Cerera ili [[1 Ceres|Ceres]], oko 750 000 [[planetoid]]a ([[asteroid]]a) s [[promjer]]om većim od 1 [[kilometar]] (na primjer [[3 Juno|Junona]], [[4 Vesta|Vesta]], [[10 Hygiea|Higijeja]]) i milijuni manjih. U tom se pojasu ne nalaze planetoidi [[Amori]], [[Skupina Apollo|Apoloni]] i [[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]. Planetoidni pojas oblikovao se kad i ostali dijelovi Sunčeva sustava, a [[gravitacija|gravitacijski]] utjecaj Jupitera ([[plimna sila]]) onemogućio je stvaranje [[planet]]a, ograničio njegovu širinu i odredio pukotine u njemu ([[Kirkwoodove zone|Kirkwoodove pukotine]]). Smatra se da su u tom području postojala veća tijela koja su prvih 10 milijuna godina bila iznutra vruća. Ta su tijela bila izložena mnogobrojnim udarima pa su razmrvljena. Sadašnji planetoidni pojas sadrži samo malen dio [[masa|mase]] prvotnoga (oko 0,1%), a ostatak je [[Sunčev vjetar|Sunčevim vjetrom]] potisnut u [[svemir]].<ref>'''glavni planetoidni pojas''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68574] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Asteroidni pojas je područje s prosječnim udaljenostima od [[Sunce|Sunca]] između 1,7 i 4 [[astronomska jedinica|AJ]]. Većina asteroida u pojasu imaju [[ekscentricitet]]e od 0,1 do 0,2. Područje najveće gustoće putanja asteroida je između 2,2 i 3,3 AJ. == Jovijanski planeti == U Sunčevom sustavu se nalaze 4 [[plinoviti div|plinovita diva]] koji se zajednički nazivaju '''jovijanskim planetima'''. To su [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Znanstvenici često planete Uran i Neptun svrstavaju u posebnu podklasu planeta - ledene divove ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom od [[led]]a i [[stijena|stijenja]] te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udio [[vodik]]a i [[helij]]a zbog njihove veće udaljenosti od [[Sunce|Sunca]]. === Jupiter === {{Glavni|Jupiter}} '''Jupiter''' je [[planet]] s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[masa|masom]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine, a [[gustoća]] mu je samo oko 1/4 gustoće Zemlje. Velik dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], koji zbog velike mase i [[gravitacija|gravitacije]] Jupiter nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,6 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Prema [[astronomija|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima te prema teorijskoj obradbi, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[silikati|silikatne]] jezgre, okružene dvama slojevima tekućega vodika; donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva, to jest vodikovi su [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj tekući vodik u [[molekula]]rnom stanju (H₂). Iznad površine nalazi se [[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosfera]] debljine oko 1000&nbsp;km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, [[metan]]a, [[helij]]a, [[amonijak]]a, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi ([[vodikov sulfid]], različiti [[Organska kemija|organski spojevi]], kompleksni anorganski [[polimer]]i). Jupiter se vrlo brzo vrti ([[Rotacija|rotira]]), što, uz njegov velik promjer, uzrokuje jake [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]], pa je izrazito spljošten prema [[Zemljopisni pol|polovima]]; [[ekvator]]ski mu je promjer 142 800&nbsp;km, a polarni samo 134 000&nbsp;km. [[Atmosfera (plinoviti omotač)|Atmosfera]], koja se zbog njezine gustoće sa Zemlje jedino i vidi, raslojena je u pojase i zone. Rotacija mu je nejednolika: na ekvatoru jedan okret traje 9 h 50 min 30 s, a na 10° sjeverne ili južne širine 9 h 55 min 41 s. Jupiter ima oko 10 puta veće [[magnetsko polje]] od Zemlje. U njegovoj su atmosferi zamjetljive [[Meteorologija|meteorološke]] i magnetske pojave slične onima na Zemlji, ali mnogo veće raširenosti i trajanja (na primjer [[Oluja|oluje]] slične tropskim [[ciklona|ciklonima]]). Do sada je otkriveno 67 [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]], a četiri najveća otkrio je [[Galileo Galilei]] (do 1610.; [[galilejanski mjeseci]]). Dva najveća, [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] i [[Kalista (mjesec)|Kalista]], veći su od planeta [[Merkur]]a. Potom slijede [[Ija (mjesec)|Ija]] i [[Europa (mjesec)|Europa]], približno veličine [[Mjesec]]a. Motrenja [[pomrčina|pomrčine]] Jupiterovih satelita služila su u [[pomorstvo|pomorstvu]] za određivanje [[Navigacija|položaja broda]], [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]], u doba kada nije bilo pouzdanih [[Kronometar (sport)|kronometara]] ni [[Radio valovi|radiosignala]]. Na temelju neravnomjernosti u pojavama pomrčina satelita, s obzirom na njihovu udaljenost od Zemlje, izračunao je [[Ole Rømer]] prvi put [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]]. [[Jupiterovi prsteni]] sastoje se od čestica mikroskopske veličine. Prošireni Halo prsten udaljen je od središta planeta 1,40 do 1,72 Jupiterovog polumjera, najsjajniji Glavni prsten na udaljenosti je od 1,72 do 1,81 polumjera, a rijetki Paučinasti ([[Engleski jezik|engl]].: ''Gossamer Ring'') prsten udaljen je 1,81 do 3 polumjera.<ref>'''Jupiter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29529] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Jupiter je četvrto najsjajnije [[nebesko tijelo]], nakon Sunca, [[Mjesec]]a i [[Venera (planet)|Venere]] ([[prividna magnituda]]). Jupiter ima 2,5 puta veću masu od ukupne mase ostalih sedam planeta u Sunčevom sustavu i 71% od svekolike planetske mase u Sunčevu sustavu. === Saturn === {{Glavni|Saturn}} '''Saturn''' je šesti [[planet]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]]. Udaljen je 9,54 [[AJ]] odnosno 1 429 400 000&nbsp;km od [[Sunce|Sunca]], [[promjer]]a 120 536&nbsp;km (na [[ekvator]]u) i [[masa|masu]] 5,68 &times; 10²⁶ kg. Saturn je po [[volumen]]u i [[masa|masi]] drugi planet nakon [[Jupiter (planet)|Jupitera]]. Uz Jupiter, [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]] pripada skupini [[plinoviti div|plinovitih divova]], planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje [[gustoća|gustoće]] i s najvećim prstenom. Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 10⁹ [[km]]. Tijelo mu je znatno spljošteno ([[ekvator]]ski promjer 120 536&nbsp;km, polarni promjer 108 728&nbsp;km), tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od Zemljine. Jedini je planet kojega je [[gustoća]] manja od gustoće vode (690 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m³]]). Saturn se sastoji pretežno od [[vodik]]a i [[helij]]a (jednak odnos kao kod Jupitera). Ispod plinovite [[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosfere]] prostire se sloj [[molekula]]rnoga vodika s nešto zamrznute tvari (u kojoj ima tragova [[metan]]a, [[amonijak]]a i drugog), zatim sloj metalnoga vodika, te središte sa stjenovitom jezgrom. [[Temperatura]] je u središtu vrlo visoka (12 000 [[Kelvin|K]]), pa je to Saturnov izvor [[energija|energije]] usporediv s energijom koju prima [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]]; temperature [[oblaci|oblačnoga]] sloja iznosi –130 [[celzij|°C]], dok bi temperatura samo zbog doprinosa Sunčeva zračenja bila –170&nbsp;°C. U atmosferi se primjećuju svjetliji i tamniji oblaci usporedni s ekvatorom, manje istaknuti nego kod Jupitera, jer se, zbog niže temperature, stvaraju bliže središtu planeta. Među oblacima se opažaju vrtlozi, kao [[Velika bijela pjega]]. [[Infracrveno zračenje]] otkriva topliji polarni vrtlog, takozvanu vruću pjegu. Brzina [[vjetar|vjetra]] iznosi do 500&nbsp;m/s. U [[ekvator]]skom području planet se vrti s [[period]]om od 10 [[sat|h]] 14 [[minuta|min]], a središte se, prema podatcima prikupljenima uz pomoć [[Radio astronomija|radio valova]], vrti s periodom od 10 h 39 min 22 s. Saturn ima prostrano [[magnetsko polje]], kojega je [[magnetski moment]] 600 puta veći od Zemljina, a [[magnetsko polje|magnetska indukcija]] na površini iznosi oko 50 [[Tesla|μT]]. Za razliku od Jupitera, os vrtnje mu je primjetno nagnuta. Oko Saturna zabilježeno je 62 [[prirodni satelit|prirodna satelita]], od kojih je 7 zaokruženo djelovanjem vlastite [[gravitacija|gravitacije]] (u stvarnosti ima ih više od 150). Najpoznatije obilježje Saturna su [[planetarni prsteni]] koji ga okružuju u 7 pojaseva, označenih slovima A do G. Oko Saturna kruži i mnoštvo [[prirodni satelit|prirodnih satelita]], kojih je do sada otkriveno 62. Osim satelita, u ravnini Saturnova ekvatora kruži golem broj satelitskih čestica, koje čine koncentrične prstene. Saturnov je prsten prvi vidio [[Christiaan Huygens]] 1655. Glavni se dio prstena, promjera 275 000&nbsp;km, dijeli na prsten A (vanjski) i prsten B (srednji), između kojih je [[Giovanni Domenico Cassini|Cassinijeva pukotina]], te prsten C (unutarnji). Prsten D nalazi se najbliže planetu, dok se dalje od glavnoga dijela nalazi tanak prsten F (sastavljen od vrpca), širi prsten G i najširi E, usred kojega se giba prirodni [[Enkelad (mjesec)|satelit Enkelad]]. Debljina je glavnoga dijela prstena 1&nbsp;km. Čine ga uglavnom [[led]]ene i manje često stjenovite čestice, obujam kojih se kreće od praha pa do tijela [[metar]]skoga promjera. Na oblik i dijeljenje prstena utječu sateliti svojom gravitacijom. Saturn odbija oko 47% [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] ([[albedo]] 0,47). Saturn se za prosječne [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] (kada je najbliži Zemlji) vidi pod kutem od 20 [[Stupanj (kut)|lučnih minuta]], a [[magnituda (astronomija)|magnituda]] mu je u prosjeku 0,7 (u najboljim uvjetima: 0,43). Saturn je jedan od najsvjetlijih objekata na nebu (iza Sunca, Mjeseca, Jupitera i Venere) pa je zato i poznat od davnina. Mali [[teleskop]] je dovoljan da se ugledaju prsteni. Sunčeva rasvjeta na Saturnu je oko 100 puta manja nego na Zemlji. Ravnotežna temperatura koju bi imao zbog Sunčeve rasvjete, 90 K, niža je od izmjerene prosječne temperature, 95 - 105 K, što znači da ima značajan vlastiti izvor energije. Sjaj Saturna mijenja se kako se mijenja vidljivost prstena. Saturn su istraživale letjelice [[Pioneer 11]] (1979.), [[Voyager 1]] (1980.), [[Voyager 2]] (1981.), a umjetnim satelitom postala je [[svemirska letjelica]] [[Cassini-Huygens]], u srpnju 2004.<ref>'''Saturn''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54704] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> === Uran === {{Glavni|Uran}} '''Uran''' je sedmi po redu [[planet]] od [[Sunce|Sunca]], na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]. To je prvi planet koji je bio otkriven [[teleskop]]om ([[William Herschel]], 1781.), iako ga se može vidjeti i golim okom. Oko Sunca obiđe za 84,32 godine. [[Ekvator]]skoga je [[promjer]]a 51 118 [[km]], oko 4 puta većeg od Zemljina, [[masa]] mu je 14,5 puta veća od Zemljine, obrne se oko osi za 17 sati 14 minuta, a gušći je od vode 1,27 puta. Zbog brze vrtnje splošten je. Ekvator mu je otklonjen od ravnine staze za 97,8°, te mu je os vrtnje gotovo polegnuta u ravnini staze. Zbog toga mu se redoslijed [[godišnja doba|godišnjih doba]] bitno razlikuje od redoslijeda ostalih planeta: četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto jedno od polarnih područja, kada se izmjena dana i noći zbiva jedino u području ekvatora, sa Suncem nisko pri [[obzor]]u. Drugu četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto ekvatorsko područje, s brzom izmjenom dana i noći, i tako dalje. Iako ekvator nije stalno osunčan, temperatura na Uranu najviša je u ekvatorskom području. U atmosferi, s najnižom temperaturom od –224 [[celzij|°C]], pušu vrlo brzi [[vjetar|vjetrovi]] u smjeru vrtnje i lebde oblaci [[metan]]a. Zbog metana [[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosfera]] ima modrikast odbljesak. Unutrašnjost Urana sadrži stjenovitu jezgru usporedivu sa Zemljom, oko koje se nalazi prostrani [[led]]eni omotač koji se sastoji od vode i [[amonijak]]a (vodeno-amonijačni ocean), te najviše pridonosi ukupnoj planetnoj masi. Uran ima prostrano [[magnetsko polje]] kojemu je os prema osi vrtnje nagnuta za 60°, te za 1/3 polumjera udaljena od planetnoga središta; ima [[ionosfera|ionosferu]] i [[Van Allenovi pojasi zračenja|radijacijske pojasove]]. Uz 27 [[prirodni satelit|prirodnih satelita]] prati ga sustav od 13 tankih, odvojenih prstenova. Pet najvećih satelita jesu: [[Miranda (mjesec)|Miranda]], [[Ariel (mjesec)|Ariel]], [[Umbriel (mjesec)|Umbriel]], [[Titanija (mjesec)|Titanija]] i [[Oberon (mjesec)|Oberon]].<ref>'''Uran''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63293] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Uran odbija oko 51% [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] ([[albedo]] 0,51). Za planete dalje od [[Saturn]]a, [[Antika|antički narodi]] nisu znali. Uran je na rubu vidljivosti golog oka jer mu je za [[opozicija (astronomija)|opozicije]] sjaj dostigne [[prividna magnituda|prividnu magnitudu]] ''m'' = +5,8. Neptun za prosječne opozicije ima zvjezdaju veličinu ''m'' = +7,6. Na srednjim udaljenostima od Sunca, koje iznosi 19,2 i 30 AJ, Uran i Neptun obiđu po stazama za 84 odnosno 165 godina. Stoga se među zvijezdama gibaju veoma sporo. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vide kao pločice kutnog promjera 4[[lučna sekunda|"]] odnosno 2". === Neptun === {{Glavni|Neptun}} '''Neptun''', osmi i od [[Sunce|Sunca]] najudaljeniji planet [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Nazvan po rimskom [[Neptun (mitologija)|bogu mora]], četvrti je najveći planet po [[promjer]]u i treći po masi koja je sedmanaest puta veća od [[Zemlja|Zemljine]]. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 [[Astronomska jedinica|AJ]]. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna. Otkriven [[23. rujna]] [[1846.]],<ref name=en1>{{cite web|url=http://www.solarviews.com/eng/neptune.htm|title="Neptune"|language=engleski}} solarwiews.com (12. svibnja 2011.)</ref> Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti [[Uran (planet)|Urana]] uvjerile su francuskog astronoma [[Alexis Bouvard|Alexisa Bouvarda]] da mu na orbitu utječe [[gravitacija]] nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio [[Johann Galle]] unutar stupnja od lokacije koju je predividio [[Urbain Le Verrier]]. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, [[Triton (mjesec)|Triton]], dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću [[teleskop]]a sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Neptun je posjetila samo jedna [[svemirska letjelica]], [[Voyager 2]], koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989. Sastav Neptuna sličan je [[Uran]]ovom sa zajedničkom osobinom da se razlikuju od plinovitih divova [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Neptunova a[[atmosfera (plinoviti omotač)|atmosfera]], iako slična plinovitim divovima, uz [[vodik]] i [[helij]] sadrži veće količine "ledova" poput [[voda|vode]], [[amonijak]]a i [[metan]]a. Da bi naglasili njihova glavna svojstva, astronomi Neptun i Uran ponekad nazivaju "ledenim divovima."<ref name=en13>Lunine, Jonathan I. (1993.). ''"The Atmospheres of Uranus and Neptune"''. Lunar and Planetary Observatory, University of Arizona</ref> Unutrašnjost planeta uglavnom je sastavljena od [[stijena]] i [[led]]a.<ref name="en14">{{cite journal | author=Podolak, M.; Weizman, A.; Marley, M.| title= Comparative models of Uranus and Neptune| journal= [[Planetary and Space Science]]| year= 1995| volume=43 | pages= 1517–1522 | url=https://archive.org/details/sim_planetary-and-space-science_1995-12_43_12/page/1517| doi=10.1016/0032-0633(95)00061-5 | issn = 0032-0633}}</ref> Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.<ref name=en15>{{cite web|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong|title="Neptune"|language=engleski|access-date=2015-03-05|archivedate=2008-03-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080303045911/http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=OverviewLong|deadurl=yes}} solarsystem.nasa.gov (14. svibnja 2011.)</ref> Suprotno od relativno nezanimljive atmosfere Urana, Neptunova atmosfera je prepoznatljiva po svojim aktivnim i vidiljivim vremenskim obrascima. Tako je na primjer tijekom preleta [[Voyager 2|Voyagera 2]] 1989. na [[južna polutka|južnoj polutki]] primijećena [[Velika tamna pjega]] usporediva s Velikom crvenom mrljom na Jupiteru. Ovakve vremenske pojave pokreću najsnažniji [[vjetar|vjetrovi]] u cijelom [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] sa zabilježenim brzinama od čak 2 100 [[Kilometar na sat|km/h]].<ref name=en16>{{cite journal | author=Suomi, V. E.; Limaye, S. S.; Johnson, D. R.| title= High Winds of Neptune: A possible mechanism| journal= [[Science]]| year= 1991 | volume=251 | pages= 929–932 | url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1991Sci...251..929S | doi=10.1126/science.251.4996.929}}</ref> Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od najhladnijih mjesta u Sunčevu sustavu s temperaturama na vrhovima oblaka oko −218&nbsp;°C (55 K). Temperature u središtu planeta iznose oko 5 000 [[celzij|°C]].<ref name="en17">{{cite journal | author=Hubbard, W. B| title=Neptune's Deep Chemistry| journal= Science| year= 1997 | volume=275 | pages= 1279–1280 | url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9064785 | doi=10.1126/science.275.5304.1279}}</ref><ref name=en18>{{cite web|url=https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf|title="Interior models of Jupiter, Saturn and Neptune"|language=engleski|access-date=2015-03-05|archivedate=2011-07-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718120920/https://www.gsi.de/informationen/wti/library/plasma2006/PAPERS/TT-11.pdf|deadurl=yes}} gsi.de (14. svibnja 2011.)</ref> Neptun ima slabe i fragmentirane planetarne prstenove koji su možda otkriveni tijekom 1960-ih, no sa sigurnošću su potvrđeni tek 1989. s Voyagerom 2.<ref name=en19>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1982/06/10/us/data-shows-2-rings-circling-neptune.html|title="Data shows 2 rings circling Neptune"|language=engleski}} nytimes.com (14. svibnja 2011.)</ref> [[Datoteka:Outersolarsystem objectpositions labels comp.png|mini|desno|Poznati objekti [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] izvedeni iz podataka ''Minor Planet Centera''. Tijela u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska [[planet]]a su plava. Nekoliko poznatih [[Neptunovi trojanci|Neptunovih trojanskih asteroida]] su žuti dok su Jupiterovi ružičasti.]] [[Datoteka:Oort cloud Sedna orbit.svg|mini|desno|[[Jan Hendrik Oort]] je postavio hipotezu prema kojoj se većina [[komet]]a giba u kometskom oblaku ([[Oortov oblak]]), koji je na udaljenosti reda veličine jedne [[svjetlosna godina|svjetlosne godine]].]] [[Ekvator]] mu je otklonjen od ravnine staze za 28,3°. Zbog brze je vrtnje splošten. U plavičastoj atmosferi, na temperaturi od –220&nbsp;°C, pušu vrlo brzi vjetrovi (oko 2000&nbsp;km/h, brže nego na ikojem planetu) i lebde [[oblaci]] metana s mnogo vrtloga, od kojih je najveći Velika tamna pjega, obrubljena bijelim cirusima. S približavanjem Suncu (na [[elipsa|eliptičnoj]] stazi) oblaci se jače razvijaju, vjerojatno zbog toplije i dinamičnije atmosfere. Neptun ima unutrašnji izvor topline koji temperaturi njegove površine pridonosi više no [[Sunčeva svjetlost|Sunčevo zračenje]]. [[Magnetsko polje]] mu je slabije od polja drugih divovskih planeta, a os polja jako je nagnuta prema osi vrtnje – za 47°, pri čem je udaljena 0,5 polumjera od planetnoga središta. Neptun ima [[ionosfera|ionosferu]] i [[Van Allenovi pojasi zračenja|radijacijske pojaseve]], a u središtu ima stjenovitu jezgru Zemljine veličine te plašt bogat vodom, metanom i amonijakom. Ima i 5 odvojenih tamnih prstenčića nepoznata sastava. Najveći mu je [[Triton (mjesec)|satelit Triton]] s promjerom 2 706&nbsp;km (otkrio ga je William Lassell 1846.); njegova je staza jako nagnuta prema planetnom ekvatoru i satelit se giba [[Retrogradno gibanje|retrogradno]].<ref>'''Neptun''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43437] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> == Transneptunska tijela == [[Trans-neptunski objekt|Transneptunska tijela]], tijela Sunčeva sustava koja se nalaze dalje od Neptuna, u [[Kuiperov pojas|Kuiperovu pojasu]], u takozvanom raspršenom disku i u [[Oortov oblak|Oortovu oblaku]] (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka). Pobrojeno ih je tisuću, od kojih je znatan broj s promjerom većim od 200 [[km]]. Razlikuju se po stazama, volumenu i fizičkim svojstvima. Mogu imati svojstva [[planetoid]]a i [[komet]]a. U Kuiperovu pojasu nalaze se tijela kojima srednja udaljenost od Sunca iznosi do 47 astronomskih jedinica. Njihove su staze u prosjeku jače otklonjene (do 35°) od ravnine [[ekliptika|ekliptike]], nego što su to staze tijela iz [[Asteroidni pojas|glavnoga planetoidnog pojasa]]. Unutarnji dio pojasa zauzimaju tijela na srednjoj udaljenosti od približno 40 astronomskih jedinica, plutini, koji predvođeni [[Pluton]]om imaju periode revolucije u rezonanciji s Neptunom (246 godina : 164 godina = 3 : 2). Najveći su plutini [[Pluton]], [[90482 Ork|Ork]] i [[28978 Iksion|Iksion]]. Tijela raspršenoga diska imaju veće srednje udaljenosti od Sunca, s [[afel]]ima duljim od 1000 astronomskih jedinica. U njih se svrstavaju [[90377 Sedna|Sedna]] i Erida. Erida volumenom nadmašuje Pluton. Analiza svjetlosti koju šalju svi daleki objekti pokazuje da se oni većinom sastoje od mješavine stijenja i leda te po tome nalikuju kometima.<ref>'''transneptunska tijela''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=62050] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> === Kuiperov pojas === {{Glavni|Kuiperov pojas}} '''Kuiperov pojas''' je područje Sunčeva sustava na udaljenosti između 30 i 55 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] od Sunca. U pojasu se nalaze [[Pluton]], [[136108 Haumea|Haumea]], [[28978 Iksion|Iksion]], Kvaoar, [[136472 Makemake|Makemake]], [[90482 Ork|Ork]] i uglavnom manja ledena tijela. Prvo nakon Plutona otkriveno je 1992., a do danas ih je poznato više od tisuću. Smatra se da ih je 100 000 s promjerom većim od 100&nbsp;km.<ref>'''Kuiperov pojas''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68329] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> === Oortov oblak === {{Glavni|Oortov oblak}} '''Oortov oblak''' je pretpostavljeni oblak koji čine [[komet]]i i slična tijela okružujući Sunce na udaljenosti do trećine udaljenosti najbližih zvijezda. [[Jan Hendrik Oort]] je 1950. pretpostavio da taj oblak u obliku sferne ljuske čini svojevrsnu granicu Sunčeva sustava. U ravnini ekliptike u njem se ističe nešto gušći prsten s većim brojem kometa. Najgušći je na udaljenosti od približno 50 000 astronomskih jedinica, a pretpostavlja se da se gubi na udaljenosti od približno 200 000 astronomskih jedinica. Kometi, kojih se ukupna masa procjenjuje na približno 40 masa Zemlje, u prosjeku su međusobno udaljeni desetke milijuna kilometara. Smatra se da su tijela koja ga čine nastala na raznolikim udaljenostima od Sunca i da su utjecajem velikih planeta potisnuta na veliku udaljenost. Iz analize kemijskoga sastava kometa koji su se približili Suncu može se zaključiti da se tijela Oortova oblaka sastoje uglavnom od vode, [[metan]]a, [[etan]]a, ugljikova monoksida i vodikova cijanida iako je moguće da postoje i stjenovita tijela. Najveće je poznato tijelo iz Oortova oblaka patuljasti planet [[90377 Sedna|Sedna]].<ref>'''Oortov oblak''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68329] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> == Mala tijela Sunčevog sustava == {{Glavni|Mala tijela Sunčevog sustava}} '''Mala tijela Sunčevog sustava''' su [[asteroid]]i ([[planetoid]]i), [[komet]]i, [[meteorit]]i i [[meteor]]i, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom. Među [[Prirodni satelit|prirodnim (planetskim) satelitima]] ima i tijela koja po fizičkim svojstvima pripadaju redu malih tijela. Zanimanje za [[asteroid]]e obnovljeno je nedavno. Saznale su se nove činjenice o njihovom fizičkom stanju i naslučene su neposredne veze s ostalim malim [[nebesko tijelo|nebeskim tijelima]]. Kako povezati komete s asteroidima, asteroide s meteorima, meteore s meteoritima? Usporedna kemijsko - mineraloška ispitivanja meteorita i asteorida, jednih u labaratotiju, drugih na daljinu, uz pomoć optičkih metoda, dovela su do nedvojbenog zaključka da su meteoriti povezani s asteroidima. Meteoriti su izravni ostaci nekih asteroida. Istodobno, meteoriti namaju ništa fizički zajedno s meteorskim rojevima. Meteore i meteorite potrebno je pažljivo razdvojiti, ne obazirući se na jezičnu sličnost i sličnost pojave na dijelu puta kroz atmosferu. Provjereno je da od kometa nastaju potoci meteora; potoci prate postojeće komete ili se nalaze na putanjama iščezlih kometa, no ne zna se za ijedan takav meteor koji je izdržao kroz atmosferu. Prema tome, asteroidi ili planetoidi su povezani s meteoritima, a kometi s meteorima. O vezi asteroida i kometa spekulira se na razini kozmogonijskih teorija ili teorija o postanku Sunčeva sustava. == Zanimljivosti == * [[Zagreb]] ima velik model Sunčeva sustava kojem je središte "Prizemljeno sunce" u Bogovićevoj ulici. Vidi [[Zagrebački Sunčev sustav]]. == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.michaelschultz.de/index_en.html Solar System] A interaktiv planets animation (145 zoom steps and time effects) * [http://www.solarviews.com Solarviews] {{Footer Sunčevsustav}} [[Kategorija:Sunčev sistem| ]] ftsn467ynz7fp1lk89ys9ra2mr4df7l 0 1918 42652429 42649161 2026-07-09T18:59:59Z Inokosni organ 160059 /* Nazivi */ 42652429 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |rang=56. najgovoreniji jezik |pismo=[[latinica]], [[ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=[[bosanski jezik|bosanski]] |lc2=cnr |ld2=[[crnogorski jezik|crnogorski]] |lc3=hrv |ld3=[[hrvatski jezik|hrvatski]] |lc4=srp |ld4=[[srpski jezik|srpski]] <br /> Povezani kodovi: |lc5=kjv |ld5=[[kajkavski]] |lc6=ckm |ld6=[[čakavski]] |lc7=svm |ld7=[[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]] |glotto=sout1528 |glottoname=Serbian-Croatian-Bosnian |lingua=53-AAA-g |ietf=sh |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Područja u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} {{shhsjezici}} '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' najveći je [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans_chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.ethnologue.com/language/hbs |title=Serbo-Croatian |publisher=Ethnologue (25th ed., 2022) |quote=18.799796}}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] koji se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od [[1990e|1990-ih]]. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Historija == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti razvijali su se samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]}} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'', [[Budim]], [[1830]].}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih [[južni Slaveni|južnih Slovena]], jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski».<ref name="dobrovski">{{cite magazine |quote=Izrazom ilirski jezik Dobrovsky ne naziva samo književni i govorni jezik hrvatskih štokavaca i čakavaca, već ujedno i jezik Servijera, a ponekad i Bugara. Primjerice, 1792. u podjeli slavenskih jezika u ''Geschichte der Bohmischen Sprache und Literatur'' pojašnjava da se ilirsko narječje sastoji od ''bugarskoga, racko-servskoga, bosanskoga, slavonskoga, dalmatinskoga i dubrovačkoga''. Znajući da ilirsko ime nije iskonsko ime južnih Slavena, jednom prilikom napominje da ''ilirski jezik'', zato što njime govore potomci starih ''Servijera'' i ''Hrvata'', ne treba zvati ''ilirski'', već ''srpski ili hrvatski'' ({{lang|de|serbisch oder Chrowatisch}}). |magazine=[[Jezik (časopis)|Jezik]] |volume=45 |number=1 |year=1997 |first=Mario |last=Grčević |url=https://hrcak.srce.hr/207697 |title=Zašto slavistika 19. stoljeća nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika? |page=8 |access-date=2023-01-15}}</ref> Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, prvi put upotrebio [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830]]. do [[1843]]. a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlučio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>{{Cite web |title=Pseudoznanost |url=http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |access-date=2011-07-20 |archive-date=2016-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023141331/http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |dead-url=yes }}</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom „srpsko-hrvatsko-slovenački”, bio je službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački.”}}</ref><ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački.”}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref>{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref> Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavi totalitarne [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[ustaše]] su već u lipnju 1941. uložile napore u [[jezično čistunstvo|pročišćavanje]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] od svih "istočnjačkih" (srpskih) riječi i drugih internacionalizama, uvele „''korienski pravopis''“, zabranile ćirilicu, te ugasile sve škole koje su pohađali Srbi, reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref name="Crowe2013">{{cite book |first=David M. |last=Crowe |author-link=David M. Crowe |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&pg=PA61 |date=2013-09-13 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9 |pages=61 |language=en}}</ref><ref name="Busch2004 Sprachen im Disput">{{cite book | last=Busch |first=Brigitta |year=2004 |language=de |title=Sprachen im Disput |url=https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |location=Klagenfurt |publisher=Drava |page=205 |isbn=3-85435-428-2 |access-date=2022-05-16 |language=de}}</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[rječnik|rečnika]] savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFR Jugoslavije}} {{izdvojeni citat|Stranci kada dođu u našu zemlju... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |url=https://archive.org/details/languageidentity0000gree |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=[https://archive.org/details/languageidentity0000gree/page/153 153] |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|Josip Baotić|bs}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu ''[[Politika (novine)|Politika]]'', a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica.<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref>{{napomena|Za razliku od [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (1990–2006), na saveznom nivou u [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (1992–2003), službeni jezik je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom. Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>}} Tek je [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina kulturna udruženja u Srbiji nazivaju jezik ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/><ref>{{cite web |url=https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |title=Croatian TV Risks Row Over Serbian Film |publisher=[[Balkan Insight]] |first=Boris |last=Pavelic |location=[[Zagreb]] |date=27 January 2012 |access-date=6 March 2023}}</ref> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]],<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |title=Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog |first=Lela |last=Šćepanović |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=2009-01-08 |access-date=2023-01-15}}</ref> iako je vrlo ubrzo iz istoga proizveden crnogorski pravopis s dva dodatna slova u svojoj abecedi i azbuki: digrafi -{''ś/с́''}- i -{''ź/з́''}- koji bi zamjenili ''sj'' i ''zj''; isti nisu previše zaživjeli u neslužbenoj upotrebi, a s vremenom nisu opstali ni u službenoj.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |title=Crnogorski se govori i bez ś |quote=Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. |date=2017-02-02 |access-date=2022-10-29 |publisher=Radio Slobodna Evropa |first=Lela |last=Šćepanović}}</ref> === Sadašnja situacija === {{izdvojeni citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2021. samo je 0,32%{{efn|4.278 (''0.11%'') stanovnika se izjasnilo govornikom hrvatsko-srpskog i 8.182 (''0.21%'') srpsko-hrvatskog jezika.}} stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=2022-10-07 |access-date=2022-10-24 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremene lingvističke klasifikacije smatraju srpsko-hrvatski živim [[makrojezik]]om pod [[ISO 639-3]] oznakom <tt>hbs</tt>,<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=2023-01-15}}</ref> dok je [[ISO 639-1]] identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen, zajedno s [[ISO 639-2]] identifikatorima <tt>scc</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Cyrillic}}. Svršten kao bivši kod za srpski jezik i zamenjen kodom <tt>srp</tt>.}} i <tt>scr</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Roman}}. Svršten kao bivši kod za hrvatski jezik i zamenjen kodom <tt>hrv</tt>.}} 2008. godine.<ref name="ISO">{{cite web |url=https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |title=ISO 639-2 Language Code List - Codes for the Representation of Names of Languages |date=2017-12-21 |access-date=2023-01-15}}</ref> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/><ref>{{cite journal |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |trans-title=Pluricentričnost u učionici: pitanje srpskohrvatskog jezika u nastavi stranih jezika na visokoškolskim ustanovama u svijetu |first=Jelena |last=Ćalić |journal=Sociolinguistica |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |publisher=De Gruyter |date=2021-11-18 |access-date=2023-01-12 |language=en}}</ref> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>{{cite web |url=https://www.icty.org/bcs |title=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |access-date=2023-01-15}}</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>{{Cite web |title=EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik |url=http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |publisher=SrbijaNet |access-date=2010-05-24 |archive-date=2010-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330001031/http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |dead-url=yes }}</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ Jezik i nacionalizam]</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat (slovo)|jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' -{ {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} }- Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- | -{<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center>}- |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' -{ {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} }- Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Povezano == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |date=2012-06-01 }} * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |date=2011-07-14 }} * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228102902/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm |date=2007-02-28 }}, [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113223505/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm |date=2006-11-13 }} * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |date=2011-05-22 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] ji3z0267wj56snbod36hp8nps6fhhh7 42652553 42652429 2026-07-10T01:42:02Z نوفاك اتشمان 11942 Rescuing 13 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |rang=56. najgovoreniji jezik |pismo=[[latinica]], [[ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=[[bosanski jezik|bosanski]] |lc2=cnr |ld2=[[crnogorski jezik|crnogorski]] |lc3=hrv |ld3=[[hrvatski jezik|hrvatski]] |lc4=srp |ld4=[[srpski jezik|srpski]] <br /> Povezani kodovi: |lc5=kjv |ld5=[[kajkavski]] |lc6=ckm |ld6=[[čakavski]] |lc7=svm |ld7=[[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]] |glotto=sout1528 |glottoname=Serbian-Croatian-Bosnian |lingua=53-AAA-g |ietf=sh |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Područja u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} {{shhsjezici}} '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' najveći je [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans_chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.ethnologue.com/language/hbs |title=Serbo-Croatian |publisher=Ethnologue (25th ed., 2022) |quote=18.799796 |access-date=2022-12-23 |archive-date=2022-12-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221223094548/https://www.ethnologue.com/language/hbs |url-status=live }}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] koji se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od [[1990e|1990-ih]]. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Historija == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti razvijali su se samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]}} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'', [[Budim]], [[1830]].}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih [[južni Slaveni|južnih Slovena]], jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski».<ref name="dobrovski">{{cite magazine |quote=Izrazom ilirski jezik Dobrovsky ne naziva samo književni i govorni jezik hrvatskih štokavaca i čakavaca, već ujedno i jezik Servijera, a ponekad i Bugara. Primjerice, 1792. u podjeli slavenskih jezika u ''Geschichte der Bohmischen Sprache und Literatur'' pojašnjava da se ilirsko narječje sastoji od ''bugarskoga, racko-servskoga, bosanskoga, slavonskoga, dalmatinskoga i dubrovačkoga''. Znajući da ilirsko ime nije iskonsko ime južnih Slavena, jednom prilikom napominje da ''ilirski jezik'', zato što njime govore potomci starih ''Servijera'' i ''Hrvata'', ne treba zvati ''ilirski'', već ''srpski ili hrvatski'' ({{lang|de|serbisch oder Chrowatisch}}). |magazine=[[Jezik (časopis)|Jezik]] |volume=45 |number=1 |year=1997 |first=Mario |last=Grčević |url=https://hrcak.srce.hr/207697 |title=Zašto slavistika 19. stoljeća nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika? |page=8 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115144003/https://hrcak.srce.hr/207697 }}</ref> Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, prvi put upotrebio [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830]]. do [[1843]]. a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlučio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>{{Cite web |title=Pseudoznanost |url=http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |access-date=2011-07-20 |archive-date=2016-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023141331/http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |dead-url=yes }}</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom „srpsko-hrvatsko-slovenački”, bio je službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački.”}}</ref><ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački.”}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref>{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref> Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavi totalitarne [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[ustaše]] su već u lipnju 1941. uložile napore u [[jezično čistunstvo|pročišćavanje]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] od svih "istočnjačkih" (srpskih) riječi i drugih internacionalizama, uvele „''korienski pravopis''“, zabranile ćirilicu, te ugasile sve škole koje su pohađali Srbi, reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref name="Crowe2013">{{cite book |first=David M. |last=Crowe |author-link=David M. Crowe |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&pg=PA61 |date=2013-09-13 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9 |pages=61 |language=en}}</ref><ref name="Busch2004 Sprachen im Disput">{{cite book |last=Busch |first=Brigitta |year=2004 |language=de |title=Sprachen im Disput |url=https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |location=Klagenfurt |publisher=Drava |page=205 |isbn=3-85435-428-2 |access-date=2022-05-16 |archive-date=2024-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241108071726/https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |url-status=live }}</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">{{Cite web |url=https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor |title=Tekst Novosadskog dogovora |access-date=2022-05-10 |archive-date=2013-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012004637/https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor |url-status=live }}</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[rječnik|rečnika]] savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFR Jugoslavije}} {{izdvojeni citat|Stranci kada dođu u našu zemlju... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |url=https://archive.org/details/languageidentity0000gree |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=[https://archive.org/details/languageidentity0000gree/page/153 153] |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|Josip Baotić|bs}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 |title=Novi jezici: Govorite li našili |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605235032/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 |url-status=live }}</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu ''[[Politika (novine)|Politika]]'', a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica.<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref>{{napomena|Za razliku od [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (1990–2006), na saveznom nivou u [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (1992–2003), službeni jezik je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom. Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>}} Tek je [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina kulturna udruženja u Srbiji nazivaju jezik ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/><ref>{{cite web |url=https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |title=Croatian TV Risks Row Over Serbian Film |publisher=[[Balkan Insight]] |first=Boris |last=Pavelic |location=[[Zagreb]] |date=27 January 2012 |access-date=6 March 2023 |archive-date=2023-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230306152224/https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |url-status=live }}</ref> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]],<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |title=Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog |first=Lela |last=Šćepanović |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=2009-01-08 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115150652/https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |url-status=live }}</ref> iako je vrlo ubrzo iz istoga proizveden crnogorski pravopis s dva dodatna slova u svojoj abecedi i azbuki: digrafi -{''ś/с́''}- i -{''ź/з́''}- koji bi zamjenili ''sj'' i ''zj''; isti nisu previše zaživjeli u neslužbenoj upotrebi, a s vremenom nisu opstali ni u službenoj.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |title=Crnogorski se govori i bez ś |quote=Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. |date=2017-02-02 |access-date=2022-10-29 |publisher=Radio Slobodna Evropa |first=Lela |last=Šćepanović |archive-date=2022-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221028221855/https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |url-status=live }}</ref> === Sadašnja situacija === {{izdvojeni citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2021. samo je 0,32%{{efn|4.278 (''0.11%'') stanovnika se izjasnilo govornikom hrvatsko-srpskog i 8.182 (''0.21%'') srpsko-hrvatskog jezika.}} stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=2022-10-07 |access-date=2022-10-24 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremene lingvističke klasifikacije smatraju srpsko-hrvatski živim [[makrojezik]]om pod [[ISO 639-3]] oznakom <tt>hbs</tt>,<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=2023-01-15 |archive-date=2009-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |url-status=live }}</ref> dok je [[ISO 639-1]] identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen, zajedno s [[ISO 639-2]] identifikatorima <tt>scc</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Cyrillic}}. Svršten kao bivši kod za srpski jezik i zamenjen kodom <tt>srp</tt>.}} i <tt>scr</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Roman}}. Svršten kao bivši kod za hrvatski jezik i zamenjen kodom <tt>hrv</tt>.}} 2008. godine.<ref name="ISO">{{cite web |url=https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |title=ISO 639-2 Language Code List - Codes for the Representation of Names of Languages |date=2017-12-21 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2019-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428235442/https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |url-status=live }}</ref> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/><ref>{{cite journal |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |trans-title=Pluricentričnost u učionici: pitanje srpskohrvatskog jezika u nastavi stranih jezika na visokoškolskim ustanovama u svijetu |first=Jelena |last=Ćalić |journal=Sociolinguistica |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |publisher=De Gruyter |date=2021-11-18 |access-date=2023-01-12 |language=en |archive-date=2022-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221225143352/https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |url-status=live }}</ref> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>{{cite web |url=https://www.icty.org/bcs |title=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115133501/https://www.icty.org/bcs |url-status=live }}</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>{{Cite web |title=EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik |url=http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |publisher=SrbijaNet |access-date=2010-05-24 |archive-date=2010-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330001031/http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |dead-url=yes }}</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>{{Cite web |url=http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ |title=Jezik i nacionalizam |access-date=2011-10-23 |archive-date=2021-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414190258/http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ |url-status=live }}</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat (slovo)|jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' -{ {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} }- Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- | -{<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center>}- |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' -{ {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} }- Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Povezano == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |date=2012-06-01 }} * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |date=2011-07-14 }} * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228102902/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm |date=2007-02-28 }}, [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113223505/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm |date=2006-11-13 }} * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |date=2011-05-22 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] bbfiexu4rcalh2nom8233k9mh2cwf7q 0 2381 42652438 42446043 2026-07-09T20:05:34Z EUPBR 288740 42652438 wikitext text/x-wiki {{for|nogometni klub iz Zagreba|NK Zagreb}} [[Datoteka:Teatro_Nacional,_Zagreb,_Croacia,_2014-04-13,_DD_03.JPG|mini|250px|Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] [[Datoteka:Fellnerhelmer.gif|mini|250px|Fellner i Helmer]] '''Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu''' (nekada ''Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu'') je [[kazalište]] i [[operna kuća]] u [[Zagreb]]u. Dana [[14. listopada]] [[1895]]. u gradu je svečano otvorena kazališna zgrada<ref>[http://hnk.hr/hr/content/view/full/1497 HNK, Povijest zgrade]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. [[Neobarok]]na zgrada HNK je [[remek-djelo]] kasnog historizma [[Austrija|austrijskog]] arhitekta [[Ferdinand Fellner|Ferdinanda Fellnera]] i [[Njemačka|njemačkog]] [[arhitekt]]a [[Hermann Helmer|Hermanna Helmera]]. == Historija == Povijest zagrebačkih scenskih prostora započinje u srednjovjekovlju, kada su se od 11. st. kao i u zapadnoj Europi, liturgijske drame izvodile u katedrali ([[Uskrs]], [[Bogojavljenje]]), a profane pokladne igre na javnim gradskim prostorima u nas od sredine 14. st. U 16. stoljeću izvode se predstave u kaptolskoj Katedralnoj školi. Tek isusovci od [[1607.]] u svojoj gimnaziji kontinuirano igraju, na latinskom a kasnije i na hrvatskoj kajkavštini: do 1772. scenski izvode 400 djela, ekskluzivno ali i javno, na desetak gradskih lokacija. Nakon ukinuća isusovačkoga reda, daleko rjeđe od njih ali ipak kontinuirano, od 1791. pa do 1834. igraju se u kaptolskom sjemeništu kajkavski prijevodi i adaptacije komedija i igrokaza. U Zagreb krajem 18. stoljeća započinju dolaziti njemačke družine – igraju na Harmici (danas Trg bana Jelačića) i u gostionicama, a povremeno i u gornjogradskim plemićkim palačama. Prva zagrebačka javna dvorana nalazila se u preuređenoj blagovaonici samostana klarisa (danas [[Muzej grada Zagreba]], Opatička 20). Općenito, krajem 18. stoljeća publika je kazališno osvještenija i sve zahtjevnija, znajući već kako su u europskim gradovima kazališne dvorane na daleko višoj razini od naših prostornih improvizacija. Prva javna kazališna dvorana u Zagrebu smještena je u plemićkoj palači i ima obilježja javnoga kazališta (cedulje, ulaznice): Pejačević-Amadéovo kazalište (danas zgrada Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Demetrova 1) djeluje od [[1797.]] do [[1834.]], a nazvano je tako po posljednjem vlasniku palače (nakon obitelji Kulmer-Pejačević), grofu Antunu Amadéu de Várkonyju, velikom županu zagrebačkom. Amadéovo kazalište vlasnik iznajmljuje isključivo njemačkim družinama, ali 1832. i 1833. njemački glumci izvode i nekoliko predstava na kajkavskom. U kontekstu sveopćega procvata europskoga kazališnog života i u Zagrebu se gradi prvo profesionalno kazalište. Godine 1833. zagrebački veletrgovac i posjednik Kristofor Stanković dobio je glavni zgoditak bečke lutrije u iznosu od 30 000 dukata i kao privatnu investiciju odlučio podići kazališnu zgradu. Gradski magistrat darovao mu je zemljište na uglu Markova trga i Freudenreichove ulice i u ljeto iste godine započinje gradnja kazališta koje će sve do 1851. biti u privatnom vlasništvu. Arhitekti talijanskoga podrijetla, otac i sin Christofor i Anton Cragnolini, koji su stigli iz Ljubljane, projektiraju zgradu u neoklasicističkom slogu. Otvorena je 4. listopada 1834. i u njoj isključivo nastupaju njemačke družine, sve do 10. lipnja 1840. kad „junačkom igrom“ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofija ili Turci kod Siska u izvedbi novosadskog Domorodnog teatralnog društva svoju djelatnost započinje Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. U sklopu Stankovićeva (staroga, gornjogradskoga) kazališta nalazila se i dvorana za plesove, u kojoj je 1848. zasjedao Hrvatski sabor. Za ondašnji Zagreb gornjogradski teatar imao je veliko gledalište (više od 750 mjesta), ali tehnički je bio nedostatno opremljen; svakako, bio je središtem kazališnoga i općenito kulturnog života grada, a kad je 1895. otvorena nova zgrada, iz neshvatljivih je razloga pretvoren u administrativni prostor pa je danas ondje dvorana za sjednice Gradske skupštine. Razvoj europskih gradova u drugoj polovici 19. stoljeća i nove urbanističke osnovice u kojima kazališta imaju posebno važno mjesto jedan su od pokazatelja snage liberalnoga građanstva: od kraja 19. stoljeća pa do početka Prvoga svjetskog rata u Europi je izgrađeno oko 1500 kazališnih zgrada. U Hrvatskoj su nove kazališne zgrade podignute u Zadru (1865.), [[Dubrovnik]]u (1865.), [[Osijek]]u (1866.), Šibeniku (1870.), Varaždinu (1873.), Rijeci (1885.), Karlovcu (1892.) i u Splitu (1893.), pa ni glavni grad nije mogao zaostajati. U sve ubrzanijem razvitku kazališta uopće, i u Zagrebu su umjetnički i tehnički zahtjevi – posebice nakon osnivanja Opere 1870. – daleko nadilazili mogućnosti gornjogradske pozornice. Zamisao o podizanju opremljenije zgrade javlja se već 1871., ali nije se ništa poduzimalo, sve do potresa 1880. koji je znatno oštetio gornjogradsko kazalište, pokrenuvši tako pitanje novoga. Kazališni odbor na čelu s hrvatskim književnikom i saborskim zastupnikom Marijanom Derenčinom imenovan u travnju 1880. započinje akciju za skupljanje novčanih sredstava, podnosi Vladi iscrpnu predstavku o potrebi izgradnje nove zgrade i od arhitekata specijaliziranih za gradnju kazališta Helmera i Fellnera naručuje nacrte. U lipnju 1881. Hrvatski sabor donosi Zakon o građenju novoga Zemaljskog kazališta u Zagrebu, što ga 31. listopada potvrđuje i car Franjo Josip I. No Derenčinovim odlaskom iz kazališta svi napori za novu zgradu nacionalnoga kazališta jenjavaju. Od 1883. kao novi hrvatski ban, Karlo grof Khuen-Héderváry obnavlja 1885. rasprave o lokaciji, a tek [[Isidor Kršnjavi]] kao novi predstojnik za bogoštovlje i nastavu 1893. uspijeva ga privoljeti na konačnu odluku o izgradnji jer se za jesen 1895. planirao carev posjet Zagrebu. Gradsku raspravu o lokaciji prekida sam Khuen-Héderváry odlukom da se buduće kazalište gradi na mjestu gradskoga sajmišta: usprkos tadašnjim otporima da je riječ o periferiji, iz razvojne vizije grada ta se odluka pokazala dobrom. Novo kazalište (danas na Trgu Republike Hrvatske) okruženo je brojnim zgradama visoke spomeničke vrijednosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U jesen 1893. arhitektonska tvrtka Helmer i Fellner iz Beča poslala je novi projekt, a 5. siječnja sklopljen je ugovor o izgradnji nove kazališne zgrade. Moralo se započeti u proljeće 1894. i dovršiti 1. listopada 1895. U međuvremenu ban je imenovao Stjepana Miletića (1868.–1908.) intendantom Hrvatskoga narodnog kazališta, koji će nastupiti na dužnost početkom sezone 1894./1895. Prva Miletićeva intendantska sezona u kojoj je već počeo provoditi reforme bila je ujedno i posljednja sezona u gornjogradskom starom teatru, gdje je napokon uspio uvesti i struju, u gledalište i na pozornicu. U travnju 1894. raspisani su natječaji za izvedbene radove i poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici, osim onih usko specijaliziranih, a 22. svibnja 1894. više od dvjesto radnika započelo je gradnju. Za četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom i započeli su unutarnji radovi. Vlada je prihvatila Miletićev prijedlog da svečani zastor za novo kazalište izradi Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod. Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foajea na prvom katu autor je slika [[Ivan Tišov]] (aplicirane 1911. godine). Nije poznat autor četiriju poprsja – na pročelju ([[Ivan Gundulić]] i [[Junije Palmotić]]), istočnoj ([[Dimitrija Demeter]]) i zapadnoj ([[Vatroslav Lisinski]]) strani zgrade. Izgradnja je napredovala prema planu i nakon šesnaest mjeseci 8. listopada 1895. izdana je uporabna dozvola. [[Datoteka:Simbolicni cekic R F Mihanovic MGZ 080209.jpg|mini|Simbolični čekić kojim je car i kralj Franjo Josip I. otvorio Hrvatsko zemaljsko kazalište u Zagrebu. Rad [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša-Mihanovića]].]] Novo kazalište svečano je otvoreno [[14. listopada]] [[1895.]], kad je u dva sata poslijepodne car [[Franjo Josip I.]] na stupiću balkona, a pred brojnim građanima iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar [[Robert Frangeš Mihanović]].<ref>http://www.zagrebmojgrad.hr/site/mercury/20100725-zgmg-29-pdf-61e9.pdf{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati – Slava umjetnosti, alegorijski „scenski prolog u tri slike“ Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta, te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski. U sto petnaest godina svoga postojanja, zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imala je dvije obnove: između 18. svibnja i 14. listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji, i do danas jedinu sveobuhvatnu građevinsku obnovu i rekonstrukciju od 1. veljače 1967. do svečanoga otvorenja 27. studenoga 1969. godine. Obnovljeno je i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom ispod Hebrangove ulice tada povezalo sa zgradom Hrvatskoga narodnog kazališta.<ref>http://www.hnk.hr/hr/content/view/full/1497{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} s dopusnicom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (preuzeto 21. lipnja 2011.)</ref> Na ulazu u zgradu, nalazi se glasoviti [[Zdenac života]], rad [[Hrvati|hrvatskog]] kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] iz [[1905]]. godine, a postavljena je [[1912]]. godine. Mnogi od ponajboljih hrvatskih umjetnika radili su u HNK-u. [[Ivan Zajc]] bio je prvi dirigent kazališta. [[Jakov Gotovac]] bio je dirigent opere kazališta od [[1923]]. od [[1958]]. Poznati hrvatski redatelj [[Branko Gavella]] ovdje je počeo svoju briljantnu karijeru, kao i prva hrvatska primabalerina [[Mia Čorak Slavenska]]. Programski se HNK Zagreb sastoji od tri umjetničke grane: [[Drama HNK Zagreb|drame]], opere i baleta. Gostovali su brojni međunarodni umjetnici kao što su: [[Franz Liszt]], [[Sarah Bernhardt]], [[Franz Lehar]], [[Richard Strauss]], [[Gerard Philipe]], [[Vivien Leigh]], [[Laurence Olivier]], [[Jean-Louis Barrault]], [[Peter Brook]], [[Mario del Monaco]], [[José Carreras]] i dr. == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:LEGO HNK Zagreb.JPG|Maketa od [[lego]] kockica Datoteka:Vlaho Bukovac, Ilirski preporod (svecani zastor Hrvatskog narodnog kazalista u Zagrebu).jpg|Svečani zastor, rad [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] Datoteka:Zagreb areal view (4).jpg|Pogled iz zraka Datoteka:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|[[Zdenac života]] </gallery> </center> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatian National Theater in Zagreb}} * [http://hnk.hr Stranice Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006084155/http://www.hnk.hr/ |date=2014-10-06 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1895.]] [[Kategorija:Narodna kazališta u Hrvatskoj|Zagreb]] [[Kategorija:Operne kuće u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Kazališta u Zagrebu]] [[Kategorija:Palače u Zagrebu]] [[Kategorija:Neobarokne palače]] tpwocqvwh30l24u3834z5gu29no4hua 0 2430 42652439 42637790 2026-07-09T20:08:59Z EUPBR 288740 /* Hrvatsko kraljevstvo */ 42652439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | ime = Republika Hrvatska | izvorno_ime = | ime_genitiv = Hrvatske | eng_ime = Croatia | zastava = Flag_of_Croatia.svg | grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg | slika_karte = EU-Croatia.svg | opis_karte = Položaj Hrvatske u Evropi | slika_karte2 = Un-croatia.png | opis_karte2 = Karta Hrvatske | službeni_jezik = [[hrvatski jezik]] | glavni_grad = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] [[Zagreb]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Zoran Milanović]] | predsjednik_vlade = Predsjednik Vlade | predsjednik_vlade_osoba = [[Andrej Plenković]] | površina_poredak = 124 | površina = 56594 | vode = 1,09 | stanovništvo_popis = 3.871.833<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=7. listopada 2022 |access-date=24. listopada 2022 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_popis_godina = 2021. | stanovništvo_poredak = 128 | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | godina_popisa = 2011 | gustoća_stanovništva = 68,7 | GDP_PPP = $161 milijardi | GDP_PPP_rang = 80 | GDP_PPP_godina = 2023. | GDP_PPP_per_capita = $40.484 | GDP_PPP_per_capita_rang = 66 | GDP_nominal = $73 milijardi | GDP_nominal_rang = 81 | GDP_nominal_godina = 2023. | GDP_nominal_per_capita = $18.451 | GDP_nominal_per_capita_rang = 66 | HDI = 0.851 | HDI_rang = 43 | suverenitet_tip = [[nezavisnost]] | suverenitet_napomena = od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] | uspostava_događaj1 = proglašenje nezavisnosti | uspostava_datum1 = 25. 6. 1991. | valuta = [[euro]] | stoti_dio_valute = 100 [[euro kovanice|centi]] | vremenska_zona = [[CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_nadom_DST = +2 | himna = [[Lijepa naša domovino]] | internetski_nastavak = [[.hr]] i [[.eu]] | pozivni_broj = +385 | iso3166kod = HR | komentar = ¹⁾ S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² | moto = |nacionalni_jezici=Hrvatski|vođa_ime1=[[Zoran Milanović]] ([[SDP]])|vođa_titula1=Predsjednik|vođa_titula2=Premijer|vođa_ime2=[[Andrej Plenković]] ([[HDZ]])|vođa_titula3=Predsjedavajući Sabora|vođa_ime3=[[Goran Jandroković]] ([[HDZ]])}} '''Hrvatska''' (službeno '''Republika Hrvatska'''), [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na raskršću [[Srednja Evropa|srednje Europe]], [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Tijekom [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[srednja Evropa|srednjoeuropskog]] i [[sredozemno more|sredozemnog]] kulturnog kruga. Prema popisu iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2011_narod">{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html |title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. |work=Popis stanovništva 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |accessdate=19. prosinca 2012. |archive-date=2017-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090604/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html }}</ref> [[Hrvati]] čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su [[Srbi]] koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" /> Kopnena površina iznosi 56.542&nbsp;km², a površina teritorijalnog mora 31.067&nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]] koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]].<ref>{{cite web |title=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=http://www.un.org/members/list.shtml |language=engleski }}</ref><ref>{{cite web |title=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |language=engleski }}</ref>, a od 1. srpnja 2013. je [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije|država članica Europske unije]]. Hrvatska je također članica [[Savjet Evrope|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[CEFTA|Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora]]. == Historija == {{glavni|Povijest Hrvatske}} === Kameno doba === Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I.]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899]]. godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista. Ljudi [[neolit|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenice|sojenicama]] i proizvodili [[keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima. === Metalno doba === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Vučedolska golubica]]]] Na prijelazu iz [[neolit|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srem|Srijema]] i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar|barenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[gline]]nim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati|Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. === Grci, Iliri i Rimljani === [[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze. [[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|thumb|220px|[[Amfiteatar u Puli]]]] [[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća. Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmium|Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu. === Dolazak Hrvata === {{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|200px|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] [[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. vijek|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinarske planine|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje. Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852]]. sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.|Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. === Hrvatsko kraljevstvo === {{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:Spomenik kralju Tomislavu - Zagreb (cropped 2).jpg|thumb|100px|[[Kralj Tomislav]]]] Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Kralj Tomislav|Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925]]. godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. vijek|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058]]. - [[1074]].) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075]]. - [[1089]].). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII|Grgura VII.]] Gebizona [[1075]]. u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]]. === Personalna unija s Ugarskom === {{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} Hrvati su [[1102]]. godine [[Pacta conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918]]. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I Sveti|Ladislav]] je [[1094]]. godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[češka Republika|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[križarski ratovi|križarske vojske]] [[1202]]. osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222]]. sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko [[1300]]. kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''. [[Vinodolski zakonik]] iz [[1288]]. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358]]. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409]]. drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata. === Ratovi s Osmanlijama === {{glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|150px|[[Petar Berislavić]]]] Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine prvi put Hrvatskoj prijeti [[otomansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463]]. pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su [[1493]]. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526]]. od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država. === Habsburška Monarhija === {{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527]]. hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio [[Kőszeg]] od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566]]. godine predvođeni [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitci kod Sigeta]] nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. [[Kardinal Richelieu]] bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine [[1592]]. pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558]]. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]]. Osmanlije [[1593]]. doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitci kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina|Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[španija|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski jezik|francuski]] kralj [[Luj XIV]]. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. 4.|30. travnja]] [[1671]]. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]]. Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[hrišćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući da je [[Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. [[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|thumb|200px|[[Dubrovačke zidine]]]] Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604]]. prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607]]. [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[univerzitet|sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[historija|povjesne znanosti]] [[17. vijek|sedamnaestog stoljeća]]. === Oslobađanje Hrvatske === Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683]]. organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Karlovački mir|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718]]. označio je kraj vojne opasnosti od [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712]]. prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nemci|Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]]. [[Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767]]. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790]]. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805]]. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. === Hrvatski narodni preporod === [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Josip Jelačić]]]] Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. vijek|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835]]. počinju izlaziti [[Novine Horvatske|Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842]]. godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843]]. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845]]. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847]]. godine proglasio hrvatski jezik službenim. [[Revolucija 1848.-1849.|Revolucionarne 1848.]] formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. 4.|25. travnja]] [[1848]]. ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849]]. [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861]]. grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]]. === Hrvatsko ugarska nagodba === [[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]] [[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|thumb|150px|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868]]. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874]]. utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881]]. [[Vojna krajina|Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883]]. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održane su velike protumađarske demonstracije [[1903]]. godine. === Prva Jugoslavija === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929]]. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[1939]]. osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]]. === Nezavisna Država Hrvatska === [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|Mapa NDH, 1941. godine|220px]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] najveći dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska]] ([[1941]]. - [[1945]].), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni [[Italija|Italiji]], dok je [[Međimurska županija|Međimurje]] prepušteno Mađarskoj. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>Ustav Republike Hrvatske</ref> === Druga Jugoslavija === Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem [[1960-e|60-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971]]. godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava [[1974]]. godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću [[1980]]. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. === Republika Hrvatska === Na prvim demokratskim [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|izborima]] [[1990]]. godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. 5.|30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Referendumom održanim [[19. 5.|19. svibnja]] [[1991]]. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. 6.|25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. 10.|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ]]. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995]]. godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]]. godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000|2000.]] godine, a reizabran [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2005|2005.]] Na vlast [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007|2007]]. Razdoblje nakon [[2000]]. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. 4.|1. travnja]] [[2009]]. članica je NATO-a, a [[1. 7.|1. srpnja]] [[2013]]. godine postala je punopravna članica Europske unije. == Geografija == {{glavni|Zemljopis Hrvatske}} Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[centralna Hrvatska|središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizija|Panonske nizine]]); * pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinarske planine|Dinaride]]; * kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]). Površina obalnog mora: 33.200&nbsp;km²<br /> Površina kopna i mora: 89.810&nbsp;km²<br /> Ukupna gospodarska površina: 113.680&nbsp;km²<br /> Dužina kopnenih granica: 2.028&nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]] Dužina obale: 5.835&nbsp;km<br /> Dužina obale kopnenog dijela: 1.777&nbsp;km<br /> Dužina obale na otocima: 4.058&nbsp;km Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih) [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Umjetni satelit|Satelitska]] fotografija Hrvatske]] Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj). === Klima === [[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&nbsp;°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&nbsp;°C do 27&nbsp;°C. {{clear}} == Zaštićena mjesta == [[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|thumb|150px|[[Plitvička jezera]]]] [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|thumb|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]] === [[Svetska baština|Svjetska baština]] === * [[Plitvička jezera|Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.) * [[Dioklecijanova palača]] (1979.) * [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.) * [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.) * [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.) * [[Šibenska katedrala]] (2000.) * [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.) * [[stećci]] (2016.)<ref>{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/five_sites_inscribed_on_unescos_world_heritage_list/#.V4o1-PyKTDc |title=Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |accessdate=16. srpnja 2016 |work= |publisher=UNESCOPRESS |date=15. srpnja 2016}}</ref> === [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] === * [[Brijuni]] * [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] * [[Nacionalni park Krka|Krka]] * [[Nacionalni park Mljet|Mljet]] * [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] * [[Plitvička jezera]] * [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] * [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] == Politika == {{glavni|Politika Hrvatske}} [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|thumb|200px|Hrvatski sabor]] [[Datoteka:Vlada RH.jpg|thumb|200px|[[Banski dvori]]]] [[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|thumb|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|thumb|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]] Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. === Zakonodavna vlast === '''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: * [[15. 1.|15. siječnja]] - [[15. 7.|15. srpnja]] * [[15. 9.|15. rujna]] - [[15. 12.|15. prosinca]]. === Izvršna vlast === '''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[šef države|poglavar države]], a bira se svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. '''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, predlaže [[zakon]]e i [[državni budžet|proračun]], izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima 4 potpredsjednika i [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. === Sudbena vlast === Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca. Sudovi opće nadležnosti: * [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], * [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] i * [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]] Sudovi posebne nadležnosti: * [[Upravni sud Republike Hrvatske]], * [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], * [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]], * [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] i * [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]]. === Ustavni sud === '''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. :''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]] == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}} U Hrvatskoj su [[opština|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|127 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|429 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]. [[Datoteka:Zupanije.gif|thumb|300px| [[Hrvatske županije]]]] # [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] # [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] # [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] # [[Karlovačka županija|Karlovačka]] # [[Varaždinska županija|Varaždinska]] # [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] # [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] # [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] # [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] # [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] # [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] # [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] # [[Zadarska županija|Zadarska]] # [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] # [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] # [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] # [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] # [[Istarska županija|Istarska]] # [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] # [[Međimurska županija|Međimurska]] # [[Zagreb|Grad Zagreb]] Vidi još: * [[Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]] * [[Popis općina u Hrvatskoj]] == Gospodarstvo == [[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]] ''Glavni članak: [[Gospodarstvo Hrvatske]]'' Gospodarstvo se zasniva na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine <ref>Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije</ref>. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba <ref>Banka svibanj 2010, str 17</ref>, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna <ref>{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}</ref> to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.<ref>Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18</ref> Prema ambasadi [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991–1995]], [[globalizacija]] i loša ekonomska politika.<ref>{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |access-date=2011-09-07 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |dead-url=yes }}</ref> U zadnjoj godini postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura <ref>izvori:Nacionalne statistike, Bloomberg, MMF, Svjetska banka prenio Novi List 11. 5. 2010 na 1 str. poslovnog dodatka</ref>,a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index "skočio" s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.<ref>[http://www.indexmundi.com/facts/croatia/gini-index Croatia Gini index]</ref> == Promet == [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]] Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000]]. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima. Sredinom [[2005]]. je u promet puštena [[autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5]], ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9|A9]] čine [[Istarski ipsilon]]. [[Datoteka:Trtar.jpg|thumb|220px|[[Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]] [[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007]]. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u [[Zračna luka Zagreb|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadaru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav [[željeznica]] ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka. U Hrvatskoj je u [[2008]]. godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predtavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].<ref>http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'</ref> U prva dva mjeseca [[2009]]. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.<ref>http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '</ref> == Komunikacije == Hrvatska se po upotrebi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[kompjuter|računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=2009-03-30 }} 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'</ref> Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'</ref> U [[2008]]. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007]]. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.<ref>http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.<ref>http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009]]. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '</ref> Oko 79% hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12% građana ima više od jednog mobitela.<ref>http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |date=2009-02-18 }} 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[HT|T-Mobile Hrvatska]], [[Vipnet|Vip]] i [[Tele2]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008]]. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na [[2007]]. godinu.<ref name="seebiz.eu">http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'</ref> Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008]]. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/> == Stanovništvo == [[Datoteka:Croatia ethnicities 2021.svg|mini|300x300piksel|Stanovništvo Hrvatske po narodnostima 2021.]] {{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|Lista gradova u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz [[2011]].<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2021-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109060027/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html }}</ref> živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554 [[Žena|žene]] i 2.066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je [[2006]]. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce. [[Demografska tranzicija]] je završena: prirodni prirast je negativan. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%. Službeni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji pripada među [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i koristi [[latinica|latinično pismo]]. Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se [[2005]]. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx U Hrvatsku se prošle godine najviše doselilo ljudi iz BiH, a njih najviše odselilo se u SiCG</ref> Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,4%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-01-07 |archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html }}</ref> Ukupno rođene [[dete|djece]] u Hrvatskoj [[2009]]. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.<ref>{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/vise-rodenih-nego-umrlih-samo-tri-zupanije-gradu-zagrebu-clanak-169741 |title=Više rođenih nego umrlih samo u tri županije i Gradu Zagrebu |publisher=Večernji.hr |date = 20. 07. 2010. |accessdate = 20. 07. 2010. }}</ref> Iste godine sklopljeno je 22.382 [[brak]]a dok je bilo 5.076 razvoda.<ref>{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika |publisher=Jutarnji.hr |date=20. 07. 2010. |accessdate=20. 07. 2010. |archive-date=2010-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722084124/http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |dead-url=yes }}</ref> <div class="barbox floatleft" style="border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto; background: white"> <table style="border-collapse:collapse; width:100%;"> <tr style="background:#ddd"><th colspan="5">Religija u Hrvatskoj<ref>{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm|title=STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011.|publisher=Hrvatski zavod za statistiku|year=2013|accessdate=12. svibnja 2013|archive-date=2020-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020204929/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm}}</ref></th></tr> <tr style="font-size:88%; height:4px;"> <td style="padding:0 4px;">religija</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <td style="width:100px;"> <td style="padding:0 4px; width:5em; text-align:right;">postotak</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:DarkGray; width:86.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">86,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[ateizam]] ili [[agnosticizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:MediumAquamarine; width:6.7%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">6,7 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[pravoslavlje]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Yellow; width:4.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">4,4 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[islam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Green; width:1.5%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">1,5 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[protestantizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Orange; width:0.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">ostalo i nepoznato</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Lavender; width:0.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,4 %</td> </tr> </table> </div> Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavlje|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716185044/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html }}</ref>. === Najveći gradovi === {{main|Spisak gradova u Hrvatskoj}} {{Najveći gradovi u Hrvatskoj}} == Jezici == Na području Hrvatske '''7''' je priznatih individualnih jezika (bez imigrantskih), od kojih su dva službena '''[[hrvatski jezik|hrvatski]]''' (3.980.000; 2001. popis) i na području Istre '''[[italijanski jezik|talijanski]]''' (19.600; popis 2001.)). Ostalih pet su [[bosanski jezik|bošnjački]] 20.800 (popis 2001.), [[istriotski]] 1000 (2000. T. Salminen), [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] 560 (1994.), [[venecijanski jezik|venecijanski]] 50.000 (1994. T. Salminen) i [[hrvatski znakovni jezik]]. Imigrantski jezici su: [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski]], [[srpski jezik|srpski]], [[sinte romski]], [[slovački jezik|slovački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[njemački standardni jezik|standardni njemački]], [[Toskijski jezik|toskijski albanski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=HR Languages of Croatia (16th)]</ref>. == Obrazovanje == [[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|left|thumb|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] U Hrvatskoj je [[2008]]. godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[opština|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[dete|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 |date=2012-05-17 }} 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'</ref> Broj [[osnovna škola|osnovnih škola]] na kraju [[2006]]. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[italijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.<ref>http://www.poslovni.hr/67685.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=2009-04-15 }} 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'</ref> U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007]]. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'</ref> [[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|thumb|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilista u Zagrebu]]]] Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[univerzitet|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396]]. godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669]]. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003]]. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora. Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.<ref>http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'</ref> Na visokim učilištima [[2006]]. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005]]. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|left|thumb|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.<ref>http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990]]. do [[2000]]. smanjio za oko 24%. U [[2004]]. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'</ref> Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990]]. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 |date=2011-05-22 }} 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'</ref> Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008]]. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'</ref> U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.<ref>{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |access-date=2010-10-15 |archive-date=2009-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |dead-url=yes }}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983]]. do [[2007]]. obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'</ref> == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvatske}} Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[historija|povijesti]] iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umetnost|umjetnička]] i [[nauka|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[svetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]]. === Književnost === [[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|thumb|left|thumb|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]] Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. vijek|XIV. stoljeću]] razvija se i lirsko [[poezija|pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347]]. godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. [[Misal]] po zakonu rimskog dvora tiskan [[1483]]. je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]]. [[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Janus Pannonius|Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup. U [[barok]]u uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski kjiževni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. vijek|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]]. [[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813]]. do [[1860]]. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881]]. do [[1890]]., a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. [[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892]]. do [[1916]]. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900]]. osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914]]. do [[1929]]. su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. vijek|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove genercije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su knjiženvici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[postmodernizam|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik</ref> === Znanost === Mnogo značajnih [[nauka|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]]. === Umjetnost === Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovaca]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović]]a, [[Edo Murtić|Ede Murtića]] te [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]]. === Kuhinja === === Sport === [[Datoteka:Ivano Balic.jpg|thumb|100px|[[Ivano Balić]]]] [[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|thumb|100px|[[Blanka Vlašić]]]] [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|100px|Janica Kostelić]] Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|sportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova. [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003]]. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] proglašen je najboljim rukometašem svih vremena. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe u muškoj konkurenciji.Najveći uspjeh ženskoga rukometa je je iz 1996. kada je [[Ženski rukometni klub Podravka Vegeta|Podravka Vegeta]] postala prvakom Europe. [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale [[Olimpijada 1992.|olimpijskih igara 1992.]] sa [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]].Hrvatska ima i dvije brončane medalje s [[Eurobasketa]] i jednu svjetsku broncu. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Evropa|Europljanima]] otvorio put u [[NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni Olimpijski Prvak. ''Barakude'' su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. u [[Zagrebu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]].Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] i [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] su svaki po dva puta bili prvaci. [[Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od [[1995.]] do [[1999.]] Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta. HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005]]. godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001]]. godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska sportašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[svjetsko prvenstvo u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]]. == Državni blagdani == {| class=wikitable |+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]''' <ref>{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/2194.htm |title=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) |work=Narodne novine 136/2002 |date = 21. 11. 2002. }}</ref> |- bgcolor="#efefef" ! Datum !! Blagdan |- | [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. 1.|6. siječnja]] || [[Biblijski magi|Sveta tri kralja]] |- | ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. 5.|1. svibnja]] || [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- | ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]] |- | [[22. 6.|22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]] |- | [[25. 6.|25. lipnja]] || [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] |- | [[5. 8.|5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]] |- | [[15. 8.|15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]] |- | [[8. 10.|8. listopada]] || [[Dan neovisnosti Hrvatske|Dan neovisnosti]] |- | [[1. 11.|1. studenog]] || [[Svi sveti]] |- | [[25. 12.|25.]] i [[26. 12.|26. prosinca]] || [[Božić|Božićni blagdani]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia}} * [http://www.izhrvatske.com Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107182046/http://izhrvatske.com/ |date=2009-01-07 }} * [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040901054751/http://www.hr/wwwhr/index.hr.html |date=2004-09-01 }} * [http://www.horvatia.info Hrvatska Info - Hrvatske forum ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304214452/http://www.horvatia.info/ |date=2021-03-04 }} * [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207133000/http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml |date=2006-02-07 }} * [http://www.croatiaphotos.org Hrvatski gradovi i turističke destinacije na fotografijama] * [http://www.kroatien.ca Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929073516/http://www.kroatien.ca/ |date=2019-09-29 }} * [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Besplatna internet enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža] {{Europa}} {{Države EU}} {{Slavenske države}} [[Kategorija:Balkan]] [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Države Evropske unije]] [[Kategorija:Države u Evropi]] syigm9uyf5nfp46pit5q5qdu0ty8qrq 42652441 42652439 2026-07-09T20:11:48Z EUPBR 288740 /* Obrazovanje */ 42652441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | ime = Republika Hrvatska | izvorno_ime = | ime_genitiv = Hrvatske | eng_ime = Croatia | zastava = Flag_of_Croatia.svg | grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg | slika_karte = EU-Croatia.svg | opis_karte = Položaj Hrvatske u Evropi | slika_karte2 = Un-croatia.png | opis_karte2 = Karta Hrvatske | službeni_jezik = [[hrvatski jezik]] | glavni_grad = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] [[Zagreb]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Zoran Milanović]] | predsjednik_vlade = Predsjednik Vlade | predsjednik_vlade_osoba = [[Andrej Plenković]] | površina_poredak = 124 | površina = 56594 | vode = 1,09 | stanovništvo_popis = 3.871.833<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=7. listopada 2022 |access-date=24. listopada 2022 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_popis_godina = 2021. | stanovništvo_poredak = 128 | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | godina_popisa = 2011 | gustoća_stanovništva = 68,7 | GDP_PPP = $161 milijardi | GDP_PPP_rang = 80 | GDP_PPP_godina = 2023. | GDP_PPP_per_capita = $40.484 | GDP_PPP_per_capita_rang = 66 | GDP_nominal = $73 milijardi | GDP_nominal_rang = 81 | GDP_nominal_godina = 2023. | GDP_nominal_per_capita = $18.451 | GDP_nominal_per_capita_rang = 66 | HDI = 0.851 | HDI_rang = 43 | suverenitet_tip = [[nezavisnost]] | suverenitet_napomena = od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] | uspostava_događaj1 = proglašenje nezavisnosti | uspostava_datum1 = 25. 6. 1991. | valuta = [[euro]] | stoti_dio_valute = 100 [[euro kovanice|centi]] | vremenska_zona = [[CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_nadom_DST = +2 | himna = [[Lijepa naša domovino]] | internetski_nastavak = [[.hr]] i [[.eu]] | pozivni_broj = +385 | iso3166kod = HR | komentar = ¹⁾ S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² | moto = |nacionalni_jezici=Hrvatski|vođa_ime1=[[Zoran Milanović]] ([[SDP]])|vođa_titula1=Predsjednik|vođa_titula2=Premijer|vođa_ime2=[[Andrej Plenković]] ([[HDZ]])|vođa_titula3=Predsjedavajući Sabora|vođa_ime3=[[Goran Jandroković]] ([[HDZ]])}} '''Hrvatska''' (službeno '''Republika Hrvatska'''), [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na raskršću [[Srednja Evropa|srednje Europe]], [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Tijekom [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[srednja Evropa|srednjoeuropskog]] i [[sredozemno more|sredozemnog]] kulturnog kruga. Prema popisu iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2011_narod">{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html |title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. |work=Popis stanovništva 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |accessdate=19. prosinca 2012. |archive-date=2017-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090604/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html }}</ref> [[Hrvati]] čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su [[Srbi]] koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" /> Kopnena površina iznosi 56.542&nbsp;km², a površina teritorijalnog mora 31.067&nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]] koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]].<ref>{{cite web |title=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=http://www.un.org/members/list.shtml |language=engleski }}</ref><ref>{{cite web |title=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |language=engleski }}</ref>, a od 1. srpnja 2013. je [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije|država članica Europske unije]]. Hrvatska je također članica [[Savjet Evrope|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[CEFTA|Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora]]. == Historija == {{glavni|Povijest Hrvatske}} === Kameno doba === Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I.]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899]]. godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista. Ljudi [[neolit|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenice|sojenicama]] i proizvodili [[keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima. === Metalno doba === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Vučedolska golubica]]]] Na prijelazu iz [[neolit|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srem|Srijema]] i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar|barenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[gline]]nim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati|Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. === Grci, Iliri i Rimljani === [[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze. [[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|thumb|220px|[[Amfiteatar u Puli]]]] [[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća. Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmium|Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu. === Dolazak Hrvata === {{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|200px|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] [[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. vijek|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinarske planine|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje. Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852]]. sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.|Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. === Hrvatsko kraljevstvo === {{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:Spomenik kralju Tomislavu - Zagreb (cropped 2).jpg|thumb|100px|[[Kralj Tomislav]]]] Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Kralj Tomislav|Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925]]. godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. vijek|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058]]. - [[1074]].) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075]]. - [[1089]].). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII|Grgura VII.]] Gebizona [[1075]]. u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]]. === Personalna unija s Ugarskom === {{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} Hrvati su [[1102]]. godine [[Pacta conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918]]. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I Sveti|Ladislav]] je [[1094]]. godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[češka Republika|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[križarski ratovi|križarske vojske]] [[1202]]. osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222]]. sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko [[1300]]. kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''. [[Vinodolski zakonik]] iz [[1288]]. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358]]. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409]]. drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata. === Ratovi s Osmanlijama === {{glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|150px|[[Petar Berislavić]]]] Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine prvi put Hrvatskoj prijeti [[otomansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463]]. pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su [[1493]]. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526]]. od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država. === Habsburška Monarhija === {{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527]]. hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio [[Kőszeg]] od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566]]. godine predvođeni [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitci kod Sigeta]] nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. [[Kardinal Richelieu]] bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine [[1592]]. pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558]]. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]]. Osmanlije [[1593]]. doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitci kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina|Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[španija|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski jezik|francuski]] kralj [[Luj XIV]]. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. 4.|30. travnja]] [[1671]]. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]]. Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[hrišćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući da je [[Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. [[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|thumb|200px|[[Dubrovačke zidine]]]] Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604]]. prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607]]. [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[univerzitet|sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[historija|povjesne znanosti]] [[17. vijek|sedamnaestog stoljeća]]. === Oslobađanje Hrvatske === Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683]]. organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Karlovački mir|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718]]. označio je kraj vojne opasnosti od [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712]]. prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nemci|Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]]. [[Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767]]. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790]]. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805]]. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. === Hrvatski narodni preporod === [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Josip Jelačić]]]] Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. vijek|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835]]. počinju izlaziti [[Novine Horvatske|Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842]]. godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843]]. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845]]. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847]]. godine proglasio hrvatski jezik službenim. [[Revolucija 1848.-1849.|Revolucionarne 1848.]] formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. 4.|25. travnja]] [[1848]]. ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849]]. [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861]]. grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]]. === Hrvatsko ugarska nagodba === [[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]] [[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|thumb|150px|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868]]. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874]]. utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881]]. [[Vojna krajina|Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883]]. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održane su velike protumađarske demonstracije [[1903]]. godine. === Prva Jugoslavija === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929]]. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[1939]]. osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]]. === Nezavisna Država Hrvatska === [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|Mapa NDH, 1941. godine|220px]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] najveći dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska]] ([[1941]]. - [[1945]].), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni [[Italija|Italiji]], dok je [[Međimurska županija|Međimurje]] prepušteno Mađarskoj. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>Ustav Republike Hrvatske</ref> === Druga Jugoslavija === Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem [[1960-e|60-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971]]. godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava [[1974]]. godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću [[1980]]. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. === Republika Hrvatska === Na prvim demokratskim [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|izborima]] [[1990]]. godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. 5.|30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Referendumom održanim [[19. 5.|19. svibnja]] [[1991]]. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. 6.|25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. 10.|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ]]. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995]]. godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]]. godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000|2000.]] godine, a reizabran [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2005|2005.]] Na vlast [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007|2007]]. Razdoblje nakon [[2000]]. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. 4.|1. travnja]] [[2009]]. članica je NATO-a, a [[1. 7.|1. srpnja]] [[2013]]. godine postala je punopravna članica Europske unije. == Geografija == {{glavni|Zemljopis Hrvatske}} Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[centralna Hrvatska|središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizija|Panonske nizine]]); * pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinarske planine|Dinaride]]; * kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]). Površina obalnog mora: 33.200&nbsp;km²<br /> Površina kopna i mora: 89.810&nbsp;km²<br /> Ukupna gospodarska površina: 113.680&nbsp;km²<br /> Dužina kopnenih granica: 2.028&nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]] Dužina obale: 5.835&nbsp;km<br /> Dužina obale kopnenog dijela: 1.777&nbsp;km<br /> Dužina obale na otocima: 4.058&nbsp;km Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih) [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Umjetni satelit|Satelitska]] fotografija Hrvatske]] Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj). === Klima === [[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&nbsp;°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&nbsp;°C do 27&nbsp;°C. {{clear}} == Zaštićena mjesta == [[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|thumb|150px|[[Plitvička jezera]]]] [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|thumb|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]] === [[Svetska baština|Svjetska baština]] === * [[Plitvička jezera|Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.) * [[Dioklecijanova palača]] (1979.) * [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.) * [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.) * [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.) * [[Šibenska katedrala]] (2000.) * [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.) * [[stećci]] (2016.)<ref>{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/five_sites_inscribed_on_unescos_world_heritage_list/#.V4o1-PyKTDc |title=Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |accessdate=16. srpnja 2016 |work= |publisher=UNESCOPRESS |date=15. srpnja 2016}}</ref> === [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] === * [[Brijuni]] * [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] * [[Nacionalni park Krka|Krka]] * [[Nacionalni park Mljet|Mljet]] * [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] * [[Plitvička jezera]] * [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] * [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] == Politika == {{glavni|Politika Hrvatske}} [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|thumb|200px|Hrvatski sabor]] [[Datoteka:Vlada RH.jpg|thumb|200px|[[Banski dvori]]]] [[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|thumb|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|thumb|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]] Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. === Zakonodavna vlast === '''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: * [[15. 1.|15. siječnja]] - [[15. 7.|15. srpnja]] * [[15. 9.|15. rujna]] - [[15. 12.|15. prosinca]]. === Izvršna vlast === '''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[šef države|poglavar države]], a bira se svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. '''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, predlaže [[zakon]]e i [[državni budžet|proračun]], izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima 4 potpredsjednika i [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. === Sudbena vlast === Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca. Sudovi opće nadležnosti: * [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], * [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] i * [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]] Sudovi posebne nadležnosti: * [[Upravni sud Republike Hrvatske]], * [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], * [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]], * [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] i * [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]]. === Ustavni sud === '''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. :''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]] == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}} U Hrvatskoj su [[opština|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|127 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|429 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]. [[Datoteka:Zupanije.gif|thumb|300px| [[Hrvatske županije]]]] # [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] # [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] # [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] # [[Karlovačka županija|Karlovačka]] # [[Varaždinska županija|Varaždinska]] # [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] # [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] # [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] # [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] # [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] # [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] # [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] # [[Zadarska županija|Zadarska]] # [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] # [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] # [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] # [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] # [[Istarska županija|Istarska]] # [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] # [[Međimurska županija|Međimurska]] # [[Zagreb|Grad Zagreb]] Vidi još: * [[Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]] * [[Popis općina u Hrvatskoj]] == Gospodarstvo == [[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]] ''Glavni članak: [[Gospodarstvo Hrvatske]]'' Gospodarstvo se zasniva na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine <ref>Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije</ref>. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba <ref>Banka svibanj 2010, str 17</ref>, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna <ref>{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}</ref> to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.<ref>Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18</ref> Prema ambasadi [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991–1995]], [[globalizacija]] i loša ekonomska politika.<ref>{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |access-date=2011-09-07 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |dead-url=yes }}</ref> U zadnjoj godini postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura <ref>izvori:Nacionalne statistike, Bloomberg, MMF, Svjetska banka prenio Novi List 11. 5. 2010 na 1 str. poslovnog dodatka</ref>,a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index "skočio" s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.<ref>[http://www.indexmundi.com/facts/croatia/gini-index Croatia Gini index]</ref> == Promet == [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]] Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000]]. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima. Sredinom [[2005]]. je u promet puštena [[autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5]], ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9|A9]] čine [[Istarski ipsilon]]. [[Datoteka:Trtar.jpg|thumb|220px|[[Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]] [[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007]]. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u [[Zračna luka Zagreb|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadaru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav [[željeznica]] ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka. U Hrvatskoj je u [[2008]]. godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predtavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].<ref>http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'</ref> U prva dva mjeseca [[2009]]. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.<ref>http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '</ref> == Komunikacije == Hrvatska se po upotrebi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[kompjuter|računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=2009-03-30 }} 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'</ref> Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'</ref> U [[2008]]. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007]]. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.<ref>http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.<ref>http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009]]. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '</ref> Oko 79% hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12% građana ima više od jednog mobitela.<ref>http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |date=2009-02-18 }} 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[HT|T-Mobile Hrvatska]], [[Vipnet|Vip]] i [[Tele2]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008]]. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na [[2007]]. godinu.<ref name="seebiz.eu">http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'</ref> Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008]]. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/> == Stanovništvo == [[Datoteka:Croatia ethnicities 2021.svg|mini|300x300piksel|Stanovništvo Hrvatske po narodnostima 2021.]] {{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|Lista gradova u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz [[2011]].<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2021-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109060027/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html }}</ref> živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554 [[Žena|žene]] i 2.066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je [[2006]]. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce. [[Demografska tranzicija]] je završena: prirodni prirast je negativan. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%. Službeni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji pripada među [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i koristi [[latinica|latinično pismo]]. Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se [[2005]]. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx U Hrvatsku se prošle godine najviše doselilo ljudi iz BiH, a njih najviše odselilo se u SiCG</ref> Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,4%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-01-07 |archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html }}</ref> Ukupno rođene [[dete|djece]] u Hrvatskoj [[2009]]. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.<ref>{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/vise-rodenih-nego-umrlih-samo-tri-zupanije-gradu-zagrebu-clanak-169741 |title=Više rođenih nego umrlih samo u tri županije i Gradu Zagrebu |publisher=Večernji.hr |date = 20. 07. 2010. |accessdate = 20. 07. 2010. }}</ref> Iste godine sklopljeno je 22.382 [[brak]]a dok je bilo 5.076 razvoda.<ref>{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika |publisher=Jutarnji.hr |date=20. 07. 2010. |accessdate=20. 07. 2010. |archive-date=2010-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722084124/http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |dead-url=yes }}</ref> <div class="barbox floatleft" style="border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto; background: white"> <table style="border-collapse:collapse; width:100%;"> <tr style="background:#ddd"><th colspan="5">Religija u Hrvatskoj<ref>{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm|title=STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011.|publisher=Hrvatski zavod za statistiku|year=2013|accessdate=12. svibnja 2013|archive-date=2020-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020204929/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm}}</ref></th></tr> <tr style="font-size:88%; height:4px;"> <td style="padding:0 4px;">religija</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <td style="width:100px;"> <td style="padding:0 4px; width:5em; text-align:right;">postotak</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:DarkGray; width:86.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">86,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[ateizam]] ili [[agnosticizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:MediumAquamarine; width:6.7%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">6,7 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[pravoslavlje]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Yellow; width:4.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">4,4 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[islam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Green; width:1.5%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">1,5 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[protestantizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Orange; width:0.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">ostalo i nepoznato</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Lavender; width:0.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,4 %</td> </tr> </table> </div> Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavlje|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716185044/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html }}</ref>. === Najveći gradovi === {{main|Spisak gradova u Hrvatskoj}} {{Najveći gradovi u Hrvatskoj}} == Jezici == Na području Hrvatske '''7''' je priznatih individualnih jezika (bez imigrantskih), od kojih su dva službena '''[[hrvatski jezik|hrvatski]]''' (3.980.000; 2001. popis) i na području Istre '''[[italijanski jezik|talijanski]]''' (19.600; popis 2001.)). Ostalih pet su [[bosanski jezik|bošnjački]] 20.800 (popis 2001.), [[istriotski]] 1000 (2000. T. Salminen), [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] 560 (1994.), [[venecijanski jezik|venecijanski]] 50.000 (1994. T. Salminen) i [[hrvatski znakovni jezik]]. Imigrantski jezici su: [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski]], [[srpski jezik|srpski]], [[sinte romski]], [[slovački jezik|slovački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[njemački standardni jezik|standardni njemački]], [[Toskijski jezik|toskijski albanski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=HR Languages of Croatia (16th)]</ref>. == Obrazovanje == [[Datoteka:Gimnazija Vladimira Nazora Split.jpg|left|thumb|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] U Hrvatskoj je [[2008]]. godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[opština|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[dete|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 |date=2012-05-17 }} 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'</ref> Broj [[osnovna škola|osnovnih škola]] na kraju [[2006]]. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[italijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.<ref>http://www.poslovni.hr/67685.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=2009-04-15 }} 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'</ref> U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007]]. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'</ref> [[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|thumb|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilista u Zagrebu]]]] Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[univerzitet|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396]]. godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669]]. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003]]. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora. Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.<ref>http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'</ref> Na visokim učilištima [[2006]]. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005]]. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|left|thumb|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.<ref>http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990]]. do [[2000]]. smanjio za oko 24%. U [[2004]]. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'</ref> Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990]]. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 |date=2011-05-22 }} 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'</ref> Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008]]. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'</ref> U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.<ref>{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |access-date=2010-10-15 |archive-date=2009-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |dead-url=yes }}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983]]. do [[2007]]. obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'</ref> == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvatske}} Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[historija|povijesti]] iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umetnost|umjetnička]] i [[nauka|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[svetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]]. === Književnost === [[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|thumb|left|thumb|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]] Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. vijek|XIV. stoljeću]] razvija se i lirsko [[poezija|pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347]]. godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. [[Misal]] po zakonu rimskog dvora tiskan [[1483]]. je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]]. [[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Janus Pannonius|Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup. U [[barok]]u uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski kjiževni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. vijek|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]]. [[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813]]. do [[1860]]. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881]]. do [[1890]]., a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. [[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892]]. do [[1916]]. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900]]. osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914]]. do [[1929]]. su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. vijek|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove genercije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su knjiženvici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[postmodernizam|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik</ref> === Znanost === Mnogo značajnih [[nauka|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]]. === Umjetnost === Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovaca]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović]]a, [[Edo Murtić|Ede Murtića]] te [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]]. === Kuhinja === === Sport === [[Datoteka:Ivano Balic.jpg|thumb|100px|[[Ivano Balić]]]] [[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|thumb|100px|[[Blanka Vlašić]]]] [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|100px|Janica Kostelić]] Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|sportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova. [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003]]. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] proglašen je najboljim rukometašem svih vremena. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe u muškoj konkurenciji.Najveći uspjeh ženskoga rukometa je je iz 1996. kada je [[Ženski rukometni klub Podravka Vegeta|Podravka Vegeta]] postala prvakom Europe. [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale [[Olimpijada 1992.|olimpijskih igara 1992.]] sa [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]].Hrvatska ima i dvije brončane medalje s [[Eurobasketa]] i jednu svjetsku broncu. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Evropa|Europljanima]] otvorio put u [[NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni Olimpijski Prvak. ''Barakude'' su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. u [[Zagrebu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]].Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] i [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] su svaki po dva puta bili prvaci. [[Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od [[1995.]] do [[1999.]] Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta. HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005]]. godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001]]. godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska sportašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[svjetsko prvenstvo u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]]. == Državni blagdani == {| class=wikitable |+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]''' <ref>{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/2194.htm |title=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) |work=Narodne novine 136/2002 |date = 21. 11. 2002. }}</ref> |- bgcolor="#efefef" ! Datum !! Blagdan |- | [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. 1.|6. siječnja]] || [[Biblijski magi|Sveta tri kralja]] |- | ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. 5.|1. svibnja]] || [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- | ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]] |- | [[22. 6.|22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]] |- | [[25. 6.|25. lipnja]] || [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] |- | [[5. 8.|5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]] |- | [[15. 8.|15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]] |- | [[8. 10.|8. listopada]] || [[Dan neovisnosti Hrvatske|Dan neovisnosti]] |- | [[1. 11.|1. studenog]] || [[Svi sveti]] |- | [[25. 12.|25.]] i [[26. 12.|26. prosinca]] || [[Božić|Božićni blagdani]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia}} * [http://www.izhrvatske.com Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107182046/http://izhrvatske.com/ |date=2009-01-07 }} * [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040901054751/http://www.hr/wwwhr/index.hr.html |date=2004-09-01 }} * [http://www.horvatia.info Hrvatska Info - Hrvatske forum ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304214452/http://www.horvatia.info/ |date=2021-03-04 }} * [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207133000/http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml |date=2006-02-07 }} * [http://www.croatiaphotos.org Hrvatski gradovi i turističke destinacije na fotografijama] * [http://www.kroatien.ca Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929073516/http://www.kroatien.ca/ |date=2019-09-29 }} * [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Besplatna internet enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža] {{Europa}} {{Države EU}} {{Slavenske države}} [[Kategorija:Balkan]] [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Države Evropske unije]] [[Kategorija:Države u Evropi]] evvlol8h0ojda4i9ek3ottrx44407py 42652442 42652441 2026-07-09T20:14:59Z EUPBR 288740 /* Promet */ 42652442 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | ime = Republika Hrvatska | izvorno_ime = | ime_genitiv = Hrvatske | eng_ime = Croatia | zastava = Flag_of_Croatia.svg | grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg | slika_karte = EU-Croatia.svg | opis_karte = Položaj Hrvatske u Evropi | slika_karte2 = Un-croatia.png | opis_karte2 = Karta Hrvatske | službeni_jezik = [[hrvatski jezik]] | glavni_grad = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] [[Zagreb]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Zoran Milanović]] | predsjednik_vlade = Predsjednik Vlade | predsjednik_vlade_osoba = [[Andrej Plenković]] | površina_poredak = 124 | površina = 56594 | vode = 1,09 | stanovništvo_popis = 3.871.833<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=7. listopada 2022 |access-date=24. listopada 2022 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_popis_godina = 2021. | stanovništvo_poredak = 128 | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | godina_popisa = 2011 | gustoća_stanovništva = 68,7 | GDP_PPP = $161 milijardi | GDP_PPP_rang = 80 | GDP_PPP_godina = 2023. | GDP_PPP_per_capita = $40.484 | GDP_PPP_per_capita_rang = 66 | GDP_nominal = $73 milijardi | GDP_nominal_rang = 81 | GDP_nominal_godina = 2023. | GDP_nominal_per_capita = $18.451 | GDP_nominal_per_capita_rang = 66 | HDI = 0.851 | HDI_rang = 43 | suverenitet_tip = [[nezavisnost]] | suverenitet_napomena = od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] | uspostava_događaj1 = proglašenje nezavisnosti | uspostava_datum1 = 25. 6. 1991. | valuta = [[euro]] | stoti_dio_valute = 100 [[euro kovanice|centi]] | vremenska_zona = [[CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_nadom_DST = +2 | himna = [[Lijepa naša domovino]] | internetski_nastavak = [[.hr]] i [[.eu]] | pozivni_broj = +385 | iso3166kod = HR | komentar = ¹⁾ S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² | moto = |nacionalni_jezici=Hrvatski|vođa_ime1=[[Zoran Milanović]] ([[SDP]])|vođa_titula1=Predsjednik|vođa_titula2=Premijer|vođa_ime2=[[Andrej Plenković]] ([[HDZ]])|vođa_titula3=Predsjedavajući Sabora|vođa_ime3=[[Goran Jandroković]] ([[HDZ]])}} '''Hrvatska''' (službeno '''Republika Hrvatska'''), [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na raskršću [[Srednja Evropa|srednje Europe]], [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Tijekom [[Povijest Hrvatske|hrvatske povijesti]] najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz [[srednja Evropa|srednjoeuropskog]] i [[sredozemno more|sredozemnog]] kulturnog kruga. Prema popisu iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2011_narod">{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html |title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. |work=Popis stanovništva 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |accessdate=19. prosinca 2012. |archive-date=2017-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090604/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html }}</ref> [[Hrvati]] čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su [[Srbi]] koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" /> Kopnena površina iznosi 56.542&nbsp;km², a površina teritorijalnog mora 31.067&nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]] koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]].<ref>{{cite web |title=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=http://www.un.org/members/list.shtml |language=engleski }}</ref><ref>{{cite web |title=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |language=engleski }}</ref>, a od 1. srpnja 2013. je [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije|država članica Europske unije]]. Hrvatska je također članica [[Savjet Evrope|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[CEFTA|Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora]]. == Historija == {{glavni|Povijest Hrvatske}} === Kameno doba === Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I.]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899]]. godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista. Ljudi [[neolit|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenice|sojenicama]] i proizvodili [[keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima. === Metalno doba === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Vučedolska golubica]]]] Na prijelazu iz [[neolit|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srem|Srijema]] i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar|barenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[gline]]nim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati|Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. === Grci, Iliri i Rimljani === [[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze. [[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|thumb|220px|[[Amfiteatar u Puli]]]] [[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća. Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmium|Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu. === Dolazak Hrvata === {{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|200px|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] [[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. vijek|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinarske planine|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje. Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852]]. sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.|Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. === Hrvatsko kraljevstvo === {{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:Spomenik kralju Tomislavu - Zagreb (cropped 2).jpg|thumb|100px|[[Kralj Tomislav]]]] Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Kralj Tomislav|Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925]]. godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. vijek|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058]]. - [[1074]].) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075]]. - [[1089]].). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII|Grgura VII.]] Gebizona [[1075]]. u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]]. === Personalna unija s Ugarskom === {{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} Hrvati su [[1102]]. godine [[Pacta conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918]]. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I Sveti|Ladislav]] je [[1094]]. godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[češka Republika|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[križarski ratovi|križarske vojske]] [[1202]]. osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222]]. sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko [[1300]]. kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''. [[Vinodolski zakonik]] iz [[1288]]. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358]]. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409]]. drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata. === Ratovi s Osmanlijama === {{glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|150px|[[Petar Berislavić]]]] Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine prvi put Hrvatskoj prijeti [[otomansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463]]. pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su [[1493]]. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526]]. od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država. === Habsburška Monarhija === {{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527]]. hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio [[Kőszeg]] od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566]]. godine predvođeni [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitci kod Sigeta]] nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. [[Kardinal Richelieu]] bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine [[1592]]. pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558]]. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]]. Osmanlije [[1593]]. doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitci kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina|Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[španija|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski jezik|francuski]] kralj [[Luj XIV]]. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. 4.|30. travnja]] [[1671]]. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]]. Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[hrišćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući da je [[Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. [[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|thumb|200px|[[Dubrovačke zidine]]]] Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604]]. prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607]]. [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[univerzitet|sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[historija|povjesne znanosti]] [[17. vijek|sedamnaestog stoljeća]]. === Oslobađanje Hrvatske === Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683]]. organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Karlovački mir|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718]]. označio je kraj vojne opasnosti od [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712]]. prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nemci|Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]]. [[Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767]]. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790]]. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805]]. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. === Hrvatski narodni preporod === [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Josip Jelačić]]]] Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. vijek|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835]]. počinju izlaziti [[Novine Horvatske|Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842]]. godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843]]. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845]]. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847]]. godine proglasio hrvatski jezik službenim. [[Revolucija 1848.-1849.|Revolucionarne 1848.]] formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. 4.|25. travnja]] [[1848]]. ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849]]. [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861]]. grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]]. === Hrvatsko ugarska nagodba === [[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]] [[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|thumb|150px|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868]]. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874]]. utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881]]. [[Vojna krajina|Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883]]. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održane su velike protumađarske demonstracije [[1903]]. godine. === Prva Jugoslavija === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929]]. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[1939]]. osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]]. === Nezavisna Država Hrvatska === [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|Mapa NDH, 1941. godine|220px]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] najveći dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska]] ([[1941]]. - [[1945]].), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni [[Italija|Italiji]], dok je [[Međimurska županija|Međimurje]] prepušteno Mađarskoj. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>Ustav Republike Hrvatske</ref> === Druga Jugoslavija === Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem [[1960-e|60-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971]]. godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava [[1974]]. godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću [[1980]]. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. === Republika Hrvatska === Na prvim demokratskim [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|izborima]] [[1990]]. godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. 5.|30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Referendumom održanim [[19. 5.|19. svibnja]] [[1991]]. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. 6.|25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. 10.|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ]]. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995]]. godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]]. godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000|2000.]] godine, a reizabran [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2005|2005.]] Na vlast [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007|2007]]. Razdoblje nakon [[2000]]. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. 4.|1. travnja]] [[2009]]. članica je NATO-a, a [[1. 7.|1. srpnja]] [[2013]]. godine postala je punopravna članica Europske unije. == Geografija == {{glavni|Zemljopis Hrvatske}} Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[centralna Hrvatska|središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizija|Panonske nizine]]); * pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinarske planine|Dinaride]]; * kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]). Površina obalnog mora: 33.200&nbsp;km²<br /> Površina kopna i mora: 89.810&nbsp;km²<br /> Ukupna gospodarska površina: 113.680&nbsp;km²<br /> Dužina kopnenih granica: 2.028&nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]] Dužina obale: 5.835&nbsp;km<br /> Dužina obale kopnenog dijela: 1.777&nbsp;km<br /> Dužina obale na otocima: 4.058&nbsp;km Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih) [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Umjetni satelit|Satelitska]] fotografija Hrvatske]] Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj). === Klima === [[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&nbsp;°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&nbsp;°C do 27&nbsp;°C. {{clear}} == Zaštićena mjesta == [[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|thumb|150px|[[Plitvička jezera]]]] [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|thumb|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]] === [[Svetska baština|Svjetska baština]] === * [[Plitvička jezera|Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.) * [[Dioklecijanova palača]] (1979.) * [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.) * [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.) * [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.) * [[Šibenska katedrala]] (2000.) * [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.) * [[stećci]] (2016.)<ref>{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/five_sites_inscribed_on_unescos_world_heritage_list/#.V4o1-PyKTDc |title=Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |accessdate=16. srpnja 2016 |work= |publisher=UNESCOPRESS |date=15. srpnja 2016}}</ref> === [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] === * [[Brijuni]] * [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] * [[Nacionalni park Krka|Krka]] * [[Nacionalni park Mljet|Mljet]] * [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] * [[Plitvička jezera]] * [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] * [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] == Politika == {{glavni|Politika Hrvatske}} [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|thumb|200px|Hrvatski sabor]] [[Datoteka:Vlada RH.jpg|thumb|200px|[[Banski dvori]]]] [[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|thumb|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|thumb|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]] Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. === Zakonodavna vlast === '''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: * [[15. 1.|15. siječnja]] - [[15. 7.|15. srpnja]] * [[15. 9.|15. rujna]] - [[15. 12.|15. prosinca]]. === Izvršna vlast === '''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[šef države|poglavar države]], a bira se svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. '''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, predlaže [[zakon]]e i [[državni budžet|proračun]], izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima 4 potpredsjednika i [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. === Sudbena vlast === Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca. Sudovi opće nadležnosti: * [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], * [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] i * [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]] Sudovi posebne nadležnosti: * [[Upravni sud Republike Hrvatske]], * [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], * [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]], * [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] i * [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]]. === Ustavni sud === '''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. :''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]] == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}} U Hrvatskoj su [[opština|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|127 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|429 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]. [[Datoteka:Zupanije.gif|thumb|300px| [[Hrvatske županije]]]] # [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] # [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] # [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] # [[Karlovačka županija|Karlovačka]] # [[Varaždinska županija|Varaždinska]] # [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] # [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] # [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] # [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] # [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] # [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] # [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] # [[Zadarska županija|Zadarska]] # [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] # [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] # [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] # [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] # [[Istarska županija|Istarska]] # [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] # [[Međimurska županija|Međimurska]] # [[Zagreb|Grad Zagreb]] Vidi još: * [[Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]] * [[Popis općina u Hrvatskoj]] == Gospodarstvo == [[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]] ''Glavni članak: [[Gospodarstvo Hrvatske]]'' Gospodarstvo se zasniva na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine <ref>Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije</ref>. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba <ref>Banka svibanj 2010, str 17</ref>, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna <ref>{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}</ref> to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.<ref>Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18</ref> Prema ambasadi [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991–1995]], [[globalizacija]] i loša ekonomska politika.<ref>{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |access-date=2011-09-07 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |dead-url=yes }}</ref> U zadnjoj godini postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura <ref>izvori:Nacionalne statistike, Bloomberg, MMF, Svjetska banka prenio Novi List 11. 5. 2010 na 1 str. poslovnog dodatka</ref>,a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index "skočio" s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.<ref>[http://www.indexmundi.com/facts/croatia/gini-index Croatia Gini index]</ref> == Promet == [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]] Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000]]. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima. Sredinom [[2005]]. je u promet puštena [[autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5]], ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9|A9]] čine [[Istarski ipsilon]]. [[Datoteka:DIAĽNICA DO SKALNATÝCH HÔR - HIGHWAY TO THE ROCKY MOUNTAINS - panoramio.jpg|thumb|220px|[[Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]] [[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007]]. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u [[Zračna luka Zagreb|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadaru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav [[željeznica]] ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka. U Hrvatskoj je u [[2008]]. godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a što je najveći broj u povijesti i predtavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].<ref>http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'</ref> U prva dva mjeseca [[2009]]. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.<ref>http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '</ref> == Komunikacije == Hrvatska se po upotrebi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[kompjuter|računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=2009-03-30 }} 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'</ref> Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'</ref> U [[2008]]. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007]]. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.<ref>http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.<ref>http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009]]. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '</ref> Oko 79% hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12% građana ima više od jednog mobitela.<ref>http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |date=2009-02-18 }} 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[HT|T-Mobile Hrvatska]], [[Vipnet|Vip]] i [[Tele2]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008]]. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na [[2007]]. godinu.<ref name="seebiz.eu">http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'</ref> Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008]]. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/> == Stanovništvo == [[Datoteka:Croatia ethnicities 2021.svg|mini|300x300piksel|Stanovništvo Hrvatske po narodnostima 2021.]] {{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|Lista gradova u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz [[2011]].<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2021-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109060027/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html }}</ref> živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554 [[Žena|žene]] i 2.066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je [[2006]]. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce. [[Demografska tranzicija]] je završena: prirodni prirast je negativan. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%. Službeni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji pripada među [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i koristi [[latinica|latinično pismo]]. Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se [[2005]]. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx U Hrvatsku se prošle godine najviše doselilo ljudi iz BiH, a njih najviše odselilo se u SiCG</ref> Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,4%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-01-07 |archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html }}</ref> Ukupno rođene [[dete|djece]] u Hrvatskoj [[2009]]. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.<ref>{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/vise-rodenih-nego-umrlih-samo-tri-zupanije-gradu-zagrebu-clanak-169741 |title=Više rođenih nego umrlih samo u tri županije i Gradu Zagrebu |publisher=Večernji.hr |date = 20. 07. 2010. |accessdate = 20. 07. 2010. }}</ref> Iste godine sklopljeno je 22.382 [[brak]]a dok je bilo 5.076 razvoda.<ref>{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika |publisher=Jutarnji.hr |date=20. 07. 2010. |accessdate=20. 07. 2010. |archive-date=2010-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722084124/http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |dead-url=yes }}</ref> <div class="barbox floatleft" style="border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto; background: white"> <table style="border-collapse:collapse; width:100%;"> <tr style="background:#ddd"><th colspan="5">Religija u Hrvatskoj<ref>{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm|title=STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011.|publisher=Hrvatski zavod za statistiku|year=2013|accessdate=12. svibnja 2013|archive-date=2020-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020204929/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm}}</ref></th></tr> <tr style="font-size:88%; height:4px;"> <td style="padding:0 4px;">religija</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <td style="width:100px;"> <td style="padding:0 4px; width:5em; text-align:right;">postotak</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:DarkGray; width:86.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">86,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[ateizam]] ili [[agnosticizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:MediumAquamarine; width:6.7%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">6,7 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[pravoslavlje]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Yellow; width:4.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">4,4 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[islam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Green; width:1.5%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">1,5 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[protestantizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Orange; width:0.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">ostalo i nepoznato</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Lavender; width:0.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,4 %</td> </tr> </table> </div> Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavlje|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716185044/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html }}</ref>. === Najveći gradovi === {{main|Spisak gradova u Hrvatskoj}} {{Najveći gradovi u Hrvatskoj}} == Jezici == Na području Hrvatske '''7''' je priznatih individualnih jezika (bez imigrantskih), od kojih su dva službena '''[[hrvatski jezik|hrvatski]]''' (3.980.000; 2001. popis) i na području Istre '''[[italijanski jezik|talijanski]]''' (19.600; popis 2001.)). Ostalih pet su [[bosanski jezik|bošnjački]] 20.800 (popis 2001.), [[istriotski]] 1000 (2000. T. Salminen), [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] 560 (1994.), [[venecijanski jezik|venecijanski]] 50.000 (1994. T. Salminen) i [[hrvatski znakovni jezik]]. Imigrantski jezici su: [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski]], [[srpski jezik|srpski]], [[sinte romski]], [[slovački jezik|slovački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[njemački standardni jezik|standardni njemački]], [[Toskijski jezik|toskijski albanski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=HR Languages of Croatia (16th)]</ref>. == Obrazovanje == [[Datoteka:Gimnazija Vladimira Nazora Split.jpg|left|thumb|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] U Hrvatskoj je [[2008]]. godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[opština|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[dete|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 |date=2012-05-17 }} 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'</ref> Broj [[osnovna škola|osnovnih škola]] na kraju [[2006]]. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[italijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.<ref>http://www.poslovni.hr/67685.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=2009-04-15 }} 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'</ref> U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007]]. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'</ref> [[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|thumb|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilista u Zagrebu]]]] Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[univerzitet|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396]]. godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669]]. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003]]. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora. Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.<ref>http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'</ref> Na visokim učilištima [[2006]]. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005]]. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|left|thumb|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.<ref>http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990]]. do [[2000]]. smanjio za oko 24%. U [[2004]]. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'</ref> Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990]]. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 |date=2011-05-22 }} 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'</ref> Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008]]. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'</ref> U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.<ref>{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |access-date=2010-10-15 |archive-date=2009-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |dead-url=yes }}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983]]. do [[2007]]. obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'</ref> == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvatske}} Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[historija|povijesti]] iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umetnost|umjetnička]] i [[nauka|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[svetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]]. === Književnost === [[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|thumb|left|thumb|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]] Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. vijek|XIV. stoljeću]] razvija se i lirsko [[poezija|pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347]]. godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. [[Misal]] po zakonu rimskog dvora tiskan [[1483]]. je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]]. [[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Janus Pannonius|Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup. U [[barok]]u uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski kjiževni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. vijek|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]]. [[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813]]. do [[1860]]. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881]]. do [[1890]]., a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. [[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892]]. do [[1916]]. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900]]. osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914]]. do [[1929]]. su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. vijek|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove genercije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su knjiženvici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[postmodernizam|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik</ref> === Znanost === Mnogo značajnih [[nauka|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]]. === Umjetnost === Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovaca]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović]]a, [[Edo Murtić|Ede Murtića]] te [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]]. === Kuhinja === === Sport === [[Datoteka:Ivano Balic.jpg|thumb|100px|[[Ivano Balić]]]] [[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|thumb|100px|[[Blanka Vlašić]]]] [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|100px|Janica Kostelić]] Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|sportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova. [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003]]. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] proglašen je najboljim rukometašem svih vremena. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe u muškoj konkurenciji.Najveći uspjeh ženskoga rukometa je je iz 1996. kada je [[Ženski rukometni klub Podravka Vegeta|Podravka Vegeta]] postala prvakom Europe. [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale [[Olimpijada 1992.|olimpijskih igara 1992.]] sa [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]].Hrvatska ima i dvije brončane medalje s [[Eurobasketa]] i jednu svjetsku broncu. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Evropa|Europljanima]] otvorio put u [[NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni Olimpijski Prvak. ''Barakude'' su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. u [[Zagrebu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]].Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] i [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] su svaki po dva puta bili prvaci. [[Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od [[1995.]] do [[1999.]] Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta. HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005]]. godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001]]. godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska sportašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[svjetsko prvenstvo u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]]. == Državni blagdani == {| class=wikitable |+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]''' <ref>{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/2194.htm |title=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) |work=Narodne novine 136/2002 |date = 21. 11. 2002. }}</ref> |- bgcolor="#efefef" ! Datum !! Blagdan |- | [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. 1.|6. siječnja]] || [[Biblijski magi|Sveta tri kralja]] |- | ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. 5.|1. svibnja]] || [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- | ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]] |- | [[22. 6.|22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]] |- | [[25. 6.|25. lipnja]] || [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] |- | [[5. 8.|5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]] |- | [[15. 8.|15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]] |- | [[8. 10.|8. listopada]] || [[Dan neovisnosti Hrvatske|Dan neovisnosti]] |- | [[1. 11.|1. studenog]] || [[Svi sveti]] |- | [[25. 12.|25.]] i [[26. 12.|26. prosinca]] || [[Božić|Božićni blagdani]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia}} * [http://www.izhrvatske.com Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107182046/http://izhrvatske.com/ |date=2009-01-07 }} * [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040901054751/http://www.hr/wwwhr/index.hr.html |date=2004-09-01 }} * [http://www.horvatia.info Hrvatska Info - Hrvatske forum ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304214452/http://www.horvatia.info/ |date=2021-03-04 }} * [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207133000/http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml |date=2006-02-07 }} * [http://www.croatiaphotos.org Hrvatski gradovi i turističke destinacije na fotografijama] * [http://www.kroatien.ca Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929073516/http://www.kroatien.ca/ |date=2019-09-29 }} * [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Besplatna internet enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža] {{Europa}} {{Države EU}} {{Slavenske države}} [[Kategorija:Balkan]] [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Države Evropske unije]] [[Kategorija:Države u Evropi]] n350fe37hg5p3xbg3mp0thj6iui7lul 0 2900 42652653 42555445 2026-07-10T07:57:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652653 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Rio de Janeiro (razvrstavanje)}} {{Redirect|Rio (grad)|ostale upotrebe|Rio}} {{Naselje | ime =Rio de Janeiro | ime_genitiv =Rio de Janeira | izvorno_ime =<small>Município do Rio de Janeiro</small> | slika_panorama =Cidade_Maravilhosa.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] grada sa brda Corcovado | slika_lokacijska_karta_država =Brazil | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija grada u Brazilu | nadimak = | širina-stupnjevi =22 | širina-minute =54 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =43 | dužina-minute=12 | dužina-oznaka=W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Brazil}} | lokacija1_ime =[[Države Brazila|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Rio de Janeiro (država)|Rio de Janeiro]] | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum=[[1565]].<ref name=cita/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | titula_vođe =[[Gradonačelnik|Prefeito]] | ime_vođe=Eduardo Paes | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=1,200 [[km²]]<ref name=cita/> | površina_uža= | površina_šira= | visina=31<ref name=cita/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2022]]. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo= | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže=6,775,560<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire=6,775,561<ref name=cita/> | stanovništvo_šire_gustoća =5,645 stan/[[km²]]<ref name=cita/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona=VST | utc_pomak =-4:30 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =20000-000 | pozivni_broj=21<ref name=cita/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Sao Sebastiao de Rio de Janeiro''', poznatiji kao '''Rio de Janeiro''' (''Januarska reka'' na [[Portugalski jezik|portugalskom]]) ili jednostavno '''Rio''', je najveća [[luka]] u [[Brazil]]u i [[administrativni centar]] [[Države Brazila|Saveznoj državi]] [[Rio de Janeiro (država)|Rio de Janeiro]]. Sam [[grad]] ima 6,775,560 <ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/cities/?cityid=2560 | title =Rio de Janeiro in Rio de Janeiro | accessdate =23.12.2023. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> a [[općina]] 6,775,561 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/riodejaneiro/3304557__rio_de_janeiro/ | title =Rio de Janeiro Municipality in Rio de Janeiro | accessdate =23.12.2023. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref>, dok [[Metropola|metropolitanski]] Rio de Janeiro ima 11,760,550 stanovnika<ref name=met>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/metro/CU3304557__rio_de_janeiro/ | title =Rio de Janeiro Urban Agglomeration in Brazil | accessdate =23.12.2023. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref>, i drugi je po veličini grad u Brazilu nakon [[São Paulo|São Paula]]. == Geografija == Nalazi se na obali [[Guanabara|Zaljeva Guanabara]].,<ref>{{Cite web |title=Rio de Janeiro Travel Guide |url=http://www.v-brazil.com/world-cup/2014/rio-de-janeiro-travel-guide/ |access-date=2015-04-24 |archive-date=2014-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140410230046/http://www.v-brazil.com/world-cup/2014/rio-de-janeiro-travel-guide/ |dead-url=yes }}</ref><ref name="UNESCO">{{cite web|date=1 July 2012|url=http://whc.unesco.org/en/list/1100|title=Rio de Janeiro: Carioca Landscapes between the Mountain and the Sea|publisher=UNESCO|accessdate=1 July 2012}}</ref> [[datoteka:Centro_do_Rio_visto_do_museu_chácara_do_céu.jpg|thumb|right|300px|<center>Poslovni centar grada</center>]] Ime je dobio po datumu - [[1. januar]] [[1502]]. godine - kada su zaljev otkrili [[portugal]]ski istraživači. Prvi naseljenici su bili francuski [[hugenoti]] koje su godine [[1567]]. protjerali Portugalci. Od godine [[1763]]. bio je glavni grad portugalske kolonije, a potom nezavisne države Brazil sve dok godine [[1960]]. prijestolnica nije premještena u [[Brasilia|Braziliju]].<ref>{{cite web|url=http://www.paralumun.com/citrio.htm |title=History of Rio |publisher=Paralumun.com |accessdate=17 April 2010}}</ref> Krajem 19. početkom [[20. vijek]]a su u okolini grada isušene močvare i sagrađen veliki broj zgrada po modernim urbanističkim principima, zbog čega je Rio de Janeiro postao jedno od najugodnijih mjesta za život u tropskom pojasu. Zbog toga je postao i jedan od prvih gradova koji je dobivao prihod kao popularna turistička atrakcija. Poznat je po velikom broju kulturnih i historijskih spomenika, ali su od njih mnogo poznatije i popularnije plaže.<ref>[http://news.bbc.co.uk/player/nol/newsid_8250000/newsid_8250700/8250788.stm?bw=bb&mp=wm&news=1&nol_storyid=8250788&bbcws=1 "Rio de Janeiro's Beach Culture"] Tayfun King, ''Fast Track'', BBC World News (11 September 2009)</ref> Spektakularno prirodno okruženje, karnevali, [[samba]] i plaže kao što su [[Copacabana]], [[Ipanema]] i [[Leblon]] su ono po čemu se prepoznaje Rio. Ipak, najpoznatija atrakcija i zaštitni znak grada je sigurno statua [[Isus]]a, poznata kao ''[[Cristo Redentor]]'' na brdu [[Corcovado]]. Međutim, tu su i brdo [[Šećerna Glava]] sa žičarom koja ide do njegovog vrha, zatim [[Sambodrom]] za vrijeme karnevala, kao i stadion [[Maracanã]], jedan od najvećih na svijetu. Rio također posjeduje i dvije najveće šume u urbanom području, Floresta da Pedra Branca i Floresta da [[Tijuca]]. Procjena broja stanovnika u gradu za [[2005]]. godinu je 6.094.183, a u širem krugu grada je procijenjeno da živi između 11 i 12 milijuna stanovnika. Ipak, Rio nije najveći grad u Brazilu, ali je odmah iza [[São Paulo|São Paula]]. Ljude iz Rio de Janeira zovu [[Carioca|Carioce]], a neslužbena himna grada je [[Cidade Maravilhosa]] - ''Čudesan Grad''. == Historija == [[Datoteka:Rio_de_Janeiro's_waterfront,_1919.jpg|left|thumb|250px|Rio de Janeiro 1919. godine. Fotografiju je snimila ''[[Harriet Chalmers Adams]]''.]] [[Guanabara|Zaljev Guanabara]], mjesto budućeg grada, prvi put su vidjeli [[portugal]]ski istraživači u ekspediciji koju je vodio [[Gaspar de Lemos]], 20. januara, [[1502]]. godine, odakle i potiče naziv Rio de Janeiro (''Januarska rijeka''). Legenda kaže da su moreplovci ovaj zaljev nazvali rijekom zato što su i mislili da je u pitanju rijeka, međutim, to se teško može dogoditi iskusnim moreplovcima. Istina je da se u to vrijeme riječ rijeka koristila za sve veće vodene površine koje ulaze u kopno. [[Ferdinand Magellan]] je [[1519]]. godine, u zaljevu dopunjavao zalihe, a francuski krijumčari su ga koristili za šverc drveta pernambuco. Kada je francuski vitez [[Nicolas Durand de Villegaignon]] došao u zaljev sa 600 vojnika i kolonista, osnovao je prvo europsko naselje u ovom dijelu Brazila, pod nazivom [[Francuski Antarktik]] (''France Antarctique''). Kolonisti su uglavnom bili [[Francuzi]] i [[Švicarci]]. Službeno, grad je osnovan [[1. mart]]a [[1565]]. godine, portugalski vitez, bratić tadašnjeg generalnog guvernera Brazila, [[Estácio de Sá]]. Prvobitni naziv grada je bio ''São Sebastião do Rio de Janeiro'' (Sveti Sebastijan Januarske Rijeke), u čast portugalskog kralja [[Sebastião I od Portugala|Sebastiãa I]] Osnovni razlog osnivanja grada je bilo protjerivanje Francuza iz Brazila. U godinama koje slijede Rio će biti meta [[gusar]]a, naročito onih čije su zemlje bili protivnici Portugala u ovom dijelu svijeta, [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Francuska|Francuske]]. Rio je osnovan na vrhu brda ''Šećerna Glava''. Kasnije je čitav jedan grad izrastao na vrhu ovog brda, oponašajući dotadašnje srednjovjekovne eiropske gradove i njihovu strategiju odbrane. Kako je Šećerna Glava bila centar grada, postala je i centar širenja grada, na jug i zapad. Krajem [[16. vijek]]a portugalska kruna je više pažnje posvetila brazilskim mjestima na [[Atlantik]]u. Mjesta su postala vrlo bitne strateške točke u brodskom prometu južnog Atlantika, između portugalskih kolonija u [[Afrika|Africi]] i [[Amerika|Americi]], kao i u prometu ka Europi. Portugal gradi tvrđavu u Riju i sklapa saveze sa domorodcima kako bi branili grad od [[gusar]]a. Uskoro je počeo i industrijski razvoj, u pitanju je bila proizvodnja i prerada [[šećerna trska|šećerne trske]], međutim, kako je sjeverni Brazil proizvodio kvalitetniji [[šećer]], ova grana industrije je polako počela odumirati. [[Datoteka:Corcovado statue01 2005-03-14.jpg|left|thumb|250px| Rio de Janeiro, pogled iz helikoptera]] Do početka [[18. vijek]]aa je napadan uglavnom od strane francuskih [[gusar]]a. Poslije 1720. godine, kada su portugalski istraživači u planinama današnjeg [[Minas Gerais]]a pronašli [[zlato]] i dijamante, Rio je postao mnogo pogodnija luka za izvoz od dotadašnje najveće Brazilske luke [[Salvador, Brazil|Salvadora]] u [[Bahia|Bahiji]]. 1763 godine, Rio postaje i službeno administrativni centar Portugalske Amerike. Kada je [[1808]]. godine, portugalska kraljevska porodica, bježeći pred [[Napoleon]]om, stigla u Rio de Janeiro, Rio je postao glavni grad čitavog portugalskog carstva, čime je postao jedina [[Europa|europska]] prijestonica izvan Europe. Mnogi stanovnici Rija su ovom prilikom istjerani iz svojih kuća kako bi plemići iz Portugala imali dovoljno komotan smještaj. Kada je [[Pedro I. od Brazila]] proglasio nezavisnost [[Brazil]]a, [[1822]]. godine, odlučio je zadržati Rio kao prijestonicu njegovog novog carstva, ali je već tada grad počeo gubiti na značaju kako ekonomskom tako i političkom. Novi grad se uzdizao čak i iznad Rija, bio je to [[Sao Paulo]]. [[Datoteka:Hotel copacabana palace.jpg|thumb|250px|right|Hotel Copacabana Palace na [[Copacabana]] plaži. Jedan od najpoznatijih i najluksuznijih hotela u Riju. Sagrađen je dvadesetih godina dvadesetog stoljeća.]] Početkom 20. stoljeća, grad je bio uglavnom ograničen na područje današnjeg historijskog centra (opisano dolje) na samim ustima zaljeva Guanabara. Tada se težište gradskog života polako počinje pomjerati intenzivnije ka jugu i zapadu u današnju Južnu Zonu (''Zona Sul''), a prekretnica je bilo bušenje tunela koji povezuje kvartove [[Botafogo]] i [[Copacabana]]. Prirodne ljepote plaže u kombinaciji sa luksuzom i stilom Copacabana Palace hotela, pomogao je Riju da stekne reputaciju grada zabave na plaži, primamljivog za turiste (iako je ova reputacija malo poljuljana u zadnje vrijeme, stvaranjem favela i nasiljem vezanim za trgovinu drogama). Rio je ostao brazilska prijestonica i nakon [[1889]]. godine, kada je vojska zbacila monarhiju i uspostavila republiku. Ipak, planovi o preseljavanju prijestonice u središnje dijelove zemlje, kako bi bila jednako udaljena od svih brazilskih krajeva, su postojali i u to vrijeme. Napokon je [[1955]]. godine, tadašnji predsjednik [[Juscelino Kubitschek]], odmah po svom izboru na ovo mjesto obećao izgradnju nove brazilske prijestonice. Iako su mnogi držali da je u pitanju politička retorika, Kubitschek je uspio stvoriti novi grad [[Brasilia|Brasiliju]] do 1960. godine. Iste godine, 21. aprila, prijestonica je i službeno prebačena iz Rio de Janeira u Brasiliju. Slijedećih 15 godina, do [[1975]]. godine Rio je bio grad-država (kao što su [[Hamburg]] i [[Bremen]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]) pod nazivom [[Guanabara (država)|Guanabara]], po zaljevu koji ga okružuje. 1975. godine, predsjedničkim dekretom poznatim kao ''A Fusão'' (fuzija - spajanje), grad je izgubio federalni status i utopio se u državu Rio de Janeiro. I danas [[Carioca|Carioce]], traže da im se vrati općinska autonomija. == Dijelovi grada == [[Datoteka:Theatro Municipal Rio de Janeiro.jpg|thumb|right|250px|Nekadašnja opera, a danas Gradsko Kazalište, izgrađeno u klasičnom europskom stilu, početkom 20. stoljeća u centru Ria.]] Grad je podijeljen na: * Povijesni centar (Centro); * Južna zona - turistička zona, sa poznatim plažama; * Sjeverna zona - industrijska zona; * Zapadna zona sa novim distriktom Barra da Tijuca. === Centar === ''Centro'' predstavlja povijesni centar grada. Ovdje se nalazi kolonijalna zgrada 'Paço Imperial', koja je služila kao rezidencija [[portugal]]skim guvernerima kolonijalnog Brazila. Tu su također mnoge povijesne crkve, uključujući i katedralu Candelária. Gradsko Kazalište i nekoliko muzeja se također nalaze u centru. Centar je i dalje poslovno srce grada. Jedna od poznatih atrakcija grada je i tramvaj Bondinho, koji kruži po centru preko akvadukta ''Arcos da Lapa'' (sagrađenog [[1750]]. godine, pretvorenog u most [[1896]].) i obližnje kvarta [[Santa Teresa (Rio de Janeiro)|Santa Teresa]], nazad u centar. === Južna zona === [[Datoteka:Rio de Janeiro 20040119 054.jpg|thumb|200px|left|Pogled na Ipanemu sa Corcovadoa.]] Južna zona Rio de Janeira se sastoji od nekoliko kvarstova, među kojima su [[São Conrado]], [[Leblon]], [[Ipanema]], [[Arpoador]], [[Copacabana]] i [[Leme]], koji čine najpoznatiju obalnu liniju u Riju. Ostali kvartovi u Južnoj zoni su [[Botafogo]], [[Flamengo (kvart)|Flamengo]], [[Urca]], [[Lagoa (Rio de Janeiro)|Lagoa]], [[Gávea (Rio de Janeiro)|Gávea]], [[Jardim Botânico (Rio de Janeiro)|Jardim Botânico]] i [[Laranjeiras]]. Copacabana je osim plaže poznata i po najspektakularnijem dočeku Nove godine, gdje više od dva milijuna ljudi slavi Novu godinu na pijesku i gleda novogodišnji vatromet. Od [[2001]]. vatromet se ispaljuje iz čamaca radi sigurnosti sudjelovatelja i cijele kvarta. [[Datoteka:Rio_de_Janeiro-Ipanema_Beach.jpg|thumb|200px|right|Plaža Ipanema, u južnoj zoni.]] Sjeverno od Lemea, na ulazu u zaljev [[Guanabara (zaljev)|Guanabara]], nalazi se [[kvart]] Urca i brdo [[Šećerna Glava]] ('Pão de Açúcar'), poznata grba na krajoliku Rija, druga po visini u gradu, odmah iza [[Pedra da Gávea]]. Do njenog vrha se može doći žičarom sa plaže Praia Vermelha, sa zaustavljanjem na brdu Urca. Pogled koji se nudi sa ovog vrha se još jedino može vidjeti na vrhu brda Corcovado. Na obližnjem vrhu, Pedra Bonita, se upražnjava zmajarstvo. Zmajevi, let završavaju na plaži Praia do Pepino u kvartu Sao Conrado. Šuma [[Tijuca]] ("Floresta da Tijuca"), koja se nalazi u južnoj zoni Rija, je druga po veličini, šuma u urbanoj sredini. Najveća šuma u urbanoj sredini se takođe nalazi u Riju, i u pitanju je Floresta da Pedra Branca. Film [[Za sve je kriv Rio]] iz [[1984]]. godine je snimljen u blizini šume Tijuca, a kuće za iznajmljivanje, koje su i likovi u filmu iznajmili, sa ruba šume pružaju nevjerovatan pogled na poznate plaže. === Sjeverna zona === U sjevernoj zoni Rija se nalazi stadion [[Maracanã]], nekada najveći nogometni stadion, a danas poslije preuređenja može primiti oko 80 000 gledalaca (najveći stadion je [[Stadion Prvog svibnja]] u [[Pjongjang]]u, [[Sjeverna Koreja]]). Kapacitet stadiona je smanjen zbog sigurnosnih pravila. Poslije renoviranja Maracanã će moći primiti 120 000 gledalaca. Otvaranje i zatvaranje Panameričkih igara 2007. će biti održano na ovom stadionu. Osim Maracane, u sjevernoj zoni Rija se nalaze i druge turističke i povijesne atrakcije, kao što je Manguinhos - biomedicinski institut u obliku mavarskog dvorca, objekt ''Quinta da Boa Vista'' i stara imperijalna palaća Paso u kojoj se sada nalazi [[Brazilski Nacionalni Muzej]]. U sjevernoj zoni se nalazi i međunarodni aerodrom ''Antônio Carlos Jobim'' (koji je dobio ime po poznatom brazilskom glazbeniku), kao i glavni studentski kampus Federalnog Sveučilišta Rio de Janeiro, na otoku [[Fundão]]. Osim otoka Fundão, i otok [[Governador]] se nalazi u sjevernoj zoni. === Zapadna zona === Zapadna zona je najudaljeniji od centra grada. Uključuje kvartove [[Barra da Tijuca]], Jacarepaguá, Recreio dos Bandeirantes, Vargem Grande, Campo Grande, Santa Cruz i Bangu. kvartovi u ovoj zoni najbolje otkrivaju međusobne socijalne razlike klasa građana u Brazulu. U ovoj se regiji nalaze i industrijske zone, ali i nekoliko manjih područja koja su i dalje okrenute poljoprivredi. Zapadno od starih kvartova ove zone je Barra da Tijuca, koja je trenutno dio koji se najviše gradi, zbog činjenice da su troškovi zemlje i gradnje najniži u čitavom Riju, a nije zanemarljiva ni činjenica da je kvart na obali. Ovo privlači ne samo srednju, nego i višu klasu koja za sobom povlači i luksuz, shopping centre i jednu dozu ležernosti. Urbanistički planovi za ovo područje su rađenie u kasnim šestdesetim godinama dvadesetog stoljeća, miješajući predgrađa u [[SAD]] (kuće sa dvorištem) i nebodere. Plaže Bara da Tijuce postaju sve popularnije, a u tom kvartu će biti i sportsko selo za pan-američke igre [[2007]]. Sve ovo predstavlja Baru u budućnosti, kao poseban grad. Osim Bare i Jacarepaguá i Campo Grande, također doživljavaju preporod i značajan gospodarski rast. [[Datoteka:Brasil.RioDeJaneiro.LeblonUndIpanemaVomCorcovado.jpg|thumb|800px|center|Panorama Rija sa [[Corcovado]]a]] === Svjetska baština === {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Rio de Janeiro: Pejzaži Carioca između planine i mora |slika = At Rio de Janeiro 2019 627.jpg |godina = 2012. (19. zasjedanje) |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = v, vi |ugroženost = |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1100 |država = {{flag|Brazil}} }} Grad oblikovan interakcijom planina i mora, leži u uskom pojasu aluvijalne ravnice između zaliva Guanabara i Atlantskog okeana. Njegov pejzaž obilježen je nizom šumovitih planina koje se nadvijaju nad gradom, uzdižući se do najvišeg vrha masiva Tijuca na 1.021 m visine, i spuštajući se do obale gdje strmi konusni oblici Šećerne glave (Pão de Açúcar), Urce, Cara de Cão i Corcovada uokviruju široke zaljeve Guanabara koji štite Rio de Janeiro od Atlantskog okeana. == Klima == Rio ima tipičnu tropsku klimu sa visokim temperaturama i vlažnošću tokom čitave godine. Ljetne vrućine dostižu i preko 40 [[°C]]. Ipak, veliki broj vodenih površina i blizina brda i planina čine ljeto u Riju podnošljivim. Padaline su česte, naročito u ljetnjim mjesecima, kada su moguće i oluje, ali ne i tropski cikloni. <table border="0" cellspacing="1" cellpadding="2"> <tr> <td bgcolor="#FFFFFF">&nbsp;</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">siječanj</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">veljača</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">ožujak</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">travanj</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">svibanj</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">lipanj</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">srpanj</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">kolovoz</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">rujan</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">listopad</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">studeni</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">prosinac</font>'''</td> <td width="7%" height="20%" bgcolor="FFFFE0">'''<font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">godišnje</font>'''</td> </tr> <tr> <td bgcolor="FFFFE0"><font color="#000000"><strong><font size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif"> maksimalna temperatura u °C/°F</font></strong></font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000"><strong> 33/91</strong></font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''33/93'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''32/90'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''31/87'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''28/82'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''27/81'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''27/81'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''28/82'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''27/81'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''29/84'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''31/87'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''32/89'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#CC0000">'''30/86'''</font></td> </tr> <tr> <td bgcolor="FFFFE0"><strong><font color="#000000" size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">minimalna temperatura u °C/°F</font></strong></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''23/74'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''24/75'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''23/74'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''22/71'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''19/67'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''18/65'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''18/64'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''18/65'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''19/66'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''20/68'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''22/71'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''22/72'''</font></td> <td width="7%" height="20%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#0033FF">'''21/69'''</font></td> </tr> <tr> <td height="40%" bgcolor="FFFFE0"> <font color="#000000">'''<font size="-1" face="Arial, Helvetica, sans-serif">padaline</font>'''</font> </td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''135/5.3'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''124/4.9'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''134/5.3'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''109/4.3'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''78/3.1'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''52/2.1'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''45/1.8'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''46/1.8'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''62/2.4'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''82/3.2'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''100/4.0'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''137/5.4'''</font></td> <td width="7%" align="center" valign="middle" bgcolor="FFFFE0"><font color="#006633">'''1104/43.5'''</font></td> </tr> <tr> <td height="20%" colspan="14" align="center" valign="middle" bgcolor="#FFFFFF"> <div align="left"><em>Izvori: [http://weatherbase.com/ Weatherbase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070925051247/http://www.weatherbase.com/ |date=2007-09-25 }} i [http://www.weather.com/ The Weather Channel]</em></div></td> </tr> </table> == Administrativne regije Rio de Janeira == ===== Zona Central ===== {| | * Centro * Praça da Bandeira * Rio Comprido * Praça Mauá | valign=top | * Gamboa * Santo Cristo * Santa Teresa * Praça Quinze | valign=top | * Estácio * Catumbi * Saúde * Cidade Nova |} ===== Zona Sul ===== {| | * Botafogo * Copacabana * Lagoa * Rocinha * Flamengo | valign=top | * Glória * Catete * São Conrado * Humaitá * Jardim Botânico | valign=top | * Gávea * Ipanema * Leblon * Joá * Urca |} ==== Zona Norte ==== {| | * VIII Tijuca | valign=top | * IX Vila Isabel | valign=top | * X Engenho de Dentro |} ==== Zona da Leopoldina ==== {| | * Ramos * Penha * Bonsucesso * Olaria * Manguinhos * Brás de Pina | valign=top | * Vila da Penha * Higienopólis * Vila Kosmos * Engenho da Rainha * Complexo do Alemão * Complexo da Maré | valign=top | * Inhaúma * Del Castilho * Maria da Graça * Ilha do Governador (''otok Governador'') * Vicente de Carvalho * Vila Kosmos | valign=top | * Vista Alegre |} ==== Central ==== {| | * XIV Irajá * XV Madureira | valign=top | * XXII Anchieta * XXV Pavuna | valign=top | * XXXI Vigário Geral |} ==== Barra ==== {| | * XVI Jacarepaguá | valign=top | * XXIV Barra da Tijuca | valign=top | * XXXIV Cidade de Deus (CDD) (''Božji grad'') |} ==== Bangu ==== {| | * XVII Bangu | valign=top | * XXXIII Realengo |} ==== Campo Grande ==== {| | * XVIII Campo Grande * XIX Santa Cruz | valign=top | * XXVI Guaratiba * XXVI Quintino |} == Socijalno stanje == [[Datoteka:RiodeJaneiro-Favela.jpg|thumb|220px|[[favela]] [[Rocinha]] u Rio de Janeiru]] Rio je tipičan brazilski grad u pogledu velikih razlika između bogatih i siromašnih. Iako je u pitanju jedan od najvećih svjetskih gradova, značajan postotak populacije (oko 15%) živi u siromaštvu. Siromaštvo je najizraženije u neformalnim naseobinama, koje se ovdje nazivaju [[favela]]ma, koje se najčešće nalaze na strminama na kojima nije ni moguće graditi neke trajnije i čvršće građevine, i gdje su i nesreće poput teških poplava u kišnom razdoblju najčešće. U favelama su najviše stope kriminala, zbog droga, borbi bandi i dugih kriminalnih oblika, najčešće prouzrokovanih siromaštvom. Ono što je neobično za favele u Riju je njihova blizina bogatim kvartovima. Tako su bogati kvartovi poput Ipaneme i Copacabane, stiješnjene između plaža i brda, a na padinama ovih brda se nalaze siromašne favele. == Sport == [[Datoteka:Maracana_fromCorcovado.jpg|left|thumb|170px|Stadion Maracana sa brda Corcovado]]. Rio de Janeiro će biti domaćin pan-američkih igara 2007. godine. Finale Svjetskog prvenstva u [[odbojka|odbojci]] na pijesku se održava u Rio de Janeiru. U čkvartu [[Jacarepaguá]] se održavala Velika Nagrada Brazila u [[Formula 1|Formuli 1]] od [[1978]]. do [[1990]]. godine. Prvenstvo u surfanju se održavlao na plažama Rija 17 godina za redom, od [[1985]]. do [[2001]]. godine. Pored samog hrama nogometa, stadiona Maracanã, se gradi novi stadion, kapaciteta 45 000 gledalaca. Stadion će nositi ime bivšeg predsjednika [[FIFA]]-e i građanina Rija, Joãa Avelanga. U sklopu kandidature za ljetnje [[Olimpijske igre]] 2012. godine, na Copacabani su izgrađena borilišta za triatlon, odbojku na pijesku i jahting. === Nogomet === Ipak, najpopularniji sport u Riju je nogomet. U Riju se nalaze neki od najvećih brazilskih nogometnih klubova: * [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]] * [[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]] * [[Fluminense Football Club|Fluminense]] i * [[Club de Regatas Vasco da Gama|Vasco]]. Vrlo je popularan i nogomet na plaži. == Televizijske postaje u Riju == * [[TVE Brasil]] - Kanali 02 ([[VHF]]) i 32 ([[UHF]]) * [[Rede Globo]] - Kanali 04 (VHF) i 28 (UHF) * [[Rede TV!]] - Kanali 06 (VHF) i 20 (UHF) * [[TV Bandeirantes]] - Kanali 07 (VHF) i 15 (UHF) * [[CNT (TV)|CNT]] - Kanali 09 (VHF) i 17 (UHF) * [[SBT]] - Kanali 11 (VHF) i 56 (UHF) * [[Rede Record]] - Kanali 13 (VHF) i 38 (UHF) * [[Rede Vida]] - Kanali 14, 22 i 34 (UHF) * [[MTV Brasil]] - Kanal 24 (UHF) * [[Rede NGT]] - Kanal 26 (UHF) * [[Tv Passa a Ponte]] - Kanal 32 (UHF) == Značajne osobe == {| | * [[Adolfo Lutz]] * [[Antônio Fagundes]] * [[Baden Powell de Aquino|Baden Powell]] * [[Bruno Barreto]] * [[Carlos Chagas Filho]] * [[Carlos Lacerda]] * [[Carolina Braun]] * [[Agenor de Miranda Araújo Neto|Cazuza]] * [[Carla Malafaia]] * [[Cássia Eller]] * [[Chico Buarque]] * [[Pedro II. od Brazila|Dom Pedro II]] * [[Fernanda Montenegro]] * [[Fernando Collor de Mello]] * [[Fernando Henrique Cardoso]] * [[Heitor Villa-Lobos]] * [[Isabela Nick]] * [[Ivo Pitanguy]] * [[Jorge Ben Jor]] | valign=top | * [[Jô Soares]] * [[Julia de Castro]] * [[Luis Gustavo Miranda]] * [[Machado de Assis]] * [[Marisa Monte]] * [[Milton Nascimento]] * [[Oscar Niemeyer]] * [[Paulo Coelho]] * [[Renato Manfredini Júnior|Renato Russo]] * [[Romário]] * [[Ronaldo Nazário|Ronaldo]] * [[Sérgio Vieira de Mello]] * [[Silvio Santos]] * [[Tom Jobim]] * [[Vinícius de Morais]] * [[Walter Salles]] * [[Arthur Antunes Coimbra|Zico]] |} == Gradovi partneri == * [[Barcelona]], {{flag|ŠPA}} * [[Atlanta]] , [[Georgia]], {{flag|SAD}} * [[Istanbul]], {{flag|TUR}} * [[Niterói]], {{flag|BRA}} * [[Cabo Frio]], {{flag|BRA}} * [[Teresópolis]], {{flag|BRA}} == Galerija slika == <gallery> image:Christ the Redeemer - Cristo Redentor.jpg|Isus Iskupitelj (''Cristo Redentor'') image:LagoaRF.jpg|Laguna Rodrigo de Freitas image:Ipanema.jpg|Plaža Ipanema image:Paodeacucar.jpg|Brdo Šećerna Glava (''Pão de Açúcar'') (po noći) image:Brasil_Rio_de_Janeiro_2000-12-12.jpg|Slika iz svemira image:EnseadaBotafogo.jpg|Šećerna Glava image:CidadeRio.jpg|Panorama sa Isusa Iskupitelja </gallery> == Reference == {{Reflist|colwidth=2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Rio de Janeiro}} * [https://prefeitura.rio/''Prefeitura Rio de Janeiro'' (službene stranice)] {{pt icon}} * [http://transito.rio.rj.gov.br/ web-kamere u Riu] ;Obrazovanje * [http://www.puc-rio.br/ ''Sveučilište Rio de Janeira''] * [http://www.coppe.ufrj.br/ ''COPPE/UFRJ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929220317/http://www.coppe.ufrj.br/ |date=2007-09-29 }} - najveći postdiplomski studiji i istraživački centar u Latinskoj Americi, dio Federalnog Sveučilišta Rio de Janeira - [http://www.ufrj.br UFRJ] * [http://www.uerj.br/ UERJ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210518110754/http://www.uerj.br/ |date=2021-05-18 }} - Državno Sveučilište Rio de Janeira * [http://www.unirio.br/ UNIRIO] - Još jedno Federalno Sveučilište locirano u Riu * [http://www.earj.com.br Američko sveučilište] ;Fotografije * [http://eayearbooks.com/rio_images.htm Slike Ria od 1920 do danas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051221051314/http://eayearbooks.com/rio_images.htm |date=2005-12-21 }} * [http://www.riodejaneirophotoguide.com/ foto-vodič kroz Rio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125045728/http://www.riodejaneirophotoguide.com/ |date=2012-11-25 }} * [http://www.travelmanual.info/visiting-rio-de-janeiro.php Slike Ria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061213180202/http://www.travelmanual.info/visiting-rio-de-janeiro.php |date=2006-12-13 }} ;Turizam * [http://www.braziltravelinformation.com/brazil_riodejaneiro.htm Turistički vodič kroz Rio de Janeiro i druge destinacije u Brazilu.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928090355/http://www.braziltravelinformation.com/brazil_riodejaneiro.htm |date=2007-09-28 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rio de Janeiro| ]] [[Kategorija:Gradovi u Brazilu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu]] a25ymblv9av0p4g0pwhtnauj2vd4yz0 0 3183 42652430 42555395 2026-07-09T19:19:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652430 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Portugal (razvrstavanje)}} {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Portugalska Republika | izvorno_ime = República Portuguesa | ime_genitiv = Portugala | eng_ime = Portugal | zastava = Flag of Portugal.svg | grb = Coat of arms of Portugal.svg | službeni_jezik = [[Portugalski jezik|portugalski]] | službeni_jezik_napomena = | slika_karte = EU-Portugal with islands circled.svg <!--slika s prikazom geografske lokacije države--> | loctext = <!--tekstualni opis državne lokacije--> | alt_map = <!--alternativni tekst za mapu--> | opis_karte = <!--opis ispod mape--> | slika_karte2 = <!--druga mapa, ukoliko je ona potrebna--> | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Lisabon]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici| predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Aníbal Cavaco Silva]]| predsjednik_vlade_osoba = [[Pedro Passos Coelho]]| površina_poredak = 109 | površina = 92391 <ref>{{pt icon}} [http://www.publico.pt/sociedade/noticia/portugal-tem-92212-quilometros-quadrados-por-enquanto-1552831 Público, "Portugal tem 92.212 quilómetros quadrados, por enquanto..."]. Accessed on 2 July 2012.</ref> | vode = 0,5 | stanovništvo_poredak = 75 | stanovništvo = 10,427,301<ref>{{pt icon}} [http://www.ine.pt/xportal/xmain?xpid=INE&xpgid=ine_destaques&DESTAQUESdest_boui=211394338&DESTAQUESmodo=2]. Accessed on 17 June 2014.</ref> | godina_popisa = 2014 | gustoća_stanovništva = 114 | suverenitet = [[5. 10.]] [[1143]].| neovisnost = [[1095]]. | valuta = [[euro]] '''¹⁾'''| stoti_dio_valute = 100 centa | vremenska_zona = <br /> [[UTC]] +1 ljeti | himna = [[A Portuguesa]]| internetski_nastavak = .pt | pozivni_broj = +351 | komentar = '''¹⁾''' Do [[1999]]. portugalski escudo | moto = | GDP_PPP = {{nowrap|$287.388 milijarde<ref name="imf2">{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=47&pr.y=9&sy=2014&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=182&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=|title=Portugal |publisher=International Monetary Fund |accessdate=14 April 2015}}</ref><!--end nowrap:-->}} |GDP_PPP_rank = 53. |GDP_PPP_year = 2015 |GDP_PPP_per_capita = $27,624<ref name="imf2"/> |GDP_PPP_per_capita_rank = 42. |GDP_nominal = {{nowrap|$201.036 billion<ref name="imf2"/>}} |GDP_nominal_rank = 48. |GDP_nominal_year = 2015 |GDP_nominal_per_capita = $19,324<ref name="imf2"/> |GDP_nominal_per_capita_rank = 37th |Gini_year = 2011 |Gini_change = <!--increase/decrease/steady--> |Gini = 34.2 <!--number only--> |Gini_ref = <ref name=eurogini>{{cite web|title=Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|publisher=Eurostat Data Explorer|accessdate=13 August 2013}}</ref> |patron_saint = [[St Anthony of Padua]]<br>[[Saint George]]<br>[[Immaculate Conception]] |Gini_rank = |HDI_year = 2013<!-- Please use the year to which the data refers, not the publication year--> |HDI_change = steady<!--increase/decrease/steady--> |HDI = 0.864 <!--number only--> |HDI_ref = <ref name="HDI">{{cite web |url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr14-summary-en.pdf |title=2014 Human Development Report Summary |date=2014 |accessdate=27 July 2014 |publisher=United Nations Development Programme | pages=21–25}}</ref> |HDI_rank = 41. }} '''Portugal''' ili '''Portugalija''' ([[Portugalski jezik|port.]] '''''Portugal''''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>puɾtuˈɣaɫ<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Portugalska Republika''', port. '''''República Portuguesa'''''), država na zapadu i jugozapadu [[Iberijsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]] u jugozapadnoj [[Evropa|Evropi]], i najzapadnija je zemlja kontinentalne Evrope. Portugal se graniči sa [[Španija|Španijom]] ne severu i istoku, a na [[Atlantski okean]] izlazi na zapadu i jugu. Osim toga, u sastav Portugalije ulaze dva [[arhipelag|arhipelad]]a u [[Atlantski okean|Atlantiku]], [[Azorska ostrva|Azori]] (''Açores'') i [[Ostrva Madeira|Otoka Madeira]]. Portugalija je iskusila konstantan protok različitih civilizacija tokom proteklih 3100 godina. [[Iberi]]jci, [[Tartesijanci]], [[Kelti]], [[Feničani]] i [[Antička Kartagina|Kartaginjani]], [[Antička Grčka|Grci]], [[Rimska Republika|Rimljani]], [[Germani]] tj. Nemci ([[Suevi]] i [[Vizigoti]]) i [[Mauri]] su sa svojim kulturama ostavili traga u ovoj zemlji. Ime ''Portugalija'', samo po sebi otkriva delove rane istorije ove zemlje - ono potiče od rimskog imena ''Portus Cale'', moguće mešavine [[grčki jezik|grčkog]] i [[latinski jezik|latinskog]] imena koje znači "Lepa luka", ili čak mešavine [[keltski jezici|keltskog]] i latinskog, ili mješavine [[feničanski jezik|feničanskog]] i latinskog. Tokom [[15. vek|15.]] i [[16. vek]]a, Portugalija je bila glavna ekonomska, politička i kulturna sila, a [[Portugalska Imperija]] se prostirala od [[Brazil]]a do [[Indijski okean|Indijskog oceana]]. Glavni grad Portugalije je [[Lisabon]]. == Historija == {{Glavni članak|Historija Portugala}} {{Glavni članak|Portugalsko kolonijalno carstvo}} Prostorima Portugalije tokom istorije prošli su i zadržali se mnogi narodi i civilizacije: [[Iberi]], [[Kelti]], [[Feničani]] i [[Antička Kartagina|Kartaginjani]], [[Antička Grčka|Grci]], [[Germani|germanska]] plemena ([[Svevi]] i [[Vizigoti]]) i [[Mavri|Mavari]] svojim kulturama ostavili su traga u ovoj zemlji. Ime ''Portugalija'' samo po sebi otkriva delove rane istorije ove zemlje — ono potiče od rimskog imena ''Portus Cale'', moguće mešavine [[grčki jezik|grčkog]] i [[latinski jezik|latinskog]] imena koje znači „Lepa luka“, ili čak mešavine [[keltski jezici|keltskog]] i latinskog, ili mešavine [[feničanski jezik|feničanskog]] i latinskog. [[Datoteka:Pt-gmr-castelo.jpg|mini|levo|[[Zamak]] iz [[10. vek]]a]] Portugalija se, kao nezavisna država, prvi put pojavila tokom srednjeg veka ([[1179]]), a svoj uticaj uvećala je i proširila tokom [[15. vek|15.]] i [[16. vek]]a, u doba velikih geografskih otkrića postavši velika ekonomska, politička i kulturna sila i stvorivši veliku [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalsku imperiju]] koja se prostirala od [[Brazil]]a, preko [[Afrika|Afrike]], [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]], do [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Portugalija je bila svetska sila u doba otkrića, jer su portugalski moreplovci otkrili pomorski put do Amerike, Afrike, Indije i dalekog Istoka. Krajem XVI veka ([[1580]]), Portugalija je prvi put u istoriji izgubila nezavisnost, našavši se pod vlašću [[Španija|Španije]] čime je počelo propadanje Portugalije kao velesile. I posle ponovnog uspostavljanja nezavisnosti ([[1640]]) Portugalija je nastavila da gubi ekonomsku i političku moć, i to zbog niza događaja kao što su [[Zemljotres u Lisabonu 1755.|Zemljotres u Lisabonu 1755]], Napoleonova osvajanja, nezavisnost Brazila ([[1822]]) i građanski rat između apsolutista i liberala. === Portugalska republika i fašistički ''Estado Novo'' === Godine [[1910]]. zbačena je monarhija i uspostavljena republika, ali nakon smjenjivanja mnogobrojnih neefikasnih vlada vojska 1927. izvršava državni udar pod vodstvom generala [[António Óscar Carmona|Antónija Óscara Carmona]], koji formira autoritarni fašistički režim nazvan ''Estado Novo (Nova Država)'', pod rukovodstvom ekonomiste [[António de Oliveira Salazar|Antónija de Oliveira Salazara]], koji je od 1928. ministar finanzija, kojega vojna hunta [[1932]]. postavlja na vlast na kojoj ostaje sve do [[1968]]., dok je Carmona sve do [[1951]]. zadržao status predsednika države. Uspostavljeni fašistički režim ukida sve stranke te se uvode mnogobrojni politički delikti koje sankcionira politička policija. Posebno je diktatura okrutna pod generalom Humbertom Delgadom do [[1965]]. Salazar 1968. doživljava moždani udar, a 1970 na njegovo je mjesto postavljen Marcelo Caetano. Portugal je uz [[Francova diktatura|Frankovu Španiju]] bio jedna od 5 evropskih država koje su bile neutralne u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Od 1946. do 1960, diktatorski portugalski režim je jedan od osnivača [[NATO]], [[OCSE]] i Evropske zajednice za slobodnu trgovinu ([[EFTA]]). U tom periodu, Portugal vodi okrutne i žestoke ratove protiv oslobodilačkih pokreta u kolonijama vođenim od 1960. do 1974., tj do pada fašističkog režima, nazvan Portugalski kolonijalni rat. ==== Revolucija karanfila ==== Dana [[25. april]]a 1974, levo orijentisani vojni puč smenjuje Caetana i proklamira preuzimanje vlasti od strane Hunte nacionalnog spasa. Vojska dobiva opštu podršku naroda. Ime Revolução dos Cravos - Revolucija karanfila dato je po cvečarki koja je na lisabonskom trgu vojnicima delila karanfle. Karanfili utaknuti na pušćane cijevi postaju simbol revolucije i znak režimskim trupama da ne pružaju otpor tako da je ukupno bilo samo 4 žrtava ubijenih od režimskih snaga. U Revoluciji karanfila sledio je period tranzicije poznat kao Proces revolucije u toku (PREC), u kome je Hunta održavala kontrolu nad državom sve do izbora [[1976]]. kada je pobedila [[Socijalistička partija (Portugal)|Socijalistička partija Portugala]]. Njen vođa [[Mário Soares]], postaje prvi premijer konstitucionalne vlade 23 jula iste godine. Godine [[1975]], Portugalija je dala nezavisnost svojim preostalim kolonijama. Od [[1986]]. član je [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]], današnje [[Evropska unija|Evropske unije]]. == Geografija == {{Glavni članak|Geografija Portugalije}} [[Datoteka:Po-map.png|mini|d|Karta Portugalije]] Portugalija zauzima zapadni deo [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]] na [[jugozapadna Evropa|jugozapadu Evrope]], između [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i [[Španija|Španije]]. Po svom položaju Portugalija je izrazito atlantska zemlja. Sa površinom od 92.391 spada među najmanje zemlje u Evropi. U državi živi oko 10.500.000 stanovnika, pa gustina naseljenosti iznosi 114 st/km². Krajnja zapadna tačka, koja je istovremeno krajnja zapadna tačka kontinentalnog dela Evrope, je [[rt Roka]], dok krajnju istočnu tačku čini mesto [[Miranda do Douro]]. Sa obala Portugalije kretale su brojne istraživačke ekspedicije oko [[Afrika|Afrike]] prema [[Indija|Indiji]] ([[Vasko da Gama]]), oko sveta ([[Fernando Magelan]]), i prema Južnoj Americi. Kao značajna pomorska sila u prošlosti je stekla veliku prekookeansku imperiju. U sastav Portugalije ulaze atlantska ostrva [[Madeira]] i [[Azorska ostrva|Azori]]. === Reljef === [[Datoteka:Satellite image of Portugal in January 2004.jpg|mini|levo|Satelitski snimak Portugalije u januaru 2004.]] Teritorija Portugalije je prirodno spuštanje španske [[Mezeta|Mezete]], građene od starih kristalastih stena, prema Atlantiku. Rečni tokovi podelili su visoravan, koja se lagano spušta prema obali i pretvorili je u grupe bregova. Na istoku države prostiru se planine, dok je zapadni deo nizijski. Severni deo Portugalije čini planinska pokrajina, koja se pruža od reke [[Minjo]] do reke [[Duero|Douro]]. Istočni deo ove pokrajine čine visoravni, visine 700 – 800 m, nastale u dolinama istoimenih reka: Douro i Minjo. Sa tih visoravni dižu se brojne planine, visine 1000 – 1400 m. Ovaj kraj se zove [[Traš oš Monteš]]. Spuštajući se prema moru, dolazi se do ravnica na 200 – 300 m nadmorske visine, a onda u primorski obalni deo. Srednji deo Portugalije se razlikuje od severnog dela. Od Doura do Teža, preko Kvimbre, ide izrazita tektonska linija koja uslovljava blage oblike reljefa izgrađene od [[granit]]a. Tektonika navodi reku Težo da teče ka zapadu, da bi potom skrenula ka jugozapadu. I ovaj deo teritorije preseca nekoliko planinskih lanaca, Sera, među kojima se ističe visoka [[Sera de Estrela]] (1990 m). Na ovom planinskom lancu nalazi se i najviša tačka u kontinentalnoj Portugaliji. Na njemu se opažaju tragovi glacijacije. Ipak najviši vrh u zemlji je ugasli vulkan [[Piko (planina)|Piko]] (2371 m), na [[Piko (ostrvo)|istoimenom]] [[azorska ostrva|azorkom]] [[ostrvo|ostrvu]]. Na njemu se opažaju tragovi glacijacije. Od venca Sera de Estrela od venca Sera de Sintra prostire se [[Estremadura|Estremaduru]], koja je izgrađena od [[Mezozoik|mezozojskih]] stena, a pokrivena je oskudnim kulturama i slabom šumom. Južno od Seere de Estrela pružaju se uz rub Mezete prvo [[Tercijar]]ni, zatim [[Pleistocen]]ski i najmlađi [[sediment]]i, koji spuštajući se prema moru sačinjavaju visoravan [[Remadura|Remaduru]]. Jugoistočno od ove visoravni pružaju se ravnice [[Ribatežo i Alentežo]]. Ta ravnica se lagano uzdiže u visoravan [[Gornji Alentežo]]. Jugozapadno od Alenteža pružaju se ogranci Seere Morene, a južno od njih pruža se visoravan [[Algarve]], izgrađena od mezozojskih i tercijarnih slojeva, i deluvijalnih i aluvijalnih sedimenata. === Klima === [[Datoteka:Praia da Marinha.jpg|mini|225px|Atlantska obala Portugalije]] U Portugaliji razlikujemo dve vrste klime: * okeansku i * mediteransku. Na severu Portugalije, pod uticajem Atlantika, zastupljena je [[morska klima|okeanska klima]]. Karakterišu je blage zime i leta vlažnija i ne tako žarka kao na [[jug]]u. Planine na severozapadu grade kišnu barijeru oblacima sa Atlantika, pa primaju i više od 1000&nbsp;mm kiše godišnje. U južnom delu zemlje preovladavaju uticaji s Mediterana, pa on ima sušniju klimu od severne Portugalije. Ovde su zastupljena žarka i sušna leta i blage ali vlažne zime sa srednjom [[januar]]skom temperaturom od 10&nbsp;°C. Godišnja količina padavina ne prelazi 400 – 500&nbsp;mm. U unutrašnjosti države leta su vrela i suva, pa su [[suša|suše]] uobičajene na istoku, zahvaljujući planinama koje onemogućavaju kiši sa Atlantika da prodre u unutrašnjost. Uticaj klimatskih faktora sa mora jači je od uticaja klimatskih faktora sa kopna, što se vidi po [[izoterma]]ma. Januarske izoterme od 12&nbsp;°C do 8&nbsp;°C nižu se paralelno od [[rt Sao Vinsente|rta Sao Vinsente]] prema unutrašnjosti. One idu paralelno duž ostalog dela države. Slično idu i julske izoterme od 20&nbsp;°C do one u unutrasnjosti od 25&nbsp;°C. Vetrovi su znatno jači i češći sa zapadnog nego s istočnog kvadranta, a zavise od pomeranja azorskog [[anticiklon]]a. === Biljni i životinjski svet === '''[[Flora]]''' — Zahvaljujući izrazitijim padavinama severniji deo zemlje je šumovitiji. Šume zauzimaju 28% od ukupne teritorije. Znatni prostori u planinama su pod travnom formacijom. U [[pesak|peskovitom]] primorju zasađen je na velikim površinama primorski [[bor (biljka)|bor]]. U unutrašnjosti veći značaj ima posebna vrsta [[hrast]]a od čije se kore dobija [[pluta]]. Jug je manje šumovit, ali je južni deo [[Algarve|Algarva]] poznat po uzgoju [[rogač]]a, [[smokva|smokava]] i [[badem]]a. U nižim predelima širom zemlje uzgajaju se [[maslina|masline]]. '''[[Fauna]]''' — U Portugaliji živi mnogo divljih [[sisari|sisara]] uključujući [[vuk]]ove, [[divlja svinja|veprove]] i [[ris]]ove. Vuk i ris su na ivici istrebljenja i uprkos velikim naporima vlasti, taj se trend ne popravlja. Ris se smatra praktično istrebljenim, pošto se računa da u Zemlji postoji svega još nekolilo parova. [[Gmizavci|Gmizavaca]] takođe ima u izobilju, na jugu posebno [[gušter]]a i [[kameleon]]a. Ptičiji svijet, u kojem ima i nekih vrsta svojstvenih samo Pirinejskom poluostrvu obogaćuje se svakogodišnjim migracijama ptica do Afrike i nazad. === Administrativna podela === Portugalija se administrativno deli na opšine kojih ima 308 (zovu se ''concelhos''), koje su podeljene na sveukupno više od 4.000 parohija (''freguesias''). Osim kopnenog dela Portugalije na [[zapad]]u [[Pirinejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]], sastavni deo Portugalije su i dve ostrvske grupe: [[Azorska ostrva|Azori]] i [[Madeira]], koje predstavljaju [[Autonomna oblast|autonomne regije]]. U kopnenom delu Portugalije postoji 5 regija: * [[Alentežu|Alentežo]] * [[Algarve]] * [[Centar (Portugal)|Centar]] * [[Lisboa e Vale do Težo]] * [[Norte]] Najveći gradovi u Portugaliji su (sa brojem stanovnika): {{See also|Popis gradova u Portugalu}} * [[Lisabon]] - 2.547.665 * [[Porto]] - 1.509.958 * [[Braga]] - 754.830 * [[Aveiro]] - 460.157 * [[Koimbra]] - 430.845 * [[Faro]] - 391.819 * [[Vizeu]] - 354.162 a s manje od 150.000 stanovnika su: [[Sousa]], [[Leiria]], [[Lezíria do Tejo]], [[Baixo Alentejo]], [[Trás-os-Montes]], [[Centro Alentejo]], [[Baixo Tâmega]], [[Douro]], [[Médio Tejo]], [[Beiras]], [[Beira Interior Sul]], [[Alto Alentejo]], [[Pinhal]] i [[Vale do Minho]]. U povijesnom smislu su postojale ili postoje slijedeće provincije: [[Alentejo]], [[Algarve]], [[Beira]], [[Douro Litoral]], [[Estremadura]], [[Minho (regija)|Minho]], [[Ribatejo]] i [[Trás-os-Montes]]. === Hidrografija === ==== Reke ==== [[Datoteka:DouroPorto.jpg|mini|d|250px|Reka [[Duero|Douro]] kod Porta]] Rečna mreža u Portugaliji je gusta. Skoro svi rečni tokovi dolaze iz susedne Španije, a to su: [[Minjo]], granična reka na severu, a zatim slede [[Lima (reka)|Lima]], [[Duero|Douro]], na čijem ušću leži Porto, [[Mondego]], [[Taho (reka)|Težo]], sa Lisabonom na samom ušću, [[Sado]] i [[Gvadijana]], granična reka na jugu. Reke se delimično koriste za plovidbu. Imaju visok vodostaj zimi, a nizak leti. Planinske reke na severu raspolažu visokim hidropotencijalom. Težo je najduža reka na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]]. Izvire u istočnoj Španiji i protiče na zapadu dužinom od 1.007&nbsp;km do ušća u [[Atlantski okean|Atlantik]], kod Lisabona. U Portugaliji protiče dužinom od 226&nbsp;km. Samo donji tok reke Težo je plovan, dok je srednji tok veoma značajan za [[navodnjavanje]]. Brojne [[brana|brane]], izgrađene na reci Težo, koriste se za eksploataciju velikog hidropotencijala reke, a tri od njih su veliki rezervoari vode. Na samom ušću reke Težo nalazi se velika luka u Lisabonu. Reka Douro protiče severnim delom Portugalije. Izvire u pokrajini [[Soira]], (severni deo srednje Španije) protiče dužinom od 895&nbsp;km i uliva se u Atlantski okean kod grada Porto. Najvećim delom reka protiče zapadno od granice Španije i Portugalije, zatim teče jugozapadno, čineći granicu dužine 97&nbsp;km i na kraju protiče kroz Portugaliju do svog ušća. Dolina reke Douro specijalizovana je u uzgajanju vinskih sorti grožđa, a u njoj uspevaju i masline. Plovidba je moguća delimično na delu koji protiče kroz Portugaliju, na dužini od 200&nbsp;km, pošto je mnogobrojni [[brzaci]] i povremene poplave sprečavaju. Osim toga reka Douro sa svojim pritokama zbog obilja vode važan je izvor hidroenergije. Na reci Douro nalazi se [[hidroelektrana|hidrocentrala]] [[Miranda]], jačine 172 MWh. Od velikog ekonomskog značaja je i sistem navodnjavanja koji je izgrađen na ovoj reci. Duž obale su se nanizala brojna ribarska sela. Gvadijana izvire kao [[Gornja Gvadijana]] u Španiji. Reka teče prema jugu, obrazujući grupe manjih jezera, zatim skreće u pravcu severozapada i ponire otprilike na udaljenosti 5&nbsp;km od reke [[Zezere]]. Na pojedinim delovima reka čini prirodnu granicu Portugalije sa Španijom. Gvadijana donosi veliku količinu vode i materijala koji sedimentira odmah na ušću, ali jaka struja u [[Kadiski zaliv|Kadiskom zalivu]] zahvata taj materijal i suprotno smeru kazaljke prenosi ga prema [[zapad]]u. Zbog toga su se na ušću razvila dva naselja [[Isla Kristina]] i [[Ajamonte]], važne izvozne luke za stoku iz [[Alentež]]a. Gvadijana se uliva u Atlantski okean, obrazujući široki [[estuar]]. Od ukupne dužine (829&nbsp;km), plovna je samo 68&nbsp;km od ušća. ==== More ==== Atlantska obala je niska, peskovita i slabo razuđena. Delovanje mora na portugalsku obalu, posebno [[plima i oseka]], koje uzdižu i spuštaju duž obale visinu mora od 3,5 do 4,30 m, uticalo je na stvaranje estuara. Najduži deo ravne obale od skoro 100&nbsp;km nalazi se uz Težo. Na stvaranje ostalih izrazitih oblika obale dosta utiču [[Vodeni talas|talasi]], koji se dižu i do 10 m visine, a imaju udarnu snagu do 20 tona po m². Oni su znatno veći i jači nego na [[Sredozemno more|Mediteranu]]. == Privreda == [[Datoteka:Assembleia Republica Portugal 3.JPG|mini|200p|Skupština Portugalije]] {{Glavni članak|Privreda Portugalije}} Portugalska privreda je teško trpela zbog revolucije [[1974]]. godine kao i zbog kolonijonalnog rata u Africi i gubitka prihoda iz kolonija. Oporavak zemlje, koji je sada u toku, potstaknut je članstvom u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. [[Poljoprivreda]] čija je proizvodnja slaba, zapošljava jedva četvrtinu aktivnog stanovništva. Mala gazdinstva [[polikultura|polikulture]] ([[kukuruz]], [[krompir]], [[vino]]) nasuprot su onim, jako rasprostranjenim na jugu ([[žitarice]], uzgoj [[ovca|ovaca]] i [[goveda]]). Zemlja izvozi vino, [[povrće]] i [[voće]], [[drvo]] i [[pluta|plutu]], ali zato uvozi žitarice i [[ribe|ribu]]. Industrijski sektor se razvio. Tekstilna industrija prednjači sa četvrtinom zaposlenih u industriji, a zatim slede konfekcijska industrija, metalurgija, montaža [[automobil]]a, elektronska, kožna, drvna i prehrambena industrija. [[Turizam]] i odlazak u emigraciju ne dovodi u ravnotežu balans isplata. Uvoz uveliko prevazilazi izvoz, i zemlja je u [[dug]]ovima. Stopa [[nezaposlenost]]i je još uvek relativno niska, ali je [[inflacija]] visoka. Ulazeći početkom [[1986]]. u Evropsku ekonomsku zajednicu, Portugalija je našla svoje trgovinske partnere, koji igraju važnu ulogu u [[uvoz]]u. === Poljoprivreda === [[Datoteka:Nazaré.jpg|mini|200p|[[Nazare]], ribarsko selo severno od Lisabona]] Pretežno poljoprivredna privreda Portugalije ima srazmerno nisku proizvodnju. Mali seoski posedi na severu ograničavaju mogućnost uvođenja modernih metoda. Veliki posedi su na jugu zemlje (latifundia) nacionalizoivani 1975. godine, ali još nisu modernizovani. Glavni proizvodi su pšenica i kukuruz, ali se svejedno velike količine još uvek moraju uvoziti. Od voća se ističe rod [[smokva|smokve]] i [[maslina|masline]]. Vino je uz [[paradajz]] i plutu, najvažnija izvozna roba. Takođe se izvozi drvna građa i [[Papir-maše|pulpa]]. === Industrija === Portugalija ima male zalihe energije. Uvoze se [[gas|plin]] i [[nafta]], a glavni deo električne energije daju [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Izvoze se male količine [[volfram]]a, bakarnog pirita i [[kaolin]]a. Manufaktura dobija na važnosti. Teška industrija uglavnom brodogradilišta u Lisabonu, stradala je zbog pada potražnje. Najvažnije grane lake industrije su ujedno i izvozne grane, prerada [[Duvan (proizvod)|duvana]], konzervisanje ribe, te izrada [[crepov]]a, odevnih predmeta, [[tekstil]]a i [[papir]]a. == Saobraćaj == [[Datoteka:Porto_Metro_trains.JPG|mini|levo|Portugalski [[metro]]]] Železničke pruge povezuju najveći deo zemlje i sada se unapređuju. Elektrificirane su sve pruge kojima se povezuju veći gradovi. Glavne vazdušne luke su [[Portela de Sakavej]] kraj Lisabona, i Porto i [[Faro]] u Algarvu. Portugalija ima veliku trgovačku flotu. [[Radio]] i [[televizija]] su nacionalizovani [[1975]]. godine, a uobičajen je prijem satelitskih televizijskih programa iz drugih evropskih zemalja. Postoje i dve nacionalne privatne televizije. Cenzura je ukinuta ustavom [[1976]]. godine. == Kultura == {{Glavni članak|Kultura Portugalije}} === Muzika === [[Datoteka:Folklor_Instrument_from_Madeira.jpg|thumb|right|150px|Folklorni instrument sa Madeire.]] Portugalijsku muziku predstavljaju mnogi različiti muzički oblici. Najpoznatija portugalska muzika je [[fado]], vrsta melanholične muzike. Obično se povezuje sa portugalskom i portugalskom rečju saudad. [[Saudad]] se može opisati kao čest ljudski osećaj - kao zaljubljenost u nekoga, ko je vrlo daleko. Taj stil je čista mešavina [[tuga|tuge]], [[bol]]a, [[nostalgija (film)|nostalgije]], [[sreća|sreće]] i [[ljubav]]i. Fado verovatno potiče od mešavine ritmova afričkih [[ropstvo|robova]] i tradicionalne muzike portugalskih [[mornar]]a, sa arapskim uticajem. Postoje dve varijacije fada - fado iz [[Lisabon]]a i iz [[Koimbre]]. Lisabonski fado bio je prvenstveno popularna muzika, obično su ga izvodile žene, dok je fado iz Koimbre imao više literarno obeležje i obično su ga izvodili muškarci. Oba pravca su danas prihvaćena kao nacionalna muzika cenjena u inostranstvu, uprkos manjoj popularnosti u samoj Portugaliji. === Hrana i piće === [[Porto (vino)|Porto]] je pojačano [[vino]] koje je dobilo naziv po [[Porto|istoimenom]] gradu-luci. Proizvodi se od čak 80 vrsta [[vinova loza|vinove loze]], a najpoznatije su: Touriga National, Turiga Francesca, Tinta Cao, Tinta Roriz i Tinta Amerela. Pored porta, poznato je i roze vino pod nazivom [[mateuš]], koja se flašira se u specifičnim bocama. == Stanovništvo == {{Glavni članak|Demografija Portugalije}} :'''Broj i gustina naseljenosti''' Portugalski narod je homogena grupa tipično mediteranskog izgleda. U državi živi oko 10.400.000 stanovnika, a gustina naseljenosti iznosi 114 st/km². Najveći deo stanovništva države čine [[Portugalci]] 99,5%, dok na [[Brazilci|Brazilce]], [[Španci|Špance]] i [[Englezi|Engleze]] otpada ukupno 0,5%. Poslednjih decenija veliki je priliv imigranata iz bivših kolonija iz Afrike, Brazila, i od nedavno iz istočne Evrope, posebno iz [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Moldavija|Moldavije]], [[Rumunija|Rumunije]], i [[Rusija|Rusije]]. Znatno je veća gustina naseljenosti u priobalju Atlantika. Prirodni uslovi za razvoj poljoprivrede su sve povoljniji, ali bitnu važnost imaju i drugi faktori, pre svega činjenica da se tu nalaze dva velika grada [[Porto]] i [[Lisabon]], gde je koncentrisan najveći deo portugalske industrije. Prema statističkim podacima, u ogromnim aglomeracijama Lisabona i Porta živi jedna trećina stanovništva. :'''Migracije''' Duboka ekonomska i politička kriza (raspadanje kolonijalnog sistema, a upravo je Portugalija bila poslednja evropska kolonijalistička zemlja) praćena je najvećom stopom emigracije, tako da je sedamdesetih godina broj stanovnika pao sa 8.889.400 na 8.663.200 stanovnika, tj. za 2,54%. Posebno iznenađujuća je činjenica što se to dogodilo u relativno mirnom razdoblju evropske istorije, pa je to jedinstven primer u svetu da je smanjen broj stanovnika jedne zemlje u periodu kad nije bilo svetskog rata. Nepovoljnost prirodnih uslova i malena portugalska teritorija s jedne, te velik prirodni priraštaj, a time i porast radne snage, što povećava nezaposlenost, s druge strane uzrok su viševekovnih spoljnih migracija. Odlazak na rad, u stvari, beg u inostranstvo, za mnoge je bio spas od vojne obaveze i neizvesne budućnosti. Migracije su se uglavnom kretale prema ostalim zapadnoevropskim zemljama i preko mora u [[Brazil]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. '''Imigracije''' - Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina populacijske neprilike su se veoma pogoršale. Bivše kolonije nije napustio samo upravni aparat, nego se s njim vratila u maticu zemlju i većina ostalih portugalskih kolonizatora, pa je u tom periodu Portugalija imala milion povratnika, što znači da su oko 11% stanovništva zemlje bile [[izbeglica|izbeglice]]. Doseljenici iz bivših kolonija žive uglavnom u Lisabonu i Portu. :'''Današnje stanovništvo''' Do pre nekoliko godina stanovništvo Portugalije ubrajalo se u biološki najaktivnije stanovništvo u Evropi, što znači da su stope [[natalitet]]a, [[stopa smrtnosti|mortaliteta]] i [[prirodni priraštaj]] bile relativno visoke. Stopa nataliteta iznosila je od 16 - 33 [[promil]]a. u pojedinim distriktima. Međutim, stopa nataliteta, iako je dugo vremena bila visoka, danas je niska i iznosi 12 promila . Što se tiče starosne strukture, starosna piramida je dugo bila pravilna sa širokom bazom koja se postepeno prema gore sužavala. Danas, međutim, starosna struktura, odnosno piramida portugalskog stanovništva postaje sve kompleksnija, odnosno nepravilnija. Naglo smanjivanje stope nataliteta odrazilo se u sužavanju osnove, tako da raste deo starijih dobnih grupa, a posebno je izraženo smanjivanje dela zrelog stanovništva, koje je najviše zahvaćeno spoljašnjim migracijama. Za razliku od većine ostalih evropskih zemalja, gubici u oba svetska rata, pa ni kolonijalni rat u [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u, nisu se odrazili na starosnoj strukturi. Iz starosne strukture primećuje se, takođe, da je odnos muškog i ženskog stanovništva relativno jednak, jer većina portugalskih emigranata odlazi na rad zajedno sa [[supruga]]ma i decom. :'''Verska struktura''' Verska struktura je sledeća: [[katolicizam|rimokatolici]] čine 97%, [[Protestantizam|protestanti]] 1%, a ostali 2% stanovništva. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |first=Christopher |last=Bliss |first2=Jorge Braga de |last2=Macedo |publisher=Centre for Economic Policy Research |location=London, England |title=Unity with Diversity in the European Economy: the Community's Southern Frontier |url=https://archive.org/details/unitywithdiversi0000unse |year=1990 |isbn=978-0-521-39520-5}} * {{Cite book |first=Richard M. |last=Juang |first2=Noelle Anne |last2=Morrissette |title=Africa and the Americas: Culture, Politics, and History: A Multidisciplinary Encyclopedia |volume=2 |year=2008 |isbn=978-1-85109-441-7}} * {{Cite book |first=Melvin Eugene |last=Page |first2=Penny M. |last2=Sonnenburg |title=Colonialism: An International, Social, Cultural, and Political Encyclopedia |volume=2 |year=2003 |isbn=978-1-57607-335-3}} * {{Cite book |first=Liam Matthew |last=Brockey |title=Portuguese Colonial Cities in the Early Modern World |url=https://archive.org/details/portuguesecoloni0000unse |year=2008 |isbn=978-0-7546-6313-3}} * {{Cite book |last=Ribeiro |first=Ângelo |last2=José Hermano |title=História de Portugal I&nbsp;— A Formação do Território |trans_title=History of Portugal: The Formation of the Territory |publisher=QuidNovi |year=2004 |isbn=989-554-106-6 |language=Portuguese}} * {{Cite book |last=Ribeiro |first=Ângelo |last2=Saraiva |first2=José Hermano |title=História de Portugal II&nbsp;— A Afirmação do País |trans_title=History of Portugal II: A Affirmation of Nation |publisher=QuidNovi |year=2004 |isbn=989-554-107-4 |language=Portuguese}} * {{Cite book |last=de Macedo |first=Newton |last2=Saraiva |first2=José Hermano |title=História de Portugal III&nbsp;— A Epopeia dos Descobrimentos |trans_title=History of Portugal III: The Epoch of Discoveries |publisher=QuidNovi |year=2004 |isbn=989-554-108-2 |language=Portuguese}} * {{Cite book |last=de Macedo |first=Newton |last2=Saraiva |first2=José Hermano |title=História de Portugal IV&nbsp;— Glória e Declínio do Império |trans_title=History of Portugal IV: Glory and Decline of Empire |publisher=QuidNovi |year=2004 |isbn=989-554-109-0 |language=Portuguese}} * {{Cite book |last=de Macedo |first=Newton |last2=Saraiva |first2=José Hermano |title=História de Portugal V&nbsp;— A Restauração da Indepêndencia |trans_title=History of Portugal IV: The Restoration of Independence |publisher=QuidNovi |year=2004 |isbn=989-554-110-4 |language=Portuguese}} * {{Cite book |last=Saraiva |first=José Hermano |title=História de Portugal X&nbsp;— A Terceira República |trans_title=History of Portugal X: The Third Republic |publisher=QuidNovi |year=2004 |isbn=989-554-115-5 |language=Portuguese}} * {{Cite book |last=Loução |first=Paulo Alexandre |title=Portugal, Terra de Mistérios |trans_title=Portugal: Land of Mysteries |publisher=Ésquilo |year=2000 |edition=3rd |isbn=972-8605-04-8 |language=Portuguese}} * {{Cite book |last=Muñoz |first=Mauricio Pasto |title=Viriato, A Luta pela Liberdade |trans_title=Viriato: The Struggle for Liberty |publisher=Ésquilo |year=2003 |edition=3rd |isbn=972-8605-23-4 |language=Portuguese}} * {{Cite book |title=Grande Enciclopédia Universal |publisher=Durclub |year=2004}} * {{Cite book |title=Constituição da República Portuguesa |trans_title=Constitution of the Portuguese Republic |edition=VI Revisão Constitucional |year=2004 |language=Portuguese}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Portugal}} <!-- Please discuss links on the talk page before adding them to this list, remember to read the WP:EL guidelines. --> * [http://portuguese-american-journal.com/?s=portugal&x=0&y=0 News about Portugal] from the Portuguese American Journal * {{CIA_World_Factbook link|po|Portugal}} * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/portugal.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080727024243/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/portugal.htm |date=2008-07-27 }} Portugal] at ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Europe/Portugal}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17758217 Portugal profile] from the [[BBC News]] * [http://www.theportugalnews.com/ National English language newspaper] * {{Wikiatlas|Portugal}} * [http://www.viniportugal.pt/ National Wine Website] * [http://www.loc.gov/rr/rarebook/coll/portpam.html Portuguese Pamphlets Collection] From the [http://www.loc.gov/rr/rarebook/ Rare Book and Special Collections Division at the Library of Congress] ; Vlada * [http://www.portugal.gov.pt/en.aspx Official Portuguese Government website] {{en icon}} / {{pt icon}} * [http://www.en.parlamento.pt/ Official Parliament website] ;Trgovina *[http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/PRT/Year/2012/Summary World Bank Summary Trade Statistics Portugal] ; Travel * [http://www.visitportugal.com Official Travel and Tourism office website] * [http://www.insideportugaltravel.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201017122003/http://www.insideportugaltravel.com/ |date=2020-10-17 }} Official Portuguese Government Travel/media website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201017122003/http://www.insideportugaltravel.com/ |date=2020-10-17 }} * [http://golfportugal.pt/ Official Portuguese Golf Travel/media website] {{Evropa}} {{države EU}} [[Kategorija:Portugal| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] 44j1r965qs6wraa4q1i3ib27m7yrcu3 0 3185 42652368 42647589 2026-07-09T16:40:06Z Inokosni organ 160059 /* Geografija */ 42652368 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3 % državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: Rusijom, Bjelarusijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom i Moldavijom. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s Pridnjestrovljem te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – Republikom Krimom, Luganskom Republikom i Donjeckom Republikom, nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5 % teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42 % teritorija je brežuljkasto, dok je 53 % teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === [[Datoteka:Koppen-Geiger Map UKR present.svg|thumb|right|300px|Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].]] Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od mongolske invazije (1237–1240) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva (oko 67.5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.) Književni ukrajinski se govori u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u [[Lavov]]u. Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i u velikim gradovima (uključujući Kijev), dok je ''suržik'' ({{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara) rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim utjecajem i tamo s visokim postotkom prevladava ruski jezik. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedino dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku, znatno je pao u posljednjih 10 godina (s 41% na 9%). Ipak, mnoge su ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski jezik i nadalje ostaje jezikom međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Synevyr]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Povijesno središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] — Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] kz0qz8uuov4mutletcdt8vnda6z7uh3 42652369 42652368 2026-07-09T16:46:58Z Inokosni organ 160059 /* Klima */ 42652369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3 % državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: Rusijom, Bjelarusijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom i Moldavijom. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s Pridnjestrovljem te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – Republikom Krimom, Luganskom Republikom i Donjeckom Republikom, nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5 % teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42 % teritorija je brežuljkasto, dok je 53 % teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od mongolske invazije (1237–1240) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva (oko 67.5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.) Književni ukrajinski se govori u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u [[Lavov]]u. Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i u velikim gradovima (uključujući Kijev), dok je ''suržik'' ({{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara) rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim utjecajem i tamo s visokim postotkom prevladava ruski jezik. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedino dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku, znatno je pao u posljednjih 10 godina (s 41% na 9%). Ipak, mnoge su ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski jezik i nadalje ostaje jezikom međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Synevyr]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Povijesno središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] — Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] ru52ysyhuzdkpi4gjqiglf7sqj75hgw 42652370 42652369 2026-07-09T16:48:04Z Inokosni organ 160059 /* Klima */ 42652370 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3 % državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: Rusijom, Bjelarusijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom i Moldavijom. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s Pridnjestrovljem te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – Republikom Krimom, Luganskom Republikom i Donjeckom Republikom, nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5 % teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42 % teritorija je brežuljkasto, dok je 53 % teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U Kijevu se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su Luganjsk, Harkiv i Sumi, na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na Krimu, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od mongolske invazije (1237–1240) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva (oko 67.5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.) Književni ukrajinski se govori u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u [[Lavov]]u. Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i u velikim gradovima (uključujući Kijev), dok je ''suržik'' ({{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara) rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim utjecajem i tamo s visokim postotkom prevladava ruski jezik. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedino dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku, znatno je pao u posljednjih 10 godina (s 41% na 9%). Ipak, mnoge su ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski jezik i nadalje ostaje jezikom međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Synevyr]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Povijesno središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] — Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] hpkyegm1eaad3mbpiln64tvi54dq3gw 42652372 42652370 2026-07-09T16:52:38Z Inokosni organ 160059 /* Geografija */ 42652372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U Kijevu se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su Luganjsk, Harkiv i Sumi, na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na Krimu, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od mongolske invazije (1237–1240) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva (oko 67.5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.) Književni ukrajinski se govori u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u [[Lavov]]u. Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i u velikim gradovima (uključujući Kijev), dok je ''suržik'' ({{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara) rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim utjecajem i tamo s visokim postotkom prevladava ruski jezik. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedino dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku, znatno je pao u posljednjih 10 godina (s 41% na 9%). Ipak, mnoge su ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski jezik i nadalje ostaje jezikom međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Synevyr]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Povijesno središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] — Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] ermd8llvxky0wza3fg71epw6rygtl1q 42652373 42652372 2026-07-09T17:04:00Z Inokosni organ 160059 /* Jezik */ 42652373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U Kijevu se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su Luganjsk, Harkiv i Sumi, na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na Krimu, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik {{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Synevyr]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Povijesno središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] — Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] — Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] bg4tu9tus5bzdqsg5czh53r11hwbvas 42652375 42652373 2026-07-09T17:04:57Z Inokosni organ 160059 /* Vanjske veze */ 42652375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U Kijevu se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su Luganjsk, Harkiv i Sumi, na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na Krimu, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik {{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Synevyr]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Povijesno središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] 1urb90qry3bbnmmkcd2r8rgh9rmwk77 42652376 42652375 2026-07-09T17:05:29Z Inokosni organ 160059 /* Kultura */ 42652376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U Kijevu se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su Luganjsk, Harkiv i Sumi, na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na Krimu, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik {{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Povijesno središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] a76ppszd83cg03k9g1g9oq0gup929ld 42652377 42652376 2026-07-09T17:06:46Z Inokosni organ 160059 /* Kultura */ 42652377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U Kijevu se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su Luganjsk, Harkiv i Sumi, na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na Krimu, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski se počeo postupno razlikovati od jezika koji će kasnije postati [[Ruski jezik|ruski]], počevši od [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Suvremeni ukrajinski oblikuje se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik {{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] ljfnm8r9iuil1v1c0d2cri4tmnxyln6 42652390 42652377 2026-07-09T17:45:14Z Inokosni organ 160059 /* Jezik */ 42652390 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U Kijevu se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su Luganjsk, Harkiv i Sumi, na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na Krimu, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik {{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] pb7jnims8akctmlnnzna9hpgyyx1idt 42652525 42652390 2026-07-09T23:37:49Z Inokosni organ 160059 /* Klima */ 42652525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna = ''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''<br> | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4.9% ostali/neodređeni}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] od [[2019.]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Julija Sviridenko]] od [[2025.]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: "zemlja naroda kojemu se pripada". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}}} Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”. [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Administrativna podjela Ukrajine == {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. === Autonomna Republika Krim === [[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]]. <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style="text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; " summary="links to Ukraine's oblasts and their capital cities" |+ style="vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;" | Popis ukrajinskih oblasti |- style="background:#ddd; vertical-align:top;" ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (hrvatski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblast (ukrajinski) ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Tradicionalni naziv ! style="text-align:left; font-weight:normal;" | Oblasno središte |- style="vertical-align:top;" | Čerkaška oblast | Черкаська область <br />''Čerkas'ka oblast''' | Черкащина <br />''Čerkaščyna'' | Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Černigivska oblast | Чернігівська область <br />''Černigivs'ka oblast''' | Чернігівщина <br />''Černigivščyna'' | Чернігів, Černigiv |- style="vertical-align:top;" | Černivačka oblast | Черніветська область <br />''Černivets'ka oblast''' | Чернівеччина <br />''Černiveččyna'' | Чернівці, Černivci |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Dnjipropetrovska oblast | Дніпропетровська область <br />''Dnipropetrovs'ka oblast''' | Дніпропетровщина <br />''Dnipropetrovščyna'' | Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk |- style="vertical-align:top;" | Donečka oblast | Донецька область <br />''Donets'ka oblast''' | Донеччина <br />''Doneččyna'' | Донецьк, (Donec'k)/ Doneck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Ivano-Frankivska oblast | Івано-Франківська область <br />''Ivano-Frankivs'ka oblast''' | Івано-Франківщина <br />''Ivano-Frankivščyna'' | Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk |- style="vertical-align:top;" | Harkovska oblast | Харківська область <br />''Harkivs'ka oblast''' | Харківщина <br />''Harkivščyna'', <br />ili Слобожанщина <br />''Slobožanščyna'' | Харків, Harkov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Hersonska oblast | Херсонська область <br />''Hersons'ka oblast''' | Херсонщина <br />''Hersonščyna'' | Херсон, Herson |- style="vertical-align:top;" | Hmeljnička oblast | Хмельнитська область <br />''Hmel'nyts'ka oblast''' | Хмельниччина <br />''Hmel'nyččyna'' | Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Kijevska oblast | Київська область <br />''Kyjivs'ka oblast''' | Київщина <br />''Kyjivščyna'' | Київ, (Kyjiv)/ Kijev |- style="vertical-align:top;" | Kirovogradska oblast | Кіровоградська область <br />''Kirovograds'ka oblast''' | Кіровоградщина <br />''Kirovogradščyna'' | Кіровоград, Kirovograd |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Luganska oblast | Луганська область <br />''Lugans'ka oblast''' | Луганщина <br />''Luganščyna'' | Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk |- style="vertical-align:top;" | Lavovska oblast | Львівська область <br />''L'vivs'ka oblast''' | Львівщина <br />''L'vivščyna'' | Львів, (L'viv) / Lavov |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Mikolajivska oblast | Миколаївська область <br />''Mykolaivs'ka oblast''' | Миколаївщина <br />''Mykolajivščyna'' | Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv |- style="vertical-align:top;" | Odeška oblast | Одеська область <br />''Odes'ka oblast''' | Одещина <br />''Odeščyna'' | Одеса, Odesa |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Poltavska oblast | Полтавська область <br />''Poltavs'ka oblast''' | Полтавщина <br />''Poltavščyna'' | Полтава, Poltava |- style="vertical-align:top;" | Rivanjska oblast | Рівненська область <br />''Rivnens'ka oblast''' | Рівненщина <br />''Rivnenščyna'' | Рівне, Rivne |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Sumska oblast | Сумська область <br />''Sums'ka oblast''' | Сумщина <br />''Sumščyna'' | Суми, (Sumy) / Sumi |- style="vertical-align:top;" | Ternopiljska oblast | Тернопільська область <br />''Ternopil's'ka oblast''' | Тернопільщина <br />''Ternopil'ščyna'' | Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Vinička oblast | Віннитська область <br />''Vinnyts'ka oblast''' | Вінниччина <br />''Vinnyččyna'' | Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja |- style="vertical-align:top;" | Volinjska oblast | Волинська область <br />''Volyns'ka oblast''' | Волинь <br />''Volyn''' | Луцьк, (Luc'k)/ Luck |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Zakarpatska oblast | Закарпатська область <br />''Zakarpats'ka oblast''' | Закарпаття <br />''Zakarpattja'' | Ужгород, Užgorod |- style="vertical-align:top;" | Zaporiška oblast | Запорізька область <br />''Zaporiz'ka oblast''' | Запоріжчина <br />''Zaporižčyna'' | Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0; " | Žitomirska oblast | Житомирська область <br />''Žytomyrs'ka oblast''' | Житомирщина <br />''Žytomyrščyna'' | Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir |} </div> ==Jezik== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik {{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. == Demografija == [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika<ref name="gazetteer"/>; == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura}} === Kulturna baština === [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023). == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] psbw1jdq7u8rgmq9woyw3wulmxcxhie 0 4121 42652367 42557968 2026-07-09T16:39:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652367 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Plastic food.jpg|250px|right|thumb|300px|Plastične replike hrane u Japanu]] [[File:Plastic household items.jpg|thumb|300px|right|Kućni predmeti napravljeni od različitih tipova plastike]] {{Quote box |title = IUPAC definition |quote = Generički termin koji se koristi u slučaju polimernih ''materijala'' koji mogu da sadrže druge supstance<br />da bi se poboljšala performanca i/ili redukovali troškovi. ''Napomena 1'': Upotreba ovog termina umesto ''[[polimer]]'' je izvor zabune i stoga se ne preporučuje. ''Napomena 2'': Ovaj termin se koristi u polimerskom inženjerstvu materijala obično u smislu da<br />se može obraditi putoka protoka.<ref>{{cite journal|title=Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012)|journal=Pure and Applied Chemistry|year=2012|volume=84|issue=2|pages=377–410|doi=10.1351/PAC-REC-10-12-04|url=http://pac.iupac.org/publications/pac/pdf/2012/pdf/8402x0377.pdf|access-date=2015-06-23|archive-date=2015-03-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319032817/http://pac.iupac.org/publications/pac/pdf/2012/pdf/8402x0377.pdf|dead-url=yes|issn = 0033-4545 }}</ref> }} '''Plastika''' ili '''plastični materijal''' predstavljaju umetne materijale proizvedene od sintetskih ili polusintetskih [[smola]] i različitih dodataka (punila, omekšivača, stabilizatora i pigmenata) koji se u toku prerade nalaze bar povremeno u plastičnom stanju.{{sfn|Erik Lokensgard|2008|pp=}}<ref>{{Cite book |title=Plastics Handbook |url=https://archive.org/details/plasticshandbook0000left |author=Christopher Lefteri |isbn=978-2888930020 |publisher=RotoVision |year=2008)}}</ref> Plastike su tipično [[organski polimer]]i sa visokom [[molekulska masa|molekulskom masom]], mada one često sadrže druge supstance. One su obično sintetičke, najčešće izvedene iz [[petrohemikalija]], mada su mnoge delom prirodne.<ref>[http://www.americanchemistry.com/s_plastics/doc.asp?CID=1571&DID=5972 Life cycle of a plastic product] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317004747/http://www.americanchemistry.com/s_plastics/doc.asp?CID=1571&DID=5972 |date=2010-03-17 }}. Americanchemistry.com. Retrieved on 2011-07-01.</ref> [[Plastičnost (fizika)|Plastičnost]] je opšte svojstvo svih molekula koji imaju sposobnost da se nepovratno deformišu bez pucanja, mada do toga dolazi u toj meri kod ove klase [[polimer]]a podesnih za oblikovanje da je ta sposobnost naglašena u njihovom imenu. Usled njihove relativno niske cene, lakoće proizvodnje, mnogostranosti, i nepropustivosti za vodu, plastike se koriste u enormnom i ekspandirajućem opsegu proizvoda, od spajalica do svemirskih brodova. One se već zamenile mnoge tradicionalne materijale, kao što su [[drvo]], [[Stijena|kamen]], [[rog]]ovi i [[kost]]i, [[koža]], [[papir]], [[metal]], [[staklo]], i [[keramika]], u velikom broju oblika njihove ranije upotrebe. Plastične mase se prerađuju valjanjem u folije, istiskivanjem pod pritiskom, ubrizgivanjem, pasiranjem, itd. Zbog svojih mehaničkih svojstava i mogućnosti oblikovanja plastične mase su potisle mnoge druge materijale i njihova je industrija u stalnom porastu. U razvijenim zemljama, oko jedne trećine proizvedene plastike se koristi za pakovanje, a jedna trećina nalazi primenu u građevinarstvu za izradu [[cev]]i koje se koriste u [[vodovodne instalacije|vodovodnim instalacijama]], ili za izradu [[vinilna pokrivna oplata|vinilnih pokrivnih oplata]].<ref name=Applications/> Ostatak se koristi za izradu automobila (do 20% plastike<ref name=Applications/>), nameštaja, i igrački.<ref name=Applications/> U zemljama u razvoju, taj odnos može da bude različit - na primer, po nekim izveštajima 42% Indijske potrošnje odlazi na materijale za pakovanje.<ref name=Applications/> Plastike nalaze mnoštvo oblika primene u polju medicine, što obuhvata polimerne implante. Ime polja [[plastična hirurgija|plastične hirurdije]] nije proisteklo iz upotrebe plastičnih materijala, nego is opšijeg značenja reči plastičnost u smislu sposobnosti promene oblika. Prva potpuno sisntetička plastika je bio [[bakelit]], koju je izumeo [[Leo Baekeland]] u [[Njujork]]u [[1907]]. godine<ref name=Landmark>{{cite web|last1=American Chemical Society National Historic Chemical Landmarks|title=Bakelite: The World’s First Synthetic Plastic|url=http://www.acs.org/content/acs/en/education/whatischemistry/landmarks/bakelite.html|accessdate=23 February 2015}}</ref>, koji je skovao termin 'plastika'.<ref>[https://books.google.com/books?id=_9WGar3yxsAC&pg=PA11&lpg=PA11&dq=Baekeland+coined&source=bl&ots=Bzh2tQiWZ3&sig=oSCBIHStsXoq9pUzjOmc38tasNM&hl=en&sa=X&ei=4Uz9VIikL8ugyASE2oCgDw&ved=0CCEQ6AEwAQ#v=onepage&q=Baekeland%20coined&f=false Fantastic Recycled Plastic: 30 Clever Creations to Spark Your Imagination, by David Edgar, Robin A. Edgar, p11]</ref> Mnogi hemičari su doprineli [[Nauka o materijalima|nauci o materijalu]] plastike, uključujuči [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade|nobelovca]] [[Hermann Staudinger|Hermana Staudingera]], koji se naziva „ocem [[hemija polimera]]“" i [[Herman Francis Mark|Hermana Marka]], koji je poznat kao „otac [[fizika polimera|fizike polimera]]“.<ref>[https://books.google.com/books?id=0qFQ5OuKoy8C&pg=PA58&dq=%22father+of+polymer%22&hl=en&sa=X&ei=90f9VMuMDob2yQS404HYDg&ved=0CB4Q6AEwAA#v=onepage&q=%22father%20of%20polymer%22&f=false Polymer Chemistry: Introduction to an Indispensable Science, by David M. Teegarden, pp.58-59]</ref> Uspeh i dominancija plastike počevši od ranog 20. veka doveli su do brojnih problema očuvanja životne sredine zbog njene spore dekompozicije nakon što se odbaci kao smeće. Postojanost je direktna posledica strukture plastike karakterisane prisustvom velikih molekula. Pri kraju 20. veka, jedan od pristupa rešavanju problema je široko zastupljeno nastojanje da se [[reciklacija plastike|reciklira]] plastika. Plastike se mogu se podeliti u dve glavne grupe: termoplastični materijali i termoreaktivni materijali ili duroplasti. * Termoplastične mase - grejanjem omekšaju, a hlađenjem se vraćaju u prvobitno stanje(npr. [[polivinilhlorid]], [[polietilen]], [[polistiren]]). Sastoje se od vrlo dugih molekula s ravnim lancima (linearni polimeri). * Termoreaktivne plastične mase ili duroplasti - grejanjem ireverzibilno otvrdnu i kasnije se više ne mogu oblikovati (bakelit, aminoplasti). Imaju prostornu mrežastu strukturu. == Karakteristike plastike == Različitosti među sintetskim polimerima, njihove najraznovrsnije karakteristike, ključne su za njihov uspjeh. Polimerne tvari se rijetko upotrebljavaju u izvornom obliku, već im se prethodno dodaju razni dodatci (aditivi) koji bitno poboljšavaju jedno ili više njihovih svojstava, pa se tako dobivaju tehnički uporabljivi polimerni materijali. Tako različiti u svojoj upotrebi, zajedinička im je: * otpornost na kemikalije; * odlična toplinska izlolacijska svojstva; * elektroizolacijska svojstva; * manja masa u odnosu na druge materijale sličnih svojstava. Plastika kao materijal odgovara na mnoge funkcionalne potrebe i čini mogućim ono što čovjek treba ili želi... == Etimologija == Reč ''[[wikt:plastic|plastika]]'' je izvedena iz [[Grčki jezik|grčke reči]] πλαστικός (''plastikos'') sa značenjem „imati sposobnost menjanja oblika ili oblikovanja“, od πλαστός (''plastos'') sa značenjem „oblikovan“.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2383506 Plastikos, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', at Perseus]. Perseus.tufts.edu. Retrieved on 2011-07-01.</ref><ref>[http://www.etymonline.com/index.php?search=plastic&searchmode=none Plastic, Online Etymology Dictionary]. Etymonline.com. Retrieved on 2011-07-01.</ref> Ona se odnosi na savitljivost, ili [[plastičnost (fizika)|plastičnost]] materijala tokom proizvodnje, što mu omogućava da bude [[livenje|izliven]], [[presovanje|presovan]], ili [[Isprešavanje|ekstrudovan]] u mnoštvo oblika kao što su [[veštačka membrana|filmovi]], [[Sintetička vlakna|vlakna]], ploče, cevi, boce, kutije, i niz drugih. Široko korištena reč ''plastika'' nije u potpunosti analogna sa tehničkim pridevom ''plastičan'', koji se koristi za opisivanje bilo kog materijala koji podleže permanentnoj promeni oblika ([[Deformacija (inženjerstvo)|plastičnoj deformaciji]]) kad se istegne izvan izvesne tačke. [[Aluminijum]] koji je drobljen ili kovan, na primer, ispoljava plastičnost u tom smislu, mada on nije plastičan u običajenom smislu reči. U kontrastu s tim, u njihovim finalnim oblicima, neke plastike pucaju umesto da se deformišu i stoga nisu plastične u tehničkom smislu. == Uobičajene plastike == [[File:Cadeira Palmetal - Modelo I - Preta - Simples.jpg|thumb|right|upright|Stolica sa polipropilenskim sedštem i naslonom]] * [[Poliester]] (PES) – [[Vlakno|Vlakna]], [[tekstil]]i. * [[Polietilentereftalat|Polietilen tereftalat]] (PET) – Boce za gazirana pića, tegle za puter od kikirikija, plastični film, pakovanja podesna za mikrotalasno zagrevanje. * [[Poliethylen]] (PE) – Širok opseg upotreba s niskim troškovima, uklučujući kese za supermarkete, plastične boce. * [[Polietilen visoke gustine]] (HDPE) – Boce za deterdžente, mleko, i livene platične kutije. * [[Polivinil hlorid]] (PVC) – Vodovodne cevi i oluci, zavese za tuš, okviri za prozore, podovi. * [[Poliviniliden hlorid]] (PVDC) ([[Saran (plastika)|Saran]]) – Ambalaža za hranu. * [[Polietilen niske gustine]] (LDPE) – [[Baštenska oprema]], sajding, podne pločice, zavese za tuš, ambalaža za hranu. * [[Polipropilen]] (PP) – Čepovi za boce, cevčice za piće, kontejneri za jogurt, aparati, branici kola, plastične cevi. * [[Polistiren]] (PS) – Pena za pakovanje/„kikiriki“, kontejneri za hranu, plastično posuđe, čaše za jednokratnu upotrebu, tanjiri, pribor za jelo, CD i kasetne kutije. * [[Polistiren|Polistiren visoke otpornosti]] (HIPS): Ulošci za hladnjake, ambalaža za hranu, čaše za jednokratnu upotrebu. * [[Poliamid]]i (PA) ([[Najlon]]i) – Vlakna, četkice za zube, cevi, [[ribolovni vlakno|ribolovna vlakna]], mašinski delovi male jačine, delovi kola. * [[Akrilonitril butadien stiren]] (ABS) – Kućišta elektronske opreme (e.g., kompjuterski monitori, printeri, tastature), cevi za drenažu. * Polietilen/Akrilonitril butadien stiren (PE/ABS) – Klizava mešavina PE i ABS se koristi za suve ležajeve izložene malim naprezanjima. * [[Polikarbonat]] (PC) – [[Kompaktni disk]]ovi, [[naočare]], odbrambeni štitovi, bezbednosni prozori, saobraćana svetla, sočiva. * Polikarbonat/Akrilonitril butadien stiren (PC/ABS) – Mešavina PC i ABS kojom se dobija jača plastika. Koristi se za izradu unutrašnjih i spoljašnjih delova kola, i kućišta mobilnih telefona. * [[Poliuretan]]i (PU) – Pena za jastuke, termo izolacione pene, površinski premazi, štamparski valjci (Trenutno 6. ili 7. najčešće korišćeni plastični materijal, na primer najčešće korišćena plastika u kolima). == Plastike specijalne namene == {{See also|Plastike visoke performance||label 1=High performance plastics}} * [[Maleimid|Maleimid/Bismaleimid]] Koristi se u visoko temperaturnim kompozitnim materijalima. * [[Melaminski rezin|Melaminski formaldehid]] (MF) – Jedan od aminoplasta, i koristi se kao višebojna alternativa fenolnim plastikama, na primer pri livenju u kalupe (e.g., kao alternativa keramičkih šolja, tanjira i činija za decu koje su otporne na prelome) i u dekorativnim površinskim slojevima papirnih laminata (e.g., Formica). * [[Plaskrobni materijal]] – Biorazgradiva i toplotno otporna termoplastika koja se sastoji od [[modifikovan skrob|modifikovanog kukuruznog skroba]]. * [[Fenolni rezin|Fenolitici]] (PF) ili ([[fenolni formaldehidi]]) – Veoma elastičan i relativno toplotno otporan polimer, koji je izuzetno nepodložan paljenju. Koristi se za izradu izolacionih delova električnih instalacija, papirno laminiranih proizvoda (e.g., [[Formica (plastika)|Formica]]), toplotno izolacionih pena. To je temoplastika, sa poznatim prodajnim imenom bakelit, koja se može oblikovati upotrebom toplote i pritiska nakon mešana sa puniocem - kao što je to slučaj kod podnih obloga, ili se može liti bez punioca dok je u svom tečnom stanju, a može se formirati i pena (e.g., Oasis). Problemi vezani za ovaj materijal je da je obično tamne boje (crvene, zelene, smeđe), i pošto je termootporna teško se reciklira. * [[Epoksi|Poliepoksid]] (Epoksi) Koristi se kao adheziv, zalivajući agens električnih komponenti, i kao matriks za kompozitne materijale sa otvrđivačima kao što su [[amin]]i, [[amid]]i, i [[bor trifluorid]]. * [[Polaetareterketon]] (PEEK) – Jaka, hemijski i toplotno otporna termoplastika. Njena [[biokompatibilnost]] joj omogućava primenu u [[Implant (medicina)|medicinskim implantima]], avionskim delovima, itd. Ovaj materijal je jedan od najskupljih komercijalnih polimera. * [[Polietarimid]] (PEI) (Ultem) – Visoko temperaturni, hemijsko stabilni polimer koji se ne kristalizuje. * [[Poliimid]] – Visoko temperaturna plastika koja se koristi u materijalima kao što je [[kapton]]ska traka. * [[Polilaltična kiselina]] (PLA) – Biorazgradiva, termoplastika koja se može konvertovati u razne alifatične poliestre izvedene iz [[mlečna kiselina|mlečne kiseline]], koja se može dobiti fermentacijom raznih poljoprivrednih proizvoda, kao što je kukuruzni skrob. Nekad je dobijana iz mlečnih proizvoda. * [[Poli(metil metakrilat)|Polimetil metakrilat]] (PMMA) (Akrilna plastika) – Kontaktna sočiva (originalnog „tvrdog“ varieteta), prozorska okna (najbolje poznata u toj formi po raznim prodajnim imenima; e.g., Perspex, Oroglas, Plexiglas), završeci pertli, difuzioni materijali za fluorescentnu svetlost, zakloni za automobilska svetla. Ovaj materijal formira osnovu niza umetničkih i komercijalnih [[akrilna boja|akrilnih boja]], koje su suspendovane u vodi upotrebom drugih agenasa. * [[Politetrafluoroetilen]] (PTFE) – Toplotno otporni pokrivni materijal malog trenja, koji se koristi za izradu stvari kao što neprijanjajuće površine tiganja, vodovodnih cevi i tobogana. PTFE je poznatiji kao teflon. * [[Ureja-formaldehid]] (UF) – Jedna od aminoplastika koja se koristi kao višebojna alternativa fenolnim plastikama. Koristi se kao lepak za drvo (za šperploču, ivericu, lesonit) i kućišta električnih prekidača. * [[Furan]] – Rezin baziran na furfuril alkoholu, koji se koristi u biološki izvedenim kompozitima sa livničkim peskom. * [[Silikon]] – Toplotno otporni rezin koji se uglavnom koristi kao zaptivna masa, ali se koristi za visoko temperaturno posuđe za kuvanje i kao bazni rezin za industrijske boje. * [[Polisulfon]] – Rezin koji se obrađuje putem visoko temperaturnog topljenja, i nalazi primenu u membranama, filtracionim medijima, uranjajućim cevima vodenih grejača i drugim visoko temperaturnim aplikacijama. == Historija == Razvoj plastike je evoluirao od upotreve prirodnih plastičnih materijala (e.g., [[žvakaća guma]], [[šelak]]) do upotrebe hemijski modifikovanih, prirodnih materijala (e.g., [[guma]], [[Bezdimni barut|nitroceluloza]], [[kolagen]], [[galalit]]) i konačno do kompletno sintetičkih molekula (e.g., [[bakelit]], [[epoksi]], [[polivinil hlorid]]). Rane plastike su bile biorazgradivi materijali kao što su protein jajeta i krvi, koji su [[organski polimer]]i. Godine 1600 p.n.e, [[Mezoamerika]]nci su koristili prirodnu gumu za izradu lopti, traka, i figurica.<ref name=Applications>{{cite journal |author=Andrady AL, Neal MA |title=Applications and societal benefits of plastics |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=364 |issue=1526 |pages=1977–84 |date=July 2009 |pmid=19528050 |pmc=2873019 |doi=10.1098/rstb.2008.0304 |url=}}</ref> Tretirani goveđi rogovi su korišteni kao prozori za fenjere u [[Srednji vek|Srednjem veku]]. Materijali koji oponašaju svojstva rogova su razvijeni tretiranjem mlečnih proteina ([[kazein]]a) ceđom. Tokom 1800-tih, sa razvojem [[Hemijska industrija|industrijske hemije]] tokom [[Industrijska revolucija|Industrijske revolucije]], formirano je mnoštvo novih materijala. Razvoj plastika je isto tako bio ubrzan otkrićem [[Charles Goodyear|Čarls Gudjirovog]] procesa [[vulkanizacija|vulkanizacije]] kojim se formiraju termootporni materijali od prirodne gume. [[Parkesin]] se smatra prvom veštačkom plastikom. Taj plastični materijal je patentirao [[Alexander Parkes|Aleksandar Parkes]] iz [[Birmingham|Birmingema]], [[UK]] 1856. godine.<ref>{{cite book|last=UK Patent office|title=Patents for inventions|year=1857|publisher=UK Patent office|page=255|url=http://books.google.com/books?id=0nCoU-2tAx8C&pg=PA255}}</ref> On je predstavljen na [[Internacionalna izložba 1862.|Velikoj međunarodnoj izložvi 1862.]] godine u [[London]]u.<ref>Stephen Fenichell, ''Plastic: The Making of a Synthetic Century'', HarperBusiness, 1996, {{ISBN|0-88730-732-9}} p. 17</ref> ''Parkesin'' je osvojio bronzanu medalju na [[Svetski sajam|Svetskom sajmu]] u Londonu 1862. Parkesin je formira od [[celuloza|celuloze]] (glavne komponente biljnih ćelijskih zidova) treatirane [[azotna kiselina|azotnom kiselinom]] kao rastvaračom. Proizvod procesa (široko poznat kao celulozni nitrat ili piroksilin) može da bude rastvoren u [[alkohol]]u. On otvrdnjava u transparentni i elastični materijal, koji se može oblikovati zagrevanjem.<ref>{{cite web|url=http://www.websters-online-dictionary.org/ce/celluloid.html |title=Dictionary – Definition of celluloid |publisher=Websters-online-dictionary.org |accessdate=2011-10-26}}</ref> Inkorporiranjem pigmenta u produkt, može se ostvariti da podseća na [[slonovača|slonovaču]]. Godine 1897. u Hanoveru je Wilhelm Krische, vlasnik nemačke prese za masovno štampanje, radio na razvoju alternativnih tipova štamparskih šablona. Rezultirajuća plastika, koja je nalikovala materijalu rogova, je bila izrađena od mlečnog proteina kazeina. Ovaj materijal je razvijen u kooperaciji sa austrijskim hemičarom (Fridrihom) Adolfom Spitlerom (1846–1940). Krajnji polimer nije imao željena svojstva.<ref name='Christel Trimborn (August 2004). "Jewelry Stone Make of Milk". GZ Art+Design. Retrieved 2010-05-17.'>{{cite web|last1=Trimborn|first1=Christel|title=Jewelry Stone Make of Milk|website=(August 2004). "Jewelry Stone Make of Milk". GZ Art+Design. Retrieved 2010-05-17.|publisher=GZ Art+Design|accessdate=17 May 2010}}</ref> Godine 1893, francuski hemičar August Trilat je otkrio način da pretvori kazein u nerastvorni materijal putem potapanja u [[formaldehid]]. Početkom 20. veka razvijen je bakelit, kao prva potpuno sintetička termoplastika. Za njegov razvoj je zaslužan belgijski hemičar [[Leo Baekeland]]. Materijal je pripremljen polazeći od fenola i formaldehida. Nakon [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], poboljšanja hemijske tehnologije su dovela do eksplozije novih formi plastike, dok je masovna proizvodnja počela tokom 1940-tih i 1950-tih (tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]).<ref name=PlasticAge>{{cite journal |author=Thompson RC, Swan SH, Moore CJ, vom Saal FS |title=Our plastic age |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=364 |issue=1526 |pages=1973–6 |date=July 2009 |pmid=19528049 |pmc=2874019 |doi=10.1098/rstb.2009.0054 |url=}}</ref> Među najranijim primerima talasa novih polimera su [[polistiren]] (PS), koji je prvi proizveo [[BASF]] tokom 1930-tih,<ref name=Applications/> i polivinil hlorid (PVC), koji je otkriven 1872, mada je komercijalna proizvodnja počela tokom kasnih 1920-tih.<ref name=Applications/> Godine 1923. je preduzeće ''Durite Plastics Inc.'' počelo sa proizvodnjom fenolno furfuralnih rezina.<ref>{{cite web|url=http://www.furan.com/furfural_historical_overview.html|title=Historical Overview and Industrial Development|website=International Furan Chemicals, Inc.|accessdate=4 May 2014}}</ref> Istraživači Reginald Gibson i Eric Fawcett iz kompanije [[Imperial Chemical Industries]] (ICI) su otkrili [[polietilen]] 1933. godine.<ref name=Applications/> [[Giulio Natta]] je 1954. godine otkrio [[polipropilen]], a proizvodnja je počela 1957.<ref name=Applications/> Kompanija [[Dow Chemical]] je 1954. godine izumela prošireni polistiren, koji je korišten za izolaciju zgrada, i za izradu ambalaže i posuđa sa jednokratnom upotrebom.<ref name=Applications/> Osoblju preduzeća [[Calico Printers' Association]] iz Ujedinjenog Kraljevstva se pripisuje otkriće [[polietilen tereftalat]]a (PET) 1941. godine. Tehnologija je licencirana kompaniji [[DuPont]] za SAD i ICI za druge zemlje. Ovaj materijal je jedan od malobrojnih tipova plastike koji se mogu koristiti kao zamena stakla u mnogim okolnostima, što je dovelo do njegove široke upotrebe za izradu boca u Evropi.<ref name=Applications/> == Sastav == Plastike su [[Organsko jedinjenje|organski]] polimeri. Najveći broj tih polimera je baziran na lancima koji se sastoje samo od atoma [[ugljen]]ika ili su prisutni i [[kiseonik]], [[sumpor]], ili [[azot]]. Osnova je deo lanca na glavnom „putu“ koji povezuje veliki broj ponavljajućih jedinica. Da bi se prilagodila svojstva plastike, različite molekulske grupe se „kače“ na osnovu (one su obično deo monomera od pre nego što su monomeri bili povezani u polimerni lanac). Struktura tih bočnih lanaca utiče na svojstva polimera. Putem finog podešavanje ponavljajućih jedinica molekulske strukture mogu se menajti svojsta plastike. Većina plastika sadrži smešu drugih organskih ili [[Neorgansko jedinjenje|neorganskih jedinjenja]]. Količina aditiva se kreće u opsegu od nula procenata (za jednostavne polimere koji se koriste kao ambalaža za hranu) do više od 50% kod pojedinih elektronskih aplikacija. Prosečni sadržaj aditiva je 20% po težini polimera<ref>{{cite book |title = Disposable Products Manufacturing Handbook |author = |publisher = NIIR project consultancy services |year = 2014 |isbn = 9381039321 |url = https://books.google.com/books?id=PQaJAgAAQBAJ&pg=PA12&lpg=PA12#v=onepage&q&f=false }}</ref>. Najveći broj kontroverzi vezanih za plastiku je vezan za aditive.<ref name=Ullmann>Hans-Georg Elias "Plastics, General Survey" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 2005, Wiley-VCH, Weinheim. {{DOI|10.1002/14356007.a20_543}}</ref> [[Organokalajna hemija|Organokalajna jedinjenja]] su posebno toksična.<ref name=Transportandrelease/> === Punioci === [[Punioci (materijali)|Punioci]] poboljšavaju performance i/ili umanjuju proizvodne troškove. [[Stabilizator (hemija)|Stabilizujući aditivi]] obuhvataju [[antipiren]]e kojima se snižava zapaljivost materijala. Mnoge plastike sadrže punioce, koji su relativno inertni i jeftini materijali, te se njima pojeftinjuje produkat po jedinici težine. Tipični punioci su mineralnog porekla, e.g., [[kreda]]. Neki punioci su hemijski aktivniji i nazivaju se pojačavajučim agensima. Drugi punioci uključuju [[cink oksid]], drveno brašno, prašinu slonovače, celulozu i skrob.<ref name="Seymour 1987 374">{{cite book|title=History of Polymeric Composites|last=Seymour|first= Raymond Benedict|last2=Deaning|first2= Rudolph D.|year=1987|publisher=VSP|pages=374}}</ref> === Plastifikatori === Pošto su mnogi organski polimeri suviše kruti za specifične primene, oni se blendiraju sa [[plastifikator]]ima (koji su najveća grupa aditiva<ref name=Transportandrelease>{{cite journal |author=Teuten EL, Saquing JM, Knappe DR, ''et al.'' |title=Transport and release of chemicals from plastics to the environment and to wildlife |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=364 |issue=1526 |pages=2027–45 |date=July 2009 |pmid=19528054 |pmc=2873017 |doi=10.1098/rstb.2008.0284 |url=}}</ref>), uljastim jedinjenjima koja poboljšanu [[reologija|reološka]] svojstva. === Boje === Jedinjenja koja daju boju su često korišćeni aditivi. Ona u neznatnoj meri doprinose težini materijala. == Klasifikacija == Plastike se obično klasifikuju po njihovoj [[hemijska struktura|hemijskoj strukturi]] osnove polimera i [[bočni lanac|bočnim lancima]]. Neke od važnih grupa u tim klasifikacijama su [[akrilna grupa|akrilna]], [[poliestar]]ska, [[silikon]]ska, [[poliuretan]]ska, i [[halougljenik|halogenisane plastike]]. Plastike isto tako mogu da se klasifikuju po hemijskom procesu koji se koristi za njihovu sintezu, kao što je [[reakcija kondenzacije|kondenzacija]], [[poliadicija]], i [[unakrsno-povezivanje]].<ref>[http://dwb.unl.edu/Teacher/NSF/C06/C06Links/qlink.queensu.ca/~6jrt/chem210/Page3.html Classification of Plastics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215124919/http://dwb.unl.edu/Teacher/NSF/C06/C06Links/qlink.queensu.ca/~6jrt/chem210/Page3.html |date=2007-12-15 }}. Dwb.unl.edu. Retrieved on 2011-07-01.</ref> === Termoplastike i termički polimeri === Postoje dva tipa plastike: [[termoplastika|termoplastike]] i [[termoreaktivni polimer]]i. Termoplastike su plastike koje ne podležu hemijskoj promeni u svom sastavu kad se zagrevaju i mogu se otopiti više puta. Primeri takvih plastika su [[polietilen]], [[polipropilen]], [[polistiren]] i [[polivinil hlorid]].<ref>[http://www.infoplease.com/ce6/sci/A0860420.html Composition and Types of Plastic] Inforplease website</ref> Termoplastike se obično nalaze u opsegu od 20,000 do 500,000 [[atomska jedinica mase|amu]], dok se za termoreaktivne plastike uzima da imaju beskonačnu molekulsku težinu. Ti lanci su sačinjeni od mnoštva ponavljajućih molekulskih jedinica, izvedenih iz ''[[monomer]]a''; svaki polimerni lanac ima nekoliko hiljada ponavljajućih jedinica. Termoreaktivni polimeri se mogu jednom istopiti i poprimiti oblik; nakon toga oni očvrsnu, i ostaju čvrsti. U termoreaktivnom procesu dolazi do hemijske reakcije koja je nepovratna. Vulkanizacija gume je termoreaktivni prices. Pre zagrevanja sa sumporom, poliizopren je lepljiv, donekle tekući materijal, dok je nakon vulkanizacije produkat čvrst. === Druge klasifikacije=== Druge klasifikacije su bazirane na svostvima koja su relevantna za proizvodnju ili za [[dizajn produkta]]. Primeri takvih klasa su termoplastika i termoreaktivna plastika, [[elastomer]], [[Inženjereska plastika|strukturna]], [[biorazgradiva plastika|biorazgradiva]], i [[električna otpornost|elektrino provodna]]. Plastike se takođe mogu klasifikovati po raznim [[Fizičko svojstvo|fizičkim svojstvima]], kao što su [[gustina]], [[Vlačna čvrstoća|zatezna čvrstoća]], [[templeratura staklene tranzicije]], i otpornosti na razne hemijske produkte. ==== Biorazgradivost ==== {{Main|Biorazgradiva plastika}} [[Biodegradacija|Biorazgradive]] plastike se razlažu (degradiraju) nakon izlaganja svetlosti (e.g., [[Ultraljubičasto zračenje|ultraviolentnoj radijaciji]]), vodi ili vlazi, bakterijama, enzimima, habanju vetrom, i u nekim slučajevima se dejstvo glodara, štetočina, ili napad insekata takođe smatra oblikom [[biodegradacija|biodegradacije]] ili [[degradacija životne sredine|degradacije životne sredine]]. Za neke oblike degradacije je neophodno da je plastika izložena na površini, dok su drugi oblici efektivni jedino ako postoje određeni uslovi u deponiji ili u sistemu za kompostiranje. [[Skrob]]ni prah se meša sa plastikom kao punilac da bi se olakšala degradacija, mada to još uvek ne dovodi do kompletne razgradnje plastike. Sprovode se aktivna istraživanja na [[Genetički inženjering|genetičkom dizajnu]] bakterija koje sintetišu kompletno biorazgradivu plastiku, ali je takav materijal, kao što je [[Biopol]], za sad skup.<ref>[http://www.springerlink.com/content/n651104158x43255/ Biodegradation of plastic bottles made from Biopol in an aquatic ecosystem under in situ conditions, accessed March 2009 (login required)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Springerlink.com. Retrieved on 2011-07-01.</ref> Razvijeni su [[biorazgradivi aditivi]] kojima se uvećava brzina biodegradacije plastike. ==== Prirodna vs sintetička ==== {{Main|Bioplastika}} Većina plastika se proizvodi iz [[petrohemikalija]]. Zbog ograničenih petrohemijskih rezervi i pretnje od [[globalno zagrevanje|globalnog zagrevanja]], došlo je do razvoja bioplastika. Bioplastike se prvenstveno prave od obnovljivih biljnih materijala kao što su celuloza i skrob.<ref>National Non-Food Crops Centre. [http://www.nnfcc.co.uk/tools/biochemical-opportunities-in-the-uk-nnfcc-08-008 Biochemical Opportunities in the UK, NNFCC 08-008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720183608/http://www.nnfcc.co.uk/tools/biochemical-opportunities-in-the-uk-nnfcc-08-008 |date=2011-07-20 }}</ref> U poređenju sa globalnom potrošnjom fleksibilne ambalaže, koja se procenjuje na 12,3 miliona tona/godišnje, procenjuje se da je globalni proizvodni kapacit biorazgradivih materijala na nivou od 327.000 tona/godišnje.<ref name="NNFCC">National Non-Food Crops Centre. [http://www.nnfcc.co.uk/publications/nnfcc-renewable-polymers-factsheet-bioplastics NNFCC Renewable Polymers Factsheet: Bioplastics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190522011004/https://www.nnfcc.co.uk/publications/nnfcc-renewable-polymers-factsheet-bioplastics |date=2019-05-22 }}</ref><ref>[http://www.plasticsnews.com/subscriber/fyi.html?id=1132774806 Plastics News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513223411/http://www.plasticsnews.com/subscriber/fyi.html?id=1132774806 |date=2008-05-13 }}. Plastics News. Retrieved on 2011-07-01.</ref> ==== Kristalina vs amorfna ==== Neke plastike su delimično [[Kristalnost|kristalne]], a delimično [[Amorfnost|amorfne]] u pogledu [[molekul]]ske strukture, te one imaju [[Tačka topljenja|tačku topljenja]] (temperature na kojoj se provlačne [[intermolekularna sila|intermolekularne sile]] prevazilaze), i jednu ili više staklenih tranzicija (temperatura iznad kojih se mera lokalizovane molekulske fleksibilnosti znatno povećana). Takozvane [[Kristalizacija polimera|polukristalne]] plastike obuhvataju polietilen, polipropilen, poli (vinil hlorid), poliamide (najlone), poliestre i neke poliuretane. Mnoge plastike su kompletno amorfone, kao što je polistiren i njegovi kopolimeri, poli ([[metil metakrilat]]), i sve termoreaktivne plastike. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|title=Industrial Plastics: Theory and Applications |last=Lokensgard|first=Erik|isbn=978-1428360709 |publisher=Delmar Cengage Learning |edition=5th edition |year=2008}} * {{Cite book |ref= harv|title=Plastics Handbook |url= https://archive.org/details/plasticshandbook0000left|last=Lefteri|first=Christopher|isbn=978-2888930020 |publisher=RotoVision |year=2008)}} * ''Substantial parts of this text originated from [https://web.archive.org/web/20070810225820/http://www.vectorsite.net/ttplast.html An Introduction To Plastics v1.0] / 1 March 2001 / greg goebel / public domain''. * Oberbach u.&nbsp;a. (Hrsg.): ''Saechtling Kunststoff-Taschenbuch.'' 29. Auflage. Carl-Hanser-Verlag, München 2004, {{ISBN|3-446-22670-2}}. * Otto Friedrich Schwarz: ''Kunststoffkunde.'' 7. Auflage. Vogel, Würzburg 2002, {{ISBN|3-8023-1917-6}}. * Gottfried W. Ehrenstein: ''Polymer-Werkstoffe.'' 2. Auflage. Carl-Hanser-Verlag, München 1999, {{ISBN|3-446-21161-6}}. * Brigitta Huckestein, Thomas Plesnivy: ''Möglichkeiten und Grenzen des Kunststoffrecyclings.'' In: ''Chemie in unserer Zeit.'' 34.2000,5, S.&nbsp;276–286 {{ISSN|0009-2851}}. * Hans Domininghaus: ''Die Kunststoffe und ihre Eigenschaften.'' 6. Auflage. Springer, Berlin/ Heidelberg 2005, {{ISBN|3-540-21410-0}}. * H. Michler: ''Kunststoff-Mikromechanik.'' Hanser-Verlag, München/ Wien 1992, {{ISBN|3-446-17068-5}}. * Gächter, Müller: ''Kunststoffadditive.'' 3. Ausgabe. Hanser-Verlag, München/ Wien 1990, {{ISBN|3-446-15627-5}}. * ''Handbuch der experimentellen Chemie, Sekundarbereich II.'' Band 12: ''Kunststoffe, Chemie des Alltags.'' Aulis Verlag Deubner & Co., Köln, {{ISBN|3-7614-1888-4}}. * Lars Rominger: ''Qualitative Kunststoffanalytik. Thermoplaste. Leichtverständliche Einführung.'' 3., überarbeitete Ausgabe. BOD Verlag, Norderstedt, {{ISBN|978-3-8311-0052-1}}. * Jürgen Dispan: ''Kunststoffverarbeitung in Deutschland. Branchenreport 2013.'' (= IMU-Informationsdienst Nr. 4–2013). Stuttgart 2013. [http://www.imu-institut.de/stuttgart/tidings/news_article.2013-11-14.9772677807/ Link zur Branchenstudie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204224137/http://www.imu-institut.de/stuttgart/tidings/news_article.2013-11-14.9772677807/ |date=2013-12-04 }} * [http://www.kunststoff-magazin.de/ ''Kunststoff-Magazin''.] Die Kennziffern-Fachzeitschrift der Kunststoff- und Kautschukbranche. Hoppenstedt, Darmstadt ab 1995 {{ISSN|0941-8520}} * ''[http://www.plastverarbeiter.de/ Plastverarbeiter]'' (PV). internat. Fachzeitschr. für Verarbeitung, Gestaltung und Anwendung von Kunststoffen. Hüthig, Heidelberg 1.1950,Apr.ff. {{ISSN|0032-1338}} * ''Kunststoffe, Synthetics''. Fachzeitschrift für Herstellung, Verarbeitung und Anwendung von Kunststoffen und neuen Werkstoffen. Vogt-Schild, Solothurn 23.1992,6ff. {{ISSN|1021-0601}} * ''[http://www.kunststoffe.de/ Kunststoffe] (KU). Werkstoffe, Verarbeitung, Anwendung''. Organ deutscher Kunststoff-Fachverbände. Fachzeitschrift für Kunststofftechnik. Hanser, München 1.1911ff. {{ISSN|0023-5563}} * Harald Cherdron: ''Moderne Aspekte der Kunststoffe.'' In: ''Chemie in unserer Zeit.'' 9. Jahrg. 1975, S. 25–32, {{ISSN|0009-2851}} * Karlheinz Hillermeier und Albrecht Hille: '' Polyesterfaserverstärkung von duroplastischen Formmassen, BMFT Forschungsbericht, T83–155 '' (1983), {{ISSN|0340-7608}} * Klaus G. Kohlepp: ''Wachstum im Wandel der Zeiten – Entwicklungsgeschichte der Kunststoffe.'' In: ''Kunststoffe.'' 5/2005, S. 22–32 (2005), {{ISSN|0023-5563}} * Klaus Möbius: ''Kunststoffe in aller Welt.'' In: ''Chemiker-Zeitung.'' – Chemische Apparatur 83(20) (1959), S. 693–699, {{ISSN|0009-2894}} * Hans Priess: ''Zur Umbenennung der Kunststoffe in „Polyplaste“.'' In: ''Chemiker-Zeitung.'' 74(21) (1950), S. 265 ff., {{ISSN|0009-2894}} * Lars Rominger: ''Es muss nicht immer Kunststoff sein.'' In: ''Kunststoffe-Synthetics.'' Heft 1–2/2007, S.&nbsp;8. * Lars Rominger: ''Forschung. KTI-Innovationsprojekt. Ein Kunststoff, der leitet und isoliert.'' In: ''SwissPlastics.'' Heft&nbsp;5/2009, S.&nbsp;16/17. * Lars Rominger: ''KIS Kunststoff-Identifikations-System. Analytik, Lexikon und Konstruktion (Materialauswahl) vereint in einer Software.'' In: ''Schweizerische Laboratoriums Zeitschrift.'' Heft&nbsp;5/1998, S.&nbsp;126–130. * Lars Rominger: ''Das Know how im Koffer. Laborkoffer KEK Kunststoff-Erkennungs-Kit.'' In: ''SwissPlastics.'' Heft 7-8/2007, S.&nbsp;20. * Lars Rominger: ''Kunststoff mit Eigenschaften wie Aluminium. Kunststoff leitet Wärme und isoliert Elektrizität.'' In: ''Plastverarbeiter.'' Heft&nbsp;9/2012, S.&nbsp;110–112. * {{cite journal |author = Dietrich Braun |title = Der lange Weg zum Makromolekül – Polymerforschung vor Hermann Staudinger |journal =Chemie in unserer Zeit |volume =46 |issue =5 |year =2012 |pages =310–319 |doi = 10.1002/ciuz.201200566}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Plastics}} * [http://americanhistory.si.edu/archives/d8008.htm J. Harry Dubois Collection on the History of Plastics, ca. 1900-1975] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060212130150/http://americanhistory.si.edu/archives/d8008.htm |date=2006-02-12 }} Archives Center, National Museum of American History, Smithsonian Institution. * [http://www.designdictionary.co.uk/ENG/plastic.htm Plastic - Design Dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091130215501/http://www.designdictionary.co.uk/ENG/plastic.htm |date=2009-11-30 }} General term for plastic materials. * [http://www.ides.com/glossary/default.asp Plastics Glossary] A glossary of common plastics terms. * [http://www.pcn.org/Technical%20Notes%20-%20Periodic%20Table%20of%20Polymers.htm Periodic Table of Polymers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080703034726/http://www.pcn.org/Technical%20Notes%20-%20Periodic%20Table%20of%20Polymers.htm |date=2008-07-03 }} Dr Robin Kent - Tangram Technology Ltd. * [http://www.bpf.co.uk/bpfindustry/process_plastics.cfm Detailed Guide To All Plastics Processes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001214644/http://www.bpf.co.uk/bpfindustry/process_plastics.cfm |date=2008-10-01 }} British Plastics Federation * [http://www.plasticsintl.com/sortable_materials.php?display=mechanical Material Properties of Plastics – Mechanical, Thermal & Electrical Properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170324052637/http://www.plasticsintl.com/sortable_materials.php?display=mechanical |date=2017-03-24 }} * [http://www.plastiquarian.com/ Plastics Historical Society] * [http://www.plasticsindustry.org/AboutPlastics/content.cfm?ItemNumber=670&navItemNumber=1117 History of plastics, Society of the Plastics Industry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090706054409/http://www.plasticsindustry.org/AboutPlastics/content.cfm?ItemNumber=670&navItemNumber=1117 |date=2009-07-06 }} * [http://www.popsci.com/archive-viewer?id=cycDAAAAMBAJ&pg=58&query=B-25 What Are Plastics Made Of?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415092239/http://www.popsci.com/archive-viewer?id=cycDAAAAMBAJ&pg=58&query=B-25 |date=2016-04-15 }} January 1943 Popular Science * [http://www.bbc.com/news/magazine-27442625 "A brief history of plastics, natural and synthetic"], from ''BBC Magazine'' * [http://sciencealert.com.au/news/20140506-25617.html Scientists have announced a new rock type: plastiglomerate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013161642/http://sciencealert.com.au/news/20140506-25617.html |date=2014-10-13 }} {{U začetku}} [[Kategorija:Polimeri]] [[Kategorija:Plastike| ]] 9rzrlpfc9hbildqwqcamhbyadpmg1dg 0 4770 42652535 42651925 2026-07-10T00:52:26Z Edgar Allan Poe 29250 /* Najbolji strijelci */ 42652535 wikitext text/x-wiki {{Infokurija Sportsko natjecanje | ime = FIFA Svjetsko prvenstvo | izvorni naziv = FIFA World Cup | logo = FIFA WorldCup logo.svg | veličina = | opis = | utemeljeno = [[1930.]] | regija = | momčadi = 48 <small>(završnica)</small> | aktualni prvak = {{nowrap|{{flag|Argentina}} <small>(treći naslov)</small>}} | najuspješnija momčad = {{nowrap|{{flag|Brazil}} <small>(pet naslova)</small>}} | geslo = }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.<ref name="2006coverage">{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&pg=PA235#v=onepage&q&f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote "The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games."</ref><ref>Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&pg=PA407#v=onepage&q&f=false The Economics of Football], page 407, quote "The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”</ref><ref>Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&pg=PA144#v=onepage&q&f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote "The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament."</ref> Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana. Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom. Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Katar]]u između 20. studenog i 18. prosinca [[2022.]] godine, a pobjednik je bila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], koja je pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon jedanaesteraca. Treće su mjesto osvojili [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvati]], pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] u utakmici za treće mjesto rezultatom 2:1. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama]] 2026. godine. Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine. == Historija == {{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}} === Ranija međunarodna natjecanja === [[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]] Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.<ref>{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}</ref> Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}</ref> U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.<ref>{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}</ref> Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}</ref> Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u. Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',<ref>{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}</ref> a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov. Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao "svjetsko nogometno prvenstvo amatera" te se prihvatila njegove organizacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}</ref> To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].<ref>{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}</ref> Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba. === Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata === [[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]] Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]]. Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].<ref>{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}</ref> U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.<ref name="origin">{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}</ref> Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva. Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],<ref>{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}</ref> otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata === [[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]] Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;<ref>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}</ref> članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.<ref>[[#glanville|Glanville]]</ref> Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''. U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 45</ref> Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja: * {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]] * {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] * {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]] * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]] === Ekspanzija na 32 momčadi === Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 238</ref> a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,<ref>[[#glanville|Glanville]], str. 359</ref> omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje: * {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]] * {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] * {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] * {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] * {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva. Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}</ref> Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Korupcijski skandal === {{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}} [[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]] Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,<ref>{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&rref=sports/soccer&module=ArrowsNav&contentCollection=Soccer&action=swipe&region=FixedRight&pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}</ref> Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}</ref> Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}</ref> Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: "''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku."''<ref>{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}</ref> Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.<ref>{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.<ref>{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}</ref> Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}</ref> Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.<ref>{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}</ref> Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]]. === Ekspanzija na 48 momčadi === U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref>{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}</ref> U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: "''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu."''<ref>{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}</ref> Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.<ref>{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}</ref> Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].<ref name="times-28-oct-2013">{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}</ref> Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: "''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka."''<ref name="times-28-oct-2013"/> U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016</ref> Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.<ref>{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}</ref> == Trofej == {{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Britanska kraljica [[Elizabeta II.|Elizabeth II.]] uručuje [[Trofej Julesa Rimeta]] engleskom kapetanu [[Bobby Moore|Bobbyju Mooreu]], nakon engleskog slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskom prvenstvu 1966.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.<ref name="Trophy">{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.<ref name="Trophy"/> Gazzaniga je ovako napisao trofej: "''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede."''<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}</ref> Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=4 November 2007}}</ref> Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.<ref name="espnheroes">{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&cc=4716 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}</ref> == Format natjecanja == === Kvalifikacije === {{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}} [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija. Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&type=story&cc= |archivedate=16 December 2008 }}</ref> Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010 }}</ref> === Završni turnir === Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.<ref name="FIFAformat">{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}</ref> Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48. U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}</ref> Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.<ref>Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})</ref> U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.<ref>Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})</ref> Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda. U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}</ref> # Bolja ukupna gol razlika u skupini # Veći broj ukupno postignutih golova u skupini # Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija: ## Veći broj bodova u međusobnim susretima ## Bolja gol razlika u međusobnim susretima ## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima ## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi: ### Žuti karton: minus 1 bod ### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda ### Direktni crveni karton: minus 4 boda ### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova # Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.<ref name="FIFAformat" /> U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik. Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}</ref> U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala. == Izbor domaćina == {{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]] Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}</ref> Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}</ref> Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}</ref> Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.<ref>Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018</ref> [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.<ref name="World Cup26">{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}</ref> S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.<ref name="World Cup26"/> === Uspjesi domaćina === {{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}} Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm "World Cup 1974 - West Germany win on home soil"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.<ref>Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm "France 1-2 South Africa"]. BBC. Retrieved 2 December 2017</ref> Situacija izgleda ovako: {| class="wikitable" width="60%" |- ! width="5%"| Godina ! width="15%"| Domaćin ! width="15%"| Plasman ! width="15%"| Najbolji plasman<br><small>(van domaćinstva)</small> |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1930.]] | {{flag|Urugvaj}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1934.]] | {{flag|Italija|1861}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1938.]] | {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1950.]] | {{flag|Brazil|1889a}} | {{center|2. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1954.]] | {{flag|Švicarska|size=16px}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|6. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[1958.]] | {{flag|Švedska}} | {{center|2. mjesto (finale)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1962.]] | {{flag|Čile}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|5. mjesto (prvi krug)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | {{center|12. mjesto (drugi krug)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- bgcolor=#FBEC5D ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | {{center|'''1. mjesto (finale)'''}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- !rowspan="2"| [[2002.]] | {{flag|Japan}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Južna Koreja}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|15. mjesto (osmina finala)}} |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | {{center|20. mjesto (prvi krug)}} | {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}} |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} | {{center|18. mjesto (prvi krug)}} |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | {{center|32. mjesto (prvi krug)}} | {{center|41. mjesto (prvi krug)}} |- !rowspan="3"| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | {{center|14. mjesto (osmina finala)}} | {{center|24. mjesto (prvi krug)}} |- | {{flag|Meksiko}} | {{center|9. mjesto (osmina finala)}} | {{center|10. mjesto (osmina finala)}} |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- |- !rowspan="6"| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | {{N/A|TBD}} | {{center|4. mjesto (polufinale)}} |- | {{flag|Španjolska}} | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | {{flag|Portugal}} | {{N/A|TBD}} | {{center|3. mjesto (polufinale)}} |- | ''{{flag|Argentina}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- | ''{{flag|Paragvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}} |- | ''{{flag|Urugvaj}}'' | {{N/A|TBD}} | {{center|1. mjesto (finale)}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | {{N/A|TBD}} | {{center|12. mjesto (osmina finala)}} |} == Mediji i promocija== [[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]] FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;<ref name="2006coverage"/> finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.<ref>{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=30 April 2006}}</ref> Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}</ref> Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove "[[Wavin' Flag]]" za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme "[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]" [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.<ref>{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}</ref> Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.<ref>{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}</ref><ref>{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} [[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]] Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.<ref>{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}</ref> Maskote su sljedeće: {| class="wikitable" |- ! Godina ! Domaćin ! Maskota ! Lik/Opis |- ! [[1966.]] | {{flag|Engleska}} | [[World Cup Willie]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') |- ! [[1970.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Juanito (maskota)|Juanito]] | Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres |- ! [[1974.]] | {{flag|Zapadna Njemačka}} | [[Tip i Tap]] | Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima |- ! [[1978.]] | {{flag|Argentina}} | [[Gauchito]] | Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje |- ! [[1982.]] | {{flag|Španjolska}} | [[Naranjito]] | Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'') |- ! [[1986.]] | {{flag|Meksiko}} | [[Pique (maskota)|Pique]] | Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m |- ! [[1990.]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | [[Ciao (maskota)|Ciao]] | Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave |- ! [[1994.]] | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Striker (maskota)|Striker]] | Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'') |- ! [[1998.]] | {{flag|Francuska|1976}} | [[Footix]] | Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'') |- ! [[2002.]] | {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | [[Ato, Kaz i Nik]] | Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi |- ! [[2006.]] | {{flag|Njemačka}} | [[Goleo i Pille]] | Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori |- ! [[2010.]] | {{flag|Južna Afrika}} | [[Zakumi]] | Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'') |- ! [[2014.]] | {{flag|Brazil}} | [[Fuleco]] | Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'') |- ! [[2018.]] | {{flag|Rusija}} | [[Zabivaka]] | Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'') |- ! [[2022.]] | {{flag|Katar}} | [[Laʼeeb]] | Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]] |- ! rowspan=3| [[2026.]] | {{flag|Kanada}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]] | Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'') |- | {{flag|Meksiko}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]] | Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'') |- | {{flag|Sjedinjene Države}} | [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]] | Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'') |- ! rowspan=3| [[2030.]] | {{flag|Maroko}} | rowspan="3" colspan="2" {{N/A|TBD}} |- | {{flag|Portugal}} |- | {{flag|Španjolska}} |- ! [[2034.]] | {{flag|Saudijska Arabija}} | colspan="2" {{N/A|TBD}} |} == Rezultati == === Pregled svih dosadašnjih prvenstava === {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:100%" |- !rowspan="2" width=5%|Godina !rowspan="2" width=12%|Domaćin !colspan="3" width=31%|Finale !colspan="3" width=31%|Utakmica za 3. mjesto |- !width=12%|Pobjednik !width=7%|Rezultat !width=12%|Drugoplasirani !width=12%|Trećeplasirani !width=7%|Rezultat !width=12%|Četvrtoplasirani |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]] | style="text-align:left;"| {{flag|Urugvaj}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] | {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}</ref>|group="bilj."}} | {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Italija|1861}} | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''2:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]] | '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''4:2''' | {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''4:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1942.]]'' | rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]'' |- style="background: #fcd3c7;" | ''[[1946.]]'' |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil|1889a}} | '''{{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]''' | {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.<ref name="wc1950">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}</ref> Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}</ref> Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group="bilj."|name="wc1950"}} | {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | <ref group="bilj." name="wc1950" /> | {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švicarska}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]''' | {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | {{flagicon|AUT|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | '''3:1''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Švedska}} | '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''5:2''' | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''6:3''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Čile}} | {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''3:1''' | {{flagicon|ČSSR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] | {{flagicon|ČIL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] | '''1:0''' | {{flagicon|SFRJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Engleska}} | '''{{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' | {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''4:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | '''1:0''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Zapadna Njemačka}} | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''1:0''' | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Argentina}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:1'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | '''2:1''' | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Španjolska}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | '''3:1''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|POLJ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | '''3:2''' | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Meksiko}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:2''' | {{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | '''4:2'''<br>(produžeci) | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |style="text-align:left;"| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]] | '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' | '''1:0''' | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | '''2:1''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Sjedinjene Države}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''0:0'''<br>('''3:2''', pen.) | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | {{flagicon|ŠVE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:0''' | {{flagicon|BUG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Francuska|1976}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Japan}}<br>{{flag|Južna Koreja}} | '''{{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' | '''2:0''' | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | {{flagicon|TUR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | '''3:2''' | {{flagicon|JKO|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Njemačka}} | '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' | [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''<br>('''5:3''', pen.)]] | {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:1''' | {{flagicon|POR|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |style="text-align:left;"| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}} | '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | {{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | '''3:2''' | {{flagicon|URU|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Brazil}} | '''{{flagicon|NJE|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]''' | '''1:0'''<br>(produžeci) | {{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | {{flagicon|NIZ|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | '''3:0''' | {{flagicon|BRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Rusija}} | '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' | '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]''' | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | {{flagicon|BEL|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | '''2:0''' | {{flagicon|ENG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Katar}} | '''{{flagicon|ARG|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' | '''3:3'''<br>('''4:2''', pen.) | {{flagicon|FRA|size=30px}}<br>[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | {{flagicon|HRV|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | '''2:1''' | {{flagicon|MAR|size=30px}}<br>[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Meksiko}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | | | | | | |- style="background: #D0E6FF;" | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.<ref name="wc2030">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}</ref>|group="bilj."}} |style="text-align:left;"| <div style="-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2; {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}">{{flag|Maroko}}<br>{{flag|Portugal}}<br>{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}<br>''{{flag|Argentina}}''<br>''{{flag|Paragvaj}}''<br>''{{flag|Urugvaj}}''</div> | | | | | | |- | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]] |style="text-align:left;"| {{flag|Saudijska Arabija}} | | | | | | |} ;Bilješke <references group="bilj."/> === Uspješnost reprezentacija === Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva. S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}</ref> Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8). [[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]] ==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ==== {| class="wikitable sortable" |- ! Rang ! Reprezentacija !scope="col" style="background-color:gold;" | Prvoplasirani !scope="col" style="background-color:silver;" | Drugoplasirani !scope="col" style="background-color:#cc9966;" | Trećeplasirani !scope="col" style="background-color:#BFD7FF;" | Četvrtoplasirani |- ! 1 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}} |bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}} |- ! 2 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}} |- ! 3 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}} |bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}} |- ! 4 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}} |bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 5 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |- ! 6 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}} |bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |- ! 7 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |- ! 8 |bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} |bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}} |- ! 9 |{{NogRep|NIZ}} |{{N/a|}} |3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}} |- !rowspan=2 | 10 |''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|MAĐ}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |- ! 12 |{{NogRep|ŠVE}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}} |- ! 13 |{{NogRep|HRV}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |{{N/a|}} |- ! 14 |{{NogRep|POL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}} |{{N/a|}} |- !rowspan=3 | 15 |{{NogRep|AUT}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}} |- |{{NogRep|POR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}} |- |{{NogRep|BEL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}} |- !rowspan=3| 18 |{{NogRep|SAD}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|ČIL}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}} |{{N/a|}} |- |{{NogRep|TUR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}} |{{N/a|}} |- ! 21 |''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}} |- !rowspan="4"| 22 |''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}} |- |{{NogRep|BUG}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}} |- |{{NogRep|JKO}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}} |- |{{NogRep|MAR}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |{{N/a|}} |1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}} |- |} '''Bilješke:''' {{small| : {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]). : {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje. : {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine. }} === Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama === Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.<ref>Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.</ref> [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine. {| class="wikitable" style="text-align:center" width="60%" |+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama |- ! scope="row" | Konfederacija ! scope="col" |[[AFC]] ! scope="col" |[[Confédération Africaine de Football|CAF]] ! scope="col" |[[CONCACAF]] ! scope="col" |[[CONMEBOL]] ! scope="col" |[[OFC]] ! scope="col" |[[UEFA]] ! scope="col" | Ukupno |- ! Momčadi | 46 || 54 || 48 || 91 || 5 || 261 ! 505 |- ! Top 16 | 6 || 11 || 17 || 39 || 1 || 98 ! 172 |- ! Top 8 | 2 || 4 || 5 || 35 || 0 || 106 ! 152 |- ! Top 4 | 1 || 1 || 1 || 22 || 0 || 61 ! 86 |- ! Top 2 | 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 ! 44 |- style="border-top:3px solid green" | style="background: gold" | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 12 || 22 |- | style="background: silver" | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 5 || 0 || 17 || 22 |- | style="background: #cc9966" | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 18 || 22 |- | style="background: #9acdff" | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 15 || 22 |} == Nagrade == {{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}} [[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]] Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera. U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade: * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; * '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor. == Rekordi i statistike == {{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}} Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]] te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}</ref> Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 31. Messi je također i najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je trenutno na drugom mjestu s 19 golova.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}</ref> [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija. Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,<ref>{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 26 February 2008}}</ref> Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}</ref> dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.<ref>{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}</ref> Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.<ref>{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}</ref> === Najbolji strijelci === {{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}} {{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}} [[File:Lionel Messi 20180626.jpg|thumb|250px|Argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] prestigao je [[2026.]] godine [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 21 golom.]] [[File:Hakan.jpg|220px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Rang !Igrač !Reprezentacija !Gol. !Uta. !Prvenstva |- !1 |align=left| '''[[Lionel Messi]]''' |align=left| '''{{NogRep|ARG}}''' |'''21''' |'''31''' |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !2 |align=left| [[Kylian Mbappé]] |align=left| {{NogRep|FRA}} |'''20''' |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !3 |align=left|[[Miroslav Klose]] |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''16''' |24 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |- !4 |align=left| [[Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|BRA}} |'''15''' |19 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |- !rowspan=2|5 |align=left| [[Gerd Müller]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=2|'''14''' |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] |- |align=left| [[Harry Kane]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- ! 7 |align=left| [[Just Fontaine]] |align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} |'''13''' |6 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- !8 |align=left| [[Pelé]] |align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} |'''12''' |14 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] |- !rowspan=3|9 |align=left| [[Sándor Kocsis]] |align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}} |rowspan=3|'''11''' |5 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] |- |align=left| [[Jürgen Klinsmann]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}} |17 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |- |align=left| [[Cristiano Ronaldo]] |align=left| {{NogRep|POR}} |27 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |- !rowspan=6|12 |align=left| [[Helmut Rahn]] |align=left| {{NogRep|ZNJE}} |rowspan=6|'''10''' |10 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] |- |align=left| [[Gary Lineker]] |align=left| {{NogRep|ENG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] |- |align=left| [[Gabriel Batistuta]] |align=left| {{NogRep|ARG}} |12 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |- |align=left| [[Teófilo Cubillas]] |align=left| {{NogRep|PER}} |13 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |- |align=left| [[Thomas Müller]] |align=left| {{NogRep|NJE}} |16 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |- |align=left| [[Grzegorz Lato]] |align=left| {{NogRep|POLJ|1928}} |20 |style="font-size:smaller; text-align: center;"| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |} === Najbrži golovi === {| class="wikitable" width="65%" |- !Prvenstvo !Vrijeme<br /><small>(u sekundama)</small> !Igrač !Reprezentacija !Protivnik |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |align=center|11 |[[Hakan Şükür]] |{{NogRep|TUR}} |{{NogRep|JKO|1997}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] |align=center|16 |[[Václav Mašek]] |{{NogRep|ČSR}} |{{NogRep|MEX|1934}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] |align=center|23 |[[Pak Sŭng-jin]] |{{NogRep|SJK}} |{{NogRep|POR}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]] |align=center|24 |[[Ernst Lehner]] |{{NogRep|NJE|1933}} |{{NogRep|AUT}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]] |align=center|27 |[[Bryan Robson]] |{{NogRep|ENG}} |{{NogRep|FRA|1976}} |- ![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |align=center|30 |[[Clint Dempsey]] |{{NogRep|SAD}} |{{NogRep|GAN}} |} === Kapetani i izbornici svjetskih prvaka === {| class="wikitable" width="65%" |- ! Prvenstvo ! Reprezentacija ! Kapetan ! Izbornik |- ! [[1930.]] | {{NogRep|URU}} | [[José Nasazzi]] | {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]] |- ! [[1934.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Gianpiero Combi]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1938.]] | {{NogRep|ITA|1861}} | [[Giuseppe Meazza]] | {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |- ! [[1950.]] | {{NogRep|URU}} | [[Obdulio Varela]] | {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]] |- ! [[1954.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Fritz Walter]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]] |- ! [[1958.]] | {{NogRep|BRA|1889a}} | [[Hilderaldo Bellini]] | {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]] |- ! [[1962.]] | {{NogRep|BRA|1960}} | [[Mauro Ramos|Mauro]] | {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]] |- ! [[1966.]] | {{NogRep|ENG}} | [[Bobby Moore]] | {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]] |- ! [[1970.]] | {{NogRep|BRA|1968}} | [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] | {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]] |- ! [[1974.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Franz Beckenbauer]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]] |- ! [[1978.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Daniel Passarella]] | {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]] |- ! [[1982.]] | {{NogRep|ITA|1946}} | [[Dino Zoff]] | {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]] |- ! [[1986.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Diego Maradona]] | {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]] |- ! [[1990.]] | {{NogRep|ZNJE}} | [[Lothar Matthäus]] | {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- ! [[1994.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Dunga]] | {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] |- ! [[1998.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Didier Deschamps]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]] |- ! [[2002.]] | {{NogRep|BRA}} | [[Cafu]] | {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]] |- ! [[2006.]] | {{NogRep|ITA|2003}} | [[Fabio Cannavaro]] | {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]] |- ! [[2010.]] | {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} | [[Iker Casillas]] | {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |- ! [[2014.]] | {{NogRep|NJE}} | [[Philipp Lahm]] | {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]] |- ! [[2018.]] | {{NogRep|FRA|1976}} | [[Hugo Lloris]] | {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]] |- ! [[2022.]] | {{NogRep|ARG}} | [[Lionel Messi]] | {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]] |- ! [[2026.]] | colspan=3 {{N/A|TBD}} |} == Povezano == {{Commons category|FIFA World Cup}} * [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]] * [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]] * [[FIFA Kup konfederacija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}} {{refend}} == Vanjske veze == * {{Official website}} * [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Međunarodni fudbal}} {{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]] [[Kategorija:FIFA]] gnj6lsnw5cvz2wzn67a4t2ll040z82r 0 9653 42652718 40689963 2026-07-10T11:47:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652718 wikitext text/x-wiki '''Rutulci''' su kavkaski narod, koji pretežno živi u [[Rusija|Rusiji]], odnosno u autonomnoj republici [[Dagestan]], u kojoj čini 1% stanovništva, i u kojoj predstavlja jedanaesti narod po brojnosti, posle [[Avari|Avara]] (28%), [[Darginci|Darginaca]] (16%), [[Kumici|Kumika]] (13%), [[Lezgini|Lezgina]] (12%), [[Rusi|Rusa]] (9%), [[Lakci|Lakaca]] (5%), [[Tabasarani|Tabasarana]] (4%), [[Azeri|Azerbejdžanaca]] (4%), [[Čečeni|Čečena]] (3%) i [[Nogajci|Nogajaca]] (2%). Rutulci su većinom [[islam]]ske veroispovesti, a govore [[Rutulski jezik|rutulskim jezikom]], koji spada u dagestansku grupu severnokavkaske porodice jezika. Ukupno ih ima oko 16.000. == Vanjske veze == * [http://www.rutulia.com/ '''rutulia.com'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170307120150/http://www.rutulia.com/ |date=2017-03-07 }} — Rutulskim сајт. [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Kavkaz]] jv4shvp7u6xf030kpcsaup69tmufsob 0 11792 42652708 42266546 2026-07-10T11:10:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652708 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Steiner Berlin 1900 big.jpg|right|250px|thumb|Rudolf Steiner godine 1900.]] '''Rudolf Steiner''' ([[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska]], [[27.2.]] [[1861]]. - [[Dornach]], [[Švicarska]], [[30.3.]] [[1925]].) bio je [[Austrija|austrijski]] [[filozof]], odgajatelj, [[književnost|književni kritičar]] predavač i pisac. Glavni je začetnik duhovnog pokreta-[[antropozofija|antropozofije]]. Realnu gimnaziju završava u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], a studij [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]] u [[Beč]]u. Danas se Steinerovo učenje o djetetu i odgoju primjenjuje u više od 800 [[Valdorfska škola|"Valdorfskih" škola]] širom svijeta. == Vanjske veze == * [http://www.waldorfanswers.com/RudolfSteiner.htm WHO WAS RUDOLF STEINER?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719093435/http://www.waldorfanswers.com/RudolfSteiner.htm |date=2006-07-19 }} {{Lifetime|1861|1925|Steiner, Rudolf}} {{commonscat|Rudolf Steiner}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] j5y1ofoj8haxlouz19yln4z2lel37ww 0 12098 42652276 42638845 2026-07-09T12:44:25Z ~2026-38866-07 373343 pogrešna godina u datumu za prvi oslobođeni grad u ww2 42652276 wikitext text/x-wiki {{For|grad u Bugarskoj|Loznica (Bugarska)}} {{Otheruses}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Grad Loznica |slika=Loznicapanoramaf.jpg |opis_slike=Panorama Loznice |okrug=Mačvanski |opština=Loznica |geografska_širina=44° 32′ 03" SGŠ |geografska_dužina=19° 13′ 27" IGD |nadm visina=142 |populacija=84 925 |poštanski kod=15300<br />15301 |pozivni broj=015 |registarska oznaka=LO |gšir=44.533833 |gduž=19.221166 }} '''Loznica''' je grad i sedište istoimene [[opština Loznica|opštine]] u [[Mačvanski okrug|Mačvanskom okrugu]] u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]].Prema popisu iz [[2002]].sam grad ili uža urbana zona je imala oko 19.000 stanovnika.Prema istom popisu,sa svojim prigradskim naseljima ili periferijama koje su ruralno-urbanog karaktera i čine naselja [[Klupci]],[[Lozničko Polje]],[[Krajišnici]],Lipnički Šor,Baščeluci i Runjani grad je imao oko 40.000 stanovnika.Kao celina koja se do skoro zvala opština,Grad Loznica (opština) je 2002 godine imala 86.413 stanovnika,te kao takav predstavlja najveći grad čitavog Podrinja,i značajan regionalni centar.Banja Koviljača se nalazi na samo 6 kilometara od Loznice i odvojena je posedom i ostacima ugašenog,nekada industrijskog giganta fabrike Viskoza u kojoj je nekada radilo preko 10.000 ljudi.Prema popisu iz 2011 godine, Grad Loznica (opština) je imala 84.925 stanovnika,a samo gradsko jezgro činilo 19.572 stanovnika.2016 godine je uža zona grada imala oko 21.000 stanovnika dok je broj stanovnika kao opštine ili po novom statusu grada Loznice sa svoja 54 naselja već 2018 godine nezvanično pao ispod 75.000 stanovnika i ubrzano se smanjuje kao rezultat niskog nataliteta praćenog visokim mortalitetom brojnog i starijeg stanovništva Loznice kao i odliva mlađeg dela populacije sa područja grada.Poređenja radi,isti broj stanovnika Loznica je imala oko 1965 godine.Izmenama i dopunama zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije 2018 godine,Loznica je dobila status grada tako da Srbija danas zvanično ima 28 gradova sa statusom grada dok Beograd ima poseban status. == Geografske odlike Loznice == Grad se nalazi u Podrinju u Zapadnoj Srbiji na 142 metra nadmorske visine,u podnožju [[planine Gučevo čiji je vrh sa 779 metara nadmorske visine vazdušnom linijomo udaljen samo 6 kilometara od centra Loznice]].Kroz sam grad protiču reka Štira i Zlatni potok a nedaleko i reka Jadar po kojoj je okolina Loznice i dobila ime-Jadarski kraj.Reka Štira se takođe uliva u reku Drinu koja je udaljena 4 kilometra od centra grada.Drumom od Beograda Loznica je udaljena 139&nbsp;km,136&nbsp;km od Novog Sada,75&nbsp;km od Valjeva,53&nbsp;km od Šapca i 6&nbsp;km od Banje Koviljače.Na reci Drini nedaleko od grada je i granični prelaz koji mostom spaja Srbiju sa Republikom Srpskom i Bosnom.Takoođe ima i 6&nbsp;km do etno sela Tršić odakle je i Vuk Stefanović-Karadžić,poznati filolog,pisac i reformator srpskog jezika i ćirilice.Na udaljenosti od 17&nbsp;km od Loznice se nalazi i Manastir Tronoša podignut 1317. godine kao zadužbina Kraljice Katarine žene srpskog Kralja Dragutina.Geografski gledano,Loznica se nalazi na veoma lepom mestu jer obiluje i planinama i brdima i ravnicama.I sve to uz reku Drinu i plodni Jadar. == Istorija Loznice == O naseljenosti ovog kraja, još od praistorije, svedoče mnogi arheološki nalazi. Od oko 900. do 300. godine stare ere, ovu oblast naseljavali su [[Iliri]]. Najstarije naselje Ad Drinum potiče iz rimskog doba. Naselje na mestu današnje Loznice prvi put se pominje u povelji kralja Milutina s početka [[14. vek]]a, a kao palanka već [[1717.]] godine. Ime je verovatno došlo od reči lozica zbog velikog broja [[vinograda]] koji su se pružali po okolnim brdima.Kao grad naselje Loznica formiralo se [[1834.]] godine, godinu dana posle pripajanja [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbiji]].Pored muške osnovne škole koja s prekidima radi od [[1795.]] godine, [[1858.]] godine dobija i žensku,a nepotpunu Gimnaziju [[1871.]] godine.Već [[1888.]] godine Loznica ima novčani zavod,štedionicu,sud,bolnicu. Tokom[[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], od [[16. avgust|16.]] do [[20. avgusta]] [[1914.]] nadomak Loznice je vođena [[Cerska bitka]], u kojoj je srpska vojska porazila [[Austrougarska|austro-ugarsku]].Druga bitka u ovom kraju u Prvom svetskom ratu kraju bila bitka na Mačkovom kamenu, od [[18. septembra|18.]] do [[23. septembra]] 1914. [[Kolubarska bitka]], treća bitka u ovom kraju je započela austro-ugarskom ofanzivom 6. oktobra 1914. opštim napadom na Drugu armiju koja je držala položaje u donjem Jadru i [[Mačva|Mačvi]]. U bitkama na [[Gučevo|Gučevu]] i [[Drina|Drini]] posle velikih gubitaka srpska vojska se povukla na Kolubaru. Loznica je oslobođena [[2. novembra]] [[1918.]] godine. Stvaranjem [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] iz osnova se promenio položaj Jadra. Od pograničnog kraja postao je srez duboko u unutrašnjosti nove države. Miran život stanovnika Loznice prekinuo je [[Drugi svetski rat]].Oktobra [[1941.]] okupatori su u selu Dragincu u znak odmazde streljali 2.960 ljudi, žena i dece.Loznica je oslobođena [[23. septembra]] [[1944.]] godine.Posle oslobođenja 1944.god. Loznica je imala oko 3.000 stanovnika. Prema popisu iz [[1991]]. godine kada je broj stanovnika bio na vrhuncu u Lozničkoj opštini je u 54 naseljena mesta živelo 87.658 stanovnika.Sam grad te godine imao je 18.826 stanovnika a sa prigradskim naseljima Klupcima, Krajišnicima i Lozničkim poljem nepunih 34.000. Loznica je za vreme proteklih ratova na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bila tranzitna stanica i utočište izbeglim i unesrećenim ljudima.Negde oko 70.000 ljudi je prošlo kroz ovaj grad, veliki broj njih je dobio pomoć i bio zbrinut.I danas veliki broj izbeglih i raseljenih lica živi na području opštine,tj. Grada Loznice. == Kultura == Svedoci prošlih vremena su Crkva Pokrova Bogorodice u Loznici,[[Manastir]] Tronoša,Manastir Čokešina,spomenici na Gučevu,u Tekerišu,Dragincu,kao i [[etno selo]] [[Tršić]]. Postoji narodna epska pesma „Boj na Loznici“.U njoj je centralni lik loznički Vojvoda iz Prvog srpskog ustanka Anta Bogićević.Njegov grob se nalazi uz lozničku Crkvu. Loznica je rodno mjesto [[Mićo Popović|Miće Popovića]],i u gradu postoji istoimena galerija.U njoj se također rodio [[Jovan Cvijić]]. U [[Tršić]]u, nedaleko od Loznice je rođen [[Vuk Stefanović Karadžić]],a blizu je manastir Tronoša,mesto ranog Vukovog školovanja. Loznica ima svoj fudbalski klub koji se zove FK "Loznica"kao i futsal klub KMF Loznica.Ima i KK "Loznica", RK "Loznica", OK "Loznica" i BK "Loznica". Osnovna kulturna manifesticija opštine Loznica predstavlja tradicionalni Vukov sabor u Tršiću. Sabor se održava svake godine u septembru, u nedelju pred Malu Gospojinu (21. septembra) u znak sećanja na Vuka Karadžića - velikana naše kulture.To je najveća manifestacija u Srbiji, po svom značaju i po masovnosti (okuplja 20.000-30.000 posetilaca).U Loznici se održava i Republičko takmičenje iz srpskog jezika. U opštini Loznica nalazi se 15 osnovnih škola sa izdvojenim odeljenjima i 4 srednje škole.U osnovnim školama se po podacima iz 2002 godine školovalo oko 9.000 osnovaca, a u srednjim oko 4.500 srednjoškolaca.Danas je taj broj daleko manji.Osnovne škole u samom centru grada su:OŠ "Anta Bogićević",OŠ "Jovan Cvijić",OŠ "Vuk Karadžić,OŠ "Kadinjača". Loznica je poznata i po tome što je prvi grad u Evropi koji je oslobođen od nacista,31 avgusta 1941 godine.Oslobodili su ga ustanici pod komandom potpukovnika Vojske Kraljevine Jugoslavije,Veselina Misite koji je tog dana i poginuo u samom centru za slobodu grada.Zatim,iz sela Trbušnice tik uz Loznicu je i Momčilo Gavrić koji je sa 8 godina verovatno bio najmlađi vojnik u Prvom Svetskom Ratu i to sa činom kaplara. [[Grad pobratim]] je [[Plock]] u [[Poljska|Poljskoj]]. Svake godine političari i diplomate iz Loznice idu u taj grad. Drugi grad pobratim je [[Ivanić Grad]] u Hrvatskoj,mada su veze dosta slabe. [[Datoteka:Dron Loznica.jpg|alt=Dron|mini|Loznica]] == Značajne osobe == * Vuk Stefanović Karadžić-poznati reformator srpskog jezika i ćirilice,pisac,lingvista,filolog * Anta Bogićević,srpski vojvoda * Mića Popović -akademik, slikar, pisac, režiser * Pop Vlada Zečević-pop,član Vrhovnog štaba,političar,ministar unutrašnjih poslova FNRJ * Dragan Mićanović -poznati glumac * Jovan Cvijić-poznati srpski geograf i naučnik * Dragan Kojić - "Keba" , poznati pevač narodne muzike * Zoran Starčević-gitarista i kompozitor * Milinko Pantić-bivši profesionalni fudbaler * Dragan Pantelić-bivši profesionalni fudbaler * Vladimir Cvetković-poznati bivši košarkaš i dugogodišnji direktor FK Crvena Zvezda * Nenad Borovčanin-profesionalni bokser,šampion Evrope,političar * Dragan Vasiljević- Durunga,bivsi bokser,šampion Jugoslavije i nosilac Evropske bronze * Ivan Jovanović-poznati fudbalski trener * Momčilo Gavrić-sa činom kaplara jedan od najmlađih vojnika u Prvom svetskom ratu * Milan Aranđelović - "Raki", poznati fizioterapeut i maser fudbalske reprezentacije Jugoslavije * Milutin Popović Zahar-poznati kompozitor i violinista * Milorad Zebić-Guverner narodne Banke Kraljevine Srbije * Jovan Zebić-srpski političar i ekonomista * Akademik Svetislav Božić, kompozitor * Aleksandra Crvendakić, košarkaška reprezentativka * Tina Jovanović, košarkaška reprezentativka * Vladimir Stojković, profesionalni fudbaler * Sinan Sakić, poznati pevač narodne muzike * Miloš Vujanić, bivši profesionalni košarkaš * Kosa Stojković-Nikolić, bivša atletičarka * Miroslav "Mile" Milanović, poznati fudbalski trener * Andrea Mijailović, rukometašica * Luka Jović, poznati fudbaler Crvene Zvezde rođen u Loznici * Nemanja Miletic,poznati fudbaler Partizana * Milenko Panić - "Tvigi", fudbalski žongler * Zlatko Junuzović-profesionalni fudbaler * dr Milan Isaković-poznati ginekolog i narodni poslanik rodjen u Donjem Dobricu * Maja Marković pevačica grupe Luna-živela u Loznici * Aleksandar Saša Petrović-poznati evropski i srpski reditelj,roditelji iz Banje Koviljače * Marko Janjić-glumac * Ivan Milinković,bivši pevač grupe Legende == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{commonscat|Loznica}} * [http://www.loznica.rs/ Opština Loznica]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130815003958/http://www.loznica.rs/ |date=2013-08-15 }} * [http://www.gradloznica.com/‎ Loznica - naš grad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314133324/http://www.gradloznica.com/%E2%80%8E |date=2016-03-14 }} *[https://www.Infolo.rs Loznica Info]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.lotel.rs/ Lotel televizija] * [http://www.glaspodrinja.rs/ Glas Podrinja] * [http://www.loznica-gas.rs/ Loznica Gas] * [http://www.bolnicaloznica.rs/ Opšta bolnica Loznica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130804024711/http://www.bolnicaloznica.rs/ |date=2013-08-04 }} * [http://www.dzloznica.co.rs/ Dom zdravlja Loznica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131024203718/http://dzloznica.co.rs/ |date=2013-10-24 }} * [http://www.tehnologijahrane.com/ A.D. “Mlekara” Loznica] * [http://www.takmicenjeharmonikasa.com/ Međunarodno Takmičenje Harmonikaša - Loznica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130721015628/http://takmicenjeharmonikasa.com/ |date=2013-07-21 }} * [http://www.graf.co.rs/ GRAF Loznica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203085453/http://www.graf.co.rs/ |date=2013-12-03 }} * [http://www.eling.rs/ Eling Loznica] {{Gradovi u Srbiji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Loznica| ]] [[Kategorija:Gradovi u Srbiji]] [[Kategorija:Opština Loznica]] prp6k6yyx2b4335d97trrnv9ix4ih5d 10 14720 42652407 42457428 2026-07-09T18:05:51Z Edgar Allan Poe 29250 42652407 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Međunarodni fudbal | title = Međunarodni [[fudbal]] | state = {{{state|autocollapse}}} | bodyclass = hlist | groupstyle = line-height: 1em | group1style = {{box-shadow border|r|#deb887|5px}} | group2style = {{box-shadow border|r|#ffb6c1|5px}} | group3style = {{box-shadow border|r|#4682b4|5px}} | group4style = {{box-shadow border|r|#db7093|5px}} | group5style = {{box-shadow border|r|#ffd700|5px}} | group6style = {{box-shadow border|r|#8fbc8f|5px}} | group8style = {{box-shadow border|r|#252525|5px}} | above = * [[FIFA]] * [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] * [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo|U-20 Svjetsko prvenstvo]] * [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo|U-17 Svjetsko prvenstvo]] * [[Fudbal na Olimpijskim igrama|Olimpijada]] * [[FIFA-ina ljestvica|Ljestvica]] * [[FIFA-in igrač godine|Igrač godine]] * [[FIFA Ballon d'Or]] * [[Popis muških fudbalskih reprezentacija|Reprezentacije]] | image = [[Datoteka:World Map FIFA.svg|220px]] | group1 = Azija | list1 = * [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] – [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] * [[AFC U-22 Azijski kup|U-22]] * [[AFC U-19 prvenstvo|U-19]] * [[AFC U-16 prvenstvo|U-16]] * [[AFC U-14 prvenstvo|U-14]] | group2 = Afrika | list2 = * [[Fudbalska konfederacija Afrike|CAF]] – [[Afrički kup nacija|Kup nacija]] * [[CAF U-23 prvenstvo|U-23]] * [[Afričko U-20 prvenstvo|U-20]] * [[Afričko U-17 prvenstvo|U-17]] | group3 = Sjeverna Amerika<br />Srednja Amerika<br />Karibi | list3 = * [[CONCACAF]] – [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]] * [[CONCACAF U-20 prvenstvo|U-20]] * [[CONCACAF U-17 prvenstvo|U-17]] * [[CONCACAF U-15 prvenstvo|U-15]] | group4 = Južna Amerika | list4 = * [[CONMEBOL]] – [[Copa América]] * [[Južnoameričko prvenstvo za mlade|U-20]] * [[Južnoameričko U-17 prvenstvo|U-17]] * [[Južnoameričko U-15 prvenstvo|U-15]] | group5 = Oceanija | list5 = * [[OFC]] – [[OFC Kup nacija|Kup nacija]] * [[OFC U-20 prvenstvo|U-20]] * [[OFC U-17 prvenstvo|U-17]] | group6 = Europa | list6 = * [[UEFA]] – [[UEFA Euro|Euro]] * [[UEFA U-21 Euro|U-21]] * [[UEFA U-19 Euro|U-19]] * [[UEFA U-17 Euro|U-17]] | group7 = Nevezano uz FIFA-u | list7 = *[[N.F.-Board|NF-Board]] – [[Viva World Cup]] *[[Konfederacija nezavisnih nogometnih saveza|CONIFA]] *[[Međunarodni savez Otočkih igara|IGA]] - [[Fudbal na Otočkim igrama|Otočke igre]] | group8 = Igre | list8 = *[[Fudbal na Panafričkim igrama|Panafričke igre]] *[[Fudbal na Azijskim igrama|Azijske igre]] *[[Fudbal na Istočnoazijskim igrama|Istočnoazijske igre]] *[[Fudbal na Frankofonskim igrama|Frankofonske igre]] *[[Fudbal na Igrama Indijskog oceana|IOIG]] *[[Fudbal na Lusofonskim igrama|Lusofonske igre]] *[[Fudbal na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] *[[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]] *[[Fudbal na Panarapskim igrama|Panarapske igre]] *[[Fudbal na Pacifičkim igrama|Pacifičke igre]] *[[Fudbal na Južnoazijskih igrama|Južnoazijske igre]] *[[Fudbal na Jugoistočnoazijskim igrama|Jugoističnoazijske igre]] | below = }}<noinclude> {{using fb}} </noinclude> dj4misyfwrwzdff4yz937ceqeojebio 0 15528 42652468 42535960 2026-07-09T21:47:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652468 wikitext text/x-wiki {| class="infobox bordered" cellpadding="4" style="width: 20em; font-size: 95%;" |+ style="margin-left: inherit; font-size: medium;" | '''Transnistrija'''<br />'''(Pridnestrovlje)''' |- | align="center" colspan="2" | {| style="width: 280px; background: none; text-align: center;" |- style="vertical-align: middle;" | style="border: 0;" | <span style="display:table-cell; border-collapse:collapse; border: solid 1px #BBBBBB;">{{border|[[Datoteka:Transnistria State Flag.svg|9999999999x80px|Zastava]]}}</span> | style="border: 0;" | [[Datoteka:Transnistria-coa.svg|110px|Coat of Arms of Transnistria]] |- style="font-size: smaller;" | style="border: 0;" | [[Zastava Pridnjestrovlja|Zastava]] | style="border: 0;" | [[Grb Pridnjestrovlja|Grb]] |} |- style="text-align: center;" | style="font-size:95%" colspan="2" | [[Popis državnih gesla|Geslo]]: ''Za pravo na život na ovoj zemlji'' |- style="text-align: center;" | style="font-size:95%" colspan="2" | [[Državna himna|Himna]]: [[Himna Pridnjestrovlja]] |- style="text-align: center;" | colspan="2" style="background:#ffffff;" | [[Datoteka:Transnistria-map.png|250px|Položaj Pridnjestrovlja (označen žutom bojom)]] |- | '''[[Glavni grad]]''' i <br />'''Najveći grad''' |[[Tiraspol]]<br /> <small><span class="plainlinksneverexpand">{{coor dm|46|50|N|29|37|E|}}</span></small> |- | '''[[Službeni jezik|Službeni&nbsp;jezici]]''' | [[Ruski jezik|ruski]] (koristi ga centralna vlast), [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Moldavski jezik|moldavski]] |- | '''[[Službeno pismo|Službeno&nbsp;pismo]]''' | [[ćirilica]] |- | style="white-space: nowrap;" | '''[[Popis država po političkog uređenju|Političko uređenje]]''' <div style="text-align: left;">[[Predsjednik]]</div> | style="white-space: nowrap;" | [[polupredsjednički sistem]]<br />[[Igor Smirnov]] |- | style="white-space: nowrap;" | '''Priznanje'''<br />[[Pridnjestrovski rat|Nezavisnost]] <br />od [[Moldova|Moldove]] | [[Popis nepriznatih zemalja|nema]]<br />[[2.9.]], [[1990]]. |- | '''[[Popis država po površini|Površini]]'''<br /><br />&nbsp;• vode (%) | [[1 E9 m²|4,163&nbsp;km²]]&nbsp; <br />1,607&nbsp;[[kvadratna milja|kv.&nbsp;mi]]<br />2.35% |- | style="white-space: nowrap;" | '''[[Popis država po stanovništvu|Stanovništvo]]''' | 547,500&nbsp;([[2004]]) |- | '''[[Valuta]]''' | style="white-space: nowrap;" | [[pridnjestrovska rublja]] (<code>[[ISO 4217|TR]]</code>) |- | '''[[Vremenska zona]]'''<br />&nbsp;• Summer&nbsp;([[Ljetno računanje vremena|DST]]) | [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]] ([[Koordinirano univerzalno vrijeme|UTC]]+2)<br />[[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]] ([[Koordinirano univerzalno vrijeme|UTC]]+3) |- | '''[[Popis najviših Internet domena|Internet TLD]]''' | nema; u nekim slučajevima se koriste [[.ru]] i [[.md]] |- | '''[[Popis pozivni brojeva za države|Pozivni broj]]''' | 373 5xx |} '''Pridnjestrovlje''' ([[ruski jezik|ruski]]: '''Приднестровье''' [[međunarodni fonetski alfabet|[prʲɪdnʲeˈstrovʲjɪ]]], [[moldavski jezik|moldavski]]: '''Нистрения''' [[međunarodni fonetski alfabet|[nisˈtrenia]]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Придністров'я''' [[međunarodni fonetski alfabet|[prɪdnʲiˈstrɔβjɐ]]]; službeno '''Pridnjestrovska Moldavska Republika''', ruski: '''Приднестровская Молдавская Республика''', moldavski: '''Република Молдовеняскэ Нистрянэ''', ukrajinski: '''Придністровська Молдавська Республіка'''; također '''Transnistrija''', '''Transdnjestrija''', '''Transdnjestar''', '''Transdnjestrovlje''', '''Zadnjestrovlje'''), oblast [[Moldova|Moldove]], odnosno samoproglašena ali [[Popis nepriznatih država|nepriznata država]] koja je ''[[de facto]]'' nezavisna od Moldove od [[2.9.]] [[1990]], kada je jednostrano [[proglašenje nezavisnosti|proglasila nezavisnost]] te se uz pomoć 14. [[SSSR|sovjetske]]) armije, uspješno oduprla pokušaju moldovskih vlasti da je stave pod kontrolu u [[Pridnjestrovski rat|Pridnjestrovskom ratu]]. Od godine 1992. je na snazi primirje, a [[Vijeće Evrope]] priznaje Pridnjestrovlje kao oblast "[[zamrznuti sukob|zamrznutog sukoba]]". [[Spor oko statusa Pridnjestrovlja|Suverenitet Pridnjestrovlja]] je predmet spora. Pridnjestrovlje se smatra nezavisnom i suverenom državom. == Historija == U ranom srednjem vijeku Pridnjestrovlje su naseljavala [[Slaveni|slavenska]] plemena '''Uliči''' i '''Tiverci''' zajedno s nomadskim turkijskim plemenima [[Kumani]]ma ([[Polovci]]ma) i [[Pečenezi]]ma. Jedno je vrijeme područje bilo i u sastavu [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], a od 60-ih godina XI. stoljeća, područje je u sastavu [[Litva|Litve]]. Sjeverno Pridnjestrovlje je bilo dio povijesne regije '''[[Podolia|Podolje]]''', dok je južno Pridnjestrovlje ušlo u sastav [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] ([[1242.]]), a od kraja XV. stoljeća bit će dio [[Krim]]skog kanata. Mirovnim sporazumom od [[9.1.]] [[1792.]] godine ovo područje postaje dio carske [[Rusija|Rusije]]. Tada je to bio slabo naseljen kraj u kojem su živjeli uglavnom [[Moldavci]] i [[Ukrajinci]] . Krajem XVІІІ. stoljeća carska Rusija naseljava ovo područje ne bi li zaštitila jugozapadnu granicu carevine. Tadašnja ruska vlast je poticala naseljavanje [[Nijemci|Nijemaca]], [[Armenci|Armenaca]], [[Grci|Grka]] i [[Moldavci|Moldavaca]] na prostor Pridnjestrovlja. Tijekom XІX. stoljeća cijelo je Pridnjestrovlje (s velikim gradovima [[Balta]] i [[Tiraspol]]) i nadalje u sastavu [[Rusija|Rusije]]. S vremena na vrijeme na ovo je područje pretendirala i [[Rumunjska]], ali ono joj nije nikad pripalo, čak ni poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Jedina je iznimka grad [[Benderi]] koji je u razdoblju od [[1918.]] do [[1940.]] bio u sastavu [[Moldavija (pokrajina)|provincije Moldavije]] koja je bila jedna od tadašnjih rumunjskih provincija. Što se tiče ostalog dijela Pridnjestrovlja, od [[1917.]] se područje nalazilo u sastavu [[Ukrajina|Ukrajine]], a [[1922.]], zajedno s cijelom Ukrajinom ušlo u sastav [[SSSR]]-a. === Razdoblje 1920. – 1940. === Godine [[1924.]] stvorena je [[Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] koja je bila u sastavu [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske SSR]]. Prema [[Staljin]]ovoj zamisli, ona je trebala biti središnji teritorij za buduću [[Moldavska SSR|Moldavsku SSR]] kojoj su se trebala priključiti i ostala moldavska područja smještena na desnoj strani [[Dnjestar|Dnjestra]], budući da [[SSSR]] nikad nije priznao njihovo odcjepljenje. Službenim jezicima proglašeni su [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Moldavski jezik|moldavski]]. Glavnim gradom '''MASSR'''-a postala je Balta (ukrajinski grad kojeg je sovjetska vlast predala Moldovskoj Autonomnoj SSR zajedno sa susjednim područjem ne bi li na taj način bio povećan teritorij, ali od [[1929.]] prijestolnica je prenesena u „ideološko podobniji“ grad [[Tiraspol]] koji je obnašao tu funkciju do [[1940]]. Dogovorom između [[Molotov]]a i [[Ribbentrop]]a, [[Bessarabija]] je pripala u sferu djelovanja [[SSSR]]-a. Glavni razlog zašto [[Staljin]] nije odmah okupirao Bessarabiju bili su dogovori između [[Francuska|Francuske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]] (Francuska je Rumunjskoj jamčila da će stupiti u rat na njenoj strani ukoliko Rumunjske uđe u bilo kakav vojni konflikt), istu garanciju je [[Engleska]] obećala [[Poljska|Poljskoj]], i zaista je objavila rat [[Njemačka|Njemačkoj]] nakon što je [[Poljska]] napadnuta. Nakon što je Njemačka porazila Poljsku, a sovjetska vojska zauzela [[Galicija|Zapadnu Ukrajinu]] i [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] (koje su dotada bile u sastavu [[Poljska|Poljske]]) u rujnu [[1939.]], i Francuska [[Kapitulacija|kapitulirala]] u svibnju/lipnju [[1940.]], [[26. lipnja]] [[1940.]] SSSR je dao Rumunjskoj [[ultimatum]] kojim je tražio da [[Rumunjska]] preda SSSR-u Bessarabiju, Sjevernu [[Bukovina|Bukovinu]] i oblast Herca. Izgubivši potporu Francuske і sukobivši se s [[Mađari]]ma na zapadu koji su također pretendirali na zapadna rumunjska područja ([[Erdelj]]), Rumunjska je bila prisiljena prihvatiti Staljinov ultimatum. Sva ta anektirana područja (osim južne Bessarabije koja je priključena Odeškoj oblasti Ukrajinske SSR) ujedinjena su s Moldavskom Autonomnom SSR u jedinstvenu Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku sa središtem u [[Kišinjev]]u. Balta i okolna područja su vraćena [[Ukrajina|Ukrajini]]. Sjevernoj Bukovini je priključena oblast Herca i tako je formirana Černivečka oblast koja je također priključena Ukrajinskoj SSR. === [[Drugi svjetski rat]] === Takva geopolitička situacija se nije dugo zadržala. [[Njemačka]] je već [[1941.]] sa svojim saveznicima napala [[Sovjetski Savez]] і Rumunjskoj se ukazala prilika vratiti nazad sva područja koja je bila prisiljena dati SSSR-u. Tako su u sastav Velike Rumunjske ''(Românіa Mare)'' ušla ne samo područja koja je [[Rumunjska]] izgubila [[1940.]], nego i sav prostor između [[Južni Bug|Južnog Buga]] і [[Dnjestar|Dnjestra]] (uključujući ukrajinske gradove [[Balta]], [[Vinnica]] i [[Odesa]]). Taj prostor je nazvan '''Transnitrijom''' odnosno '''Zadnjestrovlje'''. Godine [[1944.]], nakon što se [[Crvena armija]] probila na [[Balkan]], granice su se vratile na stanje iz [[1940.]] dakle na stanje s početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (neki čak navode kako je [[Staljin]] imao namjeru priključiti cijelu Rumunjsku SSSR-u, do čega nikada nije došlo). Kada su se za vrijeme [[Gorbačov]]a i [[Perestrojka|Perestrojke]] pojavili nešto liberalniji uvjeti u SSSR-u, Pridnjestrovlje se u rujnu/septembru [[1990.]] proglasilo samostalnom sovjetskom republikom, a ne više dijelom Moldavske SSR. Ubrzo je došlo do raspada Sovjetskog Saveza. === Deklaracija o nezavisnosti Moldove === Parlament Moldove je [[27.4.]] [[1991]]. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Pridnjestrovlje za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Njemačke i Sovjetskog Saveza od 23.8. 1939 postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28.6. 1940 godine kao i Pridnjestrovlje osnovane [[12.10.]] 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldovske SSR (2.8. 1940) i zakon o granici Ukrajinske i Moldovske SSR ([[4.11.]] [[1940]]). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [http://www.moldova.org/page/declaration-of-independence-of-the-republic-of-moldova-487-eng.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130830060305/http://www.moldova.org/page/declaration-of-independence-of-the-republic-of-moldova-487-eng.html |date=2013-08-30 }}. Kako je [[Transnistria]] tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldovi njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldovsku deklaraciju o nezavisnosti. === Nezavisnost === Neovisnost Pridnjestrovlja do danas nije priznala ni jedna država ni međunarodna organizacija. Pridnjestrovlje je međusobno priznato od strane tri također nepriznate države, [[Abhazija|Abhazije]], [[Republika Arcah|Arcaha]] i [[Južna Osetija|Južne Osetije]]. U razdoblju [[1991.]] – [[1992.]] izbio je i kratak vojni sukob između [[Moldavija|Moldavije]] i pridnjestrovskih oružanih snaga koje su bile podupirane starom sovjetskom 14. divizijom, smještenom na području Pridnjestrovlja. Rat se završio na mrtvoj točki, jer moldavske snage nisu bile toliko jake da savladaju pobunjeničke naoružane skupine. Pridnjestrovlje zauzima gotovo 17% teritorija [[Moldavija|Moldavije]] na kojemu živi približno 600 000 ljudi, a tijekom posljednjih godina većina njih je dobila Moldavski pasoš iako vlada u [[Kišinjev]]u nema apsolutno nikakav utjecaj na ovom području. U glavnom gradu Pridnjestrovlja – [[Tiraspol]]u, egzistira tamošnja vlada koja je na svom području uspostavila u državu s svim potrebnim elementima to jest postoji ova kvazi država ima vlastitu policiju, sudstvo, pasoše, novčanu jedinicu i vojsku koja osigurava nepovredivost pridnjestrovskog teritorija. Nesposobnost i nemoć moldavske (kišinjevske) Vlade jasno je vidljiva na primjeru iz [[2004.]] godine, kada su unatoč protestima iz [[Kišinjev]]a u Pridnjestrovlju zatvorene sve škole u kojima se govorio [[moldavski jezik]] pisan latinicom. Naime, smatra se da su moldavski i rumanjski dva ista jezika, no kada je pisan [[latinica|latinicom]] smatra se rumunjskim, a ako se radi o [[ćirilica|ćirilici]] onda se naziva moldavskim jezikom. Zatvorene „rumunjske” škole su ponovno otvorene, ali imaju status privatnih škola, prema tome ne dobivaju nikakva sredstva od pridnjestrovske Vlade. === Međunarodne pozicije === Prema mišljenju Moldavije, egzistiranje PMR-a ovisi u velikoj mjeri o prisutnosti ruske vojske. Na sastanku [[OESS]]-a u [[Istanbul]]u [[1999.]] Rusija se obvezala povući svoje snage s tog područja, ali na kraju niti zapadne sile niti Rusija nisu ispunile točke ovog dogovora tako da je ruska vojska ostala. Problem prisutnosti ruske vojske u Pridnjestrovlju je glavni kamen spoticanja Rusije i OESS-a. Pridnjestrovska Moldovska Republika ne drži samo vlast na lijevoj obali Dnjestra, već u njen sastav spada i grad [[Benderi]] (moldovski: Tіghіna) na desnoj obali rijeke. Sama proglašena republika je smještena uz tok rijeke Dnjestar. Duga je oko 200, a široka od 12 do 15&nbsp;km. Na sastanku 17.5. 2010 ruski i ukrajinski predsjednik su potpisali deklaraciju kojim nazivaju Moldovu i Pridnjestrovlje dvjema različitim političkim entitetima [http://www.crisisgroup.org/en/publication-type/crisiswatch/crisiswatch-database.aspx?CountryIDs={8DA7B2AE-B336-425A-8A7D-6679D17D511A}#results] == Vanjske veze == {{Commonscat|Transnistria}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/country_profiles/3641826.stm Profile of Trans-Dniester] from the [[BBC]] * [http://www.osce.org/moldova/ OSCE Mission to Moldova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516193839/http://www.osce.org/moldova |date=2008-05-16 }} * [http://www.fischka.com/e_pmr.html Collective Fischka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715112046/http://www.fischka.com/e_pmr.html |date=2007-07-15 }} photo reportage on Transnistria * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/09/794DE55D-F342-4F9D-8F1A-534A6EA58B78.html Analyse of Transnistrian site (Pridnestrovie.ne | Tiraspol Times | visitpmr.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060918132512/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/09/794DE55D-F342-4F9D-8F1A-534A6EA58B78.html |date=2006-09-18 }} Radio Free Europe ;Pridnjestrovska strana u sporu * [http://www.president-pmr.org/ PMR Presidential website] * [http://www.pridnestrovie.net Pridnestrovie.net] * [http://www.visitpmr.com/ VisitPMR.com] * [http://www.tiraspoltimes.com ''The Tiraspol Times & Weekly Review''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090514035839/http://www.tiraspoltimes.com/ |date=2009-05-14 }}, English-language Transnistrian periodical ;Moldavska strana u sporu * [http://www.azi.md/en.html Moldova Azi: News from Moldova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060929083528/http://www.azi.md/en.html |date=2006-09-29 }} * [http://politicom.moldova.org/index/eng/ Moldova.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081026130236/http://politicom.moldova.org/index/eng/ |date=2008-10-26 }} non-governmental country portal {{Evropa}} {{Slavenske države}} {{Faktički nezavisne države i teritorije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pridnjestrovlje| ]] [[Kategorija:Geografija Moldavije]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] 58ty9tq8yvtvvzikkzw9xdd03a1u9h3 0 22039 42652473 42217537 2026-07-09T22:14:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652473 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Moon_Dedal_crater.jpg|thumb|220px|right|Mjesečevi krateri iz [[Apollo 11|Apolla 11]]]] '''Prirodne znanosti''' su [[znanost]]i koje se bave živom i neživom [[priroda|prirodom]], opisuju i pokušavaju ih objasniti. Tradicionalna područja prirodnih znanosti - [[fizika]], [[kemija]], [[biologija]] i [[geologija]] - još i danas obilježavaju opću široko rasprostranjenu predodžbu o prirodnim znanostima. Danas je, međutim, pojam ''prirodnih znanosti'' značajno proširen. Primjer takvog širenja ovih znanosti je [[astronomija]] koja se od svoje povijesne uloge [[astrologija|astrologije]] razvila u suvremenu prirodnu znanost. Prema tradicionalnom shvaćanju, obrnuto od ''prirodnih znanosti'' smatrane su ''duhovne znanosti'', odnosno ono, što se danas prema suvremenom razumijevanju pojma naziva [[humanističke znanosti|humanističkim znanostima]]. Ova podjela znanosti na dvije osnovne velike kategorije danas uglavnom više nema stvarnu podlogu. Najpoznatiji primjer takve znanosti koju nije moguće svrstati niti u prirodne niti u duhovne znanosti je [[matematika]], koju se danas smatra dijelom [[strukturne znanosti|strukturnih znanosti]]. == Razvoj == U prirodne znanosti svrstavane su povijesno samo [[znanost]]i koje su se bavile materijalnim stvarima nežive prirode. Odvajanje fenomena koji se mogu objasniti materijalnim (fizičkim) objašnjenjima od onih koji su [[metafizika|metafizički]], dakle s druge strane materijalno dokazivih fenomena, podliježu neprekidnim promjenama. U taj razvoj spada i otvaranje nogih znanstvenih područja. Centralna tema prirodnih znanosti je od ranije bila, a i danas je, traganje za objektivnim spoznajama, dakle spoznajama koje nadilaze spoznajni subjekt i postaju općeprihvaćene. == Principi prirodnih znanosti == Prirodne znanosti danas se definiraju prema metodama i znanstvenim procesima koje se koriste. Postavljaju se [[hipoteza|hipoteze]] i provode sistematično [[eksperiment]]i kako bi se provjerila točnost hipoteze. Hipoteze se postavljaju najpreciznije što je moguće. U praksi, to znači da se hipoteza oblikuje kao [[matematički model]]. Pri tome, izraz "matematički model" se ne smije razumjeti pretjerano usko. Pored [[diferencijalna jednadžba|diferencijalnih jednadžbi]], ovi modeli mogu biti i [[statistika|statističke]] prirode i sukladno tome biti i formulirani, ili se može raditi o procesima koji se mogu prikazati i [[grafikon]]om. Hipoteza mora biti [[kauzalnost|kauzalna]] i provjeriva. Hipoteza bi trebala objasniti poznate fenomene i, u idealnom slučaju, predvidjeti nove fenomene ili objasniti više fenomena nego već postojeći model. Ako je hipoteza uspješna ("dokazala se"), s vremenom stiče sve veće povjerenje. Dokazane hipoteze se često s vremenom nazivaju [[teorija|teorijom]]. Teorije koje duže vrijeme i u različitim područjima uvijek nanovo uspješno prolaze razne testove, naziva se [[prirodni zakon|prirodnim zakonima]]. Prirodni zakoni često imaju osobine koje se znanstvenoteorijski teško mogu egzaktno obuhvatiti. U to spadaju jednostavnost, veliko područje na koje se može primijeniti i elegantno matematičko formuliranje i visoku objašnjivost. Kao primjeri takvih široko prihvaćenih prirodnih zakona mogu se navesti [[zakon održanja energije]] i [[teorija relativnosti]]. Pri tome se zapravo vrlo uspješni [[standardni model]] fizike elementarnih čestica još ne bi smjelo nazivati prirodnim zakonom jer ima još najmanje 19 [[parametar]]a koje treba utvrditi mjerenjima i eksperimentima. Da bi mogli funkcionirati, prirodnoznanstveni procesi trebaju još neka "pravila igre". Tu spadaju objavljivanja i stjecanje ugleda znanstvenih časopisa, uvažavanje znanstvenika bez [[predrasuda]], točna dokumentacija uvjeta u kojima su se odvijali opiti i mjerenja, pažljiva analiza pogrešaka i sloboda informacija. Ugledni znanstveni časopisi imaju čitave ekipe stručnjaka koji brinu da objavljeni tekstovi zadovoljavaju određene zahtjeve kvalitete (da je riječ o novitetu, da nema grešaka, pažljivost, da su citati točni i potpuni, itd.). Ti stručnjaci su i sami aktivni znanstvenici, što jamči određenu samoregulirajuću objektivnost. Ovaj dio cijelog procesa naziva se "Peer Review". == Četiri klasične prirodne nauke fizika - kemija - biologija - geologija == * '''[[Fizika]]:''' ''Fizika'' (grčki φυσική, physike = "prirodno") je temeljna prirodna znanost. Ona opisuje osnovna područja prirode i njihove međuovisnosti, na primjer snagu i kretanje tijela, ali i zamršene međuzavisnosti [[dinamika|dinamike]], prostora i vremena ili građe [[atom]]a. * '''[[Kemija]]:''' ''Kemija'' (od arapskog al-kimiya', što je izvedeno iz grčkog χημεία, chemeia) je učenje o [[kemijski element|elementima]]. Opisuje njihova svojstva, ponašanje i promjene. Za dublja objašnjenja ovih procesa, posiže za fizikom. * '''[[Biologija]]:''' ''Biologija'' (grčki βίος, bíos ''život'' i λόγος, lógos ''učenje'') bavi se živim organizmima, počevši od najmanjih, kao što su [[bakterija|bakterije]], pa sve do [[čovjek]]a. Biologija se pri tome naslanja na spoznaje kemije, i opisuje i objašnjava materijalne procese u živim organizmima. S druge strane definira zakone o razvoju, načinu života i razmnožavanju kao i drugim procesima i pojavama. * '''[[Geologija]]''' (grčki geo ''zemlja'' i λόγος, lógos ''nauka'') je nauka o postanku, sastavu i građi [[Zemlja|Zemlje]], kao tijela koje je sastavljeno od anorganskih masa. Geologija je usko povezana sa svim prirodnim naukama. Mnogi zakoni fizike (npr. polarizacija svjetlosti, radioaktivnost) ustanovljeni su proučavanjem [[kristal]]a/[[mineral]]a koji su sastavni dio [[priroda|prirode]] koja nas okružuje. == Vanjske veze == {{Commonscat|Natural sciences}} * [http://www.cam.ac.uk/cambuniv/natscitripos/ Prirodne znanosti na Cambridge univerzitetu] * [http://hrst.mit.edu/ Povijest Recent Science and Technology] * [http://www.scibooks.org/ Pregled knjiga o prirodnim znanostima - en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031214051100/http://scibooks.org/ |date=2003-12-14 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Prirodne nauke| ]] [[Kategorija:Nauke]] rp95i4ti8udayijbkt9kv7re2lsbmgu 0 23753 42652450 42560786 2026-07-09T20:39:49Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42652450 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima|1951}} Godina '''1951''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLI]]''') po gregorijanskom kalendaru bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] (link pokazuje godišnji kalendar). __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:IDN 1960 MiNr0268 mt B002.jpg|mini|100px|left|Amblem [[UNHCR]]]] * [[1. 1.]] - U Ženevi počeo s radom [[UNHCR]]. * [[4. 1.]] - [[Korejski rat]] - Treća bitka za Seul: kineske i severnokorejske snage su ponovo ušle u, ispražnjeni, [[Seul]]. Snage UN razmišljale nekoliko dana o evakuaciji. * [[6. 1.]] - Sporazum vlada [[FNRJ]] i SAD prema Zakonu o hitnoj pomoći - prehrambena pomoć vredna 38 miliona dolara. * [[7. 1.]] - U Beogradu obnovljen časopis [[NIN]] (ranije je kratko izlazio 1935). * [[9. 1.]] - Britanska vlada otkazala Plan za gajenje kikirikija u [[Tanganjika|Tanganjici]] - izgubljeno je 36 miliona funti (više od 1,1 milijarde u današnjem novcu). * [[12. 1.]] - Na snazi je [[Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine]]. * {{circa}} 13. 1. - Osnovan Savez udruženja dramskih umetnika Jugoslavije. * 13 - 17. 1. - [[Prvi indokineski rat]]: Bitka kod Vĩnh Yêna je težak poraz [[Viet Minh]]a - Francuzi povratili inicijativu sledećih pola godine. * [[14. 1.]] - Dekretom snižene cene hrane i neke druge robe u gradovima FNRJ. Početkom godine je ukinuta administrativna distribu­cija za veliki deo roba, puštene su u slobodnu prodaju sa slobodnim formiranjem cena<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 165</ref>. Duvan, šibice, so, ulje poskupeli 100%. (New York Times) [[Datoteka:1950.11.1 서울시 폐허 (7445971428).jpg|mini|200px|Ruševine Seula]] * januar - [[Vladimír Clementis]] je uhapšen u Čehoslovačkoj. * [[17. 1.]] - Jugoslavija izdala dekret kojim je okončano ratno stanje sa [[Austrija|Austrijom]] (diplomatski odnosi obnovljeni [[27. 1.]]). * [[20. 1.]] - [[Lavina|Lavine]] u [[Alpe|Alpima]] odnele 240 života, tj. tokom zime je bilo 649 lavina sa 265 žrtava. * ca. 20. 1. - Dvadeset šest mrtvih i 200 bolesnih od nelegalnog pića u Vojvodini. (NYT) * [[21. 1.]] - Erupcija vulkana Lamington na jugoistoku Papue Nove Gvineje izaziva smrt oko 3.000 ljudi. * [[25. 1.]] - Tokom svog putovanja Evropom, senator [[John F. Kennedy]] imao sastanak sa Titom u Beogradu<ref>[http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/FRUS/FRUS-idx?type=turn&id=FRUS.FRUS1951v04p2&entity=FRUS.FRUS1951v04p2.p0735&isize=text&q1=kardelj United States Department of State / Foreign relations of the United States, 1951. Europe: political and economic developments (in two parts) (1951). p1701]. digicoll.library.wisc.edu (pristup. 26.1.2016.)</ref>. * 25. 1. - Operacija Thunderbolt: snage UN pokreću ofanzivu u Koreji. [[Datoteka:Operation Ranger 003.jpg|mini|200px|Poligon u Nevadi]] * [[27. 1.]] - Operacija Ranger: detoniranjem bombe od jednog kilotona počinju nuklearne probe u [[Nevada|Nevadi]] - atmosferski testovi do 1962, podzemni do 1992. * januar - Manevri u Mađarskoj. Ovog meseca se izveštava o pogibiji po jednog graničara na mađarskoj i albanskoj granici. (NYT) * [[31. 1.]] - Nemački industrijalac [[Alfried Krupp von Bohlen und Halbach]] je oslobođen po odluci američkog visokog komesara (bio je osuđen na 12 godina 1948) - jedan primer amnestije za bivše saradnike nacizma. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Ukinuta savezna planska komisija, kao i republičke komisije (deo procesa samoupravljanja). * 1. 2. - Rezolucija 498 Generalne skupštine UN: NR Kina označena kao agresor u Koreji (44 za, 7 protiv, 9 uzdržano, među kojima i FNRJ). * [[2. 2.]] - [[Petar II Karađorđević]] kaže da može okupiti diviziju antikomunista. (NYT) * [[3. 2.]] - U FNRJ osuđeno 16 rojalista, optuženih da su pokušavali zbaciti Tita. (NYT) * [[6. 2.]] - Vlak iskočio iz šina kod [[Woodbridge, New Jersey]], stradalo 82 ljudi. * 7 - 11. 2. - Tokom operacije čišćenja simpatizera komunista u južnoj Koreji, počinjeni masakri u Geochangu i Sancheong-Hamyangu - stradalo je preko 1.400 ljudi, uglavnom žena i dece. * [[8. 2.]] - Izbori u [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatnoj Obali]] su prvi u Africi sa univerzalnim pravom glasa: ubjedljivo pobjeđuje [[Stranka narodne konvencije]] zatvorenog lidera [[Kwame Nkrumah|Kwamea Nkrume]] (premijer kolonije sljedeće godine). * 11 - 15. 2. - Kineska Četvrta faza ofanzive: Bitka kod Hoengsonga je uspeh napadača, stradalo je preko 700 Amerikanaca. * [[12. 2.]] - Iranski šah [[Mohammed Reza Pahlavi]] se oženio po drugi put, sa [[Soraya Esfandiary-Bakhtiary|Sorayom Esfandiary-Bakhtiary]] - razvode se 1958. zbog njene neplodnosti. * 12. 2. - Osuđeno devet antititoista. (NYT) * 13 - 15. 2. - Bitka kod Chipyong-ni: američko-francuske snage su odolele napadima u obruču, i zaustavile kinesku ofanzivu. Komunisti gube i Treću bitku kod Wonjua. Snage UN zatim preduzimaju uspešnu operaciju Killer. * [[14. 2.]] - Trgovački sporazum sa Austrijom, koja daje i kredit Jugoslaviji. * 14. 2. - Državni sekretar [[Dean Acheson]]: svaki napad na Jugoslaviju bi ugrozio svetski mir. [[Datoteka:Territorial changes of Poland 1951.jpg|mini|150px|Granice Poljske i SSSR]] * [[15. 2.]] - Potpisan [[poljsko-sovjetska razmena teritorija 1951.|poljsko-sovjetski ugovor]] o razmeni teritorija. * 15. 2. - Obnovljena železnička veza između [[Grčka|Grčke]] i Jugoslavije, prekinuta tokom Drugog svetskog rata. * [[februar]] - [[Tito]] izjavio da će [[JNA|jugoslovenska armija]] reagovati ako bi Rusi ili njihovi sateliti započeli "neprijateljske akcije" protiv Italije, Grčke ili Nemačke<ref name="Col">''Collier's Year Book'' za 1951. (Microsoft Encarta 2004)</ref>. * februar - Britanski ''[[Ferranti Mark 1]]'', prvi komercijalni elektronski računar na svetu, izručen [[Mančester]]skom univerzitetu. * [[25. 2.]] - [[9. 3.]] - Održane prve [[Panameričke igre]]. * [[27. 2.]] - Ratifikovan 22. amandman na [[Ustav SAD]] iz 1947, kojim se predsednici ograničavaju na dva mandata (do [[Franklin Delano Roosevelt|Ruzvelta]] to je bilo tek nepisano pravilo). * 27. 2. - Donesen novi Krivični zakonik FNRJ, u pokušaju slobodne debate u skupštini. (NYT) Pominju se građanska prava. Hrvatski premijer [[Vladimir Bakarić]] je tokom diskusije tražio da se posveti veća pažnja pravima građana.<ref name="Col"/>. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Banja Luka-Doboj 1951.png|mini|200px|Gradnja pruge Banja Luka - Doboj]] * [[1. 3.]] - Omladinska radna akcija gradi prugu Doboj - Banja Luka (90&nbsp;km, 34 mosta i tri tunela, nasipi sa dva miliona kubika zemlje i kamena). * [[2. 3.]] - U Bostonu održana prva [[NBA All-Star utakmica]]. * 4 - 11. 3. - U New Delhiju održane prve [[Azijske igre]]. * 5. 3. - Jugoslavija i Pakistan nastavljaju diplomatske odnose. * [[6. 3.]] - U SAD počinje suđenje [[Ethel i Julius Rosenberg]], optuženim za nuklearnu špijunažu u korist SSSR. * 6. 3. - U Jugoslaviju stiže 5 miliona funti (~ 2.200 tona) mleka u prahu od [[Care International|CARE]]-a. (NYT) * [[7. 3.]] - Ubijen [[iran]]ski premijer gen. [[Haj Ali Razmara]], koji se protivio nacionalizaciji [[Anglo-Persian Oil Company|Anglo-iranske naftne kompanije]] - Medžlis 15. marta glasa za nacionalizaciju nafte, dolazi do krize sa Britanijom i Zapadom. * 8. 3. - Antiitalijanske demonstracije u [[Slobodni Teritorij Trsta|tršćanskoj Zoni B]]. (NYT) * 8. 3. - Još petoro osuđeno za "monarhističku zaveru" u FNRJ. (NYT) [[Datoteka:Julius and Ethel Rosenberg NYWTS.jpg|mini|200px|left|[[Ethel i Julius Rosenberg]]]] * [[9. 3.]] - Vlada FNRJ objavila Belu knjigu o vojnom pritisku Kominforma i učestalijim incidentima na granici. (NYT) * [[10. 3.]] - [[Henri Queuille]] je [[Četvrta Francuska Republika|francuski]] premijer nakon [[René Pleven|Renéa Plevena]], koji se vraća u avgustu. * [[11. 3.]] - [[30. 4.]] - Izložba srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije u Zagrebu (prošle godine u Parizu)<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1217 IZLOŽBA SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI NARODA JUGOSLAVIJE]. krlezijana.lzmk.hr</ref>. * [[12. 3.]] - U američkim novinama debitovao strip "[[Denis napast]]". Istog dana se pojavio nepovezani "Denis napast" u Britaniji. * [[14. 3.]] - Korejski rat: [[Operacija Ripper|operacijom ''Ripper'']] snage UN oslobodile Seul (četvrti i poslednji put da je grad promenio upravu od početka rata). * [[15. 3.]] - [[Jacobo Árbenz]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - nastavlja socijalne reforme, uvodi agrarnu reformu, zbog koje će biti [[Operacija PBSUCCESS|zbačen 1954]]. * 15. 3. - Po dozvoli saveznika, Zapadna Njemačka ima ministarstvo vanjskih poslova - u početku sam kancelar [[Konrad Adenauer]]. * [[24. 3.]] - [[Projekt Huemul]]: argentinski predsjednik [[Juan Perón]] objavio da je austrijski znanstvenik [[Ronald Richter]] postigao [[nuklearna fuzija|termonuklearnu fuziju]] (što je zabluda). * [[29. 3.]] - [[23. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[All About Eve]]'', ukupno šest nagrada od 14 nominacija, ''[[Sunset Boulevard (film)|Sunset Boulevard]]'' tri od 11. * 29. 3. - Jedan osuđen na smrt u vezi Kominforma, četvorica na zatvor. Sovjetski konzulati u Zagrebu i Splitu zatvoreni. (NYT) * [[31. 3.]] - ''[[UNIVAC I]]'', prvi komercijalni računar u [[SAD]], isporučen tamošnjem Popisnom birou. === April/Travanj === [[Datoteka:UNIVAC-I-BRL61-0977.jpg|mini|250px|[[UNIVAC I]]]] * 1 - 2. 4. - Operacija Sjever: deportacija sovjetskih [[Jehovini svjedoci|Jehovinih svjedoka]] u Sibir. * [[2. 4.]] - [[Dwight D. Eisenhower]] je prvi vrhovni saveznički komandant u Evropi (do 1952). [[NATO]] postaje realna vojna sila. * [[5. 4.]] - Džuliusu i Etel Rosenberg izrečena smrtna kazna zbog špijunaže (pogubljeni [[1953]]). * [[6. 4.]] - Ukaz o reorganizaciji Vlade [[FNRJ]] - reorganizacija državne uprave u znaku procesa "DDD" (decentralizacija, debirokratizacija i demokratizacija). * [[7. 4.]] - [[24. 5.]] - Operacija Greenhouse, četiri nuklearne probe na atolu [[Enewetak]], uključujući termonuklearnu spravu, 8. maja, osnovu za prvu hidrogenskku bombu sledeće godine. * [[9. 4.]] - Potpisan trgovački ugovor FNRJ sa Grčkom. [[Datoteka:MacArthur parade in Chicago April 26,1951.jpg|mini|200px|left|Parada za MacArthura u Čikagu]] * [[11. 4.]] - [[Douglas MacArthur]] razrešen komande u Koreji, što izaziva buru protesta. Komandu preuzima [[Matthew Ridgway]] (do 1952). * 11. 4. - [[Kamen iz Sconea]], odnet iz Westminsterske opatije prošlog decembra, ostavljen je u Arbroathskoj opatiji - vraćen u London a u Škotsku zvanično prenesen 1996. * [[13. 4.|13]] - [[15. 4.]] - Generalni sekretar UN [[Trygve Lie]] posetio Jugoslaviju. * [[april]] - Jugoslovenska vlada traži oružje i vojnu opremu od [[SAD]], [[UK|V. Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] ([[Harry Truman]] odobrio 29 miliona dolara u sirovinama i opremi)<ref name="Col"/>. U Londonu se od aprila do juna održava Tripartitna konferencija o pomoći Jugoslaviji. * april - [[Jack Kerouac]] za 20 dana otkucao prvu verziju ''[[On the Road]]'' na rolni papira od 37 m (objavljen 1957). * april - Izdata pjesma ''[[Rocket 88]]'', [[rhythm and blues]] a možda i prva [[rock and roll]] pjesma. [[Datoteka:1951 CECA ECSC.jpg|mini|250px|Potpisi na [[Pariški ugovor (1951)|Pariškom ugovoru]]]] * [[18. 4.]] - Godinu dana nakon [[Schumanova deklaracija|Schumanove deklaracije]] potpisan je [[Pariški ugovor (1951)|Pariški ugovor]]: osnovana [[Evropska zajednica za ugljen i čelik]] (na snazi od 1952, zajedničko tržište 1953). Ovim je prevaziđena Međunarodna uprava za Rur. * 18. 4. - Umro predsednik Portugala maršal [[Óscar Carmona]]. Pravu vlast ima [[António de Oliveira Salazar|Salazar]], njegov kandidat gen. Francisco Craveiro Lopes će dobiti izbore bez protivkandidata (do 1958). * {{circa}} [[19. 4.]] - Tito na [[Bled]]u operisao žuč<ref>[http://foto.mij.rs/site/gallery/350/allphotos Razni momenti posle operacije do Prvog maja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161211163003/http://www.foto.mij.rs/site/gallery/350/allphotos |date=2016-12-11 }}. foto.mij.rs</ref>; u ovo vreme je "obnarodovana" veza Josipa Broza i [[Jovanka Broz|Jovanke]]<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=451714 Tajna sa Dedinja]. vreme.com 4. maj 2006.</ref>. * [[20. 4.]] - Mađarski ministar unutarnjih poslova Sándor Zöld ubio svoju porodicu i sebe dan nakon što ga je na partijskom kongresu kritikovao [[Mátyás Rákosi]] (smenjen je i razrešen partijskih funkcija). * [[22. 4.]] - Kinezi pokreću veliku prolećnu ofanzivu u Koreji - zauzimaju nešto terena, ali na kraju imaju velike gubitke. * [[24. 4.]] - Nesreća kod stanice Sakuragichō u Yokohami: 106 putnika stradalo u zapaljenom vagonu. * 24. 4. - Jugosloveni optužuju rumunsku patrolu da je prešla granicu, ranije tokom meseca ustreljen graničar. (NYT) * [[27. 4.]] - Sporazum SAD i Danske o odbrani [[Grenland]]a: SAD će imati dosta kontrole na tom ostrvu. * 27. 4. - Prikazan film ''[[The Thing from Another World]]''. * [[28. 4.]] - Novi iranski premijer je [[Mohammad Mosaddegh]] (do 1953), zastupnik nacionalizacije naftne industrije. Medžlis 30-tog jednoglasno za nacionalizaciju naftne industrije (→ [[[[Nacionalna iranska naftna kompanija|NINK]]). === Maj/Svibanj === [[Datoteka:1951 Indochina (30583518180).jpg|mini|120px|Aktivnost [[Viet Minh]]a u Indokini]] * [[1. 5.]] - [[Jugovinil]] izneo prve proizvode na tržište<ref>Ostojić, Stevo. [https://www.znaci.org/00003/600.php?broj=167 Naše godine - Nova Jugoslavija s naslovnih strana 1943-1983, str.157]. znaci.net</ref> (od 1991. [[Adriachem]], zatvoren 2011.). * 1. 5. - Savet Evrope prima [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] u puno članstvo, sutradan i protektorat [[Saarland]]. * [[1. 5.]] - [[1. 6.]] - Izložba slika [[Petar Lubarda|Petra Lubarde]] u Umetničkoj galeriji ULUS-a u Beogradu izaziva protivrečne kritike, burne reakcije i polemike - odlučujući korak u pravcu prevazilaženja dogmatizma u likov­noj umetnosti<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 210</ref>. * [[5. 5.]] - Obrambeni sporazum između SAD i [[Island]]a, Amerikanci se vraćaju u bazu Keflavik (do 2006). * 5. 5. - Oslobođeno 1.097 simpatizera Kominforma, za "dobrovoljni rad" na pruzi Breza - Vareš. (NYT) * [[6. 5.]] - Izbori u Boliviji: [[Víctor Paz Estenssoro]] iz opozicionog Revolucionarnog nacionalističkog pokreta neočekivano dobio najviše glasova. Ne priznajući to, predsednik [[Mamerto Urriolagoitía]] 16-og prepušta položaj gen. [[Hugo Ballivián|Hugu Balliviánu]] (samopuč nazvan ''Mamertazo'', Ballivián je oboren sledeće godine u Bolivijskoj nacionalnoj revoluciji). [[Datoteka:King Farouk and Queen Nariman of Egypt.JPG|mini|180px|Faruk i Nariman]] * 6. 5. - Egipatski kralj [[Faruk I od Egipta|Faruk]] se oženio sa [[Narriman Sadek]] - nakon raskošnog venčanja dolaze bajoslovna tri medena meseca u Evropi * ca. 8. 5. - Jugoslavija traži izručenje [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]] iz SAD (uhapšen ca. 29. 8., pušten uz kauciju sledećeg meseca?). * 15. 5. - Narodni front Jugoslavije traži ujedinjene dve zone Trsta. (NYT) * [[maj]] - FNRJ: ukinut obavezan otkup mesa, mleka, krompira, pasulja/graha, sena i slame, ostaje za hleb/kruh, žito, pirinač/rižu, mast i vunu<ref name="Col"/>. * maj - [[Kuomintang u Burmi|Kuomintang iz Burme]] upada u NR Kinu - prešli su stotinak kilometara pre nego što ih je potukla Narodnooslobodilačka armija. Još jedan neuspešan pokušaj u julu. * maj - [[Operacija Ezra i Nehemija]]: avionska evakuacija Jevreja iz Iraka u Izrael traje do početka sledeće godine, pospešena je pronalaskom navodnih cionističkih ostava oružja. U Bagdadu će od 100.000 Jevreja ostati 5.000. * [[18. 5.]] - U švedskom [[Lund]]u je osnovana firma ''[[Tetra Pak]]'' - u početku prave tetraedarska pakovanja, proboj dolazi polovinom '60-tih sa Tetra Brikom. * [[20. 5.]] - Snage UN uzvraćaju na kinesku prolećnu ofanzivu - poslednja velika operacija traje do kraja juna i poništava kineske dobitke u prolećnoj ofanzivi. * [[21. 5.]] - [[10. 6.]] - Izložba u Devetoj ulici: početak Njujorške škole [[Apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]] - Njujork preuzima prvenstvo od Pariza. * 22. 5. - NYT javlja da je uhapšen šef metalskih sindikata, pod optužbom da je povezan sa "podzemnom kominformovskom organizacijom" u Beogradu. [[Datoteka:Signing the Treaty of Liberation of Tibet.jpg|mini|220px|Potpisivanje sporazuma o Tibetu]] * [[23. 5.]] - [[Pripajanje Tibeta Kini]]: Predstavnici Dalaj lame potpisali u Pekingu Sporazum od 17 tačaka za mirno oslobođenje [[Tibet]]a. * 23. 5. - Jugoslavija traži od Argentine izručenje [[Ante Pavelić]]a i drugih ustaških lidera. (NYT) * ca. 25. 5. - Omogućene penzije i zdravstveno osiguranje za sveštenike u FNRJ. (NYT) * [[28. 5.]] - Prvo izdanje radio-komedije ''[[The Goon Show]]'' na BBC-ju, u početku pod nazivom ''Crazy People'' - emitira se do 1960, ima veliki utjecaj na britanski humor i kulturu. * [[29. 5.]] - [[Jean Malaurie]] i inuitski pratilac Kutsikitsoq su stigli do [[geomagnetski pol|geomagnetskog pola]] na severozapadu [[Grenland]]a. Sledećeg meseca nailaze na, tada tajnu, američku avio-bazu Thule (dan. [[Pituffik (baza)|Pituffik]]). * [[31. 5.]] - U Zagrebu osnovan Zavod za geofizička istraživanja, kasnija tvrtka [[Geofizika (tvrtka)|Geofizika]]. * 31. 5. - Uhapšeni Vojo Srzentić, supruga [[Dragica Srzentić|Dragica]] i brat Nikola (osuđeni na 15 odn. 10 godina zatvora, pušteni su 1956. odn. '55, Nikola umro u istražnom zatvoru; NYT 12. 6.: Srzentiću je pripisan nestanak finansijskih podataka iz pregovora sa IBRD). === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:1951 Middle East Oil (30583518490).jpg|mini|Nafta na Bliskom istoku]] * [[3. 6.]] - IV plenum CK [[KPJ]], referat [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] "Za dalje jačanje pravosuđa i zakonitosti" - ima "krupnih slabosti i nedostataka" u radu UDB-e i organa unutrašnjih poslova, 47% Udbinih hapšenja [[1949]] bilo neopravdano, organi prekoračivali ovlašćenja; kritikuje se način primene "administrativnih kazni" (u vezi otkupa i kolektivizacije); CK kritikuje rad pravosuđa. * [[4. 6.]] - ''Dennis v. United States'': Vrhovni sud presudio da generalni sekretar [[KP SAD]] Eugene Dennis nije imao pravo na slobodu govora po Prvom amandmanu ako se radilo o zaveri za rušenje vlade - ''Yates v. United States'' 1957. to sužava na jasnu i neposrednu opasnost a ''Brandenburg v. Ohio'' 1969. praktično obara. * 5. 6. - Mađarska proteruje jugoslovenskog otpravnika poslova jer je ranije navodno prebijen mađarski diplomata. Sutradan, Bugarska proteruje jugoslovenskog vojnog atašea. * [[8. 6.]] - U Nemačkoj pogubljena četvorica SS oficira osuđenih na [[Einsatzgruppen suđenje|Einsatzgruppen suđenju]] ([[Paul Blobel|Blobel]], [[Werner Braune|Braune]], [[Otto Ohlendorf|Ohlendorf]] i [[Erich Naumann|Naumann]]), takođe i [[Oswald Pohl]]. * 8. 6. - [[JAT]]-ov [[DC-3]] se prinudno spustio zbog požara u Vitelsbahu u Nemačkoj (među putnicima i mladi sin američkog ambasadora u FNRJ Georgea Allena) - svi su preživeli, čak je spašena i pošta. * {{circa}} [[9. 6.]] - Željeznička nesreća kod Virovitice<ref>[http://foto.mij.rs/site/gallery/371/allphotos Put za Brione: Na mestu železničke nesreće kod Virovitice]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. foto.mij.rs</ref>. * [[10. 6.]] - Iranska zastava na sedištu Anglo-iranske naftne kompanije u Khorramshahru - Britanci su se 26. 5. obratili međunarodnom sudu pravde, uvešće embargo na kupovinu iranske nafte. * ca. 13. - 14. 6. - Jugoslovenski plivači (vaterpolisti) "nestali" u Austriji. * ca. 13. 6. - Jugoslovenski vojnik ubijen na rumunskoj granici. Radio Beograd 17-og javlja o upadu na bugarskoj granici i "otmici" graničara. (NYT) [[Datoteka:Korean-War-feb-51-jul-53.png|mini|220px|Koreja]] * 16. 6. - Osude 16 katoličkih svećenika (?) u FNRJ, uključujući šefa katoličke škole. (NYT) * [[18. 6.]] - [[Deportacije u Baragan]]: iz [[Socijalistička Republika Rumunija|rumunskog]] Banata proteruju do 45.000 pripadnika nacionalnih manjina i politički nepouzdanih osoba (većina se vraća 1956). * 18. 6. - [[Prvi indokineski rat]]: završava se Bitka na reci Day, Vietmin je ponovo pretrpeo velike gubitke. Sledi pat-pozicija do 1953. * 18. 6. - Sporazum između SAD i Saudi Arabije o uzajamnoj obrambenoj pomoći i o zrakoplovnoj bazi u Dhahranu: prodaja oružja i obuka saudijske vojske. * 18. 6. - Usvojen je prvi amandman na [[Ustav Indije]]: ukinut je [[zamindar]]ski sistem zemljoposednika-feudalaca koji su naplaćivali porez. * [[21. 6.]] - [[Theodor Körner]] je novi predsednik Austrije, prvi direktno izabran. * [[22. 6.]] - Gen-puk. [[Koča Popović]], načelnik generalštaba, završio posetu SAD - tražena pomoć u oružju. * [[29. 6.]] - JAT-ov avion, verzija Ju-52, pao kod Rijeke usljed oluje - 14 mrtvih. * 29. 6. - Pobuna na "Manhattanu": tajlandska mornarica zarobila premijera maršala [[Plaek Phibunsongkhram|Phibuna]], ali vojska, avijacija i policija su ostali verni i razbili pokušaj nakon borbi. * [[30. 6.]] - Gen. Ridgway šalje poruku kineskom i severnokorejskom vođstvu za početak pregovora, što ovi prihvataju. Front se ustalio na liniji Kansas-Wyoming, desetak kilometara od 38. paralele - bez većih promena do potpisivanja [[Korejski sporazum o primirju|primirja 1953]]. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Počinje djelovanje [[Plan iz Colomba|Plana iz Colomba]] za ekonomsku suradnju u južnoj i jugoistočnoj Aziji. * [[2. 7.]] - U češkom mestu Babice ubijena trojica članova narodnog odbora, što će pokrenuti niz procesa protiv seljaka i sveštenika. * [[3. 7.]] - Na kongresu u Frankfurtu obnovljena [[Socijalistička internacionala]]. * [[4. 7.]] - Bell Labs objavljuje otkriće [[tranzistor]]a (''grown-junction transistor'', rad Williama Shockleya 1948.). Iste godine General Electric i RCA razvijaju ''alloy-junction transistor''. * ca. 4. 7. - Vatikan odbija predlog vlade FNRJ da oslobodi Stepinca ako će napustiti zemlju. (NYT) [[Datoteka:Fruška gora - spomenik na Iriškom vencu, WWII memorial 03.jpg|mini|180px|[[Spomenik Sloboda]]]] * [[7. 7.]] - Na Iriškom vencu otkriven [[Spomenik Sloboda]]. * [[10. 7.]] - U Parizu se sastali general Koča Popović i glavni zapovednik [[NATO]]-a [[Dwight D. Eisenhower]]. * 10. 7. - Počeli mirovni pregovori u Koreji, u [[Kaesong]]u, koji traju dve godine, kao i pat-pozicija na ratištu. * [[13. 7.]] - Vrhunac Velike poplave 1951. u [[Kanzas]]u i [[Missouri]]-ju. * jul - Nedjeljnik "Srpska riječ" postaje mjesečnik (od 1955. "Prosvjeta"). * [[16. 7.]] - Počeli pregovori vlade FNRJ sa vladama SAD, Francuske i V. Britanije o ekonomskoj pomoći (usvojeni Bledski ed-memoari). * [[16. 7.]] - [[Belgija|Belgijski]] kralj [[Leopold III. od Belgije|Leopold III.]] abdicirao je u korist sina [[Baudoin I.|Baudoina I.]] (do 1993). * 16. 7. - Objavljen roman "[[Lovac u žitu]]" [[J. D. Salinger]]-a. * [[17. 7.]] - U Amanu ubijen donedavni libanski premijer [[Riad Al Solh]] - osveta za pogubljenje [[Antoun Saadeh|Antouna Saadeha]], osnivača Sirijske socijalne nacionalističke partije, 1949. [[Datoteka:King Abdullah I of Jordan visiting the Dome of the Rock in Jerusalem, 1 June 1948.png|mini|Abdulah I posjećuje Kupolu na stijeni 1948.]] * [[20. 7.]] - [[Jordan]]ski kralj [[Abdulah I]] ubijen u džamiji [[Al Aksa]], zamalo je stradao i unuk [[Hussein I od Jordana|Hussein]]. Nasleđuje ga sin [[Talal Jordanski|Talal]] (prinuđen na abdikaciju sledeće godine u Husseinovu korist). * [[21. 7.]] - Sovjetski zamenik premijera [[Vjačeslav Molotov]] i maršal [[Georgij Žukov]] u Varšavi - upozoravaju [[Poljska|Poljsku]] protiv "titoističke" politike, Molotov: narodi Jugoslavije će naći put do slobode i likvidacije Titovog fašističkog režima. Tito odgovara oko 28-og da "leševi mnogih nacija leže u Sibiru". (NYT 29. 7.) * [[24. 7.]] - Usvojen je privremeni sporazum o [[Europska obrambena zajednica|Europskoj obrambenoj zajednici]] - renaoružavanje zapadne Njemačke, uz zajedničku europsku vojsku. Ugovor je potpisan 1952, ali su ga Francuzi odbili ratificirati 1954 - Z. Njemačka ulazi u NATO 1955. * [[26. 7.]] - Premijera u Engleskoj Diznijevog crtanog filma "[[Alisa u zemlji čuda]]". * [[28. 7.]] - U Ženevi potpisana [[Konvencija o statusu izbeglica]], na snazi od 1954, modifikovana protokolom iz 1967. * [[30. 7.]] - Prvi [[Bayreuthski festival]] poslije rata. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Segvic zgrada-Vukovarska.JPG|mini|200px|[[Neven Šegvić|Šegvićeva]] zgrada u [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Vukovarskoj]]]] * [[1. 8.]] - FNRJ: Ukaz o ukidanju ratnog stanja sa Nemačkom. * [[2. 8.]] - U Poljskoj uhapšen bivši Prvi sekretar Radničke partije [[Władysław Gomułka]] (pušten 1954, ponovo na čelu partije 1956-70) * 3. 8. - Jugoslavija optužuje Rumuniju i Mađarsku za provokacije na granici. (NYT) * [[5. 8.]] - Tito se na Brionima sreo sa britanskim političarem [[Aneurin Bevan|Aneurinom Bevanom]]. * 5. 8. - U Istočnom Berlinu otvoren treći [[Svetski festival omladine i studenata]]. * 11. 8. - U FNRJ 11-orica osuđeni kao sovjetski špijuni, jedan oslobođen. (NYT) * [[13. 8.]] - [[Strumička petorka]]: ubijena petorica studenata bliskih VMRO. * avgust - Tito u intervjuu: nije isključeno da će u Jugoslaviju biti pozvana američka vojna misija (opasnost od invazije "veća nego ikad", Tito je na Brionima 9. 8. primio američkog ambasadora [[George V. Allen|Allena]] i delegaciju povodom izvršenja američke pomoći u hrani). * avgust - Po pisanju NY Timesa seljaci u FNRJ namerno usporavaju vršidbu, a i mašinerija je loša. Lokalni partijski šefovi iznuđuju žito, obavezan otkup se produžuje, advokati upozoreni da više ne sastavljaju peticije za napuštanje zadruga. (NYT, 14, 16, 19, 20, 23, 25, 26. 8.) U avgustu je isporučeno 71% kvote za pšenicu (NYT 14. 9.) * [[16. 8.]] - U mestu [[Pont-Saint-Esprit]] na jugu Francuske počinje masovno trovanje praćeno psihotičnim epizodama, pretpostavlja se da je uzrok [[ergotizam]] od lošeg brašna. * 18. 8. - 5. 9. - Bitka za Bloody Ridge: snage UN zauzimaju greben sa koga je navođena artiljerijska vatra. * 21. 8. - Voz na pruzi Beograd - mađarska granica iskočio iz šina - 10 mrtvih. (NYT) * [[22. 8.]] - Veliki miting u Buenos Airesu u korist kandidature [[Eva Perón|Eve Perón]] za potpredsednika, ali vojska ne popušta - [[Juan Perón]] dobija novi mandat u novembru, a Eva je ionako smrtno bolesna. * [[23. 8.]] - Komunisti prekidaju pregovore u Koreji, tvrde da je povređena neutralna zona Kaesonga. * 23. 8. - FNRJ obaveštava Dunavsku komisiju da će uvesti sopstvena pravila plovidbe. (NYT) * [[28. 8.]] - Objavljen dogovor SAD, Britanije i Francuske o 50 miliona dolara pomoći Jugoslaviji za nabavku sirovina za ostatak godine<ref name="Col"/>; u naredne tri godine ukupna vrednost tripartitne pomoći 492,9 mil. dolara (od čega 406,9 od SAD). * [[31. 8.]] - Završen je Proces generalima u [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj NR]]: generali su dobili doživotne kazne a među drugim oficirima je 40 smrtnih kazni, 20 izvršenih. * 31. 8. - 21. 9. - Bitka za Punchbowl: tokom prekida pregovora, snage UN žele korekciju fronta. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - U San Francisku potpisan ugovor [[ANZUS]] - vojni savez [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[SAD]]. * 1. 9. - Otvorena livnica čelika u ljubljanskom [[Litostroj]]u. * [[4. 9.]] - Smrt književnika [[Louis Adamič|Louisa Adamiča]] u SAD - verovatno samoubistvo, tada se spekulisalo sa mogućim političkim ubistvom. * [[5. 9.]] - Britanski kompjuter LEO izvršava prvu poslovnu aplikaciju, u novembru je uposlen u firmi. * [[6. 9.]] - Stogodišnjica Njegoševe smrti. [[Datoteka:Treaty of peace with japan.jpg|mini|[[Ugovor iz San Franciska]]]] * [[8. 9.]] - Potpisan [[Ugovor iz San Franciska]], mirovni ugovor sa [[Japan]]om (Indija, Burma i Jugoslavija nisu želele da učestvuju, SSSR i još par nisu potpisali). * 8. 9. - Potpisan Američko-japanski bezbednosni ugovor, kojim je omogućen ostanak američkih trupa u Japanu i nakon kraja okupacije. * [[10. 9.]] - [[Abadanska kriza]]: V. Britanija uvela ekonomski bojkot [[Pahlavi (dinastija)|Irana]] zbog nacionalizacije naftne kompanije. Luka [[Abadan]] je blokirana, povučeno je osoblje. * 10. 9. - ''[[Rashōmon (film)|Rashōmon]]'' je dobio zlatnog lava u Veneciji, što skreće pažnju na japanski film. * [[11. 9.]] - Čehoslovački voz sa 113 ljudi probio nemačku granicu kod [[Selb]]a. * [[12. 9.]] - Jugoslavija uložila prvu formalnu žalbu UN zbog incidenata na granicama sa susedima iz Sovjetskog bloka, povodom napada iz [[Albanija|Albanije]] [[2. 9.]] (poginula dvojica graničara). * 13. 9. - 15. 10. - Bitka za Heartbreak Ridge: nakon teških borbi, snage UN zauzimaju i greben desetak kilometara udaljen od Bloody Ridgea. * septembar - Novi manevri u Mađarskoj. * [[18. 9.]] - Premijera filma "[[A Streetcar Named Desire (film, 1951)|Tramvaj zvani želja]]". * 18. 9. - Premijera ''[[The Day the Earth Stood Still (film, 1951)|The Day the Earth Stood Still]]''. * 18. 9. - Grad Zagreb poklonio konzulatu SAD kompleks na uglu Zrinskog trga 13 i Braće Kavurića 2 (veleposlanstvo od 1992 do 2003). * [[20. 9.]] - Samit [[NATO]] u Ottawi: upućena pozivnica [[kraljevina Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]] (prvo proširenje, [[1952]]). * 20. 9. - Operacija Jesen: prva tura proterivanja iz [[Litvanska SSR|Litvanske SSR]] u Sibir ljudi koji se protive kolektivizaciji, oko 20.000 osoba. * [[22. 9.]] - Referendum o zabrani KP Australije: odbijeno sa 50,56% glasova. * 26. 9. - [[Evropska radiodifuzna unija]] (EBU) prima Jugoslaviju. (NYT, pominje se i 1950) * [[26.9.|26]] - [[28. 9.]] - U Evropi se vidi plavo Sunce, zbog šumskih požara u Kanadi četiri meseca ranije. * [[28. 9.]] - Generalni direktor [[UNESCO]]-a [[Jaime Torres Bodet]] posetio Jugoslaviju. * 28. 9. - U Zapadnoj Nemačkoj, u Karlsruheu, osnovan Ustavni sud. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Dnevnik [[Radio Beograd]]a u 19 časova se od sada emituje kao redovna info-emisija. * 2. 10. - "Borba" izveštava da zemlje Kominforma koriste balone za slanje letaka. (NYT) * [[6. 10.]] - [[Malaja|Malajsko]] vanredno stanje: komunistička gerila ubila britanskog Visokog komesara u Federaciji Malaja, Sir Henryja Gurneya. * 5 - 20. 10. - U Aleksandriji održane prve [[Mediteranske igre]], Jugoslavija na 6-tom od 9 mesta sa 15 medalja. * 6-[[8. 10.]] - Drugi Kongres sindikata Jugoslavije održan u Zagrebu. * [[10. 10.]] - Američki Zakon o uzajamnoj sigurnosti je zamena za [[Maršalov plan]]. Proizvodnja u zemljama koje su primale pomoć je oko 35% veća nego pred rat, mada nije jasno u kojoj meri zbog plana. * [[14. 10.]] - Prijem generala [[J. Lawton Collins|Lawtona Collinsa]], načelnika štaba kopnene vojske SAD kod predsednika Tita (inače, Collins je stric astronauta [[Michael Collins (astronaut)|Michaela]]). [[Datoteka:I Love Lucy title.svg|mini|150px|''[[I Love Lucy]]'']] * [[15. 10.]] - Početak originalnog emitiranja ''[[I Love Lucy]]'', jedne od najpopularnijih TV-serija svih vremena - 180 epizoda u šest sezona. * [[16. 10.]] - Ubijen [[pakistan]]ski premijer [[Liaquat Ali Khan]], nasleđuje ga Bengalac [[Khawaja Nazimuddin]] (do 1953). * 14 - 19. 10. - Oluje u Italiji: Sicca d' Erba na Sardiniji 16-og dobija 544 mm, poplave su i na Kalabriji i Siciliji, sa 70 mrtvih. * [[17. 10.]] - Dvojica JAT-ovih pilota sa avionom DC-3 prebegla u Švajcarsku, gde su zatražili azil za sebe i članove porodice, koji su bili u avionu. * [[20. 10.]] - ''Johnny Bright Incident'' - crni igrač kolečkog [[Američki fudbal|američkog fudbala]] napadnut od belog igrača protivničkog tima. * [[21. 10.]] - NY Times izveštava da je seljačko usporavanje setve pšenice u Srbiji najštetnije; krajem meseca se pominje "aktivni otpor" setvi u Hrvatskoj. U isto vreme vlada zamrzava plate da bi suzbila inflaciju. Ali seljaci skupo naplaćuju svoje proizvode na pijacama (NYT 9. 11.) * 21. 10. - Syama Prasad Mukherjee osniva nacionalističku partiju Bharatiya Jana Sangh, koja će 1980. prerasti u [[Bharatiya Janata]]. * [[22. 10.]] - JAT-ov DC-3 pao kod Skoplja - 12 mrtvih.<ref>[https://aviation-safety.net/database/record.php?id=19511022-0 JAT Douglas C-47A-20-DK (DC-3) Skopje 19511022]. aviation-safety.net</ref> * [[23. 10.]] - Skup za mir i međunarodnu suradnju u [[Zagreb]]u, jugoslovenski predstavnik Vidmar brani formiranje [[NATO]]-a, kao "opravdanu reakciju zapadnih sila protiv sovjetskog imperijalizma"<ref name="Col"/>. * [[24. 10.]] - [[Pripajanje Tibeta Kini]]: tibetanska vlada je navodno prihvatila sporazum sa NR Kinom, čija vojska dva dana kasnije ulazi u Lasu. Dalaj lama će se nakon bekstva 1959. odreći sporazuma. * 24. 10. - Zvanično okončano ratno stanje između SAD i Nemačke. * {{circa}} [[25. 10.]] - U FNRJ donesene uredbe o dodacima na decu, o novčanoj naknadi umesto bonova za prehranu, o stipendijama i o cenama zanatskih proizvoda i usluga. * ca. 25. 10. - "Sudar" u Jugoslaviji "između Beograda i Skoplja" - 12 poginulih, uključujući jednog Amerikanca. (NYT) * 25. 10. - Vanredni parlamentarni izbori u [[UK]]: povratak [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] na premijersku poziciju nakon šest godina [[Clement Attlee|Clementa Attleea]] (do 1955) - konzervativci dobili 321 mandat (+23), laburisti 295 (-20, mada su dobili više popularnih glasova), liberali 6 (-3). * 25. 10. - Nastavljeni pregovori u Koreji, sada u selu [[Panmunjom]]. * [[27. 10.]] - Pošto je egipatska wafdistička vlada [[Mostafa El-Nahas|Nahas-paše]] 8-og jednostrana poništila [[Anglo-egipatski ugovor (1936)|Anglo-egipatski ugovor iz 1936.]], kralj [[Faruk]] se proglasio za kralja [[Sudan]]a, što je delimično priznato. Britanske snage u zoni Sueckog kanala se sada smatraju neprijateljskim, dolazi do sukoba sa gerilom. * [[28. 10.]] - [[Juan Manuel Fangio]] prvi put postaje šampion Formule 1. * [[31. 10.]] - Prosvjedi studenata u Zagrebu protiv profesora [[Rajko Kušević|Rajka Kuševića]]<ref>T. Jakovina, ''Američki komunistički saveznik'', p. 482</ref> * 31. 10. - NYT piše da gen. [[Peko Dapčević|Dapčević]] traži 100 atomskih bombi, objavljuje demanti 2. novembra. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Operacija Buster–Jangle: atomske probe u Nevadi su praćene i vežbama vojske Desert Rock. * 6. 11. - Orient Simplon express udario u lokalni voz kod Vinkovaca, 17 mrtvih. (NYT) * 7. 11. - Predsednik Truman obaveštava Kongres da će Jugoslavija dobiti pomoć po Zakonu o uzajamnoj sigurnosti. (NYT) * [[8. 11.]] - Prikazan ''[[Quo Vadis (film, 1951)|Quo Vadis]]'', najunosniji film iz ove godine. * [[10. 11.]] - [[Mingrelijska afera]]: u [[Gruzijska SSR|Gruzijskoj SSR]] počinju hapšenja visokih partijskih ličnosti povezanih sa [[Lavrentij Berija|Berijom]]. * [[11. 11.]] - [[Juan Peron]] reizabran za argentinskog predsednika. * [[13. 11.]] - Skupština UN u Parizu glasala da sasluša jugoslovenske optužbe o neprijateljskoj aktivnosti [[SSSR]]-a i njenih šest evropskih satelita protiv Jugoslavije (''ad hoc'' Politički komitet započeo razmatranje nacrta rezolucije [[26. 11.]])<ref name="Col"/>. * [[14. 11.]] - U Beogradu potpisan Sporazum o vojnoj pomoći između [[SAD]] i Jugoslavije; u Beogradu postavljena američka savetodavna grupa o vojnoj pomoći (na snazi je do 1959.). * 14. 11. - Rijeka Po plavi [[Polesine]], stradalo je stotinak ljudi. * 14. 11. - Bitka za Hòa Bình: Francuzi lako ulaze u [[Hòa Bình]], ali Vijetnamci vrše kontraofanzivu tako da će grad biti napušten u februaru. * novembar - CK KPJ: Uputstvo o putevima socijalističkog preobražaja sela (biće napuštene "administrativne mere" tj. prinuda u kolektivizaciji). * [[16. 11.]] - Pošto je u [[Nepal]]u zbačena premijerska [[dinastija Rana]], počinje period ustavne monarhije [[dinastija Šah|dinastije Šah]] (do uvođenja republike 2008). * [[19. 11.]] - Britanski ministar ino. poslova [[Anthony Eden]] u parlamentu daje punu podršku Jugoslaviji. * 19. 11. - Američki vojni C-47 na letu iz Nemačke u Beograd zalutao u Mađarsku, gde je prinuđen na spuštanje<ref>[https://aviation-safety.net/database/record.php?id=19511119-1&lang=de Flugunfall 19 NOV 1951 einer Douglas C-47A-90-DL (DC-3) 43-16026 - Papa]. aviation-safety.net</ref> (Sovjeti objavljuju 2. 12.). Američki avion koji je tragao za njim prinuđen na sletanje u Puli, Jugoslavija se izvinjava. (NYT 23. 11.) * 19. 11. - Britanske snage zauzele Ismailiju u sueckoj zoni, u okršajima ima mrtvih. * [[23. 11.]] - Uhapšen [[Rudolf Slánský]], zamenik premijera Čehoslovačke i donedavni generalni sekretar partije, kao i još 13 funkcionera, od toga 10 Jevreja (suđenje dogodine). * 24. 11. - Jugoslavija optužuje zemlje Kominforma za 2.515 graničnih incidenata za četiri godine, Mađarska i Albanija imaju kontraoptužbe. (NYT) * [[26. 11.]] - Izložena žalba FNRJ političkom komitetu na Generalnoj skupštini OUN na neprijateljsku delatnost istočnih zemalja (SSSR, Bugarska, Mađarska, Rumunija, Albanija, kao i Čehoslovačka i Poljska). * 26. 11. - Australski Teritorij Papua i Nova Gvineja dobila Zakonodavno vijeće (neovisnost 1975). * [[27. 11.|27]] - [[30. 11.]] - U Beogradu održana 2. Generalna skupština Međuna­rodne federacije organizacija bivših boraca, menja ime u [[Svetska federacija veterana]]. * [[29. 11.]] - Predsednik Tito odlikovan [[Orden junaka socijalističkog rada|Ordenom junaka socijalističkog rada]], kao i [[Moša Pijade]] i [[Boris Kidrič]]. * 29. 11. - General [[Adib Šišakli]] izvodi puč u Siriji, za predsednika i premijera će biti postavljen njegov asistent [[Fawzi Selu]] (do 1953), zavode režim policijske države. * 29. 11. - Tihi puč na Tajlandu: dva dana pre povratka kralja [[Bhumibol Adulyadej|Bhumibola]], grupa vojnih komandanata vraća ustav iz 1932. i ojačava poziciju vojske u politici. Premijer maršal [[Plaek Phibunsongkhram|Phibun]] se protivi ali na kraju prihvata svršen čin. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Krasic187.JPG|mini|[[Krašić]]]] * [[1. 12.]] - Uz manje amandmane, Politički komitet UN prihvatio jugoslovensku rezoluciju o neprijateljskoj aktivnosti SSSR protiv nje. * [[5. 12.]] - Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] u [[Krašić]]u, u kućnom pritvoru, nakon odsluženih pet od 16 godina zatvora. * [[6. 12.]] - Usled nemira, proglašeno vanredno stanje u Egiptu. * [[7. 12.]] - Raspušten [[UNSCOB]] (Specijalni komitet Ujedinjenih nacija o Balkanu), formiran [[1947]] da bi sprečio pomoć gerili u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]. * 7. 12. - Zagrebačka umjetnička grupa [[EXAT 51]] se oglasila manifestom. * 8. 12. - Objavljeno da će Jugoslavija i Zapadna Njemačka uspostaviti odnose. (NYT) * 10. 12. - Objavljeno da će od Nove godine biti obnovljeno tržište za industrijske i rudarske proizvode u FNRJ. (NYT) * 11. 12. - Prva grupa jugoslovenskih letača na obuci pri USAF. (NYT) * [[14. 12.]] - Rezolucija 509 (VI) Generalne skupštine UN u vezi jugoslovenske žalbe - zabrinutost, preporuka mirnog rešavanja problema. * decembar - U NR [[Kina|Kini]] započeta [[Kampanja tri anti]]: protiv korupcije, rasipanja i birokratije, na koju se u januaru nadovezuje Kampanja pet anti. * [[17. 12.]] - U Švedskoj prikazan film ''[[Hon dansade en sommar|Plesala je jedno leto]]'' - zabranjen u nekoliko zemalja zbog golotinje. * 17. 12. - Teška krstarica ''Des Moines'', admiralski brod [[Šesta flota|Šeste flote]], u posjeti Rijeci dočekan s 21 plotunom. Komandant flote Matthias B. Gardner se sutradan sastaje s Titom u Beogradu. (NYT) * [[20. 12.]] - Prošao prvi voz prugom Doboj - Banja Luka. * 20. 12. - Prošle godine osnovana [[Svetska meteorološka organizacija]] postaje agencija UN. * 20. 12. - Kod [[Arco, Idaho]] proradio prvi [[Brzi oplodni reaktor|oplodni reaktor]]. * 20. 12. - Zapadni kandidat Grčka je izabrana za nestalnog člana Saveta bezbednosni UN, umesto Belorusije. [[Datoteka:Medalja 10 godina JNA 2.jpg|mini|150px|10 godina JNA]] * [[22. 12.]] - Jugoslovenska armija menja ime u [[Jugoslovenska narodna armija]]; jedinicama su predate nove zastave (oklopnim jedinicama predate 1. septembra 1954.). * [[24. 12.]] - [[Datoteka:Flag of Libya (1951).svg|30px]] [[Kraljevina Libija]] se osamostalila od britansko-francuske uprave pod trustom UN, na čelu sa [[Idris od Libije|Idrisom]] (traje do [[Moamer Gadafi|Gadafijevog]] prevrata [[1969]]). * 25. 12. - Objavljeno da je FNRJ dobila 61,5 milion dolara završenih proizvoda i sirovina od SAD kao pomoć proizvodnji. (NYT) * [[26. 12.]] - Prikazan je film ''[[The African Queen (film)|The African Queen]]''. * 27. 12. - Jugoslavija optužuje Mađarsku da je zauzela ostrvce na granici. * 28. 12. - Najavljena devalvacija dinara sa 50 na 300 za dolar, radi veće trgovine sa Zapadom. Vlada se nada da će tri zapadne sile pokriti deficit u budžetu od 189 miliona dolara. Ponuđena je amnestija političkim izbeglicama, čiji je broj procenjen na 50.000. (NYT, 29, 30. 12.) * 30. 12. - "Vjesnik" izvještava da seljaci u Hrvatskoj ponovno ustežu obavezni otkup. (NYT) === Kroz godinu === * Osnovano Naučno društvo Bosne i Hercegovine, od 1966. [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija]]. * Osnovan [[Košarkaški klub Bosna]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. * Fenomenalna gledanost filma "[[Bal na vodi (1944)|Bal na vodi]]" (''Bathing Beauty'') u Beogradu: 330.000 gledalaca među 426.000 stanovnika. * Izdata "Bela knjiga o agresivnim postupcima vlada SSSR, Poljske, Čehosolovačke, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Albanije prema Jugoslaviji". * Počela decentralizacija filmske proizvodnje u FNRJ<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 176</ref>. Snimljeni su "[[Bakonja fra Brne (film)|Bakonja fra Brne]]" i "[[Kekec (film)|Kekec]]". * Nestašica novca i hrane u Jugoslaviji usled suše 1950. i blokade od strane istočnih država (SAD od proleća do avgusta šalju 520.000 tona hrane)<ref name="Col"/>. * U drugoj polovini godine dvadesetak ljudi dnevno beži iz Jugoslavije u [[Trst]]<ref>T. Jakovina, p. 405</ref>. * Zbog knjige ''Strah in pogum'', pisac [[Edvard Kocbek]] će naredne godine biti izložen napadima. * [[UNICEF]]-ov [[penicilin]] se koristi u kampanji protiv endemskog [[sifilis]]a u Jugoslaviji, takođe se pomaže modernizacija tamošnje fabrike penicilina<ref>''Collier's Year Book'' za 1951. (Microsoft Encarta 2004), "United Nations"</ref>. * [[Šah]]: [[Borislav Ivkov]] svetski juniorski prvak; [[Svetozar Gligorić]] (državni prvak) pobedio na Staunton Memorijalu u Engleskoj. * Privredni savet odlučio da se izgradi [[pruga Beograd-Bar]], radovi počinju sledeće godine, ali završena je tek [[1976]]<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 300</ref>. * [[Milan Stojadinović]] je u Argentini osnovao novine ''El Economista''. * [[Salvador Dalí]]: "Krist svetog Ivana od Križa". * [[Pablo Picasso]]: "Masakr u Koreji". == 1951. u temama == * Rukovodstvo [[FNRJ]]: ** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]] ** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]]) ** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]] * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Bakonja fra Brne (film)|Bakonja fra Brne]]", "[[Kekec (film)|Kekec]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1951.]]). * [[Spisak država po datumu državnosti|Nova država]]: {| | [[Datoteka:Flag of Libya (1951).svg|thumb|120px|[[Libija]]]] |} == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1951.}} === Januar/Siječanj === * [[8. 1.]] - [[John McTiernan]], filmski režiser * [[9. 1.]] - [[Michel Barnier]], francuski premijer * [[12. 1.]] - [[Kirstie Alley]], glumica († [[2022]]) * 12. 1. - [[Rush Limbaugh]], konzervativni radio-voditelj († [[2021]]) * [[21. 1.]] - [[Petar Luković]], novinar, rok-kritičar († [[2024]]) * [[22. 1.]] - [[Predrag Panić]], glumac * [[30. 1.]] - [[Phil Collins]], engleski glazbenik === Februar/Veljača === * [[4. 2.]] - [[Dragan Stojkov]], slikar * [[14. 2.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler, trener * [[15. 2.]] - [[Jane Seymour (glumica)]] * [[20. 2.]] - [[Gordon Brown]], britanski političar i premijer === Mart/Ožujak === * [[4. 3.]] - [[Zoran Žižić]], predsednik vlade SRJ († [[2013]]) * 4. 3. - [[Kenny Dalglish]], fudbaler, trener * 4. 3. - [[Chris Rea]], muzičar († [[2025]]) * [[7. 3.]] - [[Nenad Stekić]], srpski atletičar, rekorder u skoku u dalj († [[2021]]) * [[17. 3.]] - [[Kurt Russell]], američki glumac * [[24. 3.]] - [[Tommy Hilfiger]], modni kreator * [[27. 3.]] - [[Aleksandar Sanja Ilić]], srpski kompozitor († [[2021]]) === April/Travanj === * [[4. 4.]] - [[Dragan Paskaš]], načelnik generalštaba VJ * [[7. 4.]] - [[Sulejman Kupusović]], bh. pozorišni i filmski režiser († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Sergio Blažić]], hrvatski pjevač i član rock grupe [[Atomsko sklonište]] * 8. 4. - [[Vasil Tupurkovski]], makedonski političar * [[20. 4.]] - [[Nada Blam]], glumica * [[29. 4.]] - [[Dale Earnhardt]], vozač NASCAR († [[2001]]) === Maj/Svibanj === * [[14. 5.]] - [[Robert Zemeckis]], filmski režiser * [[17. 5.]] - [[Ivan Katalinić]], hrvatski nogometni vratar i trener * [[19. 5.]] - [[Slavko Brankov]], hrvatski glumac († [[2006]].) * 19. 5. - [[Joey Ramone]], rok-muzičar († [[2001]]) * [[21. 5.]] - [[Al Franken]], komičar, političar * [[23. 5.]] - [[Anatolij Karpov]], šahovski velemajstor, svetski šampion * 23. 5. - [[Andonis Samaras]], ekonomista, premijer Grčke * [[25. 5.]] - [[François Bayrou]], premijer Francuske * [[28. 5.]] - [[Velimir Ilić]], srpski političar * [[30. 5.]] - [[Zdravko Čolić]], bosanski pjevač zabavne muzike i najveća svejugoslavenska pop-zvijezda * 30. 5. - [[Fernando Lugo]], biskup, predsjednik Paragvaja === Jun/Juni/Lipanj === * [[5. 6.]] - [[Aleksandar Fotez]], TV reditelj († [[2009]]) * [[8. 6.]] - [[Bonnie Tyler]], pevačica († [[2026]]) * 8. 6. - [[Miguel Ángel Moratinos]], španski političar, diplomata * [[11. 6.]] - [[Marijan Beneš]], bokser († [[2018]]) * [[12. 6.]] - [[Sonja Vukićević]], balerina i koreograf * [[19. 6.]] - [[Ayman al-Zawahiri]], jedan od lidera Al Kaide († [[2022]]) * [[29. 6.]] - [[Darko Glavan]], povjesničar umjetnosti († [[2009]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[4. 7.]] - [[Slavica Đukić-Dejanović]], predsednica Narodne skupštine Srbije * [[6. 7.]] - [[Geoffrey Rush]], glumac * [[8. 7.]] - [[Anjelica Huston]], glumica * [[18. 7.]] - [[Elio Di Rupo]], premijer Belgije * [[21. 7.]] - [[Robin Williams]], američki glumac († [[2014]]) * [[28. 7.]] - [[Santiago Calatrava]], španski arhitekt * [[31. 7.]] - [[Vjekoslav Šutej]], dirigent († [[2009]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Željko Rohatinski]], hrvatski ekonomist i guverner NBH * [[8. 8.]] - [[Randy Shilts]], američki novinar i pisac * 8. 8. - [[Louis van Gaal]], fudbaler, trener * 8. 8. - [[Muhamed Morsi]], predsednik Egipta († [[2019]]) * [[20. 8.]] - [[Nura Bazdulj-Hubijar]], bosanskohercegovačka književnica * [[23. 8.]] - [[Ahmed Kadirov]], predsednik Čečenije († [[2004]]) * 23. 8. - [[Nur od Jordana]], kraljica, Huseinova udovica * [[25. 8.]] - [[Rob Halford]], britanski [[hevi metal]] vokalista ''Judas Priest'' * [[30. 8.]] - [[Behgjet Pacolli]], biznismen, predsednik Kosova === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Jim DeMint]], američki političar * 2. 9. - [[Mark Harmon]], glumac * [[3. 9.]] - [[Vojislav Mihailović]], gradonačelnik Beograda * [[5. 9.]] - [[Michael Keaton]], glumac * [[6. 9.]] - [[Šaban Šaulić]], pevač († [[2019]]) * [[7. 9.]] - [[Chrissie Hynde]], rok-muzičarka iz ''Pretenders''-a * [[12. 9.]] - [[Bertie Ahern]], premijer Irske * [[13. 9.]] - [[Salva Kiir Mayardit]], prvi predsednik Južnog Sudana * [[18. 9.]] - [[Dee Dee Ramone]], rok-muzičar († [[2002]]) * [[21. 9.]] - [[Aslan Mashadov]], predsednik Čečenije († [[2005]]) * [[22. 9.]] - [[Mladen Pavković]], hrvatski novinar i publicist * 22. 9. - [[Ljiljana Dragutinović]], srpska glumica * [[25. 9.]] - [[Mark Hamill]], glumac * [[26. 9.]] - [[Haris Džinović]], bosanskohercegovački pjevač * [[28. 9.]] - [[Stojan Župljanin]], optuženik za ratne zločine * [[29. 9.]] - [[Michelle Bachelet]], predsednica Čilea * 29. 9. - [[Jovan Radulović]], srpski književnik († [[2018]]) * 29. 9. - [[Šemsa Suljaković]], pjevačica === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Radiša Urošević]], pevač * [[2. 10.]] - [[Sting]], rok-muzičar, filantrop * [[5. 10.]] - [[Bob Geldof]], rok-muzičar, aktivista * [[7. 10.]] - [[Enki Bilal]], strip crtač * [[23. 10.]] - [[Fatmir Sejdiu]], kosovski političar * [[30. 10.]] - [[Harry Hamlin]], glumac === Novembar/Studeni === * [[4. 11.]] - [[Traian Băsescu]], predsednik Rumunije * [[25. 11.]] - [[Danilo Lazović]], glumac († [[2006]]) * [[26. 11.]] - [[Sulejman Tihić]], član Predsjedništva BiH († [[2014]]) * 26. 11. - [[Ilona Staller]] Cicciolina, glumica * [[27. 11.]] - [[Dražen Dalipagić]], košarkaš († [[2025]]) * 27. 11. - [[Kathryn Bigelow]], filmska redateljka === Decembar/Studeni === * [[8. 12.]] - [[Bill Bryson]], pisac ne-fikcije * [[9. 12.]] - [[Dragan Pantelić]], golman († [[2021]]) * [[19. 12.]] - [[Nada Abrus]], hrvatska glumica * [[22. 12.]] - [[Ivan Šreter]], hrvatski liječnik († [[1991]].) === Kroz godinu === * [[Radovan Stojičić Badža]], general srpske policije († [[1997]]) * [[Vedran Ivčić]], hrvatski pjevač i skladatelj († [[2003]].) * [[Olivera Milosavljević]], istoričarka († [[2015]]) * [[Denis Kuljiš]], novinar, publicist († [[2019]]) * [[Amir Bukvić]], hrvatski glumac i dramatičar * [[Zlatko Manojlović]], gitarista * [[Nikola Poplašen]], predsednik Republike Srpske * [[Milorad Roganović]], novinar, TV voditelj == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1951.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[10. 1.]] - [[Sinclair Lewis]], književnik, nobelovac (* [[1885]]) * [[13. 1.]] - [[Srpko Medenica]], četnički odmetnik (* [[1924]]) * [[27. 1.]] - [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]], maršal i bivši predsednik Finske (* [[1867]]) * [[30. 1.]] - [[Ferdinand Porsche]], inženjer, osnivač firme (* [[1875]]) * [[3. 2.]] - [[Choudhry Rahmat Ali]], pakistanski nacionalista (* [[1895]]) * 3. 2. - [[Gojko Šurlan]], narodni heroj (* [[1909]]) * [[4. 2.]] - [[Miroslav Spalajković]], srpski diplomata (* [[1869]]) * [[8. 2.]] - [[Fritz Thyssen]], industrijalac (* [[1873]]) * [[19. 2.]] - [[André Gide]], francuski književnik, nobelovac (* [[1869]].) * [[12. mart]] - [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[9. 4.]] - [[Sadeq Hedayat]], iranski književnik * [[14. 4.]] - [[Ernest Bevin]], britanski političar (* [[1881]]) * [[29. 4.]] - [[Ludwig Wittgenstein]], austrijski filozof (* [[1889]]) * [[6. maj]] - [[Élie Cartan]], francuski matematičar * [[25. 5.]] - [[Paula Preradović]], pjesnikinja (* [[1887]]) * [[29. 5.]] - [[Fanny Brice]], zabavljačica (* [[1891]]) * [[7. 6.]] - [[Paul Blobel]], SS oficir (* [[1894]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[3. 7.]] - [[Ljubo Wiesner]], književnik, prevoditelj (* [[1885]]) * [[13. 7.]] - [[Arnold Schoenberg]], kompozitor (* [[1874]]) * [[17. 7.]] - [[Panko Brašnarov]], bivši predsednik NOO fronta Makedonije, informbirovac (* [[1883]]) * [[20. 7.]] - [[Abdulah I (Jordan)|Abdulah I]], kralj Jordana (* [[1882]]) * 20. 7. - [[Wilhelm von Preußen (1882–1951)|Wilhelm]], krunski princ Nemačke (* [[1882]]) * [[23. 7.]] - [[Philippe Pétain]], maršal Francuske, kvisling (* [[1856]]) * 23. 7. - [[Robert J. Flaherty]], filmski režiser, producent (* [[1884]]) * [[1. 8.]] - [[Dragić Joksimović]], bivši advokat Draže Mihailovića (* [[1893]]) * [[4. 8.]] - [[Ernst von Weizsäcker]], nemački oficir i diplomata (* [[1882]]) * [[12. 8.]] - [[Dušan Stefanović]], bivši srpski general i ministar vojni (* [[1870]]) * [[14. 8.]] - [[William Randolph Hearst]], novinski izdavač (* [[1863]]) * [[28. 8.]] - [[Robert Walker (glumac)]] (* [[1918]]) * [[4. 9.]] - [[Louis Adamič]], književnik (* [[1898]]) * [[7. 9.]] - [[Maria Montez]], glumica (* [[1912]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[16. 10.]] - [[Liaquat Ali Khan]], prvi premijer Pakistana (* [[1895]]) * [[30. 11.]] - [[Tomo Jančiković]], hrvatski političar (* [[1899]]) * [[21. 12.]] - [[Marijan Matijević]], "Junak iz Like" (* [[1878]]) * [[31. 12.]] - [[Maksim Litvinov]], bivši ministar inostranih poslova SSSR (* [[1876]]) == Nobelova nagrada za 1951. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[John Cockcroft]] i [[Ernest Walton]] (pionirski rad na [[transmutacija|transmutaciji]] atomskih jezgara putem [[Akcelerator čestica|veštački ubrzanih]] atomskih čestica) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Edwin McMillan]] i [[Glenn T. Seaborg]] (otkrića u hemiji [[transuranski elementi|transuranskih elemenata]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Max Theiler]] (otkrića u vezi [[Žuta groznica|žute groznice]] i kako je suzbijati) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Pär Lagerkvist]] (umetnička energija i stvarna nezavisnost uma kojima u svojoj poeziji stremi da pronađe odgovore na večna pitanja pred čovečanstvom) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Léon Jouhaux]] (rad na socijalnoj jednakosti i franko-nemačkom pomirenju) == Reference == {{reference}} == Literatura == * {{Cite book|last=Milan Bajec|first=Ivan Dolničar|title=Jugoslavija 1941-1981|year=1981|publisher=Eksport pres|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} [[Kategorija:1951.]] kh2ob9xmg1vshobfu08yv6j44b4es36 0 33356 42652424 42647869 2026-07-09T18:50:15Z Inokosni organ 160059 42652424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ff0000 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|HRV}} Hrvatska | Personnage blanc = oui/no | logo = [[Datoteka:Croatia football federation.png|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|red}} {{color box|white}} | nadimci = Vatreni | stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]]<br />[[Stadion Kantrida|Kantrida]], [[Rijeka]]<br />[[Gradski stadion u Poljudu|Poljud]], [[Split]] | FIFA = {{steady}} 14. ([[27. svibnja]] [[2021.]]) | izbornik = {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Dalić]] | nastupi = [[Luka Modrić]] (201) | golovi = [[Davor Šuker]] (45) | utakmica = [[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|22px|border]] Hrvatska 2:1 [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{flagicon|SAD}}<br /><small>([[Zagreb]]; [[17. 10.|17. listopada]] [[1990]].)</small> | pobjeda = {{flagicon|HRV}} Hrvatska 10:0 [[San Marino]] {{flagicon|SMR}}<br /><small>([[Rijeka]]; [[4. lipnja]] [[2016.]])</small> | poraz = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] 6:0 Hrvatska {{flagicon|HRV}}<br /><small>([[Elche]], [[Španjolska]]; [[11. 9.|11. rujna]] [[2018]].)</small> | SP = Drugo mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Četvrtfinale ([[UEFA Euro 1996|1996.]], [[UEFA Euro 2008|2008.]]) | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = ''bez nastupa'' | domaći = | pattern_la1=_cro22h | pattern_b1=_cro22h | pattern_ra1=_cro22h | pattern_sh1=_cro22h | pattern_so1=_cro22hl | leftarm1=F40000 | body1=FFFFFF | rightarm1=F40000 | shorts1=ffffff | socks1=FFFFFF | pattern_la2=_cro22a | pattern_b2=_cro22a | pattern_ra2=_cro22a | pattern_sh2=_cro22a | pattern_so2=_nikered | leftarm2=000068 | body2=000068 | rightarm2=000068 | shorts2=000068 | socks2=000068 }} '''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] na međunarodnim [[Nogomet|nogometnim ili fudbalskim]] natjecanjima. Vodi ju [[Hrvatski nogometni savez]] (HNS) kao vodeće tijelo hrvatskog nogometa. Članstvo u [[FIFA]]-i su dobile kratkovječna reprezentacija [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a kasnije [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] od [[1940]]. do [[1944]]., koja je rasformirana [[1945]]. nakon što je Hrvatska postala državotvorna republika unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|druge Jugoslavije]]. Stoga su do [[1991]]. hrvatski nogometaši nastupali za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavensku reprezentaciju]]. Ipak, reprezentacija Hrvatske odigrala je i jednu utakmicu u okviru Jugoslavije, [[12. 9.|12. rujna]] [[1956]]. godine u [[Zagreb]]u protiv reprezentacije [[Indonezija|Indonezije]] na inzistiranje prvog indonezijskog predsjednika [[Sukarno|Sukarna]]. Moderna hrvatska reprezentacija je oformljena [[1990]]. godine uslijed nastajanja demokratske Hrvatske, a iako je iste godine odigrala službenu utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|američkom reprezentacijom]], u FIFA-u je primljena tek [[1992]]., a u [[UEFA]]-u [[1993]]. Prvo veliko natjecanje na koje se plasirala hrvatska reprezentacija je bilo [[UEFA Euro 1996.|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., gdje je došla do četvrtfinala. Dvije godine poslije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., dolazi do svojeg prvog odličja, i to brončane medalje pod vodstvom izbornika [[Miroslav Blažević|Miroslava "Ćire" Blaževića]]. Dvadeset godina kasnije, na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. godine, nova "zlatna generacija" pod vodstvom [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] dolazi do svog drugog odličja, srebrne medalje, ne izgubivši ni jednu utakmicu turnira prije finala. Hrvatska reprezentacija većinom igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]] u [[Zagreb]]u, a igrali su i na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u, na [[Stadion Kantrida|Kantridi]] u [[Rijeka|Rijeci]], i [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]] u [[Osijek]]u. Uz reprezentaciju se veže nadimak ''Vatreni''. Dobitnici su FIFA-ine nagrade ''[[Mover of the Year]]'' 1994. i 1998., što ih čini jedinom reprezentacijom pored [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]] koja je tu nagradu dobila više nego jednom. Po dolasku u FIFA-ino članstvo, na FIFA-inoj ljestvici su bili na 125. mjestu, da bi nakon Svjetskog prvenstva 1998. završili na 3. mjestu, što je bila najveća promjena u povijesti FIFA-e. == Historija == === Prije nezavisnosti === Nogomet su u Hrvatsku doveli [[Englezi|engleski]] državljani koji su radili na industrijskim projektima u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Županja|Županji]] [[1873]]. [[PNIŠK]] je [[1904.]] godine u Zagrebu organizirao utakmicu svojih dviju momčadi, a gledatelji su plaćali ulaznicu. Isti klub je već [[23. listopada]] [[1905.]] godine pozvao [[NK HAŠK|HAŠK]] da odigraju utakmicu, ali do susreta iz nepoznatih razloga nije došlo. Najviše volje za organiziranje nogometnih utakmica imao je PNIŠK, koji je suparnika prije našao u [[Mađarska|Mađarskoj]] (1905. godina, [[Ferencvárosi TC|FTC]] i [[Kaposvári A.C.]]) nego u Zagrebu. Prva javna nogometna utakmica u gradu [[Zagreb]]u odigrana je [[28. listopada]] [[1906.]] godine na Zapadnom perivoju, današnjem Marulićevom trgu na kojem je kasnije izgrađena [[Knjižnica na Marulićevu trgu|knjižnica]]. Utakmicu su odigrala dva [[zagreb]]ačka nogometna kluba [[NK HAŠK|HAŠK]] i [[PNIŠK]],{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * '''HAŠK''': [[Hinko Würth]], [[Josip Besednik]], [[Hugo Kuderna]], [[Josip Novak]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Anđelo Grgić]], [[Marko Kostrenčić]], [[Dragutin Albrecht]], [[Marko Kren]], [[Vladimir Erbežnik]], [[Zvonimir Bogdanović]] * '''PNIŠK''': [[Dragutin Baki]], [[Jan Todl]], [[Veljko Ugrinić]], Schreiber, Kiseljak, Pilepić, Uhrl}} a rezultat je bio neodlučen 1:1 (1:0). Utakmica je igrana po tada jedino važećim engleskim pravilima. Gledatelji još nisu bili naviknuti na [[nogomet]] niti su poznavali pravila igre, te nisu mogli ocijeniti što je vrijedno u igri. Tako su pljeskom nagradili [[Hugo Kuderna|Kudernu]] kada je u jednom trenutku udario loptu visoko u zrak, a uopće nisu reagirali kada je [[Vladimir Erbežnik|Erbežnik]] postigao pogodak. Ukupna zarada sa utakmice bila je 22 krune. Mnogi gledatelji utakmicu su gledali izvan ograde igrališta ne plativši ulaznicu. Do [[1907]]. su se pojavili prvi hrvatski nogometni klubovi, te su pravila modernog nogometa prevedena i objavljena. Prvi [[radio|radijski]] prijenos neke nogometne utakmice na području Hrvatske obavio je [[Hrvatska radiotelevizija|Radio Zagreb]] u [[Zagreb]]u [[17. srpnja]] [[1927.]] godine sa [[Igralište Građanskog|Igrališta Građanskog]] na inicijativu [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. Prenošena je završna utakmica za [[Balokovićev pokal]] između [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]] i [[NK HAŠK|HAŠK-a]] 4:2 (2:1).{{efn|Sastavi momčadi bili su sljedeći: * [[1. HŠK Građanski Zagreb|'''Građanski''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], [[Zvonimir Gmajnički]], [[Franjo Mantler]], [[Dragutin Babić]], Cindrić, Remec, [[Josip Urbanke]], [[Emil Perška]], [[Stjepan Pasinek]], [[Nikola Babić]], Kreč * [[NK HAŠK|'''HAŠK''']]: Mitrović, Hana, Dasović, Kunst, Kolibaš, Križ, Zinaja, Hitrec, Agić, Wolf II, Wolf I}} Nekoliko uvodnih riječi prijenosa dao je [[Vilim Brkić]], tehnički tajnik [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] i [[nogometni sudac]]. Prijenos utakmice obavio je [[Marijan Polić]], tadašnji [[student]] prve godine [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]. [[Radio|Prijenos]] je obavljen iz otvorene lože, što je dalo [[Akustika|akustičnu]] podlogu i neposrednost. Na tribini je bio instaliran jedan [[mikrofon]] na staklu, osjetljiv na vjetar, a na [[Nogometno igralište|igralištu]] [[telefon]]. Za prijenos su brinula dva tehničara. U [[Zagreb]]u je [[2. rujna]] [[1931.]] godine, na [[Stadion Kranjčevićeva|Igralištu Concordie]], odigrana i prva noćna utakmica u Hrvatskoj. Prijateljsku utakmicu pred, do tada najvećom posjetom od 15.000 gledatelja, odigrale su [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|Zagrebačka]] i [[Madridska nogometna reprezentacija]].{{efn|Sastavi momčada bili su: * [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|'''Zagreb''']]: [[Maksimilijan Mihelčič]], Bivec, Rajković, Ralić, [[Danijel Premerl]], Sinković, Stanković, [[Ivan Hitrec]], [[Aleksandar Živković]], Cindrić, [[Mirko Kokotović]] * [[Madridska nogometna reprezentacija|'''Madrid''']]: [[Ricardo Zamora]], Quesada, [[Jacinto Quincoces]], Bonet, Esparea, Levis, Bestit, Regueiro, Marin, Hilario, Eugenio}} Pogocima [[Ivan Hitrec|Ivana Hitreca]], [[Zagrebačka nogometna reprezentacija]] pobijedila je 2:1 (1:1). Rasvjetu igrališta Concordie financirala je ''Gradska električna centrala''. Postavljeno je osam rešetkastih stupova. Na kutevima igrališta bili su stupovi visine 17 metara, iza golova visine 18 metara, na istočnoj strani visine 17 metara, te na zapadnoj strani noseći stup visine 21 metar. Igralište je rasvjetljeno s dvadeset [[Električna žarulja|žarulja]]. Prije dobivanja nezavisnosti, hrvatski su nogometaši igrali u sklopu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ([[1919]]. - [[1939]].) i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] ([[1945]]. - [[1991]].), iako su u nekoliko navrata ekipe sastavljene od etničkih [[Hrvati|Hrvata]] igrale neslužbene utakmice. Godine [[1940]]., [[Jozo Jakopić]] je vodio reprezentaciju kratkovječne [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] (koja je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije) u četiri prijateljske utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon okupacije [[Sile Osovine|sila Osovine]] [[1941]]., [[Hrvatski nogometni savez]] je nakratko oformljen i primljen u [[FIFA]]-u iste godine. Reprezentaciju [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] je vodio [[Rudolf Hitrec]], i to na 15 utakmica, od čega 14 nakon primitka u članstvo FIFA-e. Prva službena utakmica priznata od FIFA-e je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[8. rujna]] 1941. u [[Bratislava|Bratislavi]] s rezultatom 1:1. Nakon što je Nezavisna Država Hrvatska prestala postojati [[1945]]., [[SR Hrvatska]] je bila dio druge Jugoslavije i nije imala svoj nogometni savez. Od [[1950]]. do [[1956]]., nastupale su kratkotrajne, neslužbene hrvatske reprezentacije - protiv [[Indonezija|Indonezije]] i jugoslavenskog sastava koji je nastupao u ime [[SR Srbija|Srbije]]. Jugoslavenska reprezentacija je na [[Olimpijada 1956|Olimpijadi 1956]]. imala i hrvatske igrače, kao i na svim drugim međunarodnim natjecanjima do [[1991]]. === Službeni početak === Posljednja utakmica u kojoj je u sastavu [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavenske reprezentacije]] nastupio značajan broj hrvatskih igrača je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Farskih otoka|Farskih otoka]], [[16. svibnja]] [[1991]]. nedugo prije [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|hrvatskog referenduma o nezavisnosti]]. Neslužbena hrvatska reprezentacija je prije toga odigrala svoju prvu utakmicu [[17. listopada]] [[1990]]. na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u [[Zagreb]]u, i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]], i koju je Hrvatska pobijedila 2:1. To je bila prva od tri utakmice pod vodstvom izbornika [[Dražan Jerković|Dražana Jerkovića]] - druga je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjske]] u prosincu 1990., a treća protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] u lipnju 1991. godine. [[FIFA]] je ponovno priznala Hrvatski nogometni savez [[3. srpnja]] [[1992]]., te je hrvatska reprezentacija igrala svoje prve službene utakmice protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australije]] u [[Melbourne]]u, [[Adelaide]]u i [[Sydney]]ju u sklopu turneje prijateljskih utakmica pod vodstvom izbornika [[Stanko Poklepović|Stanka "Špace" Poklepovića]], koji je u isto vrijeme bio trener [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. U travnju [[1993]]., izborničko mjesto preuzima [[Vlatko Marković]], a u lipnju iste godine UEFA priznaje HNS, što je ipak bilo prekasno za pridruživanje Hrvatske u kvalifikacijski proces za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] [[1994]]., koji je već bio počeo godinu dana ranije. Marković je vodio reprezentaciju samo u jednoj utakmici, i to u domaćoj pobjedi protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] u lipnju 1993., da bi bio otpušten u veljači 1994.. U ožujku iste godine je kao izbornik imenovan [[Miroslav Blažević|Miroslav "Ćiro" Blažević]] dok je Hrvatska bila na početnom 125. mjestu FIFA-ine ljestvice, jer FIFA nije priznavala rezultate hrvatske reprezentacije prije tog trenutka. === Blažević i "zlatna generacija" (1994. - 1999.) === [[Slika:Davor Šuker 300x450px.jpg|thumb|left|135px|Davor Šuker, osvajač [[Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] 1998.]] Blažević je vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 1996|Europsko prvenstvo]] u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996]]., pritom i u prvoj službenoj hrvatskoj pobjedi koja je bila protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonije]] [[4. rujna]] 1994. s rezultatom 2:0. Za vrijeme istih kvalifikacija, Hrvatska je zabilježila i prvi službeni poraz protiv Ukrajine [[11. lipnja]] [[1995]]. s rezultatom 1:0, u gostima. Unatoč tome, Hrvatska se kvalificirala za Europsko prvenstvo kao prva u skupini, čime je zaslužila svoju prvu FIFA-inu ''[[Mover of the Year]]'' nagradu, jer su skočili na 62. mjesto FIFA-ine ljestvice. Hrvatska je igrala svoju prvu utakmicu na međunarodnom natjecanju upravo na Europskom prvenstvu 1996., i to protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turske]] na stadionu [[City Ground]] u [[Nottinghamu]], pobijedivši golom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] kao prvog strijelca samostalne Hrvatske na većem natjecanju. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila branitelja europskog naslova [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] s 3:0, ali i izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] s istim rezultatom. Ipak, prošla je dalje u četvrtfinale gdje je izgubila od nadolazećeg prvaka [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] s 1:2, sa sumnjama na sudačko namještanje. Unatoč ispadanju iz četvrtfinala 1996., Blažević je ostao na izborničkoj klupi i vodio Hrvatsku kroz kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1998]]., a plasirala se nakon utakmica doigravanja s Ukrajinom. Na samom prvenstvu, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jamajke|Jamajku]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Japana|Japan]] ali izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]]. Prošavši dalje, pobijedila je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunjsku]] u osmini finala. U utakmici protiv Njemačke, Hrvatska je pobijedila s 3:0 golovima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i [[Davor Šuker|Davora Šukera]], sve nakon isključenja [[Christian Wörns|Christiana Wörnsa]]. U polufinalu su igrali utakmicu s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], domaćinom prvenstva, ali nakon vodstva u drugom poluvremenu, Hrvatska je izgubila 1:2 zbog golova [[Lilian Thuram|Liliana Thurama]], kojem su to bili jedini golovi za reprezentaciju u karijeri. U utakmici za treće mjesto, Hrvatska je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]] s 2:1 i tako osvojila brončanu medalju, što im je bilo prvo odličje. Taj je sastav prozvan "zlatnom generacijom", a Davor Šuker je za svojih 6 golova na turniru osvojio i [[Zlatna kopačka|Zlatnu kopačku]]. Značajan dio sastava (Jarni, [[Igor Štimac|Štimac]], [[Zvonimir Boban|Boban]], [[Robert Prosinečki|Prosinečki]] i Šuker) je prethodno osvojio zlatno odličje s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na [[FIFA Svjetsko juniorsko prvenstvo 1987.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Čile]]u [[1987]]. Unatoč dotadašnjim uspjesima, Hrvatska se nije uspjela kvalificirati na [[UEFA Euro 2000.|Europsko prvenstvo]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]] [[2000]]., jer je završila na trećem mjestu u skupini u kojoj su prošle [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Republika Irska]]. Oba okršaja protiv Jugoslavije su završila remijem, što je spriječilo kvalifikaciju Hrvatske. === Ere Jozića i Barića (2000. - 2004.) === Blažević je ostao na hrvatskoj izborničkoj klupi unatoč neuspjehu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000., ali ju je napustio u listopadu 2000. nakon remija s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgijom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Škotske|Škotskom]] u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u [[2002]]. Na tom mjestu ga je naslijedio [[Mirko Jozić]], koji je prethodno osvojio zlatnu medalju s jugoslavenskom U-20 reprezentacijom na Svjetskom juniorskom prvenstvu 1987.. Iako su se mnogi igrači iz "zlatne generacije" oprostili od reprezentativne karijere, Hrvatska je u ostatku kvalifikacija bila neporažena. Samo Svjetsko prvenstvo 2002. Hrvatska je otvorila porazom 0:1 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]], da bi nastavila iznenađujućom pobjedom nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italijom]] s 2:1, i porazom 1:0 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvadora]], čime su ispali sa Svjetskog prvenstva. Jozić napušta reprezentaciju, a u srpnju 2002. ga mijenja hrvatsko-[[Austrija|austrijski]] trener [[Otto Barić]], koji je time postao prvi hrvatski izbornik rođen izvan [[Balkan]]a. Za vrijeme Barićevog vodstva, preostali članovi "zlatne generacije" su mahom zamijenjeni mlađim igračima. Hrvatska se kvalificirala na [[UEFA Euro 2004|Europsko prvenstvo]] u [[Portugal]]u [[2004]]. nakon doigravanja sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]], s ukupnim rezultatom 2:1 nakon odlučujućeg gola [[Dado Pršo|Dade Prše]] u uzvratnoj utakmici. Na samom Europskom prvenstvu, Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švicarska|Švicarskom]], 2:2 s dotadašnjim europskim prvacima [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i izgubila 2:4 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]]. Barićev ugovor je baš istjecao u lipnju 2004., te nije obnovljen nakon neuspjeha na prvenstvu. === Kranjčareva era (2004. - 2006.) === [[Image:FIFA World Cup 2006 - BRA vs CRO.jpg|thumb|260px|left|Hrvatska protiv protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]].]] Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] je preuzeo izborničku poziciju nakon Otta Barića, i u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[2006]]., Hrvatska je prošla bez poraza. Međutim, lokalni mediji su ga optuživali za [[nepotizam]] nakon što je u sastav uveo svog sina [[Niko Kranjčar|Niku Kranjčara]]. Za vrijeme njegovog vodstva, Hrvatska je igrala svoju prvu ikad utakmicu protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]], i to kao prijateljsku utakmicu na [[Gradski stadion u Poljudu|Poljudu]] u [[Split]]u [[17. kolovoza]] [[2005]]., koja je završila remijem 1:1 nakon golova Nike Kranjčara i [[Ricardinho|Ricardinha]]. Na Svjetskom prvenstvu 2006., Hrvatska je izgubila od Brazila s 1:0, a zatim odigrala remi (0:0) s Japanom nakon promašenog [[jedanaesterac|jedanaesterca]] [[Darijo Srna|Darija Srne]]. Utakmica protiv Australije su, osim rezultata 2:2 koji je izbacio Hrvatsku s turnira, obilježila tri isključenja, pri čemu je [[Nogometni sudac|sudac]] [[Graham Poll]] greškom dao hrvatskom braniču [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]] tri žuta kartona, što je suprotno pravilima koja nalažu da se nakon drugog žutog kartona mora dati crveni karton za isključenje. Kasnije je Poll priznao da je želio dati žuti karton australskom igraču s brojem 3 ([[Craig Moore|Craigu Mooreu]]), a ne Šimuniću, koji ga je zbunio svojim australskim naglaskom. Poll se nedugo nakon te utakmice povukao iz profesionalnog suđenja. === Bilićeva era (2006. - 2012.) === U srpnju 2006., HNS na mjesto izbornika hrvatske reprezentacije postavlja [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]], bivšeg reprezentativaca iz "zlatne generacije", koji je prethodno vodio hrvatsku U-21 selekciju između 2004. i 2006. i uveo mlade igrače u "A" reprezentaciju, što se pokazalo uspješnim. Njegova prva utakmica na toj poziciji je bila pobjeda u gostima u prijateljskoj utakmici protiv tadašnjeg svjetskog prvaka Italije. Nakon što je izazvao kontroverze suspenzijom Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] zbog kasnonoćnog provoda u [[turbofolk]] noćnom klubu, Bilić je vodio reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[UEFA Euro 2008|Europsko prvenstvo]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] [[2008]].. Hrvatska je završila kvalifikacije kao prva u skupini, izgubivši jedino od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonije]] i dvaput pobijedivši Englesku, zbog čega je Engleska propustila plasman na Europsko prvenstvo prvi put od [[UEFA Euro 1984|1984]]. [[Image:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|thumb|270px|right|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] na [[UEFA Euro 2008|Europskom prvenstvu 2008]].]] Nedugo prije Europskog prvenstva, glavni napadač reprezentacije [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] dobiva lom noge u utakmici [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u [[FA Premier liga|FA Premier ligi]]. Bilić je bio prisiljen izmijeniti postavu za prvenstvo, pa je pozvao [[Nikola Kalinić|Nikolu Kalinića]] i [[Nikola Pokrivač|Nikolu Pokrivača]], reprezentativne debitante. Sastav nailazi na kritike zbog loše igre u napadu na prijateljskim utakmicama protiv Škotske i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]], ali na samom prvenstvu Hrvatska pobjeđuje [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]], Njemačku i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljsku]] te prolazi dalje kao prva u skupini, i prvi put u međunarodnim natjecanjima, s najvećim brojem bodova. To je bilo posljednje prvenstvo na kojem je [[Niko Kovač]] bio kapetan, uz iznimku utakmice s Poljskom kad je kapetansku traku predao [[Dario Šimić|Dariju Šimiću]]. U četvrtfinalu, Hrvatska gubi od Turske na izvođenju jedanaesteraca zbog promašaja [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mladen Petrić|Mladena Petrića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]]. Hrvatska je napustila turnir s najmanjim brojem primljenih pogodaka (2), najmanjim brojem izgubljenih utakmica (0; po pravilima, izvođenje jedanaesteraca se ne računa), i s najranijim pogotkom (u 4. minuti protiv Austrije, što je bio i najraniji jedanaestarac u povijesti Europskih prvenstava). Bilić je obnovio ugovor nakon prvenstva, postavši prvim izbornikom nakon Blaževića koji je vodio reprezentaciju na više turnira. Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] [[2010]]., Hrvatska je ponovno bila u grupi s Engleskom, što je bio najiščekivaniji okršaj prema mišljenju službene web-stranice FIFA-e. Nakon pobjede kod kuće protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]], Hrvatska je poražena kod kuće od Engleske, prekidajući 14-godišnji niz bez poraza na domaćem terenu. Nanizale su se ozljede igrača, pa je oslabljena hrvatska reprezentacija doživjela svoj dotad najveći poraz, 5:1 protiv Engleske na [[Stadion Wembley|Wembleyju]]. Unatoč ponovnoj pobjedi nad Kazahstanom, Hrvatska se nije uspjela plasirati na Svjetsko prvenstvo, jer je Ukrajina, koja je pobijedila vodeću Englesku, porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Andore|Andoru]] kako bi završila druga u skupini. Iako se očekivalo da će Bilić napustiti mjesto izbornika, obnovio je ugovor. [[Image:ITA-CRO Euro 2012 (4).JPG|thumb|left|300px|Hrvatska protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italije]] na [[UEFA Euro 2012|Europskom prvenstvu 2012]].]] Unatoč gubitku forme i padu s prvih 10 mjesta na FIFA-inoj ljestvici, Hrvatska je bila smještena u najjaču jakosnu skupinu na ždrijebu za kvalifikacije na [[UEFA Euro 2012|Europsko prvenstvo]] u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] [[2012]].. Hrvatska se natjecala za sudomaćinstvo prvenstva zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]], što bi ih automatski kvalificiralo na prvenstvo, ali su na kraju odabrane Poljska i Ukrajina. Hrvatska je reprezentacija završila kvalifikacije kao druga u skupini, iza [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], zbog čega je ušla u doigravanje s Turskom, koju je pobijedila s ukupno 3:0 (sa sva tri pogotka postignuta u gostima u [[Istanbul]]u) i time se kvalificirala. Potpisavši za mjesto trenera [[Lokomotiv Moskva|Lokomotiva Moskve]] prije početka prvenstva, Bilić je najavio odlazak s izborničke klupe nakon završetka prvenstva. Hrvatska je započela turnir pobjedom nad Republikom Irskom s 3:1, s dva gola [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]]. Mandžukić je zabio i u remiju s Italijom (1:1), koji je ostao u drugom planu zbog izgreda navijača i odluka engleskog suca [[Howard Webb|Howarda Webba]]. U posljednjoj utakmici grupne faze, Hrvatsku je porazila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]] s 0:1 golom [[Jesús Navas|Jesúsa Navasa]]. Kako je Italija pobijedila Republiku Irsku, Hrvatska je ponovno ispala s prvenstva u grupnoj fazi. Bilić je na odlasku iz reprezentacije dobio pohvale za dugogodišnje doprinose nacionalnoj selekciji. ''[[Jutarnji list]]'' ga je oslovio jedinim hrvatskim izbornikom koji je otišao u tako pozitivnom svjetlu i pohvalio za jačanje reprezentacije za vrijeme svog šestogodišnjeg mandata. === Ere Štimca, Kovača i Čačića (2012. - 2017.) === [[Slika:Brazil and Croatia match at the FIFA World Cup 2014-06-12 (50).jpg|thumb|right|200px|Hrvatska protiv Brazila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014]].]] Nakon odlaska Bilića, na izborničko mjesto je došao bivši reprezentativac i komentator [[Igor Štimac]]. U tom je razdoblju bivši reprezentativac [[Davor Šuker]] preuzeo mjesto predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza nakon 14-godišnjeg mandata [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]], koji je godinu dana kasnije umro. Štimac je nanizao seriju loših rezultata i s Hrvatskom jedva završio drugi u skupini u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u [[2014]].. Nakon samo godinu dana na klupi, Štimac biva zamijenjen [[2013]]. bivšim kapetanom [[Niko Kovač|Nikom Kovačem]], koji je dotad vodio hrvatsku U-21 reprezentaciju. Kovač je odveo Hrvatsku na Svjetsko prvenstvo nakon doigravanja s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islandom]] s ukupnim rezultatom 2:0, od čega su oba gola bila postignuta u domaćoj utakmici u Zagrebu. Na Svjetskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini s domaćinom Brazilom, Meksikom i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerunom]]. Na samom otvaranju prvenstva protiv Brazila, Hrvatska je izgubila 3:1, a utakmica je privukla veliku medijsku pozornost zbog višestrukih kontroverznih odluka [[Japanci|japanskog]] suca [[Yuichi Nishimura|Yuichija Nishimure]]. Nakon toga, Hrvatska je pobijedila Kamerun s 4:0, ali je izgubila od Meksika s 3:1 i ispala s prvenstva. U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2016|Europsko prvenstvo]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[2016]]., Hrvatska je bila u skupini H s Italijom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarskom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Malte|Maltom]]. Nakon remija bez pogodaka s Norveškom i poraza u gostima od Norveške, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza je u rujnu [[2015]]. donio jednoglasnu odluku o raskidu ugovora s izbornikom Kovačem. Na njegovo mjesto je [[21. rujna]] 2015. imenovan [[Ante Čačić]], koji je uspješno kvalificirao Hrvatsku na Europsko prvenstvo. Pod njegovim vodstvom, Hrvatska je [[4. lipnja]] [[2016]]. zabilježila svoju dotad statistički najveću pobjedu - 10:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] u pripremnoj prijateljskoj utakmici. Na Europskom prvenstvu, Hrvatska je bila u skupini D s Turskom, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Češke|Češkom]] i braniteljem dvostrukog uzastopnog naslova Španjolskom. Hrvatska je započela pobjedom 1:0 nad Turskom, pri čemu je Luka Modrić zabio senzacionalan gol volejem, što se smatrao jednim od najljepših golova prvenstva. U idućoj utakmici protiv Češke, Hrvatska je povela golovima [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i Ivana Rakitića, ali nakon toga su zabili [[Milan Škoda]] i, jedanaestercem u posljednjoj minuti, [[Tomáš Necid]]. Utakmicu su obilježili i [[Nogometni huligani|huliganski]] neredi kad su [[Baklja|baklje]] bačene na teren, od kojih je jedna ozlijedila [[redar]]a u [[Sudačka nadoknada|sudačkoj nadoknadi]]. Posljednju utakmicu u skupini, onu protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], Hrvatska je dobila pogotcima Nikole Kalinića i Ivana Perišića, čime su prvi put završili prvi u skupini na Europskom prvenstvu. Zbog toga je Hrvatska smatrana jednim od favorita, a u osmini finala je izvukla [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], koji je u tu fazu ušao tek kao treće-najbolje plasirana treća reprezentacija u skupinama. Ta je utakmica bila ocijenjena kao vrlo loša, pri čemu ju je [[BBC Sport]] proglasio "očajnom", jer nije bilo ozbiljnih pokušaja. Utakmicu je presudio gol [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u 117. minuti, čime je Hrvatska ispala s natjecanja. Nedugo nakon prvenstva, kapetan Darijo Srna se povukao iz reprezentacije nakon 134 utakmice, a naslijedio ga je Luka Modrić. === Dalić i druga "zlatna generacija" (2017. - danas) === [[Slika:Luka Modric (L), João Moutinho (R) - Croatia vs. Portugal, 10th June 2013 (2).jpg|thumb|247x247px|Pod vodstvom [[Luka Modrić|Luke Modrića]] (na slici lijevo) i stilom igranja [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]], hrvatska selekcija iz 2017./18. je imenovana drugom "zlatnom generacijom".]] Hrvatska je započela kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Rusija|Rusiji]] [[2018]]. neporažena u prvih nekoliko utakmica. Međutim, nakon poraza od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i Turske, te nakon što je poraz od nisko rangirane [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Finske|Finske]] ugrozio šanse za plasman, izazvan je bijes javnosti na izbornika Čačića. Zamijenjen je na poziciji izbornika [[7. listopada]] [[2017]]. [[Zlatko Dalić|Zlatkom Dalićem]], koji je osigurao važnu pobjedu s 2:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajinom]] i izborio doigravanje s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]], koju je pobijedila s ukupno 4:1, od čega su svi golovi postignuti u prvoj utakmici u Zagrebu, plasirajući se na Svjetsko prvenstvo. ''[[The Guardian]]'' je nazvao hrvatsku generaciju 2017./18. "drugim dolaskom zlatne generacije iz 1998.". Općenito, mediji su smatrali ključne igrače poput [[Luka Modrić|Luke Modrića]], [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]] i [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]] "drugom zlatnom generacijom" ili "novom zlatnom generacijom". Unatoč lošim rezultatima na pripremnim utakmicama, Hrvatska je započela natjecanje pobjedom od 2:0 protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]], kad je Modrić zabio prvi hrvatski gol na tom turniru. Modrić je zabio i u hvaljenoj pobjedi od 3:0 nad [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentinom]], što je bila i 100. utakmica [[Vedran Ćorluka|Vedrana Ćorluke]] za reprezentaciju. Pobijedivši Island nakon izvođenja jedanaesteraca, Hrvatska je završila grupnu fazu kao prva u skupini i s najvećim brojem bodova, što im je bio dotad najbolji rezultat u grupnim fazama na svjetskim prvenstvima. U osmini finala su izvukli [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Dansku]], što se smatralo najboljom prilikom Hrvatske za pobjedu u nokaut fazi velikog natjecanja, što nisu postigli još od 1998.. Unatoč vodstvu Danske već u prvoj minuti susreta, Hrvatska je izjednačila kako bi igrala na produžetke. Luka Modrić je promašio jedanaesterac u produžetcima koji je mogao zaključiti utakmicu, jer ga je obranio [[Kasper Schmeichel]]. Na kraju je Hrvatska pobijedila na izvođenju jedanaesteraca trima obranama [[Danijel Subašić|Danijela Subašića]] i odlučujućim pogotkom Ivana Rakitića, unatoč promašajima [[Milan Badelj|Milana Badelja]] i [[Josip Pivarić|Josipa Pivarića]]. To je hrvatskoj reprezentaciji bila prvo uspješno izvođenje jedanaesteraca, što je naišlo na veliko slavlje u medijima i javnosti. U četvrtfinalu [[7. srpnja]], Hrvatska je igrala protiv domaćina [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]]. Rusija je povela u 31. minuti, ali je Hrvatska izjednačila u 39. minuti, što je uzrokovalo još jedne produžetke, u koje je hrvatski vratar Subašić ušao s grčevima, ali je odbio zamjenu s [[Lovre Kalinić|Lovrom Kalinićem]]. Hrvatska je prešla u vodstvo u 100. minuti, ali je Rusija izjednačila u 115., čime se i ova utakmica morala odlučiti izvođenjem jedanaesteraca. Odlučujući pogodak je ponovno zabio Ivan Rakitić, čime je odveo Hrvatsku na svoje prvo polufinale od 1998.. Polufinale protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] se igralo [[11. srpnja]], gdje je Hrvatska bila neuvjerljiva u prvih 30 minuta, primivši gol [[Kieran Trippier|Kierana Trippiera]] u 5. minuti, ali je ojačala u drugom poluvremenu, izjednačivši golom Perišića u 68. minuti, te je regularni dio utakmice završio s 1:1. U produžetcima, Mandžukić je zabio pobjednički gol u 109. minuti, i prvi put u svojoj povijesti, hrvatska je reprezentacija izborila finale nekog velikog natjecanja. Time je postigla svoj najveći rezultat u povijesti, te je postala druga najmanja zemlja po broju stanovnika koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930]]. i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950]]., kao i druga najmanja zemlja po površini koja je izborila finale svjetskog prvenstva nakon [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] koja je to učinila u tri navrata. Uslijedilo je slavlje u Hrvatskoj i privučena je velika medijska pažnja. U finalnoj utakmici protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] [[15. 7.|15. srpnja]] 2018., Hrvatska je izgubila 4:2, ali je time osvojila svoje dosad najveće odličje, srebrnu medalju. Kapetan Luka Modrić je dobio [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatnu loptu]]. Idućeg dana, cijela je hrvatska reprezentacija sa stožerom i stručnim timom dočekana u Zagrebu pred više od 550.000 ljudi. Poslije Svjetskog prvenstva 2018., Hrvatska će igrati u skupini s Engleskom i Španjolskom u inauguralnoj sezoni [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]], međunarodnog turnira u koji su uključene sve reprezentacije članice [[UEFA]]-e. == Izbornici == * [[Dražan Jerković]] - [[1990]]. - [[1991]]. * [[Stanko Poklepović]] - [[1992]]. * [[Vlatko Marković]] - [[1993]]. * [[Miroslav Blažević]] - [[1994]]. - [[2000]]. * [[Tomislav Ivić]] - [[16. 11.|16. studenog]] [[1994]]. * [[Mirko Jozić]] - [[2000]]. - [[2002]]. * [[Otto Barić]] - [[2002]]. - [[2004]]. * [[Zlatko Kranjčar]] - [[2004]]. - [[2006]]. * [[Slaven Bilić]] - [[2006]]. - [[2012]]. * [[Igor Štimac]] - [[2012]]. - [[2013]]. * [[Niko Kovač]] - [[2013]]. - [[2015]]. * [[Ante Čačić]] - [[2015]]. - [[2017]]. * [[Zlatko Dalić]] - [[2017.]] - danas == Dosadašnji nastupi na SP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]–[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |- |{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] |colspan=9|''Nisu se mogli kvalificirati''||—||—||—||—||—||—||— |—|— |-bgcolor="#cc9966" |{{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] |Treće mjesto |3. |'''7''' |'''5''' |'''0''' |'''2''' |'''11''' |'''5''' | |2. |10 |5 |4 |1 |20 |13 |- |{{flagicon|JKO}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] |rowspan=2|Grupna faza |23. |3 |1 |0 |2 |2 |3 | |1. |8 |5 |3 |0 |15 |2 |- |{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] |22. |3 |0 |2 |1 |2 |3 | |1. |10 |7 |3 |0 |21 |5 |- |{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |10 |6 |2 |2 |19 |13 |- |{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] |Grupna faza |19. |3 |1 |0 |2 |6 |6 | |2. |12 |6 |3 |3 |14 |9 |- bgcolor="silver" |{{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|Drugo mjesto]] |2. |7 |4 |2 |1 |14 |9 | |2. |12 |7 |3 |2 |19 |5 |- |{{flagicon|KAT}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|TBD |- !Total !''Finale'' !5/6 !22 !11 !4 !7 !33 !22 !– !– !62 !36 !18 !8 !108 !47 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> == Dosadašnji nastupi na EP == {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[UEFA Euro]] ! width="1" rowspan="25" | ! colspan="8" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" | ! width="20" |Plasman u grupi ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |[[UEFA Euro 1960|1960.]]–[[UEFA Euro 1992|1992.]] | colspan="9"|''Nastupali kao dio {{NogRep|JUG|Jugoslavije}}''||—||—||—||—||—||—||—||— |- |{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996|1996.]] |Četvrtfinale |7. |4 |2 |0 |2 |5 |5 | |1. |10 |7 |2 |1 |22 |5 |- |{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000|2000.]] |colspan=10|''Nisu se kvalificirali'' |3. |8 |4 |3 |1 |13 |9 |- |{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004|2004.]] |Grupna faza |13. |3 |0 |2 |1 |4 |6 | |2. |10 |6 |2 |2 |14 |5 |- |{{flagicon|Austrija}} {{flagicon|ŠVI}} [[UEFA Euro 2008|2008.]] |Četvrtfinale |5. |4 |3 |1 |0 |5 |2 | |1. |12 |9 |2 |1 |28 |8 |- |{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] |Grupna faza |10. |3 |1 |1 |1 |4 |3 | |2. |12 |8 |2 |2 |21 |7 |- |{{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016|2016.]] |Osmina finala |9. |4 |2 |1 |1 |5 |4 | |2. |10 |6 |3 |1 |20 |5 |- |[[Datoteka:Flag of Europe.svg|20px]] [[UEFA Euro 2020|2020.]] |colspan=9|''TBD'' |colspan=8|''TBD'' |- !Total !Četvrtfinale !5/6 !18 !8 !5 !5 !23 !20 !– !– !62 !40 !14 !8 !118 !39 |} :<small>''*Remiji uključuju utakmice odlučene izvođenjem [[jedanaesterac]]a''</small> ¹Nakon velike medijske akcije i pritisaka hrvatskih igrača i trenera u inozemstvu i hrvatske nogometne diplomacije; Hrvatska je skoro i s Eura 1996. (nakon SP 1994.) ostala izolirana ²Na ključnom gostovanju protiv izravnog takmaca Jugoslavije, Hrvatska je bila prva inozemna momčad uopće koja je došla igrati, nepuni tjedan nakon NATO-vih bombardiranja; na utakmici je bačen suzavac, a sudac nije prekinuo susret, dovevši u opasnost osoblje svih sudionika susreta (uz to, dogodio se "čudni" nestanak struje) - za iste nogometni savez Jugoslavije nije snosio nikakve kazne == Trenutni sastav == {{collapse top|title= Sastav Hrvatske na EP 2020.}} {| |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''1''' |[[Dominik Livaković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |09. siječnja 1995. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''12''' |[[Lovre Kalinić]] |{{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |03. travnja 1990. |- bgcolor="#FFECCE" |align=center|'''23''' |[[Simon Sluga]] |{{ZD|ENG}} [[Luton Town F.C.|Luton Town]] |17. ožujka 1993. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''2''' |[[Šime Vrsaljko]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |10. siječnja 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''3''' |[[Borna Barišić]] |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] |10. studenog 1992. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''5''' |[[Duje Ćaleta-Car]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille]] |17. rujna 1996. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''6''' |[[Dejan Lovren]] |{{ZD|RUS}} [[Zenit Saint Petersburg]] |05. srpnja 1989. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''16''' |[[Mile Škorić]] |{{ZD|HRV}} [[NK Osijek|Osijek]] |19. lipnja 1991. |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''21''' |[[Domagoj Vida]] |{{ZD|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Bešiktaš]] |29. travnja 1989. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center|'''22''' |[[Josip Juranović]] |{{ZD|POL}} [[Legia Warszawa]] |16. kolovoza 1995. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Domagoj Bradarić]] |{{ZD|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |10. prosinca 1999. |- |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Joško Gvardiol]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |23. siječnja 2002. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''8''' |[[Mateo Kovačić]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |06. svibnja 1994. |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''10''' |[[Luka Modrić]] <small>''kapetan''</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |09. rujna 1985. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''11''' |[[Marcelo Brozović]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |16. studenog 1992. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''13''' |[[Nikola Vlašić]] |{{ZD|RUS}} [[CSKA Moskva]] |04. listopada 1997. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''15''' |[[Mario Pašalić]] |{{ZD|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] |09. veljače 1995. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center|'''19''' |[[Milan Badelj]] |{{ZD|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] |25. veljače 1989. |- |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Luka Ivanušec]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |26. studenog 1998. |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači''' |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''4''' |[[Ivan Perišić]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |21. svibnja 1986. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''7''' |[[Josip Brekalo]] |{{ZD|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] |23. lipnja 1998. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Andrej Kramarić]] |{{ZD|NJE}} [[1899 Hoffenheim]] |19. lipnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''9''' |[[Ante Budimir]] |{{ZD|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] |22. srpnja 1991. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''17''' |[[Ante Rebić]] |{{ZD|ITA}} [[A.C. Milan]] |21. rujna 1993. |- |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center|'''20''' |[[Bruno Petković]] |{{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |16. rujna 1994. |} {{collapse bottom}} == Povezano == * [[Hrvatski nogometni savez]] * [[Popis službenih utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Popis nastupa za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] * [[Popis strijelaca Hrvatske nogometne reprezentacije]] * [[Zanimljivosti i statistika Hrvatske nogometne reprezentacije]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [[Zvonimir Magdić]], ''Legende zagrebačkog nogometa'', Zagreb, 1996., {{ISBN|953-96851-0-9}} * [[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.] * H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, Zagreb, 1993. == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia national football team|Hrvatska nogometna reprezentacija}} * [http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 Međunarodni susreti Hrvatske 1940-56. na NogoNetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927180551/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=391&Itemid=84 |date=2007-09-27 }} * [http://crofootballsites.topsiteworld.com/ Hrvatske nogometne stranice - Top lista] *[http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/173794/Default.aspx Slobodna dalmacija, Hrvatski radio kao nekad: nogometna utakmica iz zvučnika] * [http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1835 Nogometni leksikon Radionovinarstvo] * [http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 Povijest GNK Dinamo, sezona 1926/27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627183025/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1921-1930/sezona-192627 |date=2013-06-27 }} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Sastav Hrvatska 1996 EP}} {{Sastav Hrvatska 1998 SP}} {{Sastav Hrvatska 2002 SP}} {{Sastav Hrvatska 2004 EP}} {{Sastav Hrvatska 2006 SP}} {{Sastav Hrvatska 2008 EP}} {{Sastav Hrvatska 2012 EP}} {{Sastav Hrvatska 2014 SP}} {{Sastav Hrvatska 2016 EP}} {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2020 EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalska reprezentacija Hrvatske| ]] [[Kategorija:Fudbal u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Hrvatska]] c2nwcxm3vi0ve7ri8xrg5q62b6lbfju 0 36084 42652532 42514142 2026-07-10T00:27:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652532 wikitext text/x-wiki {{Općina RH | ime = Punitovci | slika = | opis_slike = | zastava = | grb = | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | broj stanovnika = 1.850 | površina= 39 | naselja= Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački, Krndija, Punitovci | načelnik= Jasna Matković | poštanski broj = 31424 Punitovci | pozivni broj = | registarska oznaka = | z. širina = 45.43 | z. dužina = 18.415 }} '''Punitovci''' su naselje i sjedište istoimene općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. == Geografija == 45°25'59"N 18°24'59"E == Stanovništvo == Današnje stanovništvo Punitovaca većinom su potomci [[Bosna|bosanskog]] življa iz [[Derventa|Dervente]] i [[Plehan]]a koje u prvoj polovici 18. stoljeća bježi od straha pred [[Osmansko Carstvo|Turcima]]. Prema popisu iz [[2001]].godine, općina Punitovci brojala je 1850 stanovnika, od čega samo mjesto Punitovci broji 650 duša. [[Josipovac Punitovački]], kao najveće mjesto općine, broji 806 stanovnika, a njegovi današnji stanovnici potomci su [[Slovaci|Slovaka]] koje je 17. siječnja 1881. doveo biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] == Uprava == Općinski načelnik je Mirko Vavra. == Historija == Mjesto Punitovci se prvi (!?) put spominje godine [[1579]]. u turskom [[defter]]u (Popis sandžaka Požega 1579. godine = Defter-i mufassal-i liva-i Pojega 987.), Osijek, 2001.), vjerojatno kao vlaško naselje koje broji tek 10 kuća. Kao [[Derbendžija|derbendžije]] mosta na rijeci [[Vuka|Vuki]], stanovnici Punitovaca su, na osnovi carske zapovijedi, bili oslobođeni [[Devširma|devširme]] te izvanrednih nameta i poreza. Stanovništvo se, po popisu iz 1579., bavilo uglavnom proizvodnjom žitarica te, kao i obližnja varoš [[Gorjani]], pčelarstvom. Austrijski popis iz [[1736]]. ne spominje Punitovce pa je moguće da je mjesto napušteno jer je razdoblje od [[1702]]. – [[1736]]. vrijeme osipanja stanovništva kada mnoga naselja nestaju. Uzrok tomu je blizina [[Vojna krajina|Vojne krajine]] pa se stanovništvo koje želi ostati slobodno premješta u druge krajeve. Preci današnjih žitelja Punitovaca, Bosanci hrvatske narodnosti iz okolice [[Derventa|Dervente]] i [[Plehan]]a, naseljavaju ovo područje oko [[1750]]. Novodoseljeno bosansko katoličko stanovništvo drži do 170 kuća, a naseljenici koji dolaze iz drugih područja drže oko tridesetak kuća. Župu Punitovci s pripadajućim mjestima [[Vuka]], [[Široko Polje]] i [[Beketinci]], osniva [[1767]]. godine biskup Josip Čolnić. == Gospodarstvo == == Značajne osobe == == Spomenici i znamenitosti == * Punitovci: spomenik Stjepanu Radiću; * Josipovac: bista J. J. Strossmayeru, spomenik Janošyku == Obrazovanje == * '''Vrtići''' ** Dječji vrtić "Josip Kozarac", Josipovac Punitovački * '''Područne škole''' ** Područna škola "Josip Kozarac", Punitovci ** Područna škola "Josip Kozarac", Jurjevac Punitovački * '''Osnovne škole''' ** Osnovna škola "Josip Kozarac", Josipovac Punitovački == Kultura == U Punitovcima djeluje KUD "Veseli šokci" == Sport == == Vanjske veze == * [http://www.punitovci.hr Službene stranice Općine Punitovci]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Osječko-baranjska županija}} [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] {{geog-stub}} tcntfj2r34p11rva9uny4ovplponqrf 0 37068 42652290 42261293 2026-07-09T14:04:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652290 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Philip Roth | datum_rođenja = {{Birth date and age|1933|3|19|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Newark (New Jersey)|Newark]], [[New Jersey]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[romanopisac]] | žanr = [[proza]] | debut_works = ''[[Goodbye, Columbus]]'' | movement = | nacionalnost =[[SAD|američko]] | uticaj_od = [[Henry James]], [[Franz Kafka]], [[Saul Bellow]], [[Louis-Ferdinand Céline]], [[Henry Miller]], [[Anne Frank]] | influenced = | website = | footnotes = }} [[File:Philip Roth - 1973.jpg|thumb|]] '''Philip Milton Roth''' (Newark, New Jersey, [[19.3.]] [[1933]].-<ref>''Merriam-Webster's Dictionary of American Writers'', 2001, p. 350</ref>) je [[SAD|američki]] romanopisac. Stekao je rano slavu svojom zbirkom priča iz 1959. godine pod naslovom ''[[Goodbye, Columbus]]'' i bestseler-knjigom iz 1969. godine ''[[Portnoy's Complaint]]''. Nakon toga je nastavio pisati hvaljena djela, u kojima se često pojavljuje njegov [[alter ego]], [[Nathan Zuckerman]]. Romani o Zuckermanu su počeli s ''[[The Ghost Writer]]'' godine 1979, a uključuju [[Pulitzerova nagrada za fikciju|Pulitzerovom nagradom]] ovjenčani ''[[American Pastoral]]'' (1997). == Bibliografija == === Romani o Zuckermanu === * ''[[The Ghost Writer]]'' (1979) * ''[[Zuckerman Unbound]]'' (1981) * ''[[The Anatomy Lesson]]'' (1983) * ''[[The Prague Orgy]]'' (1985) (Četiri prethodne knjige su spojene u ''[[Zuckerman Bound]]'') * ''[[The Counterlife]]'' (1986) * ''[[American Pastoral]]'' (1997) * ''[[I Married a Communist]]'' (1998) * ''[[The Human Stain]]'' (2000) * ''[[Exit Ghost]]'' (2007) === Knjige o Rothu === * ''[[The Facts: A Novelist's Autobiography]]'' (1988) * ''[[Deception: A Novel]]'' (1990) * ''[[Patrimony: A True Story]]'' (1991) * ''[[Operation Shylock|Operation Shylock: A Confession]]'' (1993) * ''[[The Plot Against America]]'' (2004) === Romani o Kepeshu === * ''[[The Breast]]'' (1972) * ''[[The Professor of Desire]]'' (1977) * ''[[The Dying Animal]]'' (2001) === Ostali romani === * ''[[Goodbye, Columbus]]'' (1959) * ''[[Letting Go (roman)|Letting Go]]'' (1962) * ''[[When She Was Good]]'' (1967) * ''[[Portnoy's Complaint]]'' (1969) * ''[[Our Gang (roman)|Our Gang]]'' (1971) * ''[[The Great American Novel (Roth)|The Great American Novel]]'' (1973) * ''[[My Life As a Man]]'' (1974) * ''[[Sabbath's Theater]]'' (1995) * ''[[Everyman (roman)|Everyman]]'' (2006) === Zbirke === * ''[[Reading Myself and Others]]'' (1976) * ''[[A Philip Roth Reader]]'' (1980) * ''[[Shop Talk]]'' (2001) * Miller, Ross, ed. ''Philip Roth, Novels and Stories 1959-1962'' ([[Library of America]], 2005) {{ISBN|978-1-931082-79-2}}. * Miller, Ross, ed. ''Philip Roth, Novels 1967-1972'' ([[Library of America]], 2005) {{ISBN|978-1-931082-80-8}}. * Miller, Ross, ed. ''Philip Roth, Novels 1973-1977'' ([[Library of America]], 2006) {{ISBN|978-1-931082-96-9}}. * Miller, Ross, ed. ''Philip Roth, Novels 1979-1985'' ([[Library of America]], 2007). == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=4939 Literary Encyclopedia biography] * [http://www.kirjasto.sci.fi/proth.htm Books and Writers biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905233945/http://www.kirjasto.sci.fi/proth.htm |date=2008-09-05 }} * [http://www.nytimes.com/books/98/10/11/specials/roth.html ''The New York Times'' Featured Author: Philip Roth] * [http://www.rothsociety.org The Philip Roth Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506153115/http://www.rothsociety.org/ |date=2021-05-06 }} * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4865614 Roth interview] - from [[NPR]]'s "[[Fresh Air]]", September 2005 * [http://books.guardian.co.uk/departments/generalfiction/story/0,6000,1666780,00.html Roth interview] - from ''The Guardian'', December 2005 * [http://www.radioopensource.org/philip-roth-re-fed/ Roth interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140115074536/http://www.radioopensource.org/philip-roth-re-fed/ |date=2014-01-15 }} - from ''Open Source'' * [http://www.youtube.com/watch?v=5NmXqpdupTk Roth video interview Part 1] * [http://www.youtube.com/watch?v=351Ggfh0FZ0 Roth video interview Part 2] * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5390578 Philip Roth Discusses ''Everyman''] - from [[NPR]]'s "[[Fresh Air]]", May 2006 * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5376625 "Roth Returns with Life and Death of ''Everyman''"] - from [[NPR]], May 2006 * [http://www.weequahicalumni.org/scripts/history.cfm?pageSubTitle=School%20History&cfid=4051&cftoken=f6896a01fe47a552-58C2398C-142A-0DD9-D758F83478582C44 Weequahic Alumni Assn.]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite news| last =| first =| coauthors =| title =Philip Roth: Literary hit man with a 9/11 bullet in his gun| work =| pages =| language =| publisher =The Sunday Times| date =[[2004-09-19]]| url =http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/article484395.ece| accessdate =23. 09. 2007.}}{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite news| last =Amidon| first =Stephen| coauthors =| title =A guide to Philip Roth| work =| pages =| language =| publisher =The Sunday Times| date =[[2007-09-23]]| url =http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article2499856.ece| accessdate =23. 09. 2007.| archive-date =2008-07-06| archive-url =https://web.archive.org/web/20080706202003/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article2499856.ece}} == Stručna literatura == * Alan Cooper, ''Philip Roth and the Jews'' (SUNY Series in Modern Jewish Literature and Culture), 1996 ({{ISBN|0-7914-2910-5}}) * Till Kinzel, ''Die Tragödie und Komödie des amerikanischen Lebens. Eine Studie zu Zuckermans Amerika in Philip Roths Amerika-Trilogie'' (American Studies Monograph Series), Heidelberg: Winter, 2006 ({{ISBN|3-8253-5223-4}}) * S. Milowitz, ''Philip Roth Considered: The Concentrationary Universe of the American Writer'', 2000 ({{ISBN|0-8153-3957-7}}) * Norman Podhoretz, "The Adventures of Philip Roth," ''Commentary'' (October 1998), reprinted as "Philip Roth, Then and Now" in ''The Norman Podhoretz Reader'' (2004), 327-48 * Derek Parker Royal, ''Philip Roth: New Perspectives on an American Author'', 2005 ({{ISBN|0-275-98363-3}}) * Elaine B. Safer, ''Mocking the Age: The Later Novels of Philip Roth'' (SUNY Series in Modern Jewish Literature and Culture), 2006 ({{ISBN|0-7914-6709-0}}) * George J. Searles, ed., ''Conversations With Philip Roth'', 1992 ({{ISBN|978-0-87805-558-6}}) * Debra B. Shostak, ''Philip Roth-Countertexts, Counterlives'', 2004 ({{ISBN|1-57003-542-3}}) * Wiebke-Maria Wöltje, ''My finger on the pulse of the nation. Intellektuelle Protagonisten im Romanwerk Philip Roths'' (Mosaic, 26), Trier: WVT, 2006 ({{ISBN|3-88476-827-1}}) {{Pulitzerova nagrada za fikciju}} {{Lifetime|1933||Roth, Philip}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade]] 9gnk5krv2jx6z4in7xb67gjmeusxprp 0 37134 42652491 41489367 2026-07-09T22:47:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652491 wikitext text/x-wiki {{Bolest | name = Dijareja | latinski = Diarrhea | slika = Průjem.JPG | tekst uz sliku = Trag proljeva na zahodskoj školjci | ICD10 = {{ICD10|A|09||a|00}}, {{ICD10|K|59|1|k|55}} | ICD9 = {{ICD9|787.91}} }} '''Dijareja''' ([[latinski|lat.]] ''diarrhoea'', od [[grčki|grč.]] δıάρροıα), '''proljev''' ili '''proliv''', abnormalno brzo kretanje fekalnih materija kroz [[debelo crevo]],<ref name="r4">Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje ("Savremena administracija" Beograd, 1999.)</ref> što ima za posledicu povećanje sadržaja tečnosti ili volumena crevnog sadržaja<ref name="dok">Prim dr Spomenka Čučak: ''Dijareja - simptom različitih bolesti''</ref> i učestalo vršenje nužde sa vodenastim stolicama različitog stepena viskoziteta.<ref name="forum">[http://www.x3mforum.com/smf/index.php?topic=6690.50;wap2 Najčešći simptomi i oboljenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080924224136/http://www.x3mforum.com/smf/index.php?topic=6690.50;wap2 |date=2008-09-24 }}, pristup 29. mart 2008.</ref> Izbačeni crevni sadržaj ponekad može sadržavati primese [[krv]]i, [[gnoj]]a i drugih materija. Pre samog nastupa ovog stanja dolazi do izražene peristaltike (crevnih pokreta), što neretko prate i bolni grčevi. Dijareja može biti akutna (kada nastupi iznenada, kratko traje i prolazi bez posledica) ili hronična (kada traje po nekoliko nedelja ili meseci).<ref name="forum"/> Kod slučajeva ozbiljne [[neuhranjenost]]i ovo stanje može izazvati [[smrt|smrtan ishod]], što se naročito često dešava u nerazvijenim zemljama. == Etiologija i klinička slika == Dijareju izazivaju različiti etiološki faktori, među kojima se posebno izdvajaju [[virus]]ne infekcije, [[parazit]]i i [[bakterije|bakterijski]] toksini.<ref name="e1">[http://www.journals.uchicago.edu/cgi-bin/resolve?CID36827 Wilson ME (2005). "Diarrhea in nontravelers: risk and etiology". Clin. Infect. Dis. 41 Suppl 8: S541–6.]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Osim toga, među česte uzročnike se ubrajaju: upala creva, [[kolera]], [[dizenterija]], trbušni [[tifus]], [[Grejvsova bolest]], [[ulcerativni kolitis]], [[Kronova bolest]], [[botulizam]], poremećaji lučenja [[hormon]]a [[štitna žlezda|štitne žlezde]], preveliko konzumiranje [[alkohol]]a, trovanje [[hrana|hranom]], kontraindikacije kod uzimanja [[lek]]ova, [[stomačni grip]], [[strah]], emotivno uzbuđenje itd.<ref name="forum"/> Svi ovi faktori izazivaju dijareju putem četiri različita mehanizma: * povećanje osmotskog pritiska, * povećanje sekrecije, * inflamatorni procesi i * smanjenje vremena apsorpcije.<ref name="dok"/> === Osmotska dijareja === Osmotska dijareja nastaje usled zadržavanja osmotski aktivnih supstanci (hidrosolubilnih sastojaka) u crevima, koji za sebe vezuju [[voda|vodu]]. Javlja se kod intolerancije na [[šećer]]e (posebno na [[laktoza|laktozu]] - mlečni šećer), kod upotrebe slaboapsorbujućih soli u vidu laksativa i antacida (kao npr. magnezijum-sulfat i natrijum-fosfat), unošenja određenih organskih kiselina (vinska, jabučna, limunska), korišćenja [[veštački zaslađivači|veštačkih zaslađivača]] (manitol, sorbitol) i slično. Zbog akumulacije hidrosolubilnih sastojaka raste osmotski gradijent prema lumenu creva, pa voda iz ekstracelularnih prostora prelazi u lumen i dolazi do rastezanja crevnih zidova. Ovo ubrzava peristaltiku i skraćuje vreme zadržavanja fekalnih materija unutar creva.<ref name="dok"/><ref name="far">[http://farmaceuti.com/tekstovi/?p=50 Dijareja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011090432/http://farmaceuti.com/tekstovi/?p=50 |date=2007-10-11 }}, pristup 29. mart 2008.</ref> === Sekretorna dijareja === Sekretorna dijareja nastaje kao posledica povećanja aktivnog ili pasivnog lučenja elektrolita i drugih materija u [[tanko crevo|tankom]] i [[debelo crevo|debelom crevu]] Stimulatori sekrecije mogu biti: enterotoksini [[bakterija]] ([[Vibrio cholerae]], [[Shigela]], [[Escherichia coli]]), enteropatogeni [[virus]]i, žučne soli, neapsorbovane masti iz hrane, neke vrste [[lek]]ova, gastrointestinalni hormoni (gastrin, vazointestinalni peptid, kalcitonin, serotonin), oštećenje crevnog zida itd. Ovaj tip dijareje se javlja deset puta češće kod [[žena]] nego kod [[muškarac]]a, i to posebno kod osoba starijih od 60 godina. Obično prolazi bez drugih simptoma, ali se mogu javiti [[nauzea]], [[povraćanje]], abdominalni bol, nadutost trbuha i gubitak težine.<ref name="dok"/><ref name="far"/> === Upalna dijareja === Eksudativna ili upalna dijareja se javlja u slučaju oboljenja crevne sluznice (regionalni [[enteritis]], [[ulcerativni kolitis]], [[pseudomembranozni kolitis]], [[tuberkuloza]], [[limfom]], [[tumor]]i itd), koja dovode do inflamacije sluzokože i pojave ulceracija ili tumefakcija (otoka). Posledica ovih patoloških zbivanja je pojava krvne plazme, serumskih proteina, krvi, sluzi i drugih materija u crevnom sadržaju, što značajno povećava količinu tečnosti u stolici. Pojava patoloških procesa na sluznici [[rektum]]a (završnog dela [[digestivni trakt|digestivnog trakta]]) izaziva učestalu [[defekacija|defekaciju]], jer je promenjena rektalna sluznica osetljivija na rastezanje crevnog lumena.<ref name="dok"/><ref name="far"/> === Smanjeno vreme apsorpcije === Smanjenje vremena apsorpcije nastaje kada fekalne materije nisu dovoljno vremena u kontaktu sa odgovarajućom apsorptivnom površinom digestivnog trakta. Ovo ima za posledicu povećanje količine tečnosti u crevnom sadržaju. Faktori koji uzrokuju ovo stanje su: resekcija [[želudac|želuca]], [[tanko crevo|tankog]] ili [[debelo crevo|debelog creva]], piloroplastika, vagotomija, upotreba određenih medikamenata (antacidi i laksativi koji sadrže soli [[magnezijum]]a), humoralni agensi koji ubrzavaju prolaz fekalnih materija stimulacijom [[glatki mišić|glatkih mišića]] u zidu creva.<ref name="dok"/> === Malapsorpcija === Malapsorpcija (loša apsorpcija) izaziva dijareju osmotskim i sekretornim mehanizmima. U prvom slučaju, ona nastaje kao posledica unošenja hrane bogate neapsorbujućim hidrosolubilnim sastojcima male molekulske težine, dok pojedini lipidi deluju kao stimulatori sekrecije i izazivaju sekretornu dijareju. Dijareja vezana za malapsorpciju može se razviti i kada je transport crevnog sadržaja produžen i dolazi do razmnožavanja bakterija u tankom crevu. Najčešći faktori koji izazivaju ovakav vid dijareje su: [[celijačna bolest]] (intolerancija na gluten iz brašna), malapsorpcija [[fruktoza|fruktoze]] (voćnog šećera), [[perniciozna anemija]], smanjena sekrecija [[pankreas]]a (u slučaju cistične fibroze ili pankreatitisa), [[radijalna fibroza]], [[hemoterapija]] itd.<ref name="dok"/> === Motorna dijareja === Motorna ili motalitetna dijareja nastaje zbog ubrzanja peristaltike (motorne aktivnosti) tankog i debelog creva. Najčešće se javlja usled lučenja aktivnih supstanci poput vazointestinalnog peptida, serotonina i kalcitonina ili kao posledica poremećaja u aktivnosti [[autonomni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]] (posebno parasimpatikusa).<ref name="dok"/><ref name="far"/> === Psihogena dijareja === Psihogena ili emocionalna dijareja nastaje u trenucima povećane nervne napetosti, kada snažna stimulacija parasimpatičkog nervnog sistema izaziva povećanje i motiliteta i sekrecije u završnom delu debelog creva.<ref name="r4"/> === Paradoksalna dijareja === Paradoksalna dijareja nastaje oko stvrdnutih fekalnih masa kod dece i mentalno retardiranih bolesnika.<ref name="dok"/> == Komplikacije == Tokom dijareje može doći do gubitka tečnosti i pojave dehidratacije, elektrolitnog disbalansa i vaskularnog kolapsa. Kolaps se naročito brzo može razviti kod dece, starijih i mentalno retardiranih osoba, kao i kod pacijenata sa teškim oblicima dijareje kakva se sreće kod [[kolera|kolere]]. Gubitak bikarbonata može izazvati metaboličku acidozu, a hipomagnezemija pojavu mišićne tetanije.<ref name="dok"/> == Dijagnoza == Tačna [[dijagnoza]] se postavlja na osnovu [[anamneza (medicina)|anamneze]], kliničkog pregleda, laboratorijske analize elektrolita, mikro- i makroskopskog pregleda stolice i dodatnih dijagnostičkih postupaka: rektoskopije, sigmoidoskopije, biopsije rektalne sluznice (radi patohistološkog pregleda), rendgenografije i eventualno funkcionalnog pregleda pankreasa (određivanje pankreasnih enzima i pankreatografija).<ref name="dok"/> == Lečenje == [[Terapija]] dijareje je uglavnom simptomatska. Blaži oblici se leče uzimanjem bizmutovog subsalicilata (pepto-bizmola), dok se kod ozbiljnijih slučajeva preporučuje mirovanje, nadoknada izgubljene tečnosti i elektrolita. Kod teških i dugotrajnih dijareja sa poznatim uzročnikom, vrši se terapija [[antibiotici]]ma.<ref name="dok"/> == Reference == {{Izvori}} {{Lista simptoma bolesti}} {{Commonscat|Diarrhea}} [[Kategorija:Bolesti digestivnog trakta]] [[Kategorija:Simptomi]] ed0qa45smh7x7qasbjvdac53el9f6ql 10 41073 42652544 42587447 2026-07-10T01:31:30Z Edgar Allan Poe 29250 42652544 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Kokosovi otoci | genitiv = Kokosovih otoka | flag alias =Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg | alt attribute = Flag of the Cocos (Keeling) Islands | name alias-football = Cocos Islands | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} | altvar = {{{altvar|}}} <noinclude> | redir1 = CCK | redir2 = Cocos | redir3 = Kokosova ostrva | redir4 = Keelingovi otoci | redir5 = Kilingova ostrva | redir6 = ostrva Kiling | redir7 = Kokosovi (Keelingovi) otoci | redir8 = Kokosova (Kilingova) ostrva | related1 = Australija </noinclude> }} ngon5wd0jake9iyrox4ldefjq193nf8 42652549 42652544 2026-07-10T01:32:53Z Edgar Allan Poe 29250 42652549 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Kokosovi otoci | genitiv = Kokosovih otoka | flag alias =Flag of the Cocos (Keeling) Islands.svg | alt attribute = Flag of the Cocos (Keeling) Islands | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} | altvar = {{{altvar|}}} <noinclude> | redir1 = CCK | redir2 = Cocos | redir3 = Kokosova ostrva | redir4 = Keelingovi otoci | redir5 = Kilingova ostrva | redir6 = ostrva Kiling | redir7 = Kokosovi (Keelingovi) otoci | redir8 = Kokosova (Kilingova) ostrva | related1 = Australija </noinclude> }} 5hbjlyu00g3zas5kdymasm7qophl4qk 10 41088 42652543 40938532 2026-07-10T01:31:16Z Edgar Allan Poe 29250 42652543 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Božićni otok | genitiv = Božićnog otoka | flag alias = Flag of Christmas Island.svg | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} <noinclude> | redir1 = CXR | redir2 = Božićno ostrvo | related1 = Australija </noinclude> }} dul95re9e224lnkmtrv88lsa3z91b9r 10 41126 42652546 40947352 2026-07-10T01:31:47Z Edgar Allan Poe 29250 42652546 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Norfolk (otok) | genitiv = Norfolka | shortname alias = Norfolk | flag alias = Flag of Norfolk Island.svg | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} <noinclude> | redir1 = NFK | redir2 = Norfolk (otok) | redir3 = Norfolk (ostrvo) | redir4 = otok Norfolk | redir5 = ostrvo Norfolk | related1 = Australija </noinclude> }} ep7nedrxu22citaeusntzddc77iis59 10 41129 42652547 40947454 2026-07-10T01:32:04Z Edgar Allan Poe 29250 42652547 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Pitcairnovi otoci | genitiv = Pitcairnovih otoka | flag alias = Flag of the Pitcairn Islands.svg | alt attribute = Flag of the Pitcairn Islands | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} <noinclude> | redir1 = PCN | redir2 = Pitkern | redir3 = Pitcairn | redir4 = Pitkernska ostrva | redir5 = Pitkernski otoci | redir6 = Pitkernova ostrva | redir7 = Pitcairnova ostrva </noinclude> }} ilnqvpyfggw4hjlbetmd5whj307hsg5 10 41180 42652548 40950869 2026-07-10T01:32:17Z Edgar Allan Poe 29250 42652548 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Tokelau | genitiv = Tokelaua | flag alias = Flag of Tokelau.svg | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} <noinclude> | redir1 = TKL | related1 = Novi Zeland </noinclude> }} k4xbtjnnqf8gwge09iun5o57ics26a4 10 41184 42652542 41239915 2026-07-10T01:24:47Z Edgar Allan Poe 29250 42652542 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Wallis i Futuna | genitiv = Wallisa i Futune | flag alias = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg | flag alias-local = Flag of Wallis and Futuna.svg | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} | variant = {{{variant|}}} <noinclude> | var1 = local | redir1 = WLF | redir2 = Wallis-et-Futuna | redir3 = Valis i Futuna | related1 = Francuska </noinclude> }} 88fuyzu12b4czl9nvc5v492cxdzlegs 10 41238 42652561 40950928 2026-07-10T01:44:47Z Edgar Allan Poe 29250 42652561 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Uskršnji otok | genitiv = Uskršnjeg otoka | flag alias = Flag of Rapa Nui, Chile.svg | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | altlink = {{{altlink|}}} <noinclude> | redir1 = Uskršnje ostrvo | redir2 = Rapa Nui | redir3 = Isla de Pascua | related1 = Čile </noinclude> }} 19ubsb7rwpk3ikvdzm3rzlugbuq86gs 10 41251 42652560 41008279 2026-07-10T01:44:33Z Edgar Allan Poe 29250 42652560 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|country showdata</noinclude>}}} | alias = Havaji | genitiv = Havaja | flag alias = Flag of Hawaii.svg | flag alias-1793 = Red Ensign of Great Britain (1707-1800).svg | flag alias-1794 = Union flag 1606 (Kings Colors).svg | flag alias-1816 = Flag of Hawaii (1816).svg | flag alias-1843 = Flag of the United Kingdom.svg | flag alias-1893 = Flag of the United States (1891-1896).svg | flag alias-1896 = Flag of Hawaii (1896).svg | size = {{{size|}}} | name = {{{name|}}} | variant= {{{variant|}}} | altlink = {{{altlink|}}} <noinclude> | redir1 = Hawaii | var1 = 1793 | var2 = 1794 | var3 = 1816 | var4 = 1843 | var5 = 1893 | var6 = 1896 | related1 = Sjedinjene Američke Države </noinclude> }} gvq1s5qn29fv09ry8xvfqajn8hxvrfr 0 43978 42652699 14729674 2026-07-10T10:36:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652699 wikitext text/x-wiki {{Koordinate|47_20_36_N_8_32_12_E_type:landmark_region:CH-ZH|47° 20' 36" SG Š, 8° 32' 12" IGD}} [[Datoteka:RoteFabrik.JPG|thumb|Rote Fabrik u Cirihu.]] '''Rote Fabrik''' (''Crvena fabrika'') je bivša fabrika u [[Cirih]]u, [[Švajcarska]], koja je pretvorena u omladinski kulturni centar. Naziva se crvena zbog crvenih cigala od kojih je napravljena i zbog [[levica|levičarske]] orjentacije njenih stanara. Fabrika je izgrađena još [[1892]]. godine. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.rotefabrik.ch Rote Fabrik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190711050559/https://rotefabrik.ch/ |date=2019-07-11 }} {{klica-kultura}} {{skvotovi}} [[Kategorija:Švicarska]] [[Kategorija:Skvotovi]] tdh2h7l96tc94rh39nhvoj8r3iejps7 0 44364 42652480 42583316 2026-07-09T22:31:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652480 wikitext text/x-wiki {{otheruses|[[Procol Harum (album)]]|prvi album ovog sastava}} {{Infokutija02 muzičar | ime = Procol Harum | slika = Procol Harum.jpg | opis = Procol Harum 2001. | Img_size = 220px | Landscape = | tip = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = | Prebivalište = | žanr = [[Psihodelični rock]]<br />[[Progresivni rock]] | period = 1967. — 1977.<br />1991. — 2022. | label = The Paramounts | URL = [http://www.procolharum.com/ Službena stranica sastava] | sadašnji_članovi = Gary Brooker<br />Geoff Dunn<br />Matt Pegg<br />Josh Phillips<br />Geoff Whitehorn<br />Keith Reid | bivši_članovi = Dave Ball<br />Dave Bronze<br />Mark Brzezicki<br />Alan Cartwright<br />Chris Copping<br />Matthew Fisher<br />Mick Grabham<br />Bobby Harrison<br />David Knights<br />Dee Murray<br />Pete Solley<br />Robin Trower<br />B.J. Wilson | nagrade = | Značajni instrumenti = }} [[File:Procol Harum 1967.png|thumb|Procol Harum (1967)]] '''Procol Harum''' je [[engleska|engleski]] [[rock]] sastav formiran [[1960.]], čija se [[glazba]] temelji na [[progresivni rock|progresivnom rocku]], [[Psihodelični rock|psihodeličnom rocku]] i vrlo često na simfonijskom rocku. Najpoznatiji su po hit singlu iz 1967. "[[A Whiter Shade of Pale]]" koja je [[klasična glazba|klasična balada]] i zadržala se šest [[tjedan]]a na broju jedan britanske top liste. Procol Harum nastavak svoje karijere baziraju na progresivnom i psihodeličnom rocku ali isto tako svojim stilom obuhvaćaju [[blues]] i [[pop glazba|pop glazbu]]. Razilaze se [[1977.]], a ponovo se okupljaju [[1991.]] == Početak == "Procol Harum" korijene vuče iz uživo sastava "The Paramounts" u kojem od [[1959.]] sviraju Gary Brooker i Robin Trower. Stacioniraju se u Southendu ([[Engleska]]), a potpisuje ih izdavačka kuća "Parlophone". Nakon njihovog razlaza 1967., Gary Brooker i [[tekstopisac]] Keith Reid objavljuju oglas u "Melody Makeru" i tako nastaje sastav "Procol Harum". == Historija == Godine 1967. sastav "Procol Harum tada čine članovi;<br /> * Matthew Fisher – [[orgulje]] * Dave Knights – [[bas gitara]] * B.J. Wilson – [[bubnjevi]] * Robin Trower – [[električna gitara|gitara]] * Gary Brooker – [[klavir]] [[pjevanje|vokal]] * Keith Reid – [[tekstopisac]] Originalno ime dobivaju od svoga [[menadžer]]a Guya Stevensa, koji je imao problema s prijevodom [[Latinski jezik|latinskog]] imena pa se često koristilo ''Procul His''. U [[svibanj|svibnju]] 1967. objavili su svij prvi singl "A Whiter Shade of Pale", koji dolazi na vrh britanske top liste i prodan je u više od 6 milijuna primjeraka. Skladba je [[klasična glazba|klasična]] balada u [[Johann Sebastian Bach|Bachovom]] stilu sa [[Barokna glazba|neobaroknim zvukom]] [[orgulje|orgulja]] i Reidovim [[Nadrealizam|nadrealističkim]] tekstom kao i [[Psihodelični rock|psihodeličnom]] atmosferom. Nakon dolaska gitariste Robina Trowera i bubnjara B.J. Wilsona, ponavlja se ''Top 10'' sa singlom "Homburg", a ova dva hita mogu se naći na njihovom prvom albumu ''[[Procol Harum (album)|Procol Harum]]'' iz [[prosinac|prosinca]] 1967. Godinu dana nakon toga izlazi album ''[[Shine On Brightly]]'', kojim dominira 18-[[minuta|minutna]] epska tema "In Held 'Twas in I" sa kojom zaobilazi [[pop glazba|pop]] i [[rock]] glazbu i najavljuje [[progresivni rock]]. Sljedeći njihov album je ''[[A Salty Dog]]'' koji izlazi u [[lipanj|lipnju]] [[1969.]] na kojemu uz klasičnu, pop i rock glazbu priključuje i [[blues]]. Na ovom albumu počinju glazbene napetosti između Robina Trowera i ostalih članova sastava. Unatoč skromnoj prodaji albuma, ''Procol Harum'' bili su među najpopularnijim sastavima progresivnog rocka. Kao glazbene zvijezde najviše su se isticali, pjevač i klavijaturista Gary Brooker i gitarista Robin Trower, koji nakon snimanja njihovog albuma iz [[srpanj|srpnja]] [[1971.]] ''[[Home (album Procol Haruma)|Home]]'', odlazi u solo karijeru tragom [[Jimi Hendrix|Jimia Hendrixa]]. ''Home'' je jedan je od najboljih albuma ne samo u njihovoj diskografiji već i najbolji materijal progresivnog rocka ranih sedamdesetih sa iznimnom Trowerovom gitarom u kombinaciji sa [[Gudački instrumenti|gudačima]]. Uživo album iz [[1972.]] ''[[Procol Harum Live with the Edmonton Symphony Orchestra]]'' također slijedi uspješnost prethodnih albuma. Njime su i predstavili nove članove sastava, Davea Balla na gitari i Alana Cartwrighta na [[bas gitara|basu]]. Na materijalu s nalazi i uspješni singl "Conquistador" sa koncertnom snimkom teme. U Velikoj Britaniji sve više gube publiku ali zato postaju popularni u [[SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]], pa im stoga sljedeći albumi ''[[Grand Hotel (album)|Grand Hotel]] ([[1973.]]), [[Exotic Birds and Fruit]] ([[1974.]]) i [[Procol's Ninth]] ([[1975.]])'' dolaze na njihove top liste. Ipak ''Procol's Ninth'' bio je popularan i u Engleskoj, zahvaljujući hit singlu "Pandora's Box". To su bili i posljednji uspjesi sastava ''Procol Haruma'' koji su polako gubili nadahnuće i publiku. Nakon objavljivanja ne baš tako zapaženog albuma iz [[ožujak|ožujka]] [[1977.]] ''[[Something Magic]]'', razilaze se i više ne nastupaju kao sastav do [[1991.]]g. Izvorna postava sa Robinom Trowerom okuplja se '91., a rezultat toga je osrednji album ''[[The Prodigal Stranger]]''<ref>Zlatko Gall, "Velika svjetska rock enciklopedija", Split, 2005. godine. {{ISBN|953-7088-35-9}}</ref>. == 1991. i nadalje == ''Procol Harum'' nanovo se okuplja 1991.g., a tada sastav čine članovi; Brooker, Fisher, Trower i Reid (Wilson je umro 1990.)i izdaju album ''The Prodigal Stranger'' ali album nije zabilježio neki veći uspjeh kod publike pa i prodaja ide vrlo slabo. Poslije okupljanja sastava i izdavanja novoga albuma, Brooker i Fisher ali ne Trower, nekoliko godina sviraju po turnejama u SAD-u i svijetu što traje do sredine devedesetih. U [[srpanj|srpnju]] 1997. veliki broj obožavatelja obilježava 30 godina od izlaska i uspjeha singla "A Whiter Shade of Pale" i pozvani su svi bivši i sadašnji članovi sastava. Koncert u "Redhillu" gledali su obožavatelji širom svijeta. Direktan rezultat toga koncerta bilo je nastajanje njihovih službenih [[internet]] stranica [http://www.procolharum.com/ "Beyond the Pale"] koje u [[listopad]]u [[1997.]] kreiraju njihovi obožavatelji. Bilo je vrlo neobično da obožavatelji sa ponosom svakodnevno održavaju stranice "Beyond the Pale". Karakteristike održavanja stranica bile su najnovije vijesti u vezi s događanjima sastava "Procol Harum", detalji sa koncerata održanih '70-tih godina i raznim porukama od sastava. Internet stranice sačinjene su od mnogih pojedinaca i bilo je svakakvih novih prijedloga koji su mogli zainteresirati sastav. Upravo sa tim je bio vođen projekt [http://www.palersproject.com/ "The Palers' Project"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509064237/http://www.palersproject.com/ |date=2008-05-09 }}, na kojemu zajedno sudjeluju obožavatelji i sastav. Preko internet stranica financiraju snimanje tri dvostruka [[CD]] albuma na kojima se nalaze skladbe "Procol Haruma". Četvrti i posljednji dvostruki album pripremljen je [[2007.]]g. Poslije [[2001.]] sastav (kojeg tada čine: Brooker, Fisher, na gitari Geoff Whitehorn i Elki Brooks, Matt Pegg bas gitara i Mark Brzezicki bubnjevi) svira mnoge koncerte najčešće po [[Europa|Europi]] ali također po [[Japan]]u i [[SAD]]-u. Koncert iz 2001. u [[Kopenhagen]]u izlazi na [[DVD]]-u [[2002.]]g. Godine [[2003.]] izdaju album ''[[The Well's on Fire]]'', a u [[prosinac|prosincu]] 2003. snimaju uživo materijal sa [[London]]skog koncerta i izdaju ga na DVD-u [[2004.]] pod nazivom ''[[Live at the Union Chapel]]''. Iste godine Matthew Fisher odlazi iz sastava "Procol Harum". Sastav i dalje nastupa po turnejama sa Joshom Phillipsom koji je zamijenio Fishera, a od originalne postave ostao je još samo Gary Brooker. U [[lipanj|lipnju]] 2006. nastupaju na [[Island]]u na ''Wight'' festivalu, gdje su već jednom svirali davne 1969. Iste godine u mjesecu [[kolovoz]]u održavaju dva velika koncerta na otvorenom u [[Danska|Danskoj]]. Pred kraj 2006. nastupaju u [[švicarska|Švicarskoj]], [[norveška|Norveškoj]] i ponovo u Danskoj ali Geoff Dunn na bubnjevima mijenja Marka Brzezickog, koji je navodno kako se pričalo otišao na turneju sa sastavom [[The Who]]. Dunn završava sa njima europsku turneju [[2007.]] još u [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. "Procol Harum" nastupa zajedno sa orkestrom na otvorenom koncertu gdje [[30. lipnja]] u [[Švedska|Švedskoj]] izvode operu "Dalhalla". Od [[20. srpnja|20.]] pa do [[21. srpnja]] 2007.g. obožavatelji organiziraju obilježavanje 40 godina od izdavanja njihovog prvog singla "A Whiter Shade of Pale" i njegovog velikog uspjeha. Povodom toga održavaju se dva velika koncerta na ''Smith Squaru'' u Londonu. 20. srpnja "Procol Harum" nastupa sa jednom obrađenom verzijom skladbe i sa nekoliko novih pjesama, "Sister Mary" i "Missing Persons". == Sudski proces (autorstvo) == Zbog [[Autorsko pravo|autorstva]] nad skladbom "A Whiter Shade Of Pale" na [[sud]]u su završili klavijaturista Matthew Fisher i glavni vokalista Gary Brooker. Fisher tvrdi da je on autor spomenute skladbe i svoja je prava zatražio putem suda, s druge strane, Brooker tvrdi da je skladbu "A Whiter Shade Of Pale" [[lirika|napisao]] zajedno sa Keithom Reidom, prije nego je Matthew došao u sastav i tvrdi da mu nije jasno kako se Fisher tek sad nakon 40 godina sjetio da je napisao jedan dio pjesme<ref>[http://www.procolharum.com/awsop_lawsuit2.htm A Whiter Shade Of Pale sudski proces]</ref>. [[20. prosinca]] [[2006.]] Matthew Fisher dobio je sudski spor kojim mu se dodjeljuje 40% autorstva nad skladbom<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/6196413.stm BBC o presudi]</ref>, a takva presuda izazvala je presedan u glazbenom svijetu. U [[listopad]]u [[2007.]] Brooker se žali na sudsku presudu i pokreće novi postupak. == Diskografija == {{glavni|Diskografija Procol Haruma}} == DVD izdanja == * 1999 The Best of Musikladen Live * 2002 ''Live'' * 2004 ''Live at the Union Chapel''. == Vanjske veze == * [http://www.classicbands.com/procol.html ClassicBands.com] - 'Procol Harum' * [http://www.procolharum.com/ ProcolHarum.com] - Službene stranice sastava * [http://www.trowerpower.com/ TrowerPower.com] - Službene stranice Robina Trowera * [http://www.matthewfisher.com/ MatthewFisher.com] - Službene stranice Matthewa Fishera == Reference == {{reflist}} {{Procol Harum}} [[Kategorija:Britanske rock grupe|Procol Harum]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] nhea0q5l3a5i9db81t3qho85l2d81iv 0 45006 42652626 42412689 2026-07-10T04:53:13Z Velebit1991 373524 42652626 wikitext text/x-wiki {{nihongo|'''Shotacon'''|ショタコン|shotakon}} je [[Japaneski jezik|japanska]] skraćenica za '''Shōtarō kompleks''', izraz koji opisuje afinitet ili [[seksualna orijentacija|seksualnu preferencu]] prema pre-adolescentnim dječacima.<ref>{{cite web|url=http://zokugo-dict.com/12si/syotakon.htm|title=ショタコン|language=Japanese|publisher=Nihongo Zokugo Jisho|accessdate=21. 01. 2008.|quote={{nihongo|''A sexual preference towards underage males''|未成年男子を対象とする性的嗜好のこと|Miseinen danshi wo taishō tosuru seitekishikō no koto}}|archivedate=2010-01-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100114162826/http://zokugo-dict.com/12si/syotakon.htm|deadurl=yes}}</ref> Izvan Japana shotacon se prije svega odnosi na umjetnička i druga djela koja prikazuju Shōtarō likove (''shote'') na [[kawaii|pretjerano sladunjav način]] ili sa [[seks]]ualnim aluzijama. Sam izraz "Shōtarō" vuče porijeklo od glavnog lika u [[manga|mangi]] ''[[Gigantor|Tetsujin 28-go]]'' (1956-1966), energičnopg [[prepubescent]]nog dječaka-detektiv. Shotacon likovi se danas često pojavljuju u obliku [[pornografija|pornografskog]] [[doujinshi]]ja ili kao [[fanservice]] u anime filmovima. Kao i ženski ekvivalent [[lolicon]], najeksplicitniji oblici shotacona često prikazuju [[seksualno zlostavljanje djece]] te su predmet zakonskih zabrana i/li kontroverzi. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://comipedia.com/interest/shota Comipedia, Shota manga anthologies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101214191718/http://comipedia.com/interest/shota |date=2010-12-14 }} {{Parafilije}} {{Animanga žanrovi}} [[Kategorija:Hentai]] [[Kategorija:Pedofilija]] [[Kategorija:Terminologija anime i mange]] q9rsp025bqizssx60tdp6bvdeac190h 0 45021 42652623 42386511 2026-07-10T04:45:22Z Velebit1991 373524 42652623 wikitext text/x-wiki {{multiple image | direction = vertical | width = 216 | footer = | image1 = | image2 = | image3 = }}{{nihongo|'''Lolicon'''|ロリコン| }}, također [[romanizacija|romaniziran]] kao '''rorikon''', je [[slang]] [[složenica]] fraze "Lolita kompleks".<ref>{{cite news | url = http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25145481_ITM | title = Shopping rebellion; what the kids want. (Letter from Tokyo) | work = [[The New Yorker]] | date = [[2002-03-18]] | accessdate = 13. 01. 2008. | archiveurl = https://archive.today/20120716215845/http://www.accessmylibrary.com/search/?q=Shopping%20rebellion;%20what%20the%20kids%20want.(Letter%20from%20Tokyo) | archivedate = 2012-07-16 | dead-url = no }}</ref><ref name="sanseido">{{cite web|url=http://www.sanseido.net/User/Dic/Index.aspx?TWords=ロリコン&st=0&DailyJJ=checkbox|title=ロリコン|language=Japanese|publisher=[[Sanseido]]|accessdate=07. 01. 2008.|quote={{nihongo|''An abbreviation for "lolita complex".''|ロリータコンプレックスの略．|Rorīta Konpurekkusu no hobo.}}|archivedate=2013-06-21|archiveurl=https://www.webcitation.org/6HXiUTH2a?url=http://www.sanseido.net/User/Dic/Index.aspx?TWords=%E3%83%AD%E3%83%AA%E3%82%B3%E3%83%B3|deadurl=yes}}</ref> U [[Japan]]u taj izraz opisuje seksualnu privlačnost ili afinitet prema djevojčicama,<ref>Darling, 82.</ref> ili pojedinca koji osjeća takvu privlačnost.<ref name="WWD">{{cite news|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-31844488_ITM|title=On the drawing board. (Lehmann Maupin gallery)|author=Rosemary Feitelberg|work=[[Women's Wear Daily]]|date=22. VI 2007.|accessdate=13. I 2008.|archiveurl=https://archive.today/20150522073848/https://www.questia.com/|archivedate=2015-05-22|dead-url=no}}</ref><ref name="alc">{{cite web|url=http://eow.alc.co.jp/ロリコン/UTF-8/?ref=sa|title=ロリコン|publisher=SPACE ALC|language=Japanese|accessdate = 07. 01. 2008.}}</ref> Izvana Japana se izraz rjeđe upotrebljava, i to uglavnom za poseban [[žanr]] [[manga|mange]] i [[anime]] u kojoj se ženski likovi s dječjim karakteristikama prikazuju u erotskom kontekstu. Fraza je referenca na ''[[Lolita|Lolitu]]'', roman [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]] u kojoj je sredovječni muškarac seksualno opsjednut 12-godišnjom djevojčicom.<ref>Kinsella, 305.</ref> Ekvivalentni izraz za seksualizaciju dječaka je [[shotacon]]. Dio stručnjaka vjeruje kako samim svojim postojanjem žanr lolicona predstavlja [[seksualno zlostavljanje djece]],<ref name="comic relief">{{cite news|url=http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/fl20040427zg.html|title=Does comic relief hurt kids?|author=Tony McNicol|work=[[The Japan Times]]|date=27. IV 2004.|accessdate=18. I 2008.|archiveurl=https://archive.today/20120527023832/http://www.japantimes.co.jp/text/fl20040427zg.html|archivedate=2012-05-27|dead-url=no}}</ref> dok dok dio stručnjaka smatra kako to nije točno.<ref name="Diamond and Uchiyama">{{cite journal|url=http://www.hawaii.edu/PCSS/online_artcls/pornography/prngrphy_rape_jp.html|title=Pornography, Rape and Sex Crimes in Japan|author=[[Milton Diamond]] and Ayako Uchiyama|journal=International Journal of Law and Psychiatry|volume=22|issue=1|pages=1–22|year=1999|accessdate= 2008-01-06|doi=10.1016/S0160-2527(98)00035-1|pmid=10086287}}</ref> Neke države su pokušale zakonom zabraniti lolicon kao oblik [[dječja pornografija|dječje pornografije]]. == Povezano == * [[Lolicore]] == Napomene == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [http://www.law.duke.edu/journals/dltr/articles/2002dltr0019.html "'Virtual child' pornography on the Internet: a 'virtual' victim?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091227085149/http://www.law.duke.edu/journals/dltr/articles/2002dltr0019.html |date=2009-12-27 }} ''Duke Law & Technology Review'' ([[23. 9.|23.9.]] [[2002]]) * [http://www.darkmirage.com/2006/09/09/japanese-titbits-2-hentai-vs-ecchi/ Japanese Titbits #2 - Hentai vs. Ecchi] (discussion of the difference between usage in Japan and the West) ([[9. 9.|9.9.]] [[2006]]) * [http://www.comipress.com/article/2006/11/17/1027 "New Law Banning Lolicon?"] ''ComiPress'' ([[17. 11.|17.11.]] [[2006]]) <!-- Imageboards such as Renchan, not4chan, etc. are NOT permissible as outside links due to copyright violation concerns. DO NOT ADD THEM.--> {{parafilije}} {{Animanga žanrovi}} [[Kategorija:Hentai]] [[Kategorija:Terminologija anime i mange]] pzgylt275sy2h0xunjcfu0shmdaltnz 0 47476 42652719 42647350 2026-07-10T11:47:48Z ~2026-39135-14 373627 /* Filmografija */ 42652719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | Ime = Maite Perroni | Img = [[File:Maiteperroni25.jpg|Maite Perroni, 2025]] | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Rodno_ime = Maite Perroni Beorlegui | Pseudonim = Mai, Tita, Maitecita, Maitita, Perrona, Perronita, Cacahuatito, Kraljica Telenovela, Kraljica Bachate | Rođenje = [[9. 3.|9. marta]] [[1983]]. | Mjesto rođenja = [[Meksiko Siti]] | Smrt = | Prebivalište = [[Meksiko Siti]], [[Los Angeles|Los Anđeles]] | Supružnik = Andres Tovar [[2022]]-jos traje | Djeca = Lia Tovar Perroni ([[2023]]) | Instrument = [[pjevačica|vokal]], [[klavir]], [[bubnjevi]] | Žanr = [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci|latino pop]], [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci|bachata]], regeton, [[pop rock]], [[Adolescencija|teen pop]] | Zanimanje = [[glumci|glumica]], [[producent]]ica, [[kantautor]]ica, [[Novinar|voditeljica]], [[moda|modna dizajnerica]], [[biznis]]žena | Djelatno_razdoblje = [[2004]]-do danas | Producentska_kuća = [[Televisa]] | Diskografska_kuća = EMI <small>([[2004]]-[[2009]]), WARNER MUSIC <small>([[2012]]-[[2019]]), UNIVERSAL MUSIC <small>([[2020]]- još traje) | Uspješan_album = Eclipse de Luna | Uspješan_singl = Tu y Yo, Vas a querer volver, Loca ( feat Cali y Dandee ) | URL = http://www.maiteperroni.world/ | Potpis = Autografomaite.png |IMDb = 1671647 | povezani_izvođači = [[RBD]], [[William Levy]], Sebastian Zurita, Jorge Poza, Wilmer Valderrama, REIK, Marco di Mauro, Koko Stambuk, Yuri, Alex Ubago, Wanessa, Cali y Dandee, Rosario Flores, Carlos Baute, La Sonora Santanera, Mario Bautista, Manuel Vega, Frank Ariza, Tony Estrada, Claudia Martin, Andres Tovar }} '''Maite Perroni Beorlegui de Tovar''' ([[Ciudad de Mexico]], [[Meksiko]], [[9. 3.]] [[1983]]. - ) je [[Meksiko|meksička]] [[glumci|glumica]], [[producent]]ica, [[kantautor]]ica, [[Novinar|voditeljica]], [[moda|modna dizajnerica]] i [[biznis]]žena. Karijeru je počela protagonizirajući [[Televisa|Televisine]] [[telenovela|telenovele]] poput [[Rebelde]] ([[2004]]-[[2006]]), [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] ([[2008]]-[[2009]]), [[Mi pecado|Mi Pecado]] ([[2009]]), [[El Triunfo del Amor]] ([[2010]]-[[2011]]), [[Cachito de cielo]] ([[2012]]), [[La Gata]] ([[2014]]), [[Antes muerta que Lichita]] ([[2015]]-[[2016]]) i [[Papa a toda madre]] ([[2017]]-[[2018]]) za koje je osvojila nagrade i nominacije poput onih na dodjelama ''Premios TVyNovelas'', ''Premios Juventud'' i ''Califa de Oro''. Zbog rada na televiziji latinoamerička televizija u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] ''Univision'' ([[2009]]) i njena matična producentska kuća ''Televisa'' ([[2014]]). imenovale su je [[Kraljica|Kraljicom Telenovela]], da bi [[2020]]. napravila iskorak u karijeri protagonizirajući popularne [[dramska serija|serijale]] ''Oscuro deseo'' i ''El juego de las llaves'' za [[streaming]] platforme [[Netflix|Netfliks]] i [[Amazon|Amazon Prime]]. Kao pozorišna glumica debitovala je [[2010]]. glavnom ulogom "Elise" u predstavi ''Cena de Matrimonios'', a kao filmska [[2016]]. glavnom ulogom "Ninfe" u kostimiranoj drami ''El Arribo de Conrado Sierra''. Na [[engleski|engleskom]] govornom području debitovala je [[2019]]. glavnom ulogom "Mrs.Guevare" u kratkometražnom filmu ''Viva la Revolucion''. Kao pjevačica internacionalnu popularnost je ostvarila kao član grupe [[RBD]] ([[2004]]-[[2009]]) sa kojom je prodala preko 15 miliona albuma i osvojila brojne nagrade i nominacije, među kojima onu za ''Najbolji Album'' [[2006]]. i [[2009]]. na ''Latin Grammy'' dodjeli. Godine [[2009]], kad se grupa raspala, otpjevala je nekoliko pjesama za telenovele koje je protagonizirala. Godine [[2012]]. potpisala je ugovor sa [[Warner Bros.|Warner Music]] kućom sa kojima je [[2013]]. izdala prvi solistički [[album]] ''Eclipse de Luna'' zbog kojeg su je prozvali [[Kraljica|Kraljicom Bachate]]. Od [[2015]]-[[2019]] bila je posvećena izbacivanju singlova u regeton i urbanim ritmovima. Osim kao glumica i pjevačica, Perronijeva se istakla kao modna dizajnerica izbacujući [[2014]]. u saradnji sa butikom ''National Stories'' iz [[Los Angeles|Los Anđeles]]a prvu kolekciju odjeće ''Maite Perroni Collection'' za [[Amerika|američko]] i [[Portoriko|portorikansko]] tržište, te drugu ''Maite Perroni X Shein'' [[2022]]. godine u saradnji sa kompanijom ''Shein'' za svjetsko tržište, kao biznisžena izbacujući [[2022]]. u saradnji sa vinarijom ''Santa Julia'' iz [[Argentina|Argentine]] svoju kolekciju crnog i roze vina pod nazivom ''Spara Wines'', te kao voditeljica prestižnih dodjela nagrada za latinoamerikance poput ''Hispanic Heritage Awards'' ([[2011]]), ''Las Lunas del Auditorio'' ([[2011]]), ''Glam' Awards'' ([[2013]]), ''Kids Choice Awards Mexico'' ([[2015]]), ''Premios TVyNovelas'' ([[2017]]) i ''Premios Billboard'' ([[2021]]), kao i emisije ''Doce Uvas Doce Deseos'' ([[2010]]). Takođe, redovna je na listi ''50 najljepših'' časopisa People en Español, te na listi ''100 najljepših'' internacionalnog portala TC Candler. Godine [[2014]]. meksički časopis EstiloDF ju je imenovao za ''Ličnost godine'', dok ju je [[2015]]. američki časopis Variety Latino uvrstio na svoju listu ''10 latinos to watch''. Godine [[2022]]. ju je meksički časopis Marie Claire imenovao ''Garancijom uspjeha''. == Biografija == === Rani život i počeci === [[Datoteka:Polanco Skyline Mexico City DF.jpg|190px|thumb|right|Pogled na [[Mexico City]] gdje je Maite rođena i gdje pored [[Los Angeles|Los Anđeles]]a živi.]] Maite Perroni Beorlegui je rođena u glavnom gradu i distriktu [[Meksiko|Meksika]], ali je sve do 13. godine, zbog očevog posla, odrastala u [[Guadalajara|Guadalahari]], glavnom gradu meksičke pokrajine [[Jalisco|Halisko]], nakon čega se sa porodicom vratila u Meksiko Siti. Ima dva brata, Adolfo koji je tri godine mlađi od nje i po zanimanju psiholog i Francisco koji je devet godina mlađi od nje i po zanimanju menadžer. Od malena je iskazivala svoj talenat pojavljujući se u dvije dječje reklame ''Pelon Pelo Rico'' ([[1991]]) i ''Pintura Acuario'' ([[1994]]), te nastupajući na školskim pozorišnim predstavama: ''Cyrano de Bergerac'' ([[1999]]) tumačeći "Roxsanne", glavni ženski lik i personifikujući "mačka" u mjuziklu ''Cats'' ([[2000]]). Osim što je glumila, nastupala je na ''Intercolegial de Baile'' ([[1999]]-[[2002]]), školskom naticanju u plesu jednu godinu kao konkursant, a već sledeću kao dio ekipe otvarajući svaku prezentaciju. Pojavila se, zajedno sa dobrom prijateljicom i sada glumicom Marimar Vegom, u [[videospot]]u ''Veneno de Amor'' ([[1999]]) nekada popularne mlade pjevačice Nine. Medjutim i bez obzira na svoje amatersko bavljenje umjetnošću, htjela je da studira [[marketing]] ili [[novinar]]stvo, što je promijenila kada je otpratila drugaricu na kasting za izbor mlade voditeljice emisije ''Zapping Zone'' poznatog dječjeg kanala [[Disney Channel|Dizni Čanela]]. Studirala je glumu na [[Televisa|Televisinoj Dramskoj Akademiji]] u periodu od [[2000]]. do [[2003]]. Za to vrijeme glumila je u predstavama ''Usted tiene ojos de mujer fatal'' ([[2001]]) igrajući "Elenu" glavni ženski lik, ''Las cosas simples'' ([[2002]]) tumačeći "Matilde" i ''Los enamorados'' ([[2003]]) personifikujući "Eugeniu" glavni ženski lik. Tokom [[2016]]. godine, u [[Los Angeles|Los Anđeles]]u, gdje pored [[Ciudad de México|Meksiko Sitija]] i živi, polagala je kurs glume u prestižnoj dramskoj školi, "Michelle Danner Acting School". == Karijera == === Glumačka karijera === Njen debi na televiziji bila je [[telenovela]] producenta Pedra Damian [[Rebelde]] rimejk [[argentina|argentinske]] tinejdž telenovele [[Rebelde Way]] iz [[2002]]. godine, gdje je glumila "Lupitu" jednu od šest glavnih likova. ''Rebelde'' se snimala od [[2004]]. do [[2006]], a ima ukupno 440 epizoda kroz 3 sezone i smatra se Televisinom telenovelom sa najdužom zadnjom epizodom u istoriji. Godine [[2005]]. se pojavila u dvije epizode [[Televisa|Televisine]] edukativne emisije za mlade ''La Energia de Sonrisc'landia''. Prateći uspjeh telenovele [[2007]]. snimljen je serijal ''RBD:La Familia'' u kojem su glumili članovi grupe [[RBD]], a likovi serijala nisu bazirani na likovima iz telenovele, ali osmišljeni su da budu slični životima članova grupe. Tako tu tumači "May" svoj alter-ego, dobru djevojku i perfekcionistu. ''RBD:La Familia'' je prvi [[Televisa|Televisin]] serijal snimljen u potpunosti u HD rezoluciji, a ima ukupno 13. epizoda. Te godine pojavila se u dvije epizode telenovele Pedra Damiana [[Lola, érase una vez|Lola,erase una vez]], rimejku argentinske tinejdž telenovele ''Florecienta'' i to jednom zajedno sa ostalim članovima grupe, a drugi put u zadnjoj epizodi kao [[Pepeljuga]], te u epizodama serijala ''Skimo'' i ''Plasa Sesamo'' zajedno sa ostalim članovima. Tokom [[2008]]-[[2009]]. protagonizirala je [[telenovela|telenovelu]] [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] rimejk [[venecuela]]nske telenovele ''Una muchacha llamada Milagros'' iz [[1974]]. producentice Nathalie Lartilleux gdje je tumačila "Marichuy" pokraj kubanskog zavodnika [[William Levy|Williama Levya]]. Ova jaka priča i odlična ekipa uspjeli su za 195 snimljenih epizoda srušiti rekord gledanosti u [[Meksiko|Meksiku]]. U [[Amerika|Americi]] časopis ''Entertrainment Weekly'' imenovao ju je liderom kanala, a zapažen uspjeh ostvarila je i u zemljama poput [[Srbija|Srbije]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Grčka|Grčke]], [[Brazil]]a između ostalih. U [[2009]]. protagonizirala je originalnu telenovelu producenta Juana Osorio [[Mi pecado|Mi Pecado]] gdje je tumačila "Lucreciju" pokraj [[Eugenio Siller|Eugenia Sillera]]. ''Mi Pecado'' je kroz 110 epizoda u [[Meksiko|Meksiku]] ostvarila toliko dobar prijem kod publike da je prebačena u bolji termin, a prema podacima iz [[2011]]. ima 3. najgledaniju zadnju epizodu ikad u terminu od 19:00h. Telenovela je oborila rekorde gledanosti u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a prodata je i u nekim zemljama [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Sa [[2009]]. na [[2010]]. vodila je Televisinu novogodišnju emisiju ''Doce Uvas Doce Deseos'' pokraj Raula Araize, što je bio njen debi kao voditeljice u emisijama. [[2010]]. je protagonizirala pilot epizodu serijala ''Tu historia de telenovela'' u kojem tumači "Lupitu" pokraj Davida Zepede, te je protagonizirala i epizodu ''Las Blanco, viudas'' treće [[Televizijska sezona|sezone]] [[Filmska serija|serijala]] ''Mujeres Asesinas'' gdje je tumačila "Estelu" pokraj Mark Tachera. Te godine debitovala je i u [[teatar|pozorištu]] protagonističkom ulogom "Elise" u predstavi ''Cena de Matrimonios'' pokraj Sebastiana Zurite. Sa [[2010]]. na [[2011]]. protagonizirala je telenovelu [[El Triunfo del Amor]] rimejk [[venezuela|venecuelanske]] ''Cristal'' iz [[1985]]. producenta Salvadora Mejie gdje je tumačila "Mariju Desamparadu" pokraj [[William Levy|Williama Levya]] ponovo. Ova telenovela od 176 epizoda, iako nije zadovoljila rejtingom u matičnoj zemlji, uspjela je da postane najgledaniji program na televiziji u [[Peru]]u, [[Saudijska Arabija|Arabiji]], [[Španija|Španiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i drugo. Godine [[2011]]. pojavila se u epizodi 14. sezone [[dete|dječijeg]] serijala ''Plasa Sesamo'', te debitovala kao voditeljica na prestižnim dodjelama nagrada ''Hispanic Heritage'' u [[Washington D.C.|Washingtonu]], zajedno sa kolegom glumcem [[William Levy|Williamom Levyem]] i komičarem Eugeniom Derbez, u sklopu koje su obišli i [[Bijela kuća|Bijelu kuću]], te dodjele ''Las Lunas del Auditorio'' u [[Meksiko|Meksiko Sitiju]]. Godine [[2012]]. protagonizirala je originalnu i komičnu [[telenovela|telenovelu]] [[Cachito de cielo]] producenata Roberta Gomeza Fernandeza i Giselle Gonzales u kojoj tumači "Renatu" pokraj Pedra Fernandeza. Ova telenovela sa ukupno 110 epizoda, zbog negodovanja publike jer obradjuje temu zaljubljenog sveštenika, nije postigla dobar prijem ni u matičnoj zemlji ni internacionalno, iako se kao zadovoljavajuća mogu izdvojiti njena prikazivanja u [[SAD|Americi]] i [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] između ostalih. Te godine je protagonizirala i animirani film ''El origen de los guardianes'' režisera Guillerma del Torro, u kojem je posudila [[glas]] "Zubić Vili" za područje Meksika i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] pokraj Manea de la Parra. Film je u kinima prikazan [[30]] [[novembar|novembra]] 2012. i u sedmici premijere postao najgledaniji u [[Meksiko|Meksiku]], [[Venecuela|Venecueli]] i [[Argentina|Argentini]]. Godine [[2013]]. se ostvarila kao voditeljica u [[Meksiko|Meksiko Sitiju]] modne dodjele nagrada ''Glam' Awards'' povodom 15. godišnjice meksičke verzije istoimenog časopisa. Godinu [[2014]]. počela je protagonizirajući pokraj Daniela Arenasa [[telenovela|telenovelu]] [[La Gata]] rimejk istoimene [[venecuela]]nske serije iz [[1968]]. producentice Nathalie Lartilleux u kojoj tumači "Esmeraldu". Telenovela je kroz 122 epizode u [[Meksiko|Meksiku]] uspjela da postane trećeplasirana najgledanija, obarajući rekorde u zemljama poput [[Panama|Paname]], [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Portoriko|Portorika]], [[Kipar|Kipra]] i drugo. Tokom [[2015]]-[[2016]]. protagonizirala je pokraj Aratha de la Torre novu originalnu, komičnu i prvu Televisinu [[telenovela|telenovelu]] u UltraHD rezoluciji producentice Rosy Ocampo [[Antes Muerta Que Lichita]] u kojoj tumači "Lichitu". Kroz 132 epizode ova telenovela je uspjela da u [[Meksiko|Meksiku]] postane najgledaniji program, ostavljajući iza sebe telenovelu iz udarnog termina, dok je u svijetu postala najprodavaniji proizvod ''Televise'' na ''Mipcom'' sajmu u [[Francuska|Kanu]]. Godine [[2015]]. je pozajmila glas simpatičnoj kujici "Maite" u [[film]]u ''Seleccion Canina'' režisera Nathana Sifuentesa, pokraj Raula Araize, čija je premijera bila [[24]] [[april]]a 2015. u [[Meksiko|Puebli]], te veseloj kokici "Di" u ostvarenju ''Un gallo con muchos huevos'' režisera Gabriela Riva Palacio, pokraj Bruno Bichira, čija je premijera bila [[21]] [[avgust]]a 2015. u [[Meksiko|Meksiku]], te [[4]] [[septembar|septembra]] 2015. u [[SAD|Americi]]. Drugo ostvarenje pozicioniralo se kao drugi u istoriji najgledaniji meksički film u [[SAD|Americi]], dok je u [[Meksiko|Meksiku]] u sedmici premijere zasjeo na mjesto lidera po gledanosti. Godine 2015. se ostvarila i kao voditeljica crvenog tepiha dodjela nagrada ''Premios Lo Nuestro'' i ''Premios Juventud'', te kao voditeljica dodjele ''Kids Choice Awards Mexico'' zajedno sa pjevačem Mariom Bautistom kao partnerom. [[File:Maite Perroni at International Film Festival in Guadalajara, in March 2016 01.png|thumb|Maite Perroni na "International Film Festival in Guadalajara" [[2016]] godine]] Godine [[2016]]. je debitovala na filmskom platnu [[romantična komedija|kostimiranom romantičnom komedijom]] ''El arribo de Conrado Sierra'' režisera Rene Pereyre i to ulogom protagonistice "Ninfe" kraj Luis Felipea Cortesa. [[Film]] je inače snimljen [[2012]]. godine, a njegova meksička premijera održana je [[7]] [[mart]]a 2016. u [[Meksiko|Guadalahari]] u sklopu tamošnjeg festivala "Festival Internacional De Cine", a američka [[21]] [[maj]]a 2016. u [[Los Angeles]]u u sklopu festivala "Hola Latino Film Festival". Kino premijera ovog ostvarenja bila je [[3]] [[jul]]a [[2017]]. godine, ali sa ograničenim brojem prikaza. Tokom [[2017]]-[[2018]]. je protagonizirala, kraj [[Sebastian Rulli|Sebastiana Rullija]], novu, originalnu i komičnu telenovelu [[Papa a toda madre]] producenta Eduarda Meze. U pomenutoj [[telenovela|telenoveli]] od 103 epizode, koja je uspjela da postane najgledaniji program u matičnom [[Meksiko|Meksiku]] i [[Amerika|Americi]], tumači lik "Renee". Godine [[2017]]. učestvovala je i kao ko-mentorka, [[Meksiko|meksičke]], [[Televisa|Televisine]] i [[djeca|dječje]] verzije, popularnog muzičko-natjecateljskog reality-programa ''La Voz Kids'' producenta Miguela Angela Foxa, i to u ekipi španske pjevačice Rosario Flores. Te je, kraj Christiana de la Fuentea, vodila prestižnu dodjelu nagrada za [[telenovela|telenovele]] ''Premios TVyNovelas''. Godine [[2018]]. je protagonizirala [[romantična komedija|romantičnu komediju]] ''Dibujando el Cielo'' producenta Christophera Hoola i rediteljice Ane Laure Calderon, u kojem, kraj Ivana Sancheza, igra lik glavne junakinje "Sofije", mlade astrofizičarke izgubljene u poslu zbog kog joj je privatni život u haosu. Premijera filma, koji je snimljen [[2017]]. godine, bila je [[31]] [[avgust]]a 2018. godine u [[Ciudad de México|Meksiko Sitiju]], sa crvenim tepihom organizovanim dva dana ranije, gdje je zasjeo na 14. mjesto najgledanijih. Premijera u SAD-u bila je iste godine, ali samo na digitalnoj platformi "PantaYA". Godine [[2019]]. je protagonizirala i svoj prvi [[film]] na [[engleski jezik|engleskom]] jeziku. Riječ je o kratkometražnom filmu Tonija Estrade ''Viva la Revolucion'', snimanom [[2018]]. godine, u kojem tumači lik "Mrs. Guevare", učiteljice istorije nakon čijeg časa o [[kubanska revolucija|kubanskoj revoluciji]] jedan od učenika, inače pateći od bullyinga, odluči reći dosta je i sam postati "diktator". Premijera Maitinog debija na engleskom govornom području bila je [[6]]. [[februar]]a 2019. godine u [[Los Angeles|Los Anđelesu]]. Iste godine protagonizirala je i film, [[komedija|komediju]] ''Doblemente Embarazada'', ponovo producenta Christophera Hoola, ali koji je režirao Koko Stambuk. U filmu, snimljenom takođe 2018. godine, igra lik "Cristine", mlade slastičarke, kraj Matiasa Novoe i Gustava Egelhafa. Premijera filma, u kojem Maite debituje kao ko-producentica, bila je [[19]] [[decembar|decembra]] 2019. godine u [[Ciudad de México|Meksiko Sitiju]], sa crvenim tepihom organizovanom tri dana ranije. Film je u sedmici premijere zaradio preko 250.000 prezosa postajući tako 4. najgledaniji. Od [[marta]] [[2020]]. film je dostupan u SAD-u, kao i svijetu, preko platformi ''PantaYA'' i ''Amazon Prime Video''. Osim dva filma, 2019. godine Maite je protagonizirala i svoj prvi serijal [[streaming]] platforme za [[Latinska Amerika|latinoameričko]] tržište ''PantaYA'' od [[10]] epizoda naziva ''El juego de las llaves''. Pomenuti serijal, u kojem tumači lik glavne junakinje "Adriane", kraj Sebastiana Zurite i Christiana de la Fuentea, je [[komedija]] scenaristkinje Marise Quiroge i reditelja, te producenta Fernanda Lebrije, a distribuiran je od strane ''Amazon Prime Video'' u preko 200 zemalja svijeta, gdje je već u sedmici premijere zasjeo na 3. mjesto najgledanijih serija. Uspjeh serijala je bio toliki da je u [[januar]]u [[2020]]. godine obnovljena za dvije sezone, od kojih je premijera jedne, od 8 epizoda, bila [[16]] [[septembar|septembra]] [[2021]]. godine, a druga je bila [[14]] [[februar]]a [[2024]]. godine ali Maite nije učestvovala u njoj. Osim toga, [[13]] [[april]]a [[2022]]. izašao je [[Španija|španski]] rimejk ovog serijala, ali u formatu filma. Godine 2019. Maite je bila i jedna od voditeljica dodjele nagrada ''Premios Lo Nuestro'', kraj novinarke Alejandre Espinoze i pjevača Victora Manuella. Godine [[2020]]. je protagonizirala čak dva serijala za [[streaming]] platforme, oba snimljena [[2019]]. godine. Prvi od njih jeste [[Meksiko|meksičko]]-[[Španija|španski]] serijal ''Herederos por accidente'', scenariste i producenta Franka Arize i reditelja Fernanda Urdapillete za internet platformu ''Claro Video''. Partneri u pomenutom serijalu, gdje tumači lik glavne junakinje "Lu", su joj Manuel Vega i Antonio Balbi. Premijera serijala od [[13]]. epizoda bila je [[26]] [[mart]]a 2020. godine. Uspjeh ovog [[komedija|komičnog]] serijala bio je toliki da je kompanija "MGM International" kupila prava distribucije istog u svijetu, te prava produkcije na snimanje rimejka za [[SAD|američko]] tržište. Osim toga, serijal je u junu 2020. godine obnovljen za drugu sezonu čija je premijera od takođe 13. epizoda bila [[21]] [[oktobar|oktobra]] 2020. godine. Prva sezona serijala preko platforme "PantaYA" postala je dostupna u SAD-u od [[novembar|novembra]] 2020, a druga od [[jul]]a [[2021]]. Drugi serijal jeste erotski triler za internet platformu [[Netflix]] reditelja Pitipol Ybarre, scenaristkinje Kenye Marques i producentske kuće "Argos" naziva ''Oscuro Deseo''. U ovom serijalu od 18 epizoda tumači lik glavne junakinje "Alme" kraj Jorge Poze i Alejandra Speitzera. Premijera serijala bila je [[15]] [[jul]]a 2020. godine. Serijal je u danu premijere uspio da udje u TOP 10 najgledanijih u 37 zemalja, uz 13 zemalja, mahom latinoameričkih, gdje je bio najgledaniji serijal platforme. Serijal je u avgustu 2020. obnovljen za drugu sezonu, čija je premijera bila [[2]] [[februar]]a [[2022]]. godine. Osim dva protagonistička serijala, 2020. godine se pojavila i kao gost u epizodi "Romcom" komičnog serijala Sebastiana i Emiliana Zurite naziva ''Como sobrevivir soltero''. Inače, u ovom serijalu se pojavljuju i njene kolege iz telenovele [[Rebelde]] i benda [[RBD]] [[Alfonso Herrera]] i [[Christian Chávez|Kristijan Čavez]]. Godine [[2021]]. je imala premijeru animiranog filma ''Un rescate de huevitos'' u kojem kraj Bruno Bichira glas pozajmljuje glavnom ženskom liku, veseloj kokici "Di". Ovo ostvarenje, čiji je režiser Gabriel Riva Palacio, nastavak je popularne crtane fransize ''Un gallo con muchos huevos'' a svoju premijeru u [[Meksiko|Meksiku]] imalo je [[12]] [[avgust]]a 2021. Film je trebalo da ima premijeru [[2020]]. godine, međutim zbog [[koronavirus]]a pomjeren je za [[2021]] godinu kada je prvobitan datum premijere trebalo da bude [[4]] [[april]]a 2021, ali je zbog oporavka kino dvorana zbog prethodne pandemije ista pomjerena za avgust. Američka premijera ostvarenja bila je [[27]] [[avgust]]a 2021, dok je streaming premijera bila [[12]] [[novembar|novembra]] 2021. preko "PantaYA" platforme. Ovaj film, kao i njegov prethodnik, postao je najgledanije ostvarenje na španskom jeziku u Americi. Pored premijere filma, Maite je 2021. vodila dodjelu muzičkih nagrada ''Premios Billboard'' američke televizije na španskom jeziku [[Telemundo]] i to kraj [[William Levy|Williama Levya]], Pedra Fernandeza i Gaby Espino. Godine [[2022]]. je imala premijeru tri filmska ostvarenja. Prvi od njih je [[drama]] ''Sin ti no puedo'' scenarista Franka Arize i Alicije Lune i rediteljke Chus Gutierrez. Sniman tokom [[2021]]. godine u [[Španija|Španiji]] ovaj film je meksičko-španska ko-produkcija, a Maite u njemu tumači lik "Blance", glavnog ženskog lika, kraj Alfonsa Basave. Premijera filma bila je u Španiji [[18]] [[mart]]a 2022. godine u okviru festivala španskog filma u [[Malaga|Malagi]]. Film je kino premijeru imao [[21]] [[april]]a 2022. u [[Meksiko|Meksiku]], gdje je u sedmici premijere zasjeo na 7. mjesto najgledanijih ostvarenja, te [[3]] [[jun]]a 2022. godine u španskim kinima. Striming premijera filma bila je u [[Latinska Amerika|Latinoamerici]] u [[jun]]u 2022. preko platforme ''Paramount Plus'' gdje je u danu premijere ušao u TOP 10 najgledanijih u više od 17 zemalja. Sa ovim filmom Maite je postala šesta meksička glumica koja je protagonizirala film u [[Španija|španskoj]] produkciji. Drugi jeste [[triler]] ''La octava clausula'' scenarista Marija Tardona i Franka Arize, te reditelja Koko Stambuka. Ovaj film je snimljen krajem [[2020]]. godine u Meksiku, a Maite u njemu tumači lik "Catarine", glavnog ženskog lika, kraj Oscara Jaenade i Manuela Vege. Premijera ovog ostvarenja bila je [[29]] [[april]]a 2022. godine preko streaming platforme ''Amazon Prime Video''. Osim što glumi, u ovom ostvarenju Maite se takođe ostvarila kao ko-producentica, a samo ostvarenje je u sedmici premijere zasjelo na top najgledanijih u [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]], između ostalih. Treći je animirani film ''Huevitos congelados'' u kojem kraj Bruno Bichira glas pozajmljuje glavnom ženskom liku, veseloj kokici "Di". Ovo ostvarenje, čiji je režiser Gabriel Riva Palacio, nastavak je popularne crtane franšize ''Un rescate de huevitos'' a svoju nacionalnu i ujedno svjetsku premijeru imalo je [[14]] [[decembar|decembra]] 2022. preko digitalne platforme "Vix+", nekada "PantaYa". Osim tri protagonistička filma, Maite se [[2022]]. pojavila kao gost u epizodi "Viva o muerta" treće sezone popularnog [[Netflix|Netfliksovog]] [[misterije|misterioznog]] serijala ''Quien mato a Sara?'' producenta Alexa Fridmana, te reditelja Davida Ruiza i Bernarda de la Rose. Maite je krajem [[2021]]. potpisala ekskluzivni ugovor sa "PantaYa" kućom koji podrazumijeva produciranje i glumu u projektima koje će distribuirati i prikazivati pomenuta kuća. Kako je Maitina menadžerica, Carolina Palomo, objasnila ovaj ugovor, inače prvi takve vrste u latino svijetu, ne predstavlja prepreku Maite da zaigra u projektima drugih producentskih i dristributerskih kuća. Dokaz tome jeste i [[triler]] serijal ''Triada'' reditelja Albe Gil i Leonarda D'Antonija, te producenata Jaimea Ramosa i Andreje de la Torre, snimljen [[2022]]. godine pod producentskom kućom "Argos" za distributersku kuću [[Netflix]]. U ovom serijalu od [[8]] epizoda Maite se, takođe, ostvaruje kao ko-producentica. Serijal, baziran na istinitoj priči, izašao je [[22]] [[februar]]a [[2023]], a u njemu Maite tumači trojke rastavljene po rodjenju, forenzičarku "Rebeccu", predsjednicu biroa za zapošljavanje "Aleidu" i plesačicu u noćnom klubu "Tamaru", koje ujedini jedno ubistvo. Iste godine snimila je ucesce u filmu reditelja i producenta Pitipola Ybarre, ''El roomie''. Film protagoniziran od strane Fione Palomo i Jose Eduarda Derbeza izasao je 18.januara 2024 godine i distribuiran preko "VIDEOCINE" kompanije zaaradio je u sedmici premijere oko 2 miliona pezosa. U njemu Maite ima kratku ulogu bivse cimerke protagonistovog lika, a partnera joj glumi Barbara de Regil. === Muzička karijera === [[File:Maite Perroni 2023.jpg|thumb|Maite Perroni na koncertu turneje "Soy rebelde tour" grupe [[RBD]] [[2023]]]] Maite je bila član popularne muzičke grupe [[RBD]] koja je proizišla iz pomenute [[telenovela|telenovele]] [[Rebelde]] i za vrijeme postojanja izdala 9 studio [[album]]a uključujući one na [[španski jezik|španskom]], [[portugalski jezik|portugalskom]] i [[engleski jezik|engleskom]] jeziku prodajući preko 20 miliona primjeraka i odrađujući turneje širom [[Latinska Amerika|Latinoamerike]] i [[Evropa|Evrope]]. Za ''RBD'' Maite ima i nekoliko solo pjesama: ''Cuando el amor se acaba'' sa prvog studijskog albuma grupe te ''Empezar Desde Cero'' sa petog. Dva dueta sa kolegom iz grupe [[Christopher Uckermann|Kristopferom Akermanom]] naziva: ''Mirame'' sa poslednjeg studijskog albuma i ''Naci para amarte'' koja se ne nalazi ni na jednom albumu, i duet ''Ensina-me'' portugalsku verziju pjesme ''Enseñame'' sa koleginicom [[Anahi]] koja se našla na brazilskom izdanju prvog studijskog albuma grupe. [[2008]]. komponovala je pjesmu ''Tal vez mañana'' sa reizdanje petog studijskog albuma grupe ''Empezar Desde Cero Fan Edition''. U [[august]]u [[2008]]. grupa je objavila da se raspada, a prije raspada održali su oproštajnu turneju, na kojoj Maite većinu koncerata nije bila prisutna zbog obaveza oko snimanja telenovele [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] za koju je te godine snimila tri pjesme:''Esta Soledad'', ''Separada de ti'', ''Contigo'' te obradu ''Ave Maria''. Godine [[2009]]. snimila je pjesmu ''Mi Pecado'' sa grupom REIK koja je bila uvodna numera telenovele [[Mi pecado|Mi Pecado]]. Na prezentaciji te telenovele otpjevala je pjesmu ''Sera mi pecado ser mujer'' sa pjevačem Fatom. Godine [[2010]]. je za potrebe predstave "Cena de Matrimonios" sa koleginicom [[Chantal Andere]] otpjevala obradu pjesme ''Equivocada'' pjevačice Thalije. Te godine izašla je pjesma ''No Vuelvas'' nastala u vrijeme [[RBD]], ali se nije našla ni na jednom albumu grupe. Iste godine je otpjevala sa pjevačem Marcom di Maurom pjesmu ''A partir de hoy'' za telenovelu [[El Triunfo del Amor]], te obradu ''Un año mas'' zajedno sa ostalim pjevačima, za [[Televisa|Televisinu]] novogodišnju i božićnu kampanju ''Por estar juntos''. Godine [[2011]]. je snimila kombinaciju pjesama ''Footlose'' i ''Solo por ti'' zajedno sa grupom Mercurio i pjevačicom Yuri, na čijem je koncertu bila specijalna gošća. Te godine je otpjevala pjesmu ''Vamos a contar del 1 al 11'' za epizodu dječjeg serijala [[Sesame Street|Plaza Sesamo]], te se pojavila u spotu za [[Televisa|Televisinu]] novogodišnju i božićnu kampanju ''Dentro De''. Godine [[2012]]. snimila je pjesmu ''Te Dare Mi Corazon'' za potrebe telenovele [[Cachito de cielo]], otpjevala pjesmu ''Tatuajes'' sa bivšim kolegom [[Christian Chávez|Kristijanom Čavezom]] na predstavljanju njegovog prvog [[DVD]] izdanja naziva ''Esencial'', te ponovo pjesmu ''Un año mas'', zajedno sa ostalim pjevačima, za [[Televisa|Televisinu]] novogodišnju i božićnu kampanju ''Mi deseo es''. Od [[februar]]a do [[maj]]a [[2013]]. boravila je u [[New York|Nju Jorku]] gdje je snimala svoj prvi solistički [[album]] pod diskografskom palicom [[Warner Bros.|Warner Music Mexico]] kuće i produkcijom [[čile]]anskog kompozitora Koko Stambuka i to u studio ''Quad 2'' gdje su svoje materijale pripremale pjevačice poput [[Madonna|Madone]] i [[Rihanna|Rijane]]. Prije nego je počela sa snimanjem pjesama, pjevanje je tamo uvježbavala sa Craig Derrijem koji je podučavao pjevače poput Mark Antonija, Katy Perry, između ostalih. Prvi [[singl]] naziva ''Tu y Yo'', čiji je videospot snimala u Nju Jorku pod režiserskom palicom Koko Stambuka, u [[Venecuela|Venecueli]] dobio je [[zlato|zlatnu]] certifikaciju zbog velike prodaje, a korišten je i kao jedna od naslovnih numera [[čile]]anske telenovele ''Mama Mechona'', dok je ona postala prva članica grupe [[RBD]] čiji je spot pregledan preko 100 miliona puta. Cjelokupan album ''Eclipse de Luna'' sa zvukovima bachate, valjenata, te balada izašao je [[23]] [[avgust]]a [[2013]]. na [[internet]]u, [[27]] [[avgust]]a 2013. u Meksiku, [[3]] [[septembar|septembra]] u SAD-u i [[1]] [[novembar|novembra]] u Brazilu. Izlasku albuma u [[Brazil]]u prethodio je singl, špansko-portugalska verzija pjesme, ''Inexplicable'' koju je otpjevala s tamošnjim pjevačem Thiaguinhom. Album pored brazilske edicije sadrži i pjesmu ''Los Cangrejos'' bonus trak za [[Apple Inc.|iTunes]], te deluxe [[CD]]+[[DVD]] ediciju ''Eclipse de Luna Edicion Deluxe'' izašlu [[15]] [[jul]]a [[2014]]. u Meksiku, [[26]] [[avgust]]a [[2014]]. u SAD-u, te [[17]] [[novembar|novembra]] [[2014]]. u Brazilu koju je najavio singl, portugalska verzija drugog singla, ''Como se explica o amor?'', korišten kao naslovna numera [[telenovela|telenovele]] [[Mi pecado|Mi Pecado]] tamo. Sa prvog studijskog albuma Maite učestvuje u komponovanju četiri pjesme i to: ''Tu y Yo'', ''Eclipse de Luna'', ''Los Cangrejos'' i ''Melancolia'', a pored nje tu su i renomirani kompozitori poput Koko Stambuka, Claudie Brant, Cotia, Carlosa Lare, Eduarda Murguie, Mauricia Arriage i [[Sandra Echeverria|Sandre Ećeverije]], između ostalih. Sa albuma se još ističu singlovi ''Eclipse de Luna'' čiji je videospot snimala na meksičkom poluostrvu [[Jukatan]] pod režiserskom palicom Estebana Madrazo, ''Vas a querer volver'', čiji je spot takođe pregledan preko 100 miliona puta, i ''Todo lo que soy'' inače dueta sa [[Španija|španskim]] pjevačem Alexom Ubago, snimljene pod režijom Koko Stambuka u [[Ciudad de México|Meksiko Sitiju]] i [[Meksiko|Kuernavaki]] i uključene kao soundtrak telenovele [[La Gata]]. Te pjesma ''Sueno Contigo'' korištena kao soundtrak animiranog filma ''Seleccion Canina'' koji protagonizira. Godine [[2013]]. i [[2014]]. je učestvovala u spotovima za istoimene [[Televisa|Televisine]] novogodišnje i božićne kampanje: ''Tiempos de Amor'' i ''La vida es mejor'', pjevajući zajedno sa ostalim pjevačima naslovnu numeru prve. Godine [[2015]]. se pojavila u spotovima: ''Por siempre te amare'' meksičkog pjevača Sandovala i ''Esta Navidad'' novogodišnje i božićne kampanje meksičkog tržnog centra "Liverpool" za koju je zajedno sa pjevačem grupe REIK, Jesusom Navarrom otpjevala i istoimenu naslovnu numeru. Za razliku od prethodnog, prvog solističkog albuma, drugi solistički album Maite i njena ekipa su zamislili prvobitno kao [[Extended play|EP]] i rad "singl po singl". Ovaj put se Maite okušala u [[pop]], regeton i urbanim pjesmama, koje je snimala u muzičkim studijima [[Ciudad de México|Meksiko Sitija]], [[Los Angeles|Los Anđelesa]], [[Kolumbija|Bogote]] i [[Brazil|Sao Paula]], a koje su producirali i komponovali renomirani umjetnici poput Koko Stambuka, Saga WhiteBlacka, Andresa Torresa i Mauricija Rengifa, Claudie Brant, Ettore Grencija, Julija Reyesa, Pabla Bispa, između ostalih. Prvi singl naziva ''Adicta'' čiji je videospot pod režijom Marc Klasfelda, koji je ranije saradjivao sa [[Katy Perry]], [[Britney Spears]] i [[Avril Lavigne]], snimala u [[Los Angeles|Los Anđelesu]], a za čiju je koreografiju bila zadužena koreografkinja Oththan Burnside, koja je inače radila sa pjevačima poput [[Miley Cyrus]], između ostalih, predstavila je simultano sa spotom [[29]] [[jul]]a [[2016]]. Inače, pjesma je uključena i kao soundtrak filma [[Barbara Mori|Barbare Mori]] naziva ''Treitona, soltera y fantastica''. Drugi singl naziva ''Loca'', inače duet sa [[Kolumbija|kolumbijskim]] dvojcem Cali y Dandee, snimala je u muzičkom studiju u [[Los Angeles|Los Anđelesu]] i predstavila [[12]] [[maj]]a [[2017]]. Spot za singl snimala je takođe u Los Anđelesu pod režijom Davida Bohorqueza i predstavila [[8]] [[jun]]a [[2017]], dok je isti pregledan preko 100 miliona puta, čime je postala jedina bivša članica [[RBD]] koja ima tri videospota sa tim brojem pregleda. Kao i prvi singl, i ovaj je uključen kao soundtrak i to [[čile]]anske serije ''Tranquillo Papa'', a može se čuti i u prvoj epizodi njene sedme protagonističke telenovele, ''[[Papa a toda madre]]'', a ostvario je zlatnu certifikaciju u [[Čile]]u, [[Meksiko|Meksiku]], [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Argentina|Argentini]] i [[Španija|Španiji]], te platinastu u Meksiku, Kolumbiji, Čileu i Španiji. Singl je, pored brojnih certifikacija, osvojio i oficijalnu remix verziju, u kojoj se Maite i kolumbijskom dvojcu pridružio i [[Portoriko|portorikanski]] pjevač De La Ghetto, a izašle [[29]] [[decembar|decembra]] [[2017]]. na svim digitalnim platformama. Godine [[2017]]. je otpjevala ''Asi soy'', špansku verziju pjesme ''This is me'', inače naslovne numere [[film]]a "The Greatest Showman" originalno nominovane za [[Zlatni globus]] i [[Oskar]]. Pjesmu je uživo predstavila [[13]]. [[decembra]] [[2017]]. na [[Meksiko|meksičkoj]] premijeri pomenutog filma, dok ju je krajem novembra 2017. snimila u muzičkom studiju u [[Los Angeles|Los Anđelesu]]. Videospot za pjesmu izdala je [[19]] [[decembar|decembra]] [[2017]] na kanalu diskografske kuće, dok ju je na platformama za prodaju objavila [[29]] [[decembar|decembra]] [[2017]]. godine. Inače, pjesma je [[2018]]. godine, dobila i svoju žensku verziju, gdje ju je Maite otpjevala zajedno sa pjevačicama Karol G i Chiquis Rivera. Iste godine je, za potrebe emisije "La Voz Kids Mexico", otpjevala zajedno sa [[Španija|španskom]] pjevačicom Rosario Flores, kojoj je bila ko-mentor u pomenutoj emisiji, pjesmu ''Sabor, sabor''. Treći singl naziva ''Como yo te quiero'', inače duet sa [[Portoriko|portorikanskim]] dvojcem Alexis y Fido, snimala je u [[Meksiko|meksičkom]] muzičkom studiju, te ga predstavila [[19]] [[januara]] [[2018]]. Spot za singl snimala je, takođe, u [[Ciudad de México|Meksiko Sitiju]] pod režijom Broducers-a te ga predstavila [[2]] [[februar]]a [[2018]]. na svom [[YouTube|jutjub]] kanalu. Ovaj singl, takođe je osvojio zlatne certifikacije i to u [[Čile]]u i [[Meksiko|Meksiku]]. Godine [[2018]]. sarađivala je sa [[venecuela]]nskim pjevačem Carlosom Baute i [[Portoriko|portorikanskim]] pjevačem Juhn AllStarom, na pjesmi ''¿Quien es ese?'', inače Carlosovom singlu, koji je on komponovao, a čiji su spot snimili u [[Ciudad de México|Meksiko Sitiju]] pod režijom Broducers-a. Pjesma i spot izašli su [[13]] [[april]]a 2018. Takođe, Maite učestvuje na pop verziji pomenute pjesme, izdate [[25]] [[maj]]a 2018. godine. Iste godine Maite je uživo zajedno sa velikanima meksičke muzike Mijaresom i Emmanuelom otpjevala pjesmu ''Hoy puede ser un gran dia'' povodom promocije humanitarnog dogadjaja "Teleton Mexico", te je učestvovala na koncertu meksičke narodne grupe "La Sonora Santanera" u tamošnjem "Auditorio Nacional" na kom je otpjevala njihovu pjesmu ''Besame Por Favor''. Pored pomenutih kolaboracija, [[2018]]. je učestvovala na pjesmi ''Si Tu Quisieras'' mladog [[Španija|španskog]] pjevača Antonija Josea. Pjesma i spot za pomenutu pjesmu snimani su u [[Madrid]]u, Španiji, dok je sama pjesma predstavljena [[19]] [[oktobar|oktobra]] 2018. zajedno sa reedicijom Antonijevog albuma, "A un milimetro de ti y cada vez mas cerca". Spot, koji je režirao Emilio Restrepo, predstavljen je [[27]] [[novembar|novembra]] 2018. godine. Učestvovala je i na pjesmi ''Destino o Casualidade'', grupe "Roupa Nova", inače špansko-portugalskoj verziji istoimene pjesme španskog pjevača Melendija i meksičkog ženskog dvojca "Ha*Ash", koja se našla na albumu pomenute brazilske grupe. Verzija pjesme, kao i njen videospot snimani su u Sao Paulu, Brazilu, pod režijom Dig-Jama, a izašli [[12]] [[april]]a [[2019]]. Četvrti singl naziva ''Bum Bum Dale Dale'', inače duet sa kolumbijskim pjevačem Reykonom, snimala je u [[brazil]]skom i [[Kolumbija|kolumbijskom]] studiju, te ga predstavila, zajedno sa spotom, [[9]] [[novembar|novembra]] [[2018]]. godine. Spot za singl snimala je u [[Kolumbija|Bogoti]], Kolumbiji pod režijom Lexx reditelja. Godine [[2019]]. je predstavila projekat sličan [[brazil]]skoj pop senzaciji [[Anitta|Anitti]], izdajući tri pjesme u tri mjeseca. Prva od njih bila je ''Love'', inače snimljena [[2016]], komponovana i producirana od strane Koko Stambuka, ali remasterizovana [[2018]]. godine, izašla [[8]] [[februar]]a 2019. na digitalnim platformama za slušanje muzike, uz tekst video izašao na jutjub kanalu [[Warner Bros.|Warner Music Mexico]] kuće. Druga po redu bila je pjesma ''Roma'', inače duet s [[italija]]nskim rap pjevačem Mr. Rainom, snimljena u studijima Meksika i Italije 2018. godine, izašla [[8]] [[mart]]a 2019. Spot za pjesmu, izašao istog dana kad i pjesma, sniman je u [[Rim]]u, Italiji pod režijom Enea Colombija, takođe 2018. godine. Treća u nizu jeste pjesma ''Soltera'' izašla [[22]] [[mart]]a 2019, takođe snimljena [[2016]]. i producirana, te komponovana od strane Koko Stambuka. Iste godine, učestvovala je, kraj [[Španija|španskog]] pjevača Juana Magana, na singlu ''Sin ti'' mladog meksičkog pjevača Axela Muniza, koji je on uz Juana Magana komponovao, a producirao Etorre Grenci, i čiji su videospot snimali u [[Yucatán|Jukatanu]], Meksiko. Pjesma sa spotom je izašla [[24]] [[mart]]a 2019. godine. Osim toga, 2019. godine pojavila se u spotu za pjesmu ''Ya no espero mas'' meksičke pjevačice Marije Leon, povodom promocije serijala ''El juego de las llaves'', koji protagonizira, a kojeg je pomenuta pjesma naslovna numera. Godine [[2020]]. se pojavila u spotu za pjesmu ''Love (es nuestro idioma)'' meksičkog muzičkog dvojca Jesse y Joy povodom kampanje podrške [[LGBTIQ+]] zajednici. Takođe se pojavila na pjesmi i spotu ''Cuando te fuiste'' humanitarne organizacije "Mexico Sonrie" koja ima za cilj prikupljanje sredstava za djecu oboljelu i preživjelu od raka. Osim toga 2020. učestvovala je na okupljanju grupe [[RBD]] povodom kojeg su [[Anahi]], [[Christian Chávez|Kristijan Čavez]], [[Christopher Uckermann|Kristopfer Akerman]] i ona održali virtuelni koncert, te povodom promocije istog izdali pjesmu ''Siempre he estado aqui'' produciranu i komponovanu od strane Andresa Torresa i Mauricija Rengifa pod okriljem [[Universal Music|Universal Music Mexico]] diskografske kuće koja je ponovo vratila na digitalne platforme svu muziku benda. Pjesma je izdata [[17]] [[novembar|novembra]], a njen spot [[3]] [[decembar|decembra]] 2020. godine. Virtuelni koncert je održan [[26]] [[decembar|decembra]] [[2020]]. godine, dok je live album koncerta izašao [[10]] [[jun]]a [[2021]]. Verzija pjesme ''Siempre ha estado aqui'' sa [[Dulce Maria|Dulse Marijom]], koja se grupi priključila [[2023]], izašla je [[24]]. [[februar]]a [[2023]] godine. Godine [[2023]] učestvovala je na ponovnom okupljanju grupe [[RBD]] i oprostajnoj turneji po [[Amerika|Americi]], [[Brazil]]u, [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Meksiko|Meksiku]] naziva "Soy Rebelde Tour" povodom koje su [[Anahi]], [[Christian Chávez|Kristijan Čavez]], [[Christopher Uckermann|Kristopfer Akerman]], [[Dulce Maria|Dulse Marija]] i ona izdali pjesmu ''Cerquita de ti'' produciranu i komponovanu od strane Carloa Lare, te samog Kristopfera pod okriljem [[Universal Music|Universal Music Mexico]] diskografske kuće. Pjesma je izdata [[18]] [[avgust]]a [[2023]]. Na Božić [[25]]. [[decembar|decembra]] [[2023]]. izašao je specijal ''Por siempre RBD'' kao snimak koncerata na stadionu "Foro Sol" i "Azteca" na [[Televisa|televisinoj]] platformi "VIX". Od [[maj]]a [[2024]] godine specijal je dostupan na platformi "Amazon Prime Video". === Proizvodi i kampanje === [[Datoteka:Maite perroni coleccion crop.jpg|thumb|right|130px|Etiketa ''Maite Perroni Collection'']] [[Datoteka:Maite_Perroni_at_the_launch_of_%22Maite_Perroni_Collection%22_in_December_2014_03.png|thumb|right|130px|Maite na otvaranju linije odjece ''Maite Perroni Coleccion'' [[2014]]. godine]] [[2007]]. lansirane su u prodaju ''Barbie'' lutke po uzoru na njen lik iz [[telenovela|telenovele]] [[Rebelde]]. Bila je zaštitno lice kuća ''Surat'' ([[2006]]-[[2007]]), ''NYX Cozmetics'' ([[2007]]-[[2008]]), ''Asepxia'' ([[2008]]-[[2009]]), ''Cklass'' ([[2010]]), ''Magnum'' ([[2011]]-[[2012]]), ''Coppel'' ([[2011]]-[[2013]]), ''Vital Style'' ([[2013]]-[[2014]]), ''Habet Life'' ([[2018]]-[[2019]]), ''Proactiv'' ([[2012]]-[[2019]]), ''Chokis'' ([[2020]]-[[2022]]), ''L'bel'' ([[2016]]-[[2022]];[[2025]]), ''Samsung'' ([[2022]]-[[2026]]) i ''Palette'' ([[2025]]-[[2026]]). Učestvovala je [[2010]]. u kampanji kompanije [[Procter & Gamble|Pantene]] zajedno sa glumicama [[Ana Brenda Contreras|Anom Brendom Contreras]], Isabelom Camil i Rebecom de Albom i [[2011]]. godine u kampanji "Colgate traži najbijelji i najzdraviji osmjeh" kompanije [[Procter & Gamble|Colgate]] zajedno sa glumcem Aarónom Diaz. Između ostalog, tu su i kampanje i reklame za kuće: ''Giraffas'', ''Kinder Bueno'', ''Pepsi'', ''Wal Mart'', ''Nike'', ''Helato de Bonice'', ''Teleton'', ''Ades'', ''Hinds'', ''Ilusion'', ''Marinela'', ''Kotex'', ''Nextel'', ''Esmas Moda'', ''Tvolucion'', ''Becalos'', ''Naturella'', ''Liverpool: Deseos de Navidad'', ''Te urge viajar: Cancun'', ''Häagen-Dazs'', ''Shein'', ''MiDo'', ''Topochico'', ''Coca-Cola'', ''Chopard'', ''Malanga'', ''Oxxo'', ''Waldo's'', ''PayJoy'', ''Maternal'', ''Vizzano'', ''Bio Baby'', ''Vitacilina''. [[2009]]. podržala je ''Meksičku Zelenu Stranku'', te se pojavila u nekoliko njihovih reklama za očuvanje okoliša. [[2010]]. podržala je političku kampanju ''Primero Zacatecas'' PRI kandidata Miguela Alonsa. [[2016]]. učestvovala je u reklami političke kampanje ''Tu America'' televizije ''Univision'' čime je izrazila svoju podršku američkoj kandidatkinji za predsjednika, Hillary Clinton, postavljajući se protiv njenog protukandidata Donalda Trumpa. Aktivna je na humanitarnim događajima koji imaju za cilj borbu protiv [[rak dojke|raka dojke]] i buđenju svjesti kod ljudi o ovoj bolesti zbog toga što je njena majka bolovala od te bolesti od koje se uspjela izliječiti. Među njima, [[Procter & Gamble|P&G]] kampanja ''Esta en tus manos'' ([[2012]]), [[Procter & Gamble|Pantene]] kampanja ''Beautiful Lengths'' ([[2012]] i [[2014]]), te kao stalni član organizacije RETO od [[2011]]. godine. Te godine je učestvovala u promociji knjige ''Clumatha'' spisateljice Ane Bolene Melendez jer je sav prihod od prodaje knjige išao u ruke organizaciji RETO, dok je [[2012]]. dizajnirala torbicu za potrebe ''Mexico Fashion Night Out'' modne revije čiji je prihod od prodaje takođe sav donirala pomenutoj organizaciji. Godine [[2015]]. je učestvovala u kampanjama organizacije ''AT&T;'' naziva ''Agua limpia para Mexico'' i ''It can wait'' čiji su ciljevi dovodjenje vode u najsiromašnije dijelove [[Meksiko|Meksika]] i apelovanje gradjanima da ne koriste mobilne telefone dok voze. Učestvovala je tokom [[2016]]-[[2017]]. u humanitarnoj kampanji organizacije ''PADF'' koja za cilj ima sprečavanje zapošljavanja maloljetnika i djece. Godine [[2020]]. je učestvovala u humanitarnoj kampanji ''Save with stories'' organizacije ''Save the children'', organizacije ''Unicef'', čitajući jednu priču uživo na [[instagram]]u, povodom prikupljanja sredstava za djecu usljed [[koronavirus]]a, da bi u [[avgust]]u [[2020]] i službeno postala dijelom ekipe ''Unicef'' kampanje ''Save the children''. Radi koronavirusa, iste godine, učestovala je i u kampanji organizacije ''Asi se usa'' čija je namjera promovisanje pravilnog korištenja zaštitnih maski u prevenciji virusa. Godine [[2022]]. potpisala je peticiju, zajedno sa još 500 kolega medju kojima je i [[Alfonso Herrera]], protiv jednog od direktora VIDEOCINE kompanije, Coco Levyija, optuženog za seksualno uznemiravanje od strane Danne Ponce. Maite je vlasnica firme naziva ''Shot for the moon'' zadužene za odabir, kreiranje i stvaranje novih televizijskih i filmskih proizvoda. Firma je smještena na adresi [[Meksiko|Pachuca, 79, San Jeronimo, Aculco]] u [[Ciudad de México|Meksiko Sitiju]]. U [[decembar|decembru]] [[2014]]. u saradnji sa butikom ''National Stories'' iz [[Los Angeles|Los Anđeles]]a izdala je sopstvenu liniju odjeće ''Maite Perroni Collection'' u preko 300 prodavnica gradova [[SAD]]a i [[Portoriko|Portorika]]. Godine [[2022]]. u saradnji sa svjetski poznatim brendom ''Shein'' izdala je drugu sopstvenu liniju odjeće ''Maite Perroni X Shein''. Kolekcija je veoma brzo uspjela postajući najprodavanija iz kategorije odjeće na [[Amazon]]ovom sajtu. [[2015]]. lansirana je videoigrica ''Godinez World'' radi promocije i web sadržaja [[telenovela|telenovele]] [[Antes Muerta Que Lichita]] koju protagonizira. [[2016]]. godine omogućila je rad svoje internet stranice pod nazivom ''Maite Perroni World'', koju je pratilo izbacivanje istoimene aplikacije [[2017]]. godine. Cilj i stranice i aplikacije je njen što bliži kontakt sa obožavateljima. [[2021]]. godine je u saradnji sa vinarijom "Santa Julia" izdala ediciju roze i crnog vina naziva ''Spara''. Edicija roze vina je u pet dana stigla do "sold out-a" na [[Amazon]]ovoj stranici, postajući najbrže i najprodavanije vino na internetu. Od [[novembar|novembra]] [[2023]] vino je dostupno u marketima u [[Brazil]]u. Godine [[2024]]. je u saradnji sa meksičkom kompanijom kozmetike "L'bel" najavila [[knjiga|knjigu]] ''Mi viaje como rebelde'', inače slikovni osvrt i lični doživljaj povratničke turneje grupe [[RBD]] ''Soy rebelde tour'' ([[2023]]), izdat u [[januar]]u [[2025]]. godine. === Nagrade i priznanja === {{main|Nagrade i nominacije Maite Perroni}} [[File:Maite Perroni Premios Juventud 2011.png|thumb|Maite Perroni na dodjeli "Premios Juventud" [[2011]] godine]] [[2006]]. osvojila je svoju prvu nagradu "TVyNovelas" kao član grupe [[RBD]] u kategoriji ''Najbolja naslovna numera'' za pjesmu [[telenovela|telenovele]] [[Rebelde]]. U [[mart]]u [[2009]]. osvojila je nagradu ''Najbolja Mlada Glumica'' za ulogu u telenoveli [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]], te specijalnu nagradu za ''Najbolji televizijski par ''. [[2010]]. je za telenovelu [[Mi pecado|Mi Pecado]] bila nominovana u istoj kategoriji kao i prethodne, dok je pomenuta telenovela osvojila nagradu ''Najbolja adaptacija ili prica''. [[2012]]. osvojila je specijalnu nagradu kao ''Najpopularnija glumica na društvenim mrežama'', te ostala nominovana u kategorijama ''Najbolja glumica'' i ''Najbolja Naslovna Numera'' za telenovelu [[El Triunfo del Amor]], dok se ta telenovela okitila specijalnom nagradom ''Najgledanija telenovela''. [[2014]]. za telenovelu [[Cachito de cielo]] je bila nominovana u kategorijama ''Najljepša glumica'', ''Omiljeni par'', ''Omiljeni poljubac'', dok je [[telenovela]] ostala nominovana u kategorijama ''Omiljena telenovela'' i ''Omiljeni kraj'' posebne sekcije dodjele "TVyNovelas" naziva "Favoritos del Publico". [[2015]]. je bila nominovana u kategoriji ''Najbolja glumica'' za rad na telenoveli [[La Gata]] dok je [[2016]]. i [[2018]]. osvojila pomenutu nagradu za rad na telenovelama [[Antes muerta que Lichita]] i [[Papa a toda madre]]. Zbog uloge u [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] imenovana je ''Kraljicom Telenovela'' zahvaljujući američkim obožavateljima i kanalu "Univision" [[2009]]. dok je za uloge u [[Mi pecado|Mi Pecado]] ([[2010]]) i [[El Triunfo del Amor]] ([[2012]]) bila samo nominovana. [[2012]]. je sa Marcom di Maurom bila nominovana u kategoriji ''Najbolja Naslovna Numera'' dodjele "Premios OYE" za njihovu duetsku pjesmu "A partir de hoy" i telenovelu [[El Triunfo del Amor]]. [[2017]]. je bila nominovana u kategoriji ''Najbolji videospot ženskog latino izvodjača'' na [[Argentina|argentinskoj]] dodjeli nagrada "Premios QUIERO" za drugi singl sa drugog joj solističkog albuma, "Loca". [[2009]], [[2011]] i [[2016]] za telenovele [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]], [[El Triunfo del Amor]] i [[Antes muerta que Lichita]] osvojila je nagradu ''Chica que me quita el sueno'' dodjele nagrada "Premios Juventud", dok je [[2008]]., [[2010]], [[2014]] i [[2015]] to jest za telenovele [[Rebelde]], [[Mi pecado|Mi Pecado]], [[Cachito de cielo]] i [[La Gata]] ostala samo nominovana. Bila je nominovana i u kategoriji ''Quiero vestir como ella'' [[2009]]. pomuenute dodjele. [[2015]] je bila najnominovanija zenska osoba dodjele, sa četiri nominacije i to: ''Chica que me quita el sueno'', ''Mejor tema musical'', ''Mi ringtone favorito'', ''Cancion corta-venas''. [[2016]]. je pored osvojene nagrade za omiljenu glumicu bila nominovana i u kategorijama ''Actriz que se roba la pantalla'' i ''Mi fan army favorito''. [[2022]] je bila nominovana u kategoriji ''Najbolji televizijski par'' djeljeci nominaciju sa kolegom iz serijala "Oscuro deseo", Alejandrom Speitzerom. [[2013]]. je bila nominovana kao ''Omiljena Glumica'' i ''Omiljeni Glas Iz Animiranog Filma'' na dodjeli [[Meksiko|Kids Choice Awards Mexico]] za rad na telenoveli [[Cachito de cielo]] i animiranom filmu "El origen de los Guardianes", te [[2014]] i [[2018]] kao ''Omiljena glumica'' za uloge u telenovelama [[La Gata]] i [[Papa a toda madre]]. [[2018]]. je osvojila nagrade ''Priznanje Za Karijeru'' sa dodjela nagrada "Eliot Media Awards" i "Arlequin Awards". [[2019]]. je zbog uloge u filmu "Dibujando el cielo" bila nominovana u kategoriji ''Otkrice godine'' dodjele nagrada "Diosas de Plata". [[2020]]. je, zbog uloge u serijalu "Oscuro Deseo", osvojila nagradu ''Glumica godine'' dodjele nagrada "Premios GQ:Mexico". [[2023]]. je, zbog uloga u serijalu "Triada", osvojila nagradu ''Glumica godine'' dodjele nagrada "Premios PRODU". Godine [[2024]]. je za 20 godina karijere osvojila specijalnu nagradu ''Crossmedia'' istoimene dodjele. [[2009]]. se našla na naslovnici časopisa [[People|People en Español]] povodom ''50 najljepših'' pokraj [[Eva Longoria|Eve Longorije]]. Bila je dio iste liste i [[2010]], [[2011]], [[2012]], [[2013]], [[2015]], [[2019]], [[2020]], [[2022]] i [[2023]], dok se [[2014]], [[2016]] i [[2018]] ponovo našla na naslovnici. Taj časopis ju je uvrstio i na listu ''25 najmoćnijih žena svijeta'' [[2011]],[[2016]] i [[2023]]. Pomenuti časopis ju je [[2020]] proglasio ''Kraljicom Godine'' i tako je uvrstio na svoju godišnju listu ''Zvijezde godine'' i to zbog njenog ogromnog uspjeha na streaming platformama [[Netflix]], [[Amazon|Amazon Prime]] i "Claro Video". Društvo nezavisnih kritičara "TC Candler" imenovalo je jednom od ''100 most beautiful faces'' [[2012]]., [[2013]]., [[2014]]., [[2015]]. , [[2016]]., [[2017]]. i [[2019]]. Časopis "GQ" ju je uvrstio na listu ''50 najljepših'' [[2013]]. Časopis "EstiloDF" ju je imenovao za ''Licnost sa najviše stila'' [[2014]]. godine. Časopis "Variety Latino" ju je [[2015]]. uvrstio na svoju listu ''10 latinos to watch''. Časopis "Marie Claire" ju je imenovao ''Garancijom uspjeha'' [[2022]]. godine. == Privatni život == [[Datoteka:Maite Perroni in January 2008.jpg|thumb|right|130px|Maite na izlasku iz kluba [[2008]]. godine]] [[Datoteka:Maite_Perroni_during_an_interview_in_December_2019_01.png|thumb|right|130px|Maite u intervjuu Escorpion Dorada [[2019]].godine]] Perronijeva je bila dvije i po godine u vezi sa pjevačem Chitom Villegas koji joj je nakon raskida posvetio pjesmu ''Llevate todo''. Dok su bili zajedno pjesma im je bila ''Te vi venir'' grupe "Sin Bandera". Bila je zaručena za muzičkog direktora i gitaristu grupe [[RBD]], Guida Larisa sa kojim je raskinula u [[august]]u [[2008]]. nakon dvije i po, skoro tri godine veze, zbog glasina o navodnoj vezi sa kolegom iz telenovela [[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] i [[El Triunfo del Amor]] [[William Levy|Williamom Levyem]]. Inače, Guido joj je pomogao u komponovanju pjesme ''Tal vez manana'', prvog joj kompozitorskog rada. [[2010]]. je bila u kratkoj, dvomjesečnoj vezi sa glumcem Carlosom de la Mota. Bila je u dvoipogodišnjoj vezi sa pjevačem i glumcem Maneom de la Parra sa kojim je raskinula u [[decembar|decembru]] [[2012]]., koji je [[2014]]. izdao pjesmu ''Te tuve y te perdi'' posvećenu njoj. Dok su bili zajedno Mane joj je posvetio pjesme ''Mi respiracion'' i ''Esperanza del corazon'', a omiljena pjesma im je bila ''Mi bendicion'' Juana Luisa Guerre. Od [[2013]]-[[2021]]. je bila u vezi s muzičkim producentom i kompozitorom Kokom Stambuk [[čile]]anskog i [[Hrvatska|hrvatskog]] porijekla, kojem je posvetila pjesmu ''Love'' sa svog drugog solističkog albuma, a on je bio aktivno uključen u produkciju njenih albuma i kompoziciju njenih pjesama. Osim toga, Koko je sa njom u duetu otpjevao pjesmu ''Ojos divinos'' koja se nalazi na njenom prvom solističkom albumu, režirao tri spota sa njenog prvog solističkog albuma "Eclipse de Luna", i to: ''Tu y Yo'', ''Vas a querer volver'' i ''Todo lo que soy'', te filmova ''Doblemente Embarazada'' i ''La octava clausula''. U decembru [[2019]]. Maite je priznala da joj je Koko dao vjerenički prsten, na opuštenoj večeri u [[Miami|Majamiju]] još [[2013]]. godine tvrdeći da je on nikad nije ni pitao da mu bude djevojka, već joj je od početka stavio do znanja da želi ozbiljnu vezu s njom, te da im vječani list i ne treba, a ako budu i pravili svadbu biće to da sa najmilijima proslave ono što su do tada izgradili, čvrstu i stabilnu vezu zasnovanu na povjerenju i razumijevanju, prije svega. Iako im veza nikad previše izlagana javnosti nije, raskid Koko Stambuka i Maite praćen je burnom [[polemika|polemikom]] i to nakon što je meksički ćasopis "TVyNotas" objavio vijest da je Maite "kriva" za razvod braka [[gluma|glumice]] Claudije Martin i [[producent]]a Andresa Tovara. Ova vijest nije završila samo na polemisanju jer je Maite javno tražila od Claudije i bivšeg dečka, Koko Stambuka, da joj se izvinu za klevetu jer, prema izjavama njenog [[advokat]]a Guillerma Pousa, ima [[dokaz]]e da su upravo njih dvoje prodali pomenutu vijest časopisu. Maite i Andres su putem [[Instagram]]a [[20. 10.|20. oktobra]] [[2021]]. potvrdili svoju vezu. Maite i Andres su [[12. 9.|12. septembra]] [[2022]]. putem [[Instagram]]a potvrdili da su se zaručili. Crkveni blagoslov su primili [[8. 10.|8. oktobra]] 2022, dok su se pred matičarem vjenčali [[9. 10.|9. oktobra]] 2022. u [[Meksiko|Valle de Bravo]], [[Meksiko|Meksiku]]. Prvoj ceremoniji prisustvovali su samo najbliži prijatelji i rodbina, dok su na drugoj ceremoniji bile mnoge poznate ličnosti Meksika, kao i sami mediji. Iako samo vjenčanje nije prodano ekskluzivno jednom mediju, par je nakon ceremonije pred matičarem održao konferenciju za novinare tako da su svi dobili svojevrsnu svoju ekskluzivu. Samim tim što nije bilo prodano ekskluzivno jednom mediju, gostima nije bilo nikakvih zabrana fotografisanja i objavljivanje na društvenim mrežama detalja ceremonije, stoga je ovo vjenčanje postalo dogadjaj godine na meksičkoj javnoj sceni i veoma popraćeno na društvenim mrežama postajući "trending topic" na [[Twitter]]u, između ostalog. Na vjenčanju su prisustvovale i Maitine kolege iz benda [[RBD]]: [[Anahi]], [[Christian Chávez]] i [[Christopher Uckermann]], dok su [[Dulce Maria]] i [[Alfonso Herrera]] čestitali mladoj preko [[Instagram]]a i Twittera. Zanimljiv podatak za sve obožavatelje telenovele [[Rebelde]], koja je proslavila pomenutu šestorku i postala jedan od zaštitnih znakova producenstke kuće [[Televisa]], jeste ta što je vjenčanje održano na istom mjestu gdje je snimana [[telenovela]]. Od ostalih gostiju ističu se glumci [[Angelique Boyer]] i [[Sebastian Rulli]], između ostalih. U januaru [[2023]]. putem društvenih mreža objavila je da je trudna. U februaru [[2023]]. putem naslovnice meksičkog časopisa ''Caras'' ekskluzivno je pokazala trudnički stomak govoreći da čeka djevojčicu.<ref>{{es}} {{cite news |last=del Mar Barrientos |first=María |authorlink= |date=15. 2. 2023 |title=EXCLUSIVA Maite Perroni posa embarazada por primera vez y nos revela el sexo de su bebé |url=https://www.caras.com.mx/entretenimiento/exclusiva-maite-perroni-posa-embarazada-por-primera-vez-y-nos-revela-el-sexo-de-su-bebe |work= |location=Caras |access-date= 20. 2. 2023}}</ref> U maju [[2023]]. preko društvenih mreža objavila je sliku kćerke imena Lia Tovar Perroni. Djevojčica je rodjena [[carski rez|carskim rezom]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]u i samim tim ima dvojno državljanstvo, [[Sjedinjene Američke Države|američko]] po rodjenju i [[Meksiko|meksičko]] zbog roditelja. U [[jul]]u [[2023]] preko naslovnice meksičkog časopisa ''Caras'' Andres i ona su prvi put pozirali sa kćerkom. Naslovnicu je pratio intervju u kojem su otkrili još neke detalje o svom ostvarenju kao roditelja. Tako je djevojčica rodjena sa 3.290&nbsp;kg i dužine od 48&nbsp;cm. U [[mart]]u [[2024]]. Maite i Andres su krstili svoju mezimicu. Ujedno, to je bilo prvo javno eksponiranje djevojčice od naslovnice časopisa ''Caras'' [[2023]]. godine. Od tada, Maite i Andres su djevojčicu eksponirali u [[oktobar|oktobru]] [[2024]]. godine putem posebne edicije naslovnice ''Caras'' za 20 godina karijere Maite. Medjutim, ne otkrivajući lice malenoj. Slike mezimice poznatog para kada je bila beba mogu da se vide i u Maitinoj knjizi ''Mi viaje como rebelde'' ([[2025]]). U januaru [[2011]]. izjavila je da su joj se roditelji Francisco Javier Perroni Hernandez, biznismen i Maria Teresa Beorlegui Estevez, [[psiholog]]inja, rastali nakon 26 godina braka. Tetka je djevojčice Mile rođene u martu [[2012]]. i dječaka Lucasa rođenog u septembru [[2013]]., sina i kćerke njenog brata Adolfa. takođe, tetka je djevojčice Marije rodjene [[2008]]. i kćerke njenog rodjaka, takođe glumca, Pabla Perroni i supruge mu, glumice i pjevačice, Mariane Garza. Iako ne po krvnom srodstvu, Maite se u jednom intervjuu deklarisala kao "tetka" mališana od [[Alfonso Herrera|Alfonsa Herrere]], [[Anahi]] i [[Dulce Maria|Dulse Marije]], kolega iz benda [[RBD]], to jest, malenog Daniela (rodj. [[2016]]) i Nicolasa (rodj. [[2020]]), Manuela (rodj. [[2017]].) i Emiliana (rodj. [[2020]]), te djevojčica Marije Paule (rodj. [[2020]]) i Fernande (rodj. [[2026]]). Inace, Maite i Pablo nisu jedini umjetnici u porodici. Naime, Maitine sestre od tetke sa očeve strane, Gabriela Aldaz Perroni i Maria Fernanda Aldaz Perroni, su profesionalne [[balet|balerine]]. Maitin stric, Silverio Perroni posjeduje firmu za obradu drveta, što je izazvalo manji skandal [[2009]]. godine, jer je gospodin Silverio, optužen da njegova firma iskorišćava rijetke vrste drveta, i to skoro u isto vrijeme kad je Maite bila zaštitno lice ''Meksičke Zelene Stranke'' i promovisala očuvanje životne sredine. Spor je, na kraju, završen u korist Maitinog strica. Od [[2013]]. godine Maite živi na razmedji između [[Ciudad de México|Meksiko Sitija]] i [[Los Angeles|Los Anđelesa]]. Takođe, od [[2013]]. Maite je [[vegetarijanstvo|vegeterijanka]]. [[2016]]. Maite se tetovirala prvi put ucrtavajući na unutrašnjoj strani desne ruke natpis ''Shot for the moon'' fraze koja ima posebno mjesto u njenom životu i karijeri. Maite ima dva kućna ljubimca, pse Canelu i Elenitu. Inače, Canela je pas njenog supruga, a Elenita psic njene kcerke. Ranije je takođe imala kućne ljubimce i to tri psa: Sancho, te Maya i Orejas. == Diskografija i videografija == === Sa RBD === {{Main|RBD}} === Studio albumi === {| class="wikitable" !Godina !Album !Pozicija !Singlovi !Prodaja i Certifikati |- |[[2013]] |«Eclipse de Luna» * Datum izdavanja: [[27]] [[avgust]] [[2013]] * Diskografska kuća: [[Warner Bros.|Warner Music]] * Format izdavanja: [[CD]], [[Internet]] |[[Meksiko|MX]] (AMPROFON): * Top 20 #3 * Top 100 #6 [[SAD]] (Billboard): * Top Latin Albums: #9 * Latin Pop Albums: #2 [[Brazil]] (HOT 100): * Top Latin Albums: #24 |"Tu y Yo" "Eclipse de Luna" |[[Meksiko|MX]] * 20 000 + [[Brazil]] * 20 000 + [[SAD]] * 10 000 + |- |} === Specijalna izdanja === {| class="wikitable" !Godina !Album !Singlovi |- |[[2010]] |«Maite Perroni Brasilian Tour» * Datum izdavanja: [[2010]] * Diskografska kuća: Casa de Musica * Format izdavanja: [[Extended play|EP]] | |- |[[2014]] |«Eclipse de Luna Deluxe Edition» * Datum izdavanja: [[15]] [[jul]] [[2014]] * Diskografska kuća: [[Warner Bros.|Warner Music]] * Format izdavanja: [[CD]], [[DVD]], [[Internet]] |"Vas a querer volver" "Todo lo que soy" |- |} === Naslovne numere === {| class="wikitable" !align="center"|Godina !align="center" |Naziv !align="center" |Projekat |- |[[2004]] |"Cuando el amor se acaba" |rowspan=4|[[Rebelde]] |- |rowspan=2|[[2005]] |"Cuando o amor acaba" |- |"Ensina-me" |- |[[2007]] |"Empezar desde Cero" |- |rowspan=4|[[2008]] |"Esta Soledad" |rowspan=4| [[Cuidado con el ángel]] |- |"Contigo" |- |"Separada De Ti" |- |"Ave Maria" |- |rowspan=2|[[2009]] |"¿Sera mi pecado ser mujer?" |rowspan=3| [[Mi Pecado]] |- |"Mi Pecado" |- |[[2014]] |"¿Como se explica o amor?" |- |rowspan=2|[[2010]] |"Equivocada" |Cena de Matrimonios |- |rowspan=2|"A Partir de Hoy" |[[El Triunfo del Amor]] |- |[[2014]] |Mi Corazon Es Tuyo |- |[[2011]] |"Vamos a contar del 1 al 11" |[[Sesame Street|Plaza Sésamo]] |- |[[2012]] |"Te Daré Mi Corazón" |[[Cachito de cielo]] |- |rowspan=3|[[2014]] |"Vas a querer volver" |rowspan=2|[[La Gata]] |- |"Todo lo que soy" |- |"Tu y Yo" |Mama Mechona |- |[[2015]] |"Sueno contigo" |Seleccion Canina |- |[[2016]] |"Adicta" |Treintona, soltera y fantastica |- |rowspan=4|[[2017]] |rowspan=2|"Loca" |Tranquillo Papa |- |[[Papa a toda madre]] |- |"Amiga mas genial" |[[Papa a toda madre]] |- |"Asi soy" |The Greatest Showman |- |} === Studio kolaboracije === * [[2005]] «Ensina-me» (sa [[Anahi]]) * [[2009]] «Mirame» (sa [[Christopher Uckermann|Kristopferom Akermanom]]) * [[2009]] «Naci para amarte» (sa [[Christopher Uckermann|Kristopferom Akermanom]]) * [[2013]] «Ojos Divinos» (sa Koko Stambukom) * [[2013]] «Inexplicable» (sa Thiaguinhom) * [[2014]] «Todo lo que soy» (sa Alex Ubagom) * [[2017]] «Loca» (sa Cali y El Dandee) * [[2017]] «Loca (Remix)» (sa Cali y El Dandee i De la Ghetto) * [[2018]] «Como yo te quiero» (sa Alexis y Fido) * [[2018]] «Bum Bum Dale Dale» (sa Reykon) * [[2019]] «Roma» (sa Mr.Rain) === Studio kolaboracije na tudjim albumima === * [[2009]] «Mi Pecado» (sa REIK) * [[2010]] «A partir de hoy» (sa Marcom di Maurom) * [[2010]] i [[2012]] «Un año mas» (sa raznim pjevačima) * [[2013]] «Tiempos de Amor» (sa raznim pjevačima) * [[2015]] «Esta Navidad» (sa Jesus Navarrom) * [[2017]] «Amiga mas genial» (sa Regina Graniewicz) * [[2018]] «¿Quien es ese?» (sa Carlos Baute i Juhn AllStar) * [[2018]] «¿Quien es ese? (Version Pop)» (sa Carlos Baute) * [[2018]] «Si tu quisieras» (sa Antoniom Joseom) * [[2018]] «Besame Por Favor» (sa La Sonora Santanera) * [[2019]] «Destino o Casualidade» (sa Roupa Nova) * [[2019]] «Sin ti» (sa Axel Muniz i Juan Magan) * [[2020]] «Cuando te fuiste» (sa raznim pjevačima) * [[2026]] «Solo tu y yo» (sa Wanessom) === "Live" kolaboracije === * [[2014]] «A partir de hoy» (sa Yahirom) * [[2014]] «¿Que te hace falta?» (sa Yuri) * [[2014]] «¿Como se explica o amor?» (sa Wannessom) * [[2016]] «¿Que te hace falta?» (sa Lexom) * [[2016]] «¿Que te hace falta?» (sa Wannessom) * [[2016]] «Todo lo que soy» (sa Tiagom Iorcom) * [[2016]] «A partir de hoy» (sa Apollom) * [[2018]] «Asi Soy» (sa Karol G i Chiquis Rivera) === "Live" kolaboracije na tudjim projektima === * [[2009]] «¿Sera mi pecado ser mujer?» (sa Fatom) * [[2010]] «Equivocada» (sa [[Chantal Andere]]) * [[2011]] «Solo por ti y Footloose» (sa Yuri i Mercurio) * [[2012]] «Tatuajes» (sa [[Christian Chávez|Kristijan Čavez]]) * [[2016]] «Amor, amor» (sa Wannessom) * [[2016]] «Amei te ver» (sa Tiagom Iorcom) * [[2017]] «Sabor, sabor» (sa Rosario Flores) * [[2018]] «Hoy puede ser un gran dia» (sa Manuelom Mijaresom i Emmanuelom) * [[2018]] «Mulher Gato» (sa Wanessom) === Kompozitorica === {| class="wikitable" !align="center"|Godina !align="center" |Pjesma !align="center" |Umjetnik !align="center" |Album |- |[[2007]] |"Tal Vez Mañana" | [[RBD]] | ''Empezar Desde Cero Fan Edition'' |- |[[2010]] |"No Vuelvas" |rowspan=6| Maite Perroni | Demo od ''Para Olvidarte De Mi'' |- |rowspan=4|[[2013]] |"Tú y Yo" |rowspan=3|''Eclipse de Luna'' |- |"Melancolia (Saudade)" |- |"Eclipse de Luna" |- |"Los Cangrejos" |''Eclipse de Luna Deluxe Edition'' |- |[[2018]] |"Bum Bum Dale Dale" |Non-album single |- |} === Turneje === {| class="wikitable" !align="center"|Godina !align="center" |Turneja !align="center" |Umjetnik !align="center" |Bilješke |-? |[[2010]] |''Maite Perroni Brasilian Tour'' |rowspan=4|Maite Perroni |Pocket Show |- |[[2014]]-[[2015]] |''Eclipse de Luna Tour'' |Prva solistička turneja |- |[[2016]]-[[2017]] |''Love Tour'' |Druga solistička turneja |- |- |[[2018]] |''Live Tour'' |Promo Tour |- |} == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |+ Telenovele |- ! Godina ! Projekat ! Uloga ! Bilješke |- |[[2004]]-[[2006]] |[[Rebelde]] |Guadalupe "Lupita" Fernandez Aguirre |TV Debi<br />Protagonista<br />440 epizoda<br />Nagrada "TVyNovelas" kao ''Najbolja naslovna numera'' i ''Priznanje za karijeru''<br />Nominacija "Premios Juventud" kao ''Chica que me quita el sueño'' |- |[[2007]] |[[Lola, érase una vez|Lola, erase una vez]] |[[Pepeljuga]] |Specijalno učešće<br />2 epizode |- |[[2008]]-[[2009]] |[[Cuidado con el ángel|Cuidado con el angel]] |Maria de Jesus "Marichuy" Velarde Santos de San Roman<br />Alejandra Robles<br />Lirio |Protagonista<br />195 epizoda<br />Nagrade "TV Adicto Golden Awards" kao ''Otkriće Godine'' i ''Televizijski par godine''<br />Nagrade "TVyNovelas" kao ''Najbolja mlada glumica'' i ''Najbolji televizijski par''<br />Nagrada "Premios Juventud" kao ''Chica que me quita el sueño''<br />Nagrada "Galardon de los Grandes" kao ''Najbolja glumica''<br />Nagrada "Novela de Oro" kao ''Najbolja mlada glumica''<br />Nominacija "People en Español" kao ''Najbolja mlada glumica'' i ''Televizijski par godine''<br />Nominacija "Premios Juventud" kao ''Quiero vestir como ella''<br />Nominacija "Novela de Oro" kao ''Najbolji televizijski par'' |- |[[2009]] |[[Mi pecado]] |Lucrecia Pedraza de Huerta<br />Lucrecia Cordoba Pedraza |Protagonista<br />110 epizoda<br />Nagrada "TV Adicto Golden Awards" kao ''Najbolja glumica'' <br />Nagrade "Novela de Oro" kao ''Najbolja Glumica'' i ''Televizijski par godine''<br />Nagrada "Melhores do Ano-Minha Novela" kao ''Astro Latino''<br />Nominacija "TVyNovelas" kao ''Najbolja mlada glumica''<br />Nominacija "Premios Juventud" kao ''Chica que me quita el sueño''<br />Nominacije "People en Español" kao ''Najbolja mlada glumica'', ''Najbolja glumica'' i ''Televizijski par godine'' |- |[[2010]]-[[2011]] |[[El Triunfo del Amor|Triunfo del amor]] |Maria Iturbide Gutierrez de Sandoval<br />Maria Candela Gutierrez<br />Maria Desamparada |Protagonista<br />172 epizode<br />Nagrada "Califa de Oro" kao ''Najbolja glumica''<br />Nagrada "Premios Juventud" kao ''Chica que me quita el sueño''<br />Nagrada "People en Español" kao ''Televizijski par godine''<br />Nagrada "TVyNovelas" kao ''Najuticajnija umjetnica na društvenim mrežama''<br />Nagrada "Novela de Oro" kao ''Najbolja pjevačica'', ''Najbolji televizijski par'' i ''Najbolja naslovna numera''<br />Nagrada "Premios Radio Tiempo" kao ''Najbolja naslovna numera''<br />Nagrada "Melhores do Ano-Minha Novela" kao ''Astro Latino''<br />Nominacije "TVyNovelas" kao ''Najbolja glumica'' i ''Najbolja naslovna numera''<br />Nominacija "Novela de Oro" kao ''Najbolja glumica''<br />Nominacija "People en Español" kao ''Najbolja glumica'' i ''Najbolja naslovna numera''<br />Nominacija "Premios OYE" kao ''Najbolja naslovna numera'' |- |[[2012]] |[[Cachito de cielo]] |Renata Landeros de Franco de Santillan |Protagonista<br />110 epizoda<br />Nagrada "Novela de Oro" kao ''Najbolja glumica''<br />Nominacija "Novela de Oro" kao ''Televizijski par godine''<br />Nominacija "TVyNovelas: Favoritos de Publico" kao ''Najljepša glumica'', ''Omiljeni televizijski par'' i ''Omiljeni poljubac''<br />Nominacija "Kids Choice Awards Mexico" kao ''Omiljena glumica''<br />Nominacija "Premios Juventud" kao ''Chica que me quita el sueño'' |- |[[2014]] |[[La Gata|La gata]] |Esmeralda de la Santacruz Sanchez de Martinez-Negrete<br />Renata de la Santacruz Sanchez<br />Esmeralda "La Gata" Cruz |Protagonista<br />122 epizode<br />Nagrada "TV Adicto Golden Awards" kao ''Najbolja glumica''<br />Nagrada "Canal Entretenimiento Awards" kao ''Najbolja latino umjetnica''<br />Nominacija "TVyNovelas" kao ''Najbolja glumica''<br />Nominacija "Kids Choice Awards Mexico" kao ''Omiljena glumica''<br />Nominacija "People en Espanol" kao ''Najbolja glumica'', ''Televizijski par godine'' i ''Najbolja naslovna numera''<br />Nominacije "Premios juventud" kao ''Chica que me quita el sueño'' i ''Mejor tema novelero''<br />Nominacija "Latin Music Italian Awards" kao ''Artist Saga''<br />Nominacija "Melhores do Ano" kao ''Astro Latino'' |- |[[2015]]-[[2016]] |[[Antes muerta que Lichita]] |Alicia "Lichita/Malicia" Gutierrez Lopez |Protagonista<br />132 epizode<br />Nagrada "TVyNovelas" kao ''Najbolja glumica'' i ''Najbolji šamar'', te priznanje ''Najbolja glumica''<br />Nagrada "Premios Juventud" kao ''Mi protagonista favorita''<br />Nominacija "Young Awards Mexico" kao ''Omiljena latino zvjezda''<br />Nominacija "Premios Juventud" kao ''Mi fan army favorito''<br />Nominacija "Latin Music Italian Awards" kao ''Artist Saga'' |- |[[2017]]-[[2018]] |[[Papa a toda madre]] |Renee Griselda Carvajal Sanchez<br />Renee Griselda Sanchez Moreno |Protagonista<br /> 103 epizode<br />Nagrada "Latin Music Italian Awards" kao ''Artist Saga''<br />Nagrada "Febre Latina" kao ''Najbolja glumica''<br />Nagrada "TVyNovelas" kao ''Najbolja glumica''<br />Nominacija "Premios ChipTV" kao ''Najbolja internacionalna glumica''<br />Nominacija "Kids Choice Awards Mexico" kao ''Omiljena glumica'' |- |} {| class="wikitable sortable" |+ Serijali |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! Bilješke |- |[[2005]] |La energia de Sonricsl'landia |Guadalupe "Lupita" Fernandez Aguirre |Specijalno učešće<br />U epizodama "Calor en la central" i "Viceversa"<br />Canal 5 ([[Televisa]]) |- |[[2007]] |Skimo |rowspan=2|Sama sebe |Specijalno učešće<br />U epizodi "Especial:RBD en Skimo"<br />[[Nickelodeon|Nickelodeon Latin America]] |- |rowspan=2|[[2008]] |Plasa Sesamo |Specijalno učešće<br />U epizodama "Una pequeña voz" i "Vamos a contar del 1 al 11"<br />Canal 5 ([[Televisa]]) |- |RBD:La Familia |May |Protagonista<br />13 epizoda<br />SKY Mexico ([[Televisa]]) |- |rowspan=2|[[2010]] |Tu historia de telenovela |Guadalupe "Lupita" Reyes |Protagonista<br />Neemitovana pilot epizoda<br />Canal de las Estrellas ([[Televisa]]) |- |Mujeres Asesinas 3 |Estela Blanco |Protagonista<br />U epizodi "Las Blanco,Viudas"<br />TVC ([[Televisa]]) |- |[[2017]] |La Voz Kids Mexico |Sama sebe |Ko-mentor u prvoj sezoni<br />3 epizode<br />Las Estrellas ([[Televisa]]) |- |[[2019]]-[[2022]] |El juego de las llaves |Adriana Romero de Leal |Protagonista<br />18 epizoda<br />Nagrada "Pantalla de Cristal" kao ''Najbolja glumica''<br />Nagrada "Premios Febre Latina" kao ''Najbolja glumica serijala''<br />[[Amazon (kompanija)|Amazon Prime Video]] |- |rowspan=2|[[2020]] |Herederos por accidente |Guadalupe "Lupita" Marquez Ochelli de la Garza |Protagonista<br />26 epizoda<br />Claro Video |- |¿Como sobrevivir soltero? |Sama sebe |Specijalno učešće<br />U epizodi "Romcom"<br />[[Amazon (kompanija)|Amazon Prime Video]] |- |[[2020]]-[[2022]] |Oscuro deseo |rowspan=2|Alma Quintana de Solares |Protagonista<br />33 epizode<br />Nagrada "Premios GQ" kao ''Glumica godine''<br />Nagrada "TV Adicto Golden Awards" kao ''Najbolja glumica dramskog serijala''<br />Nagrada "Premios LatinPlug" kao ''Najbolja glumica godine''<br />Nagrade "SEC Awards" kao ''Najbolja glumica dramskog serijala'' i ''Najbolji lik iz serijala''<br />Nominacija "Premios Juventud" kao ''Najbolji televizijski par''<br />Nominacija "Premios PRODU" kao ''Najbolja glumica''<br />[[Netflix]] |- |[[2022]] |Quien mato a Sara? |Specijalno učešće<br />U epizodi "Viva o muerta"<br />[[Netflix]] |- |[[2023]] |Triada |Aleida Trujano Mancera de Saenz<br />Rebecca "Becca" Fuentes Lopez<br />Tamara Sanchez Rascon |Ko-producentica<br />Protagonista/Ko-protagonista/Negativka<br />8 epizoda<br />Nagrada "Premios PRODU" kao ''Najbolja glumica serijala''<br />[[Netflix]] |- |} {| class="wikitable sortable" |+ Filmovi |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! Bilješke |- |[[2012]] |El origen de los Guardianes |Zubić Vila |Sinhronizacijski debi<br />Protagonista<br />Nominacija "Kids Choice Awards Mexico" kao ''Omiljeni glas iz animiranog filma'' |- |rowspan=2|[[2015]] |Seleccion Canina |Maite Terranova |Protagonista<br />Sihronizacija |- |Un gallo con muchos huevos |Di |Protagonista<br />Sihronizacija<br />Nominacija "Premios Juventud" kao ''Actriz que se roba la pantalla'' |- |[[2016]] |El arribo de Conrado Sierra |Ninfa Alcantar de Sierra |Filmski debi na [[španski jezik|španskom jeziku]], snimljen [[2012]]. godine<br />Protagonista |- |[[2018]] |Dibujando el Cielo |Sofia |Protagonista<br />Nominacija "Diosas de plata" kao ''Otkrice godine'' |- |rowspan=2|[[2019]] |Viva la Revolucion |Mrs. Guevara |Filmski debi na [[engleski jezik|engleskom jeziku]], snimljen [[2018]]. godine<br />Protagonista<br />Kratkometražni film |- |Doblemente Embarazada |Cristina Estevez |Ko-producentski debi<br /> Protagonista |- |[[2021]] |Un rescate de huevos |Di |Protagonista<br />Sihronizacija<br />Nastavak ''Un gallo con muchos huevos'' |- |rowspan=3|[[2022]] |Sin ti no puedo |Blanca |Protagonista |- |La octava clausula |Catarina de Riscal |Ko-producentica<br /> Protagonista<br />[[Amazon (kompanija)|Amazon Prime Video]] |- |Huevitos congelados |Di |Protagonista<br />Sihronizacija<br />Nastavak ''Un rescate de huevitos'' |- |[[2024]] |El roomie |Daniela |rowspan=2|Specijalno učešće |- |[[2026]] |La familia Beneton 2 |Lina |- |rowspan=2|[[2027]] |Belleza | | |- |No te olvides |Celestina | |- |} {| class="wikitable sortable" |+ Pozorište |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! Bilješke |- |[[1999]] |Cyrano de Bergerac |Roxanne |Školsko pozorište<br />Protagonista |- |[[2000]] |Cats |Mačak |Školsko pozorište |- |[[2001]] |Usted tiene ojos de mujer fatal |Elena |Protagonista<br />[[Televisa|Televisina dramska akademija]] |- |[[2002]] |Las cosas simples |Matilde |[[Televisa|Televisina dramska akademija]] |- |[[2003]] |Los enamorados |Eugenia |Protagonista<br />[[Televisa|Televisina dramska akademija]] |- |[[2010]] |Cena de matrimonios |Elisa |Pozorišni debi<br />Protagonista |} == Literarni radovi == * Mi viaje como rebelde ([[2025]]) == Vanjske veze == {{Commonscat|Maite Perroni}} * {{IMDb ime|1671647}} == Reference == {{reflist}} {{Lifetime|1983||Perroni, Maite}} [[Kategorija:Maite Perroni| ]] [[Kategorija:Meksičke pjevačice]] [[Kategorija:Meksičke televizijske glumice]] k7k5zj4c3e34yukw64h6uc25adbuooi 0 62776 42652679 42404063 2026-07-10T09:13:19Z JackyM59 302290 Photograph updated 42652679 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | color = lightgreen | name = Mravinac | image = Fleurs d'Origan (Origanum vulgare).jpg | image_width = 250px | image_caption = Motar | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Dicotyledon|Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Usnače (biljke)|Lamiaceae]] | genus = ''[[Origanum]]'' | species = '''''O. vulgare''''' | dvoimeno = '' Origanum vulgare '' | dvoimeno_Autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L]]. | sinonimi = Origanum heracleoticum<br /> Origanum hirtum<br />Cunila gallinacean }} '''Mravinac''' ili '''origano ''' (Origanum heracleoticum, Origanum vulgare, Origanum hirtum; Cunila gallinacean) je samonikla biljka [[mediteran]]skog podneblja. To je zeljasta biljka iz porodice usnača. == Opis == Višegodišnja je [[biljka]], koja naraste do visine od 60 [[cm]]. Stabljika ima male tamnozelene [[list]]iće, na vrhu zašiljene, vrlo slične izgledu [[paprena metvica|paprene metvice]], od koje se najlakše razlikuje kada cvjeta (cvate od [[lipanj|lipnja]] do [[rujan|rujna]] )jer ima crveno-ljubičaste cvjetove. Biljka je prepuna [[eterično ulje|eteričnog ulja]], te se zbog toga koristi u [[medicina|medicini]] i prehrani. Nezaobilazan je sastojak umaka od rajčica pripremljenog na domaći način, kao i svih [[pizza]], a upotrebljava se svjež ili sušen. U medicini se upotrebljava pri probavnim poteškoćama, proljevu, kao i kod smetnji unutarnjih organa.<ref name="mojcvijet.hr">mojcvijet.hr: [http://mojcvijet.hr/content/view/181/55] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080624231431/http://mojcvijet.hr/content/view/181/55/ |date=2008-06-24 }}</ref>, zbog svog sadržaja flavonida i fenolnih kiselina. == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Origanum vulgare}} [[Kategorija:Ljekovito bilje]] ab0lsjm3g35dzcki7qq4gfpve878go9 0 77817 42652627 42465801 2026-07-10T04:55:49Z Velebit1991 373524 42652627 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Entomolonooky.jpg|thumb|Zapadno umjetničko djelo nastalo pod uticajem Ero guroa]] {{nihongo|'''Ero Guro Nansensu''', često skraćeno na '''Ero guro''', |エログロ|ero-guro}} je [[wasei-eigo]] izraz kojim se opisuje književni i umjetnički pokret u Japanu 1920-ih i 1930-ih.<ref name="ucla">Silverberg, Miriam Rom. [https://web.archive.org/web/20060908162617/http://www.history.ucla.edu/silverberg/Document3.pdf "By Way of a Preface: Defining ''Erotic Grotesque Nonsense''"]. Galley copy of the preface for ''Erotic Grotesque Nonsense: The Mass Culture of Japanese Modern Times''. December 12, 2005.</ref> Karakteristika ero guro djela jesu erotičnost, seksualna izopačenost i dekadencija.<ref name="ucla" /> Dok se pod izrazom ero guro smatra specifičan pokret, mnoge njegove komponente se mogu naći u ranijim i kasnijim periodima. Izraz se na Zapadu često pogrešno koristi kako bi se opisao "užas", odnosno eksplicitni prikazi krvi, crijeva i raskomadanih leševa. U stvari, izraz "groteskno" se preciznije upotrebljava za malformirane i neprirodne prizore.<ref name="ucla" /> == Povezano == * [[Mnemosyne (anime)]] * [[Tokyo Red Hood]] == Napomene == {{reflist|2}} == Literatura == * Aguilar, Carlos (editor). ''Bizarre Sinema! Japanese Ero Gro & Pinku Eiga 1956–1979''. Firenze, Italy: Glittering Images, 2005. {{ISBN|88-8275-065-5}}. * McLelland, Mark. [http://wwwsshe.murdoch.edu.au/intersections/issue12/mclelland.html "A Short History of <nowiki>'</nowiki>''Hentai''<nowiki>'</nowiki>"] ([http://bangkok2005.anu.edu.au/papers/McLelland.pdf PDF version]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727101801/http://bangkok2005.anu.edu.au/papers/McLelland.pdf |date=2011-07-27 }}). ''Intersections: Gender, History and Culture in the Asian Context'', issue 12 (January 2006). {{ISSN|1440-9151}}. * Silverberg, Miriam Rom. [https://web.archive.org/web/20060908162617/http://www.history.ucla.edu/silverberg/Document3.pdf Galley copy of the table of contents and preface for ''Erotic Grotesque Nonsense: The Mass Culture of Japanese Modern Times'']. December 12, 2005. * Silverberg, Miriam Rom. [http://books.google.com/books?id=0XSFa0fbkG4C ''Erotic Grotesque Nonsense: The Mass Culture of Japanese Modern Times'']. Asia Pacific modern, 1. Berkeley: University of California Press, 2006. {{ISBN|0-520-22273-3}}. == Vanjske veze == * [http://www.maruojigoku.com Suehiro Maruo's website] * [http://www1.odn.ne.jp/~adc52520 Shintaro Kago's website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331124237/http://www1.odn.ne.jp/~adc52520/ |date=2010-03-31 }} * [http://uziga.sakura.ne.jp Waita Uziga's website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327231141/http://uziga.sakura.ne.jp/ |date=2010-03-27 }} * [http://www.gurochan.net An English-language image board dedicated to guro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170915024800/http://gurochan.net/ |date=2017-09-15 }} {{parafilija}} [[Kategorija:Japanska umjetnost]] [[Kategorija:Hentai]] [[Kategorija:Terminologija anime i mange]] caahtzh4qoo04ujaq0uat272fouomxs 42652628 42652627 2026-07-10T04:58:16Z Velebit1991 373524 42652628 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Entomolonooky.jpg|thumb|Zapadno umjetničko djelo nastalo pod uticajem Ero guroa]] {{nihongo|'''Ero Guro Nansensu''', često skraćeno na '''Ero guro''', |エログロ|ero-guro}} je [[wasei-eigo]] izraz kojim se opisuje književni i umjetnički pokret u Japanu 1920-ih i 1930-ih.<ref name="ucla">Silverberg, Miriam Rom. [https://web.archive.org/web/20060908162617/http://www.history.ucla.edu/silverberg/Document3.pdf "By Way of a Preface: Defining ''Erotic Grotesque Nonsense''"]. Galley copy of the preface for ''Erotic Grotesque Nonsense: The Mass Culture of Japanese Modern Times''. December 12, 2005.</ref> Karakteristika ero guro djela jesu erotičnost, seksualna izopačenost i dekadencija.<ref name="ucla" /> Dok se pod izrazom ero guro smatra specifičan pokret, mnoge njegove komponente se mogu naći u ranijim i kasnijim periodima. Izraz se na Zapadu često pogrešno koristi kako bi se opisao "užas", odnosno eksplicitni prikazi krvi, crijeva i raskomadanih leševa. U stvari, izraz "groteskno" se preciznije upotrebljava za malformirane i neprirodne prizore.<ref name="ucla" /> == Povezano == * [[Mnemosyne (anime)]] * [[Tokyo Red Hood]] == Napomene == {{reflist|2}} == Literatura == * Aguilar, Carlos (editor). ''Bizarre Sinema! Japanese Ero Gro & Pinku Eiga 1956–1979''. Firenze, Italy: Glittering Images, 2005. {{ISBN|88-8275-065-5}}. * McLelland, Mark. [http://wwwsshe.murdoch.edu.au/intersections/issue12/mclelland.html "A Short History of <nowiki>'</nowiki>''Hentai''<nowiki>'</nowiki>"] ([http://bangkok2005.anu.edu.au/papers/McLelland.pdf PDF version]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727101801/http://bangkok2005.anu.edu.au/papers/McLelland.pdf |date=2011-07-27 }}). ''Intersections: Gender, History and Culture in the Asian Context'', issue 12 (January 2006). {{ISSN|1440-9151}}. * Silverberg, Miriam Rom. [https://web.archive.org/web/20060908162617/http://www.history.ucla.edu/silverberg/Document3.pdf Galley copy of the table of contents and preface for ''Erotic Grotesque Nonsense: The Mass Culture of Japanese Modern Times'']. December 12, 2005. * Silverberg, Miriam Rom. [http://books.google.com/books?id=0XSFa0fbkG4C ''Erotic Grotesque Nonsense: The Mass Culture of Japanese Modern Times'']. Asia Pacific modern, 1. Berkeley: University of California Press, 2006. {{ISBN|0-520-22273-3}}. == Vanjske veze == * [http://www.maruojigoku.com Suehiro Maruo's website] * [http://www1.odn.ne.jp/~adc52520 Shintaro Kago's website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331124237/http://www1.odn.ne.jp/~adc52520/ |date=2010-03-31 }} * [http://uziga.sakura.ne.jp Waita Uziga's website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327231141/http://uziga.sakura.ne.jp/ |date=2010-03-27 }} * [http://www.gurochan.net An English-language image board dedicated to guro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170915024800/http://gurochan.net/ |date=2017-09-15 }} {{parafilija}} [[Kategorija:Japanska umjetnost]] [[Kategorija:Hentai]] mvlmgv2e13jpdg5bn3on3g6q83nuyy8 0 82310 42652649 42240666 2026-07-10T07:42:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652649 wikitext text/x-wiki {{Rimska vojska}} '''Rimska mornarica''' ({{lang-la|Classis}}, dosl. "flota") se sastojala od pomorskih snaga [[Drevni Rim|rimske države]]. Iako je mornarica bila najvažniji element rimskog osvajanja Mediterana, nikada nije uživala prestiž [[rimska legija|lrimskih legija]]. Rimljani su kroz svoju historiju ostali uglavnom za kopno vezan narod, te su se više koristili svojim pomorski orijentiranim podanicima, kao što su [[Grci]] i [[Egipćani]], kako bi gradili, održavali i upravljali svojim ratnim brodovima. Zbog toga mornarica nije nikada bila u potpunosti prihvaćena od rimske države, i uvijek se, u većoj ili manjoj mjeri, smatrala"ne-rimskom".<ref>{{Harvnb|Potter|2004|pp=77–78}}</ref> U [[Stari vijek|starom vijeku]] mornarice - bilo ratne, bilo trgovačke - nisu uživale logističku autonomiju karakterističnu za suvremene brodove i flote. Zbog toga rimska mornarica nikada nije funkcionirala samostalno poput suvremenih vidova oružanih snaga, nego se smatrala tek svojevrsnim produžetkom i pomoćnom službom [[rimska vojska|rimske vojske]]. Osnovana je godine 311. pne. i ispočetka je bila beznačajna. Međutim, pedeset godina kasnije, kada se Rim našao u sukobu s pomorskom velesilom [[Kartaginska Republika|Kartaginom]], brzo je sagradio veliku flotu. Za vrijeme [[prvi punski rat|prvog punskog rata]] rimska mornarica je naglo narasla i igrala ključnu ulogu u pobjedi u [[prvi punski rat|prvom punskom ratu]]. U prvoj polovici 2. vijeka pne. Rim je uništio Kartagu i pokorio helenizam|helenistička kraljevstva Istočnog Mediterana, ostvarivši tako potpunu prevlast nad Sredozemnim morem koje su Rimljani otada zvali ''[[Mare Nostrum]]''. Rimske flote su ponovno igrale važnu ulogu u 1. vijeku pne. kada su se vodili ratovi protiv pirata, te u građanskim ratovima koji su uništili Republiku. Godine 31. pne. je velika pomorska [[bitka kod Akcija]] okončala Završni rat Rimske Republike|građanske ratove, dovevši na vlast [[Oktavijan August|Augusta]] i stvorivši [[Rimsko Carstvo]]. U carskom periodu je Mediteran postao mirno "rimsko jezero"; u nedostatku pomorskog neprijatelja, mornarica je svoju aktivnost i resurse prilagodila isključivo patroliranju i transportu trupa. Na rubovima Carstva se, međutim, mornarica povremeno koristila u borbenim akcijama. Kriza Carstva u 3. vijeku je dodatno oslabila mornaricu, učinivši je tek sjenom nekadašnje velike sile. Kada su barbari za vrijeme [[Völkerwanderung|Velike seobe naroda]] provalili kroz kopnene granice Carstva, flota im se nije mogla suprotstaviti niti ih spriječiti da stvore vlastite države na obalama zapadnog Mediterana. Jedno od njih, [[Vandalsko Kraljevstvo]] je čak uspjelo stvoriti vlastitu mornaricu i s njom napasti i [[Pljačka Rima (455)|opljačkati Rim]]. Kada je Zapadno Carstvo palo godine 476. godine, grčko-rimska pomorska tradicija je nastavila živjeti u [[bizantska mornarica|bizanstkoj mornarici]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Navy of ancient Rome}} * {{it icon}} [http://digilander.libero.it/agenziagiornalisti/ The Imperial fleet of Misenum]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.classis-britannica.co.uk/sml/index.htm The Classis Britannica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226045445/http://www.classis-britannica.co.uk/sml/index.htm |date=2011-02-26 }} * [http://www.roman-empire.net/army/leg-fleet.html The Roman Fleet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123145112/http://www.roman-empire.net/army/leg-fleet.html |date=2017-11-23 }}, ''Roman-Empire.net'' * [http://www.historynet.com/the-roman-navy-masters-of-the-mediterranean.htm The Roman Navy: Masters of the Mediterranean], ''HistoryNet.com'' * ''[http://www.romaeterna.org/galleria/index.html Galleria Navale]'' on [http://www.romaeterna.org/navigare.html Navigare Necesse Est] * ''[http://www2.rgzm.de/navis/Musea/Ostia/Fiumicino_English.htm Port of Claudius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070205042034/http://www2.rgzm.de/navis/Musea/Ostia/Fiumicino_English.htm |date=2007-02-05 }}'', the museum of Roman merchant ships found in Fiumicino (Rome) * ''[http://nemiship.multiservers.com/ Diana Nemorensis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016041649/http://nemiship.multiservers.com/bctalk/talk.html |date=2007-10-16 }}'', Caligula's ships in the lake of Nemi. * [http://www2.rgzm.de/Navis/Themes/Flotte/FleetsAndBorder.htm ''Römisch-Germanisches Zentralmuseum Mainz'': The Fleets and Roman Border Policy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111022171257/http://www2.rgzm.de/Navis/Themes/Flotte/FleetsAndBorder.htm |date=2011-10-22 }} [[Kategorija:Rimska mornarica| ]] [[Kategorija:Rimska vojska|Mornarica]] [[Kategorija:Ratna mornarica po državama]] oq0zwczhs6vv38nim7legwrektcxafz 0 84001 42652427 42602769 2026-07-09T18:54:19Z Inokosni organ 160059 42652427 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = 0000FF | tekst = FFFFFF | ime = {{nowrap|{{flagicon|BiH}} Bosna i Hercegovina}} | border = | logo = [[Datoteka:FSBiH.png|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|blue}} {{color box|white}} | nadimci = Zmajevi<br />Zlatni ljiljani | stadion = [[Bilino polje]], [[Zenica]]<br />[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] | FIFA = {{steady}} 65. ([[1. travnja]] [[2026.]]) | izbornik = [[Sergej Barbarez]] | nastupi = [[Edin Džeko]] (151) | golovi = [[Edin Džeko]] (73) | utakmica = {{flagicon|ALB}} [[Albanija]] 2:0 BiH {{flagicon|BiH|1992}}<br /><small>([[Tirana]]; [[30. 11.|30. studenog]] [[1995|1995.]])</small> | pobjeda = {{flagicon|BiH}} BiH 7:0 [[Estonija]] {{flagicon|EST}}<br /><small>([[Zenica]]; [[10. 9.|10. rujna]] [[2008|2008.]])</small><br />{{flagicon|LIH}} [[Lihtenštajn]] 1:8 BiH {{flagicon|BiH}}<br /><small>([[Vaduz]]; [[7. 9.|7. rujna]] [[2012|2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|GER}} [[Njemačka]] 7:0 BiH {{flagicon|BiH}}<br /><small>([[Freiburg im Breisgau]], [[16. 11.|16. studenog]] [[2024|2024.]])</small> | SP = 1. krug ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = ''bez nastupa'' | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = ''bez nastupa'' |pattern_la1= _bih26 |pattern_b1= _bih26h |pattern_ra1= _bih26 |pattern_sh1= |pattern_so1= |leftarm1= 001b76 |body1= 001b76 |rightarm1= 001b76 |shorts1= 001b76 |socks1= 001b76 |pattern_la2= _bih26 |pattern_b2= _bih26a |pattern_ra2= _bih26 |pattern_sh2= |pattern_so2= |leftarm2= FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2= FFFFFF |shorts2= FFFFFF |socks2= FFFFFF }} '''Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija''' je [[fudbal|nogometna]] selekcija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], pod kontrolom [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine]], koja svoje utakmice igra u takmičenjima organiziranim od strane [[UEFA]]-e i [[FIFA]]-e. Reprezentacija je nastala nakon proglašavanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine i otcjepljenja od Jugoslavije. Na aktualnoj FIFA rang listi BiH se nalazi na 48. mjestu, a na evropskoj UEFA listi na 20. mjestu. == Historija == Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje da se razvija dolaskom bosanskih studenata iz Beča u Mostaru. Od tada nogomet se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. 1907. godine održava se prva nezvanična utakmica između timova iz Splita i tima iz Mostara nazvanog Osman. To je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. 1908. godine osnovan je Nogometni savez sastavljen od timova Bošnjaka i timova bosanskih Hrvata. 1910. godine na međunarodnom turniru osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv reprezentacija Portugala, Španije i Italije, te u finalu protiv reprezentacije Švicarske rezultatom 4:3 . Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] sa tri pogodka. Prva bosanskohercegovačka reprezentacija nakon proglašenja nezavisnosti je bila mediteranska ekipa koja je učestvovala na [[Mediteranske igre|Mediteranskim igrama]] [[1993]]. u [[Montpellier]]eu, [[Francuska]]. Prvu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv selekcije Alžira. Bosanskohercegovačka "A" nogometna reprezentacija je svoju prvu zvaničnu utakmicu odigrala [[1995]]. protiv [[Albanija|Albanije]] na gostujućem terenu. Godinu poslije, bosanskohercegovački nogometni savez je primljen u svjetsku nogometnu federaciju [[FIFA]], što je omogućilo i prvo učešće u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.]] godine u Francuskoj. Prve "domaće" utakmice Bosna i Hercegovina morala je igrati u [[Bologna|Bolonji]], na neutralnom terenu. Prvi kvalifikacijski meč odigran je na gostujućem terenu protiv Grčke, u Kalmati. [[1998]]. godine Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine primljen je u evropsku nogometnu federaciju [[UEFA]] kao punopravan član. 2014. godine prvi put u historiji se kvalifikovala na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|SP]]. == Utakmice == {{Glavni|Nogometne utakmice reprezentacije Bosne i Hercegovine}} == Selektori == ''Ažurirano: septembar 2009. godine'' {| class="wikitable" style="text-align: left;" |- !Selektor !Vremenski period !Pozicija u kvalifikacijama |- |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Mirsad Fazlagić]]||''1992 - 1993.''|| |- |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Fuad Muzurović]]||''1993-98.'' ||'''4/5''' u ''[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama za SP 1998]]'' {{ZD|Francuska}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Faruk Hadžibegić]]||''1999.''|| |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Mišo Smajlović]]||''1999 - 2002.''||'''4/6''' za ''EP 2000'' {{ZD|Belgija}}{{ZD|Holandija}}; '''4/5''' u ''[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama za SP 2002]]'' {{ZD|Južna Koreja}}{{ZD|Japan}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Blaž Slišković]]||''2002-06.''||'''4/5''' za ''EP 2004'' {{ZD|Portugal}}; '''3/6''' za ''SP 2006'' {{ZD|Njemačka}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Muzurović]]||''2006-07.''||'''4/7''' za ''EP 2008'' {{ZD|Austrija}}{{ZD|Švicarska}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Meho Kodro]]||''2008.''|| |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Miroslav Blažević]]||''2008-09.''|| '''2/6''' u ''[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama za SP 2010]]'' {{ZD|Južnoafrička Republika}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Safet Sušić]]||''2009-14.''|| '''1/6''' u [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za SP 2014]] {{ZD|Brazil}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Mehmed Baždarević]] ||''2014-''|| |} == Igrači == [[File:20150331 2028 AUT BIH 2186.jpg|300px|2015]] === Trenutni sastav === Ekipa koja je igrala u baražu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. godine]] dana 14. i 18. novembra 2009. godine. {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=GK|ime=[[Kenan Hasagić]] |dob={{datum rođenja i godine|1980|02|01}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Istanbul Büyükşehir Belediyespor|Istanbul BB]]|klubnac=Turska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=GK|ime=[[Asmir Begović]] |dob={{datum rođenja i godine|1987|06|20}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Stoke City FC|Stoke City]]|klubnac=Engleska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=GK|ime=[[Nemanja Supić]] |dob={{datum rođenja i godine|1982|01|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[FCU Politehnica Timisoara]] |klubnac=Rumunija}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=DF|ime=[[Dario Damjanović]] |dob={{datum rođenja i godine|1981|07|23}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[FC Kaiserslautern]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=DF|ime=[[Sanel Jahić]]|dob={{datum rođenja i godine|1981|12|10}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[AEK Athens F.C.|AEK Athens]]|klubnac=Grčka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=DF|ime=[[Emir Spahić]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px]]|dob={{datum rođenja i godine|1980|8|18}}|nastupi=35|golovi=2|klub= [[Montpellier HSC|Montpellier]]|klubnac=Francuska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=DF|ime=[[Safet Nadarević]]|dob={{datum rođenja i godine|1980|8|30}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[Eskişehirspor]]|klubnac=Turska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=DF|ime=[[Adnan Mravac]]|dob={{datum rođenja i godine|1981|12|10}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[K.V.C. Westerlo|Westerlo]]|klubnac=Belgija}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=DF|ime=[[Boris Pandža]] |dob={{datum rođenja i godine|1986|12|15}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[HNK Hajduk Split]]|klubnac=Hrvatska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=DF|ime=[[Damir Mirvić]] |dob={{datum rođenja i godine|1982|11|30}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[KSV Roeselare]]|klubnac=Belgija}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=DF|ime=[[Džemal Berberović]] |dob={{datum rođenja i godine|1981|11|05}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Denizlispor]]|klubnac=Turska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=DF|ime=[[Ninoslav Milenković]] |dob={{datum rođenja i godine|1977|12|31}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Enosis Neon Paralimni FC|Enosis Paralimni]]|klubnac=Kipar}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=MF|ime=[[Zlatan Bajramović]]|dob={{datum rođenja i godine|1979|8|12}}|nastupi=33|golovi=4|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=MF|ime=[[Miralem Pjanić]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|4|2}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Olympique Lyonnais]]|klubnac=Francuska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=MF|ime=[[Semir Štilić]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|10|8}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Lech Poznań]]|klubnac=Poljska|}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=MF|ime=[[Sejad Salihović]] |nastupi=13|golovi=4|dob={{datum rođenja i godine|1984|10|08}}|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=MF|ime=[[Senijad Ibričić]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|26}}|nastupi=19|golovi=3|klub=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]|klubnac=Hrvatska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=MF|ime=[[Elvir Rahimić]]|dob={{datum rođenja i godine|1976|4|4}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[PFC CSKA Moscow|CSKA Moscow]]|klubnac=Rusija|}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=MF|ime=[[Admir Vladavić]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|6|29}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=Austrija|}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=MF|ime=[[Zvjezdan Misimović]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|6|5}}|nastupi=44|golovi=15|klub=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=MF|ime=[[Samir Muratović]]|dob={{datum rođenja i godine|1976|2|25}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=Austrija}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=MF|ime=[[Haris Međunjanin]] |dob={{datum rođenja i godine|1985|03|08}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Real Valladolid]]|klubnac=Španija}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=FW|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=21|golovi=16|klub=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=FW|ime=[[Vedad Ibišević]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|8|6}}|nastupi=17|golovi=3|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=FW|ime=[[Zlatan Muslimović]]|dob={{datum rođenja i godine|1981|3|6}}|nastupi=19|golovi=13|klub=[[PAOK FC|PAOK]]|klubnac=Grčka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=FW|ime=[[Ermin Zec]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|3|28}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[HNK Šibenik]]|klubnac=Hrvatska}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === Nedavni pozivi u reprezentaciju === Sljedeći nogometaši pozvani su u reprezentaciju u posljednjih 12 mjeseci (za kvalifikacije za SP 2010). {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=GK|ime=[[Goran Brašnić]] |dob={{datum rođenja i godine|1973|09|26}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[NK Inter Zaprešić]]|klubnac=Hrvatska|ostalo=protiv {{ZD|Armenija}} [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenije]]; 15. oktobar}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=GK|ime=[[Adis Nurković]] |dob={{datum rođenja i godine|1986|4|28}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[NK Travnik]]|klubnac=Bosna i Hercegovina|ostalo=protiv {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]]; 12. august}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=DF|ime=[[Ivan Radeljić]] |dob={{datum rođenja i godine|1980|09|14}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Gençlerbirliği SK]]|klubnac=Turska|ostalo=protiv {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]]; 12. august}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=DF|ime=[[Džemal Berberović]] |dob={{datum rođenja i godine|1981|11|05}}|nastupi=29|golovi=0|klub=[[Denizlispor]]|klubnac=Turska|ostalo=protiv {{ZD|Belgija}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]]; 1. april}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=FW|ime=[[Marko Topić]] |dob={{datum rođenja i godine|1976|01|01}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[Saturn, Moskva]]|klubnac=RUS|ostalo=protiv {{ZD|Oman}} [[Omanska nogometna reprezentacija|Omana]]; 9. juna}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=FW|ime=[[Ermin Zec]] |dob={{datum rođenja i godine|1988|06|06}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[HNK Šibenik]]|klubnac=Hrvatska|ostalo=protiv {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]]; 12. august}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} {{col-begin}} {{col-2}} === Nastupi na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Pozicija !Utak !Pob !Ner !Por !Post. golovi !Prim. golovi |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]] |colspan="8"|''Nije učestvovala'' u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|kvalifikacijama]] |- |{{ZD|Francuska}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]] |colspan="8"|''Nije prošla [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacije]]'' |- |{{ZD|Južna Koreja}}{{ZD|Japan}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] |colspan="8"|''Nije prošla [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|kvalifikacije]]'' |- |{{ZD|Njemačka}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]] |colspan="8"|''Nije prošla [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacije]]'' |- |{{ZD|Južnoafrička Republika}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]] |colspan="8"|''Nije prošla [[UEFA Grupa 5 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. godine|baraž]]'' |- |'''Ukupno''' |colspan="8"| |} {{col-2}} === Nastupi na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskim prvenstvima]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Pozicija !Utak !Pob !Ner !Por !Post. golovi !Prim. golovi |- |{{ZD|Engleska}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]] |colspan="8"|''Nije učestvovala'' |- |{{ZD|Belgija}}{{ZD|Holandija}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]] |colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' |- |{{ZD|Portugal}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]] |colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' |- |{{ZD|Austrija}}{{ZD|Švicarska}} [[uEFA Euro 2008|2008]] |colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' |- |{{ZD|Poljska}}{{ZD|Ukrajina}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]] |colspan="8"|''Kvalifikacije još nisu počele'' |- |'''Ukupno''' |colspan="8"| |} {{col-end}} * Na Svjetskim prvenstvima od '''1930'''. do '''1990'''. godine - ''bila dio [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|SFR Jugoslavije]]'' * Na Evropskim prvenstvima od '''1960'''. do '''1992'''. godine - ''bila dio [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|SFR Jugoslavije]]'' === Manja takmičenja === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Pozicija !Utak !Pob !Ner !Por !Post. golovi !Prim. golovi |- |{{ZD|Malezija}} Dunhill kup 1997.||'''Drugoplasirani'''||2||5||3||1||1||9||5 |- |{{ZD|Indija}} Millennium Super Soccer Cup 2001. ||'''Drugoplasirani'''||2||5||3||1||1||7||5 |- |{{ZD|Indija}} [[Turnir Merdeka 2001.]] ||'''Drugoplasirani'''||2||5||3||1||1||7||4 |- |{{ZD|Iran}} Turnir LG kupa četiri nacije 2001. ||'''Drugoplasirani'''||2||2||1||0||1||4||6 |- |{{ZD|Japan}}Kirin Kup |'''Prvoplasirani''' |1 |2 |1 |1 |0 |4 |3 |- |'''Ukupno'''||-||'''1 titula'''||19||11||4||4||29||23 |} == Najviše nastupa == ''Ažurirano: 7. juna 2016. godine'' {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !# !class="unsortable"|Ime !class="unsortable"|Klubovi !class="unsortable"|BiH karijera !Caps !Goals |- |1 |style="text-align: left;"|[[Emir Spahić]] |style="text-align: left;"|[[NK Čelik]]/[[GOŠK Dubrovnik]]/[[NK Zagreb]]/[[Shinnik Yaroslavl]]/[[Torpedo Moskva|Torpedo]]/[[Lokomotiv Moskva]]/[[Montpellier nogometni klub|Montpellier]]/[[Sevilla FC|Sevilla]]/ [[Anzhi]]/[[Bayer Leverkusen]]/[[Hamburger SV|HSV]] |2003– |'''89''' |4 |- |2 | style="text-align: left;" |[[Zvjezdan Misimović]] | style="text-align: left;" |[[VfL Wolfsburg]]/[[1. FC Nuremberg]]/[[FC Bayern München]] |2004–2014 |'''84''' |25 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Edin Džeko]] |style="text-align: left;"|[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]/[[Teplice fc|Teplice]]/[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]/[[Manchester City F.C.|Manchester City]]/[[A.S. Roma|AS Roma]] |2007– |'''79''' |46 |- |4 | style="text-align: left;" |[[Vedad Ibišević]] | style="text-align: left;" |[[St.Louis Strikers]]/[[Chicago Fire Premier]]/[[Paris Saint-Germain|PSG]]/[[Alemannia Aachen]]/[[1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]/[[VfB Stuttgart|Stuttgart]]/[[Hertha BSC|Hertha]] |2007– |'''73''' |25 |- |5 | style="text-align: left;" |[[Miralem Pjanić]] | style="text-align: left;" |[[Metz fc|Metz]]/[[Olympique Lyon|Lyon]]/[[A.S. Roma|AS Roma]] |1996–2004 |'''68''' |11 |- |6 | style="text-align: left;" |[[Haris Medunjanin]] | style="text-align: left;" |[[AZ Alkmaar]]/[[Valladolid]]/[[Maccabi Tel Aviv]]/[[Gazintepspor|Gaziantepspor]]/[[Deportivo La Coruna]]/[[Maccabi Tel Aviv]] |2009– |'''51''' |7 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Elvir Bolić]] |style="text-align: left;"|[[NK Čelik]]/[[Crvena Zvezda]]/[[Galatasaray SK|Galatasaray]]/[[Gaziantepspor]]/[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]/[[Rayo Vallacano]]/[[Istanbulspor]]/[[Genclerbirligi]]/ [[Malatyaspor]]/[[Istanbulspor]]/[[HNK Rijeka|NK Rijeka]] |1996–2005 |'''38''' |14 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Asmir Begović]] |style="text-align: left;"|[[Portsmouth FC|Portsmouth]]/[[Stoke City]]/[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |2009– |'''50''' |0 |- |9 | style="text-align: left;" |[[Senad Lulić]] | style="text-align: left;" |[[Chur 97]]/[[AC Bellinzona|Bellinzona]]/[[Grasshopper]]/[[Young Boys]]/[[Società Sportiva Lazio|Lazio]] |2008– |'''48''' |2 |- |10 | style="text-align: left;" |[[Sergej Barbarez]] | style="text-align: left;" |[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]/[[Hamburger SV]]/[[Borussia Dortmund]]/[[FC Hansa Rostock]], [[1. FC Union Berlin]]/[[FK Velež]] |1998–2006 |'''48''' |17 |- |} === Poznati nogometaši === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- | Povukli se iz reprezentacije|| Još aktivni |- |[[Sergej Barbarez]]||[[Edin Džeko]] |- |[[Elvir Bolić]] |||[[Zvjezdan Misimović]] |- |[[Hasan Salihamidžić]]||[[Vedad Ibišević]] |- |[[Elvir Baljić]]||[[Emir Spahić]] |- |[[Meho Kodro]]||[[Sejad Salihović]] |- |[[Mirsad Hibić]]||[[Zlatan Bajramović]] |- |[[Vedin Musić]]||[[Miralem Pjanić]] |- |[[Mehmed Baždarević]]||[[Said Husejinović]] |- |} Za igrače jugoslavenske nogometne reprezentacije, pogledajte članak [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija]]. == Povezano == * [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo u nogometu]] * [[Evropsko prvenstvo u nogometu]] * [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21]] * [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19]] * [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U17]] * [[Spisak bosanskohercegovačkih nogometaša koji su igrali za drugu nogometnu reprezentaciju]] == Izvori == {{refspisak}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team|Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija}} * [http://www.bosnian-sport.com/Nogometna_Fudbalska_Reprezentacija_BiH/Arhiva_Utakmica/ Arhiva utakmica reprezentacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111231755/http://www.bosnian-sport.com/Nogometna_Fudbalska_Reprezentacija_BiH/Arhiva_Utakmica/ |date=2009-01-11 }} {{Evropske nogometne reprezentacije}} [[Kategorija:Fudbal u Bosni i Hercegovini|Reprezentacija]] [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|BiH]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] ciaelly2xjbikl9g0bnk6gg6bkq4ab5 42652428 42652427 2026-07-09T18:56:14Z Inokosni organ 160059 /* Historija */ 42652428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = 0000FF | tekst = FFFFFF | ime = {{nowrap|{{flagicon|BiH}} Bosna i Hercegovina}} | border = | logo = [[Datoteka:FSBiH.png|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|blue}} {{color box|white}} | nadimci = Zmajevi<br />Zlatni ljiljani | stadion = [[Bilino polje]], [[Zenica]]<br />[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] | FIFA = {{steady}} 65. ([[1. travnja]] [[2026.]]) | izbornik = [[Sergej Barbarez]] | nastupi = [[Edin Džeko]] (151) | golovi = [[Edin Džeko]] (73) | utakmica = {{flagicon|ALB}} [[Albanija]] 2:0 BiH {{flagicon|BiH|1992}}<br /><small>([[Tirana]]; [[30. 11.|30. studenog]] [[1995|1995.]])</small> | pobjeda = {{flagicon|BiH}} BiH 7:0 [[Estonija]] {{flagicon|EST}}<br /><small>([[Zenica]]; [[10. 9.|10. rujna]] [[2008|2008.]])</small><br />{{flagicon|LIH}} [[Lihtenštajn]] 1:8 BiH {{flagicon|BiH}}<br /><small>([[Vaduz]]; [[7. 9.|7. rujna]] [[2012|2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|GER}} [[Njemačka]] 7:0 BiH {{flagicon|BiH}}<br /><small>([[Freiburg im Breisgau]], [[16. 11.|16. studenog]] [[2024|2024.]])</small> | SP = 1. krug ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = ''bez nastupa'' | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = ''bez nastupa'' |pattern_la1= _bih26 |pattern_b1= _bih26h |pattern_ra1= _bih26 |pattern_sh1= |pattern_so1= |leftarm1= 001b76 |body1= 001b76 |rightarm1= 001b76 |shorts1= 001b76 |socks1= 001b76 |pattern_la2= _bih26 |pattern_b2= _bih26a |pattern_ra2= _bih26 |pattern_sh2= |pattern_so2= |leftarm2= FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2= FFFFFF |shorts2= FFFFFF |socks2= FFFFFF }} '''Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija''' je [[fudbal|nogometna]] selekcija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], pod kontrolom [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine]], koja svoje utakmice igra u takmičenjima organiziranim od strane [[UEFA]]-e i [[FIFA]]-e. Reprezentacija je nastala nakon proglašavanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine i otcjepljenja od Jugoslavije. Na aktualnoj FIFA rang listi BiH se nalazi na 48. mjestu, a na evropskoj UEFA listi na 20. mjestu. == Historija == Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje da se razvija dolaskom bosanskih studenata iz Beča u Mostaru. Od tada nogomet se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. 1907. godine održava se prva nezvanična utakmica između timova iz Splita i tima iz Mostara nazvanog Osman. To je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. 1908. godine osnovan je Nogometni savez sastavljen od timova Bošnjaka i timova bosanskih Hrvata. 1910. godine na međunarodnom turniru osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv reprezentacija Portugala, Španije i Italije, te u finalu protiv reprezentacije Švicarske rezultatom 4:3 . Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] sa tri pogodka. Prva bosanskohercegovačka reprezentacija nakon proglašenja nezavisnosti je bila mediteranska ekipa koja je učestvovala na [[Mediteranske igre|Mediteranskim igrama]] [[1993]]. u [[Montpellier]]eu, [[Francuska]]. Prvu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv selekcije Alžira. [[Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|thumb|left|250px|[[Stadion Grbavica]] u Sarajevu.]] Bosanskohercegovačka "A" nogometna reprezentacija je svoju prvu zvaničnu utakmicu odigrala [[1995]]. protiv [[Albanija|Albanije]] na gostujućem terenu. Godinu poslije, bosanskohercegovački nogometni savez je primljen u svjetsku nogometnu federaciju [[FIFA]], što je omogućilo i prvo učešće u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.]] godine u Francuskoj. Prve "domaće" utakmice Bosna i Hercegovina morala je igrati u [[Bologna|Bolonji]], na neutralnom terenu. Prvi kvalifikacijski meč odigran je na gostujućem terenu protiv Grčke, u Kalmati. [[1998]]. godine Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine primljen je u evropsku nogometnu federaciju [[UEFA]] kao punopravan član. 2014. godine prvi put u historiji se kvalifikovala na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|SP]]. == Utakmice == {{Glavni|Nogometne utakmice reprezentacije Bosne i Hercegovine}} == Selektori == ''Ažurirano: septembar 2009. godine'' {| class="wikitable" style="text-align: left;" |- !Selektor !Vremenski period !Pozicija u kvalifikacijama |- |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Mirsad Fazlagić]]||''1992 - 1993.''|| |- |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Fuad Muzurović]]||''1993-98.'' ||'''4/5''' u ''[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama za SP 1998]]'' {{ZD|Francuska}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Faruk Hadžibegić]]||''1999.''|| |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Mišo Smajlović]]||''1999 - 2002.''||'''4/6''' za ''EP 2000'' {{ZD|Belgija}}{{ZD|Holandija}}; '''4/5''' u ''[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama za SP 2002]]'' {{ZD|Južna Koreja}}{{ZD|Japan}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Blaž Slišković]]||''2002-06.''||'''4/5''' za ''EP 2004'' {{ZD|Portugal}}; '''3/6''' za ''SP 2006'' {{ZD|Njemačka}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Muzurović]]||''2006-07.''||'''4/7''' za ''EP 2008'' {{ZD|Austrija}}{{ZD|Švicarska}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Meho Kodro]]||''2008.''|| |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Miroslav Blažević]]||''2008-09.''|| '''2/6''' u ''[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama za SP 2010]]'' {{ZD|Južnoafrička Republika}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Safet Sušić]]||''2009-14.''|| '''1/6''' u [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za SP 2014]] {{ZD|Brazil}} |- |{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Mehmed Baždarević]] ||''2014-''|| |} == Igrači == [[File:20150331 2028 AUT BIH 2186.jpg|300px|2015]] === Trenutni sastav === Ekipa koja je igrala u baražu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. godine]] dana 14. i 18. novembra 2009. godine. {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=GK|ime=[[Kenan Hasagić]] |dob={{datum rođenja i godine|1980|02|01}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Istanbul Büyükşehir Belediyespor|Istanbul BB]]|klubnac=Turska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=GK|ime=[[Asmir Begović]] |dob={{datum rođenja i godine|1987|06|20}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Stoke City FC|Stoke City]]|klubnac=Engleska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=GK|ime=[[Nemanja Supić]] |dob={{datum rođenja i godine|1982|01|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[FCU Politehnica Timisoara]] |klubnac=Rumunija}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=DF|ime=[[Dario Damjanović]] |dob={{datum rođenja i godine|1981|07|23}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[FC Kaiserslautern]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=DF|ime=[[Sanel Jahić]]|dob={{datum rođenja i godine|1981|12|10}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[AEK Athens F.C.|AEK Athens]]|klubnac=Grčka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=DF|ime=[[Emir Spahić]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px]]|dob={{datum rođenja i godine|1980|8|18}}|nastupi=35|golovi=2|klub= [[Montpellier HSC|Montpellier]]|klubnac=Francuska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=DF|ime=[[Safet Nadarević]]|dob={{datum rođenja i godine|1980|8|30}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[Eskişehirspor]]|klubnac=Turska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=DF|ime=[[Adnan Mravac]]|dob={{datum rođenja i godine|1981|12|10}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[K.V.C. Westerlo|Westerlo]]|klubnac=Belgija}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=DF|ime=[[Boris Pandža]] |dob={{datum rođenja i godine|1986|12|15}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[HNK Hajduk Split]]|klubnac=Hrvatska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=DF|ime=[[Damir Mirvić]] |dob={{datum rođenja i godine|1982|11|30}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[KSV Roeselare]]|klubnac=Belgija}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=DF|ime=[[Džemal Berberović]] |dob={{datum rođenja i godine|1981|11|05}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Denizlispor]]|klubnac=Turska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=DF|ime=[[Ninoslav Milenković]] |dob={{datum rođenja i godine|1977|12|31}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Enosis Neon Paralimni FC|Enosis Paralimni]]|klubnac=Kipar}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=MF|ime=[[Zlatan Bajramović]]|dob={{datum rođenja i godine|1979|8|12}}|nastupi=33|golovi=4|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=MF|ime=[[Miralem Pjanić]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|4|2}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Olympique Lyonnais]]|klubnac=Francuska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=MF|ime=[[Semir Štilić]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|10|8}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Lech Poznań]]|klubnac=Poljska|}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=MF|ime=[[Sejad Salihović]] |nastupi=13|golovi=4|dob={{datum rođenja i godine|1984|10|08}}|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=MF|ime=[[Senijad Ibričić]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|26}}|nastupi=19|golovi=3|klub=[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]|klubnac=Hrvatska}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=MF|ime=[[Elvir Rahimić]]|dob={{datum rođenja i godine|1976|4|4}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[PFC CSKA Moscow|CSKA Moscow]]|klubnac=Rusija|}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=MF|ime=[[Admir Vladavić]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|6|29}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=Austrija|}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=MF|ime=[[Zvjezdan Misimović]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|6|5}}|nastupi=44|golovi=15|klub=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=MF|ime=[[Samir Muratović]]|dob={{datum rođenja i godine|1976|2|25}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=Austrija}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=MF|ime=[[Haris Međunjanin]] |dob={{datum rođenja i godine|1985|03|08}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Real Valladolid]]|klubnac=Španija}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=FW|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=21|golovi=16|klub=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=FW|ime=[[Vedad Ibišević]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|8|6}}|nastupi=17|golovi=3|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|klubnac=Njemačka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=FW|ime=[[Zlatan Muslimović]]|dob={{datum rođenja i godine|1981|3|6}}|nastupi=19|golovi=13|klub=[[PAOK FC|PAOK]]|klubnac=Grčka}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=FW|ime=[[Ermin Zec]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|3|28}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[HNK Šibenik]]|klubnac=Hrvatska}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === Nedavni pozivi u reprezentaciju === Sljedeći nogometaši pozvani su u reprezentaciju u posljednjih 12 mjeseci (za kvalifikacije za SP 2010). {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=GK|ime=[[Goran Brašnić]] |dob={{datum rođenja i godine|1973|09|26}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[NK Inter Zaprešić]]|klubnac=Hrvatska|ostalo=protiv {{ZD|Armenija}} [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenije]]; 15. oktobar}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=GK|ime=[[Adis Nurković]] |dob={{datum rođenja i godine|1986|4|28}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[NK Travnik]]|klubnac=Bosna i Hercegovina|ostalo=protiv {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]]; 12. august}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=DF|ime=[[Ivan Radeljić]] |dob={{datum rođenja i godine|1980|09|14}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Gençlerbirliği SK]]|klubnac=Turska|ostalo=protiv {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]]; 12. august}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=DF|ime=[[Džemal Berberović]] |dob={{datum rođenja i godine|1981|11|05}}|nastupi=29|golovi=0|klub=[[Denizlispor]]|klubnac=Turska|ostalo=protiv {{ZD|Belgija}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]]; 1. april}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=FW|ime=[[Marko Topić]] |dob={{datum rođenja i godine|1976|01|01}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[Saturn, Moskva]]|klubnac=RUS|ostalo=protiv {{ZD|Oman}} [[Omanska nogometna reprezentacija|Omana]]; 9. juna}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=FW|ime=[[Ermin Zec]] |dob={{datum rođenja i godine|1988|06|06}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[HNK Šibenik]]|klubnac=Hrvatska|ostalo=protiv {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]]; 12. august}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} {{col-begin}} {{col-2}} === Nastupi na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Pozicija !Utak !Pob !Ner !Por !Post. golovi !Prim. golovi |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]] |colspan="8"|''Nije učestvovala'' u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|kvalifikacijama]] |- |{{ZD|Francuska}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]] |colspan="8"|''Nije prošla [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacije]]'' |- |{{ZD|Južna Koreja}}{{ZD|Japan}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] |colspan="8"|''Nije prošla [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|kvalifikacije]]'' |- |{{ZD|Njemačka}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]] |colspan="8"|''Nije prošla [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacije]]'' |- |{{ZD|Južnoafrička Republika}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]] |colspan="8"|''Nije prošla [[UEFA Grupa 5 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. godine|baraž]]'' |- |'''Ukupno''' |colspan="8"| |} {{col-2}} === Nastupi na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskim prvenstvima]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Pozicija !Utak !Pob !Ner !Por !Post. golovi !Prim. golovi |- |{{ZD|Engleska}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]] |colspan="8"|''Nije učestvovala'' |- |{{ZD|Belgija}}{{ZD|Holandija}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]] |colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' |- |{{ZD|Portugal}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]] |colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' |- |{{ZD|Austrija}}{{ZD|Švicarska}} [[uEFA Euro 2008|2008]] |colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' |- |{{ZD|Poljska}}{{ZD|Ukrajina}} [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]] |colspan="8"|''Kvalifikacije još nisu počele'' |- |'''Ukupno''' |colspan="8"| |} {{col-end}} * Na Svjetskim prvenstvima od '''1930'''. do '''1990'''. godine - ''bila dio [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|SFR Jugoslavije]]'' * Na Evropskim prvenstvima od '''1960'''. do '''1992'''. godine - ''bila dio [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|SFR Jugoslavije]]'' === Manja takmičenja === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Godina !Runda !Pozicija !Utak !Pob !Ner !Por !Post. golovi !Prim. golovi |- |{{ZD|Malezija}} Dunhill kup 1997.||'''Drugoplasirani'''||2||5||3||1||1||9||5 |- |{{ZD|Indija}} Millennium Super Soccer Cup 2001. ||'''Drugoplasirani'''||2||5||3||1||1||7||5 |- |{{ZD|Indija}} [[Turnir Merdeka 2001.]] ||'''Drugoplasirani'''||2||5||3||1||1||7||4 |- |{{ZD|Iran}} Turnir LG kupa četiri nacije 2001. ||'''Drugoplasirani'''||2||2||1||0||1||4||6 |- |{{ZD|Japan}}Kirin Kup |'''Prvoplasirani''' |1 |2 |1 |1 |0 |4 |3 |- |'''Ukupno'''||-||'''1 titula'''||19||11||4||4||29||23 |} == Najviše nastupa == ''Ažurirano: 7. juna 2016. godine'' {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !# !class="unsortable"|Ime !class="unsortable"|Klubovi !class="unsortable"|BiH karijera !Caps !Goals |- |1 |style="text-align: left;"|[[Emir Spahić]] |style="text-align: left;"|[[NK Čelik]]/[[GOŠK Dubrovnik]]/[[NK Zagreb]]/[[Shinnik Yaroslavl]]/[[Torpedo Moskva|Torpedo]]/[[Lokomotiv Moskva]]/[[Montpellier nogometni klub|Montpellier]]/[[Sevilla FC|Sevilla]]/ [[Anzhi]]/[[Bayer Leverkusen]]/[[Hamburger SV|HSV]] |2003– |'''89''' |4 |- |2 | style="text-align: left;" |[[Zvjezdan Misimović]] | style="text-align: left;" |[[VfL Wolfsburg]]/[[1. FC Nuremberg]]/[[FC Bayern München]] |2004–2014 |'''84''' |25 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Edin Džeko]] |style="text-align: left;"|[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]/[[Teplice fc|Teplice]]/[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]/[[Manchester City F.C.|Manchester City]]/[[A.S. Roma|AS Roma]] |2007– |'''79''' |46 |- |4 | style="text-align: left;" |[[Vedad Ibišević]] | style="text-align: left;" |[[St.Louis Strikers]]/[[Chicago Fire Premier]]/[[Paris Saint-Germain|PSG]]/[[Alemannia Aachen]]/[[1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]/[[VfB Stuttgart|Stuttgart]]/[[Hertha BSC|Hertha]] |2007– |'''73''' |25 |- |5 | style="text-align: left;" |[[Miralem Pjanić]] | style="text-align: left;" |[[Metz fc|Metz]]/[[Olympique Lyon|Lyon]]/[[A.S. Roma|AS Roma]] |1996–2004 |'''68''' |11 |- |6 | style="text-align: left;" |[[Haris Medunjanin]] | style="text-align: left;" |[[AZ Alkmaar]]/[[Valladolid]]/[[Maccabi Tel Aviv]]/[[Gazintepspor|Gaziantepspor]]/[[Deportivo La Coruna]]/[[Maccabi Tel Aviv]] |2009– |'''51''' |7 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Elvir Bolić]] |style="text-align: left;"|[[NK Čelik]]/[[Crvena Zvezda]]/[[Galatasaray SK|Galatasaray]]/[[Gaziantepspor]]/[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]/[[Rayo Vallacano]]/[[Istanbulspor]]/[[Genclerbirligi]]/ [[Malatyaspor]]/[[Istanbulspor]]/[[HNK Rijeka|NK Rijeka]] |1996–2005 |'''38''' |14 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Asmir Begović]] |style="text-align: left;"|[[Portsmouth FC|Portsmouth]]/[[Stoke City]]/[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |2009– |'''50''' |0 |- |9 | style="text-align: left;" |[[Senad Lulić]] | style="text-align: left;" |[[Chur 97]]/[[AC Bellinzona|Bellinzona]]/[[Grasshopper]]/[[Young Boys]]/[[Società Sportiva Lazio|Lazio]] |2008– |'''48''' |2 |- |10 | style="text-align: left;" |[[Sergej Barbarez]] | style="text-align: left;" |[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]/[[Hamburger SV]]/[[Borussia Dortmund]]/[[FC Hansa Rostock]], [[1. FC Union Berlin]]/[[FK Velež]] |1998–2006 |'''48''' |17 |- |} === Poznati nogometaši === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- | Povukli se iz reprezentacije|| Još aktivni |- |[[Sergej Barbarez]]||[[Edin Džeko]] |- |[[Elvir Bolić]] |||[[Zvjezdan Misimović]] |- |[[Hasan Salihamidžić]]||[[Vedad Ibišević]] |- |[[Elvir Baljić]]||[[Emir Spahić]] |- |[[Meho Kodro]]||[[Sejad Salihović]] |- |[[Mirsad Hibić]]||[[Zlatan Bajramović]] |- |[[Vedin Musić]]||[[Miralem Pjanić]] |- |[[Mehmed Baždarević]]||[[Said Husejinović]] |- |} Za igrače jugoslavenske nogometne reprezentacije, pogledajte članak [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija]]. == Povezano == * [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo u nogometu]] * [[Evropsko prvenstvo u nogometu]] * [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21]] * [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19]] * [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U17]] * [[Spisak bosanskohercegovačkih nogometaša koji su igrali za drugu nogometnu reprezentaciju]] == Izvori == {{refspisak}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team|Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija}} * [http://www.bosnian-sport.com/Nogometna_Fudbalska_Reprezentacija_BiH/Arhiva_Utakmica/ Arhiva utakmica reprezentacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111231755/http://www.bosnian-sport.com/Nogometna_Fudbalska_Reprezentacija_BiH/Arhiva_Utakmica/ |date=2009-01-11 }} {{Evropske nogometne reprezentacije}} [[Kategorija:Fudbal u Bosni i Hercegovini|Reprezentacija]] [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|BiH]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] o502s3er02mo6huf1crxqibb23vc2co 0 86143 42652266 42647430 2026-07-09T12:24:40Z Vipz 151311 /* top */ 42652266 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Njemački Reich |izvorno_ime = {{jez|de|Deutsches Reich}} <br /> {{small|1933. – 1943.}} <hr> '''Veliki Njemački Reich''' <br /> {{jez|de|Großdeutsches Reich}} <br /> {{small|1943. – 1945.}} |zastava = Flag of Germany (1935–1945).svg |zastava_i = Zastava Njemačke |grb_i = Grb Njemačke |grb = Reichsadler.svg |genitiv = Trećeg Reicha |kontinent = Europa |država = Njemačka |godina_start = 1933. |godina_kraj = 1945. |mapa = German Reich 1942 (Extended).svg |mapa_opis = Njemačka u drugoj polovici 1942. godine, na vrhuncu svoje teritorijalne kontrole: <div style="text-align: left; padding-left: 1em;"> {{legenda|#008100|Njemački Reich{{efn|Uključujući [[Protektorat Češka i Moravska]] i [[Generalno gubernatorstvo]].}}}} {{legenda|#47ca44|[[Reichskommissariat|okupirane teritorije pod <br />civilnom administracijom]]}} {{legenda|#a6e0a6|[[Militärverwaltung|okupirane teritorije pod <br />vojnom administracijom]]}} </div> |geslo = <!-- ''"Ein Volk, ein Reich, ein Führer."''<br />{{nowrap|''"Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa"''}} — propagandna parola, ali ne i službeno državno geslo --> |himna = <br /> „{{jez|de|[[Das Lied der Deutschen]]}}” <br /> („Pjesma Nijemaca”) <br /> [[File:Das Deutschlandlied.ogg]] <br /> „{{jez|de|[[Horst-Wessel-Lied]]}}”{{efn|Rajhskancelar unutrašnjih poslova ({{jez|de|Reichsinnenminister}}) [[Wilhelm Frick]] je 12. jula 1933. naredio da se „{{jez|de|Horst-Wessel-Lied}}” izvodi odmah nakon državne himne „{{jez|de|Das Lied der Deutsche}}”.}} <br /> („Pjesma [[Horst Wessel|Horsta Wessela]]”) <br /> [[File:Песня Хорста Весселя.ogg]] |glavni_grad = [[Berlin]] |latd=52 |latm=31 |latNS=N |longd=13 |longm=24 |longEW=E |jezik = [[nemački jezik|njemački]] |vlada_tip = [[Unitarna država|unitarna]] [[fašistička država]] |titula_vođa = ''[[Führer (pozicija)|Führer]]'' |vođa1 = Adolf Hitler |godina_vođa1 = [[1934]]–[[1945]] |titula_predstavnik = [[Predsednik Njemačke|Predsjednik]] |predstavnik1 = Paul von Hindenburg |godina_predstavnik1 = [[1933]]–[[1934]] |predstavnik2 = Karl Dönitz |godina_predstavnik2 = [[1945.]] |titula_zamjenik = [[Njemački kancelar|Kancelar]] |zamjenik1 = Adolf Hitler |godina_zamjenik1 = [[1933]]–[[1945]] |zamjenik2 = Joseph Goebbels |godina_zamjenik2 = [[1945.]] |zamjenik3 = [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk|Ludwig von Krosigk]] |godina_zamjenik3 = [[1945.]] |era = Međuratni period i [[Drugi svjetski rat]] |događaj_start = [[Hitlerov uspon na vlast|Preuzimanje vlasti]] |datum_start = [[30. januara]] [[1933.]] |događaj1 = [[Zakon o ovlastima|{{nowrap|Zakon o ovlastima}}]] |datum_događaj1 = [[23. marta]] [[1933.]] |događaj2 = [[Nirnberški zakoni]] |datum_događaj2 = {{nowrap|[[15. septembra]] [[1935.]]}} |događaj3 = [[Anschluss]] |datum_događaj3 = [[12. marta|12.]]/[[13. marta]] [[1938.]] |događaj4 = [[Invazija na Poljsku]] |datum_događaj4 = [[1. septembra]] [[1939.]] |događaj5 = [[Bitka za Francusku|Pad Francuske]] |datum_događaj5 = [[22. juna]] [[1940.]] |događaj6 = [[Invazija na Sovjetski Savez|Invazija na<br />Sovjetski Savez]] |datum_događaj6 = [[22. juna]] [[1941.]] |događaj7 = [[Smrt Adolfa Hitlera|Hitlerovo samoubistvo]] |datum_događaj7 = [[30. aprila]] [[1945.]] |događaj8 = [[Bitka za Berlin|Pad Berlina]] |datum_događaj8 = [[2. maja]] [[1945.]] |događaj9 = [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|Kapitulacija]] |datum_događaj9 = [[8. maja|8.]]/[[9. maja]] [[1945.]] |događaj10 = Hapšenje [[Flensburška vlada|Flensburške vlade]] |datum_događaj10 = [[23. maja]] [[1945.]] |događaj_kraj = [[Berlinska deklaracija]] |datum_kraj = [[5. juna]] [[1945.]] |stat_površina1 = 633786 |stat_pop1 = 69314000 |stat_godina1 = 1939 |ref_površina1 =<ref>''Statistisches Bundesamt'' (Federal Statistical Office), * breaks code* [http://www.destatis.de/download/jahrbuch/stjb2.pdf ''Statistisches Jahrbook 2005 für die Bundesrepublik Deutschland''], str. 8.</ref> |ref_pop1 =<ref>[http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-4901.html Germany — Country Study]</ref> |valuta = [[Reichsmarka]] |p1 = Weimarska Republika |flag_p1 =Flag_of_Germany_(3-2_aspect_ratio).svg |s1 = Saveznička okupacija Njemačke |flag_s1 = Flag of Germany (1946-1949).svg |fusnote = }} '''Nacistička Njemačka''', poznata i kao '''Treći Reich''' ({{jez-de|Drittes Reich}}), službeno '''Njemački Reich''' ({{jez|de|Deutsches Reich}}; 1933–1943) i kasnije '''Veliki Njemački Reich''' ({{jez|de|Großdeutsches Reich}}; 1943–1945), bila je njemačka [[totalitarizam|totalitarna diktatura]] pod vlašću [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] (NSDAP) od 1933. do 1945. [[Nacizam|Nacisti]] su izrazima „Treći Reich” i „Tisućljetni Reich” ({{jez|de|Tausendjähriges Reich}}) Nacističku Njemačku predstavljali kao nasljednicu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] („Prvi Reich”; 800–1806) i [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] („Drugi Reich”; 1871–1918). Nacistički režim u [[Njemačka|Njemačkoj]] trajao je dvanaest godina, od Hitlerovog imenovanja za kancelara 30. januara 1933. do [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|bezuslovne kapitulacije Njemačke]] pred [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]] u noći s [[Dan pobjede nad fašizmom|8. na 9. maja 1945]], kojom je završen [[Drugi svjetski rat u Evropi]]. Nacistička stranka je nakon [[Parlamentarni izbori u Njemačkoj u julu 1932.|federalnih izbora u julu 1932.]] postala najveća stranka u [[Reichstag|parlamentu]], ali nije ostvarila apsolutnu većinu. Adolf Hitler je odbio učestvovati u koalicijskoj vladi ukoliko ne bi bio na njenom čelu. U takvim okolnostima, [[šef vlade|šefa vlade]] je mogao imenovati [[šef države]]. [[Paul von Hindenburg]], tadašnji [[predsjednik Njemačke]], pod pritiskom je političara, industrijalaca i poslovnih krugova 30. januara 1933. Adolfa Hitlera postavio na položaj [[njemački kancelar|rajhskancelara]]. Temelji za Hitlerovu [[diktatura|diktaturu]] postavljeni su nakon [[Paljenje Reichstaga|paljenja Reichstaga]] u februaru iste godine, za koje su nacisti optužili [[komunizam|komuniste]]. Hitler je nakon paljenja Reichstaga uvjerio Hindenburga da donese [[Dekret o požaru u Reichstagu]], kojim su ograničene [[građanska prava|građanske slobode]] i omogućeno suzbijanje [[politička opozicija|političke opozicije]]. U martu je usvojen [[Zakon o ovlastima]], kojim je Hitler dobio pravo donositi zakone bez parlamentarnog nadzora. Time je učvrstio diktatorsku vlast, započeo represiju nad protivnicima i osnovao [[koncentracioni logor Dachau]], prvi [[koncentracioni logor]]. Nakon Hindenburgove smrti 1934. Hitler je spojio funkcije predsjednika i kancelara u titulu [[Führer|Führera]], a vlast koncentrirao u [[Hitlerov kult ličnosti|svojoj ličnosti]]. Nacisti su nakon konsolidacije vlasti uspostavili gotovo potpunu kontrolu nad političkim, društvenim i kulturnim životom. [[Rasizam]], [[antisemitizam]] i [[nacistička eugenika]] činili su ideološku osnovu nacističkog režima. Na toj su osnovi počivali sistematski [[progon|progoni]] i [[masovni zločini]]. Režim Nacističke Njemačke usmrtio je oko šest miliona [[Jevreji u Evropi|evropskih Jevreja]] tokom [[genocid]]a poznatog kao [[Holokaust]]. Pored Jevreja, nacistički režim sistematski je progonio i [[Romi|Rome]], [[Slaveni|Slavene]], [[homoseksualci|homoseksualce]],{{efn|Glavni članak: [[Progon homoseksualaca u Nacističkoj Njemačkoj]].}} [[ljevica|ljevičare]] i druge [[disident|disidente]], [[Jehovini svjedoci|Jehovine svjedoke]], [[slobodni zidar|slobodne zidare]], osobe s mentalnim ili fizičkim [[invaliditet|invaliditetom]],{{efn|Pogledajte članak: [[Akcija T4]].}} osobe koje je označavao kao „radno nesklone”, i sve druge režimu „nepoželjne” skupine, podvrgavajući ih zatvaranju bez suđenja, zatočivanju u koncentracionim logorima, [[deportacija|deportacijama]], [[Prisilni rad|prisilnom radu]] i ubistvima. Kako bi odgovorili na posljedice [[Velika depresija|Velike depresije]], nacisti su se oslonili na veliku [[vojna potrošnja|vojnu potrošnju]], opsežne javne radove, uključujući izgradnju ''[[Reichsautobahn|Reichsautobahna]]'', te masivan tajni program [[Njemačko ponovno naoružavanje|ponovnog naoružavanja]], kojim je formiran ''[[Wehrmacht]]'', a sve je bilo finansirano [[Deficitarno financiranje|deficitnim trošenjem]]. Povratak ekonomske stabilnosti, brzo smanjenje [[nezaposlenost|nezaposlenosti]] te Hitlerovi [[diplomacija|diplomatski]] uspjesi i [[Državni teritorij|teritorijalna]] osvajanja doprinijeli su učvršćivanju podrške koju je režim uživao među stanovništvom. [[Nacistička propaganda]] i kult Führera bili su važna obilježja režima, naročito vidljiva na [[Nirnberški skupovi|Nirnberškim skupovima]] i u iskorištavanju [[Ljetne olimpijske igre 1936.|Ljetnih olimpijskih igara 1936.]] u Berlinu radi <!--promicanja slike nove Njemačke kao tolerantne i gostoljubive nacije te--> jačanja međunarodnog ugleda. Vodeći sve agresivniju teritorijalnu politiku, Hitler je 1938. u [[Anschluss|Anschlussu]] pripojio [[Austrija|Austriju]], te je poslije [[Minhenski sporazum|Minhenskog sporazuma]] zauzeo [[Sudetska oblast|Sudetsku oblast]] [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Nedjelju dana nakon potpisivanja [[Pakt Ribbentrop–Molotov|pakta o nenapadanju sa Sovjetskim Savezom]], Njemačka je [[Invazija Poljske|1. septembra 1939. napala Poljsku]], čime je započeo [[Drugi svjetski rat]]. U savezu s [[Fašistička Italija|fašističkom Italijom]] i [[Sile Osovine|silama Osovine]], Njemačka je do 1940. ovladala većim dijelom [[Kontinentalna Evropa|kontinentalne Evrope]], nastojeći na osvojenim područjima uspostaviti nacistički [[Novi poredak]]. U [[Bitka za Britaniju|Bitki za Britaniju]] nije uspjela osigurati [[zračna nadmoć|zračnu nadmoć]] potrebnu za [[Operacija Morski lav|invaziju na Britaniju]]. Nakon [[Operacija Barbarossa|invazije na Sovjetski Savez]] 1941, u sklopu svog [[rat istrebljenja|rata istrebljenja]] u istočnoj Evropi, Nacistička Njemačka počela je provoditi ''[[Generalplan Ost]]'' i [[Plan gladi]]. Nakon poraza u [[Bitka za Staljingrad|Bitki za Staljingrad]] i [[Bitka kod Kurska|Bitki kod Kurska]], te ulaska [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u rat, Njemačka je 1943. izgubila stratešku inicijativu. Do kraja 1944. zapadni saveznici stigli su do [[Rajna|Rajne]], a u martu 1945. prešli su je i ušli u Njemačku sa zapada. Tokom ljeta i jeseni 1944. [[Crvena armija]] prodrla je kroz [[Balkan]], a u januaru 1945. ušla je u [[Istočna Pruska|Istočnu Prusku]] i time ušla u Njemačku s istoka. Savezničko strateško bombardiranje Njemačke oslabilo je njenu sposobnost za nastavak rata i razorilo brojne gradove. Nekoliko dana nakon [[Smrt Adolfa Hitlera|Hitlerovog samoubistva]] 30. aprila 1945, [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|bezuslovnom kapitulacijom Njemačke]] u noći s [[Dan pobjede nad fašizmom|8. na 9. maja 1945.]] okončan je [[Drugi svjetski rat u Evropi]]. Hitlerovo odbijanje da prizna poraz doprinijelo je daljnjem razaranju Njemačke te dodatnim ljudskim gubicima u završnoj fazi rata. U poratnom razdoblju, Saveznici su [[Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj|Njemačku podijelili na četiri okupacione zone]] i pokrenuli [[denacifikacija|denacifikaciju]], dok su vodeći preživjeli nacistički dužnosnici u [[Nirnberški proces|Nirnberškom procesu]] izvedeni pred Međunarodni vojni sud u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za [[Zločin protiv mira|zločine protiv mira]], [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]. == Historija == === Pozadina === {{main|Vajmarska republika}} Nemačka privreda je pretrpela ogromnu štetu nakon završetka [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], delimično zbog otplate ratne odštete po odredbama [[Versajski sporazum|Versajskog mira]] iz 1919. Vlada [[Vajmarska republika|Vajmarske Nemačke]] je štampala novac da bi isplatila odštetu i državni ratni dug, zbog čega je izbila [[hiperinflacija]] koja je dovela do naduvanih cena potrošačkih potreba, ekonomskog haosa i nemira zbog hrane.{{sfn|Evans|2003|p=103–108}} Kada nemačka vlada nije isplatila odštetu u januaru 1923, francuska vojska je [[Okupacija Rura|okupirala nemačke industrijske oblasti]] u [[Rurska oblast|Ruru]]. Zbog toga su izbili veliki građanski nemiri.{{sfn|Evans|2003|pp=186–187}} [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija]] (skraćeno Nacistička partija) je bila naslednica [[njemačka radnička partija|Nemačke radničke partije]], osnovane 1919, jedne od političkih partija [[krajnja desnica|krajnje desnice]] aktivne u to vreme u Nemačkoj. Program partije je uključivao uklanjanje Vajmarske republike, odbacivanje odredaba Versajskog mira, radikalni [[antisemitizam]] i anti[[komunizam]].{{sfn|Goldhagen|1996|p=85}} Nacisti su obećavali jaku centralnu vladu, prošireni ''[[lebensraum]]'' (životni prostor) za germanske narode, osnivanje nacionalne zajednice zasnovane na rasi i rasno čišćenje aktivnim progonom [[Jevreji|Jevreja]], kojima će biti oduzeto državljanstvo i građanska prava.{{sfn|Evans|2003|pp=179–180}} Nacisti su predlagali nacionalni i kulturni preporod na osnovu [[Folkiš pokret]]a.{{sfn|Kershaw|2008|p=81}} Kada se u SAD dogodio [[krah berze 1929.|berzanski krah]] 24. oktobra 1929, njegov uticaj na Nemačku je bio težak. Milioni radnika su otpušteni, a nekoliko velikih banaka je propalo. Hitler i nacisti su se pripremili da iskoriste vanredno stanje da bi stekli podršku za svoju partiju. Oni su obećavali da će ojačati privredu i pružiti zaposlenja.{{sfn|Shirer|1960|pp=136–137}} Mnogi glasači su verovali da je Nacistička partija sposobna da uspostavi red, uguši građanske nemire i poboljša međunarodni ugled Nemačke. Nakon [[Parlamentarni izbori u Nemačkoj (novembar 1932)|izbora novembra 1932.]], nacisti su bili najjača stranka u [[Rajhstag]]u, zazuzevši sa 37,4% glasova 230 poslaničkih mesta .{{sfn|Goldhagen|1996|p=87}} === Nacističko osvajanje vlasti === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|mini|levo|Adolf Hitler 1937.]] Iako su nacisti imali najveći udeo glasova na dvema parlamentarnim izborima 1932, oni nisu imali većinu, pa je Hitler bio na čelu kratkotrajne koalicione vlade koju su formirali Nacistička partija i [[Nemačka nacionalna narodna partija]].{{sfn|Evans|2003|pp=293, 302}} Pod pritiskom političara, industrijalaca i poslovne zajednice, predsednik [[Paul fon Hindenburg]] je imenovao Hitlera za [[kancelar (Njemačka)|kancelara Nemačke]] 30. januara 1933. ''[[mahtergrajfung]]'' (stecanje moći).{{sfn|Shirer|1960|pp=183–184}} U narednim mesecima, Nacistička partija je koristeći proces ''[[glajhsšaltung]]a'' (koordinacije) zabranila sve političke partije i doveli sve vidove života pod kontrolu partije.{{sfn|McNab|2009|p=14}} Svim građanskim organizacijama, uključujući udruženja poljoprivrednika, dobrovoljačke organizacije i sportske klubove, je rukovodstvo zamenjeno simpatizerima nacista ili članovima stranke. Do juna 1933. bukvalno jedine organizacije koje nisu bile pod kontrolom Nacističke partije bile su [[Rajhsver|vojska]] i verske organizacije.{{sfn|Evans|2005|p=14}} U noći 27. februara 1933. u zgradi Rajhstaga je [[paljenje Rajhstaga|podmetnut požar]]. [[Marinus van der Lube]], holandski komunista, je proglašen krivim za podmetanje požara. Hitler je tvrdio da je požar označavao početak komunističkog ustanka. [[Šturmabtajlung|SA]] odredi su nasilno ugnjetavali komuniste po celoj državi i oko 4000 članova [[Komunistička partija Nemačke|Komunističke partije Nemačke]] je uhapšeno. [[Dekret o požaru u Rajhstagu]], uveden 28. februara 1933. je ograničio većinu građanskih sloboda u Nemačkoj, uključujući slobodu okupljanja i slobodu štampe. Dekret je takođe dozvolio policiji da vremenski neograničeno pritvara ljude bez optužnice ili sudskog naloga. Političke korake je pratila jaka propaganda koja je uverila građane da daju podršku vladinim merama.{{sfn|Evans|2003|pp=329–334}} U martu 1933. [[Zakon o posebnim ovlašćenjima]], koji je predstavljao amandman na [[Vajmarski ustav]], je usvojen u Rajhstagu sa 444 glasova za prema 94 protiv.{{sfn|Evans|2003|p=354}} Ovaj amandman je omogućio Hitleru i njegovom kabinetu da usvajaju zakone-čak i one zakone koje krše ustav-bez saglasnosti predsednika ili Rajhstaga.{{sfn|Evans|2003|p=351}} Pošto je za usvajanje zakona bila potrebna dvotrećinska većina, nacisti su iskoristili odredbe Dekreta o požaru u Rajstagu da spreče nekoliko poslanika [[Socijaldemokratska partija Nemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]] da prisustvuju sednici, a komunisti su prethodno već bili zabranjeni.{{sfn|Shirer|1960|p=196}}{{sfn|Evans|2003|p=336}} Vlada je 10. maja konfiskovala svu imovinu Socijaldemokratske partije, a stranka je zabranjena u junu.{{sfn|Evans|2003|pp=358–359}} Preostale političke partije su bile raspuštene, a 14. jula 1933. Nemačka je de fakto postala jednopartijska država kada je zabranjeno osnivanje novih političkih parija.{{sfn|Shirer|1960|p=201}} Sledeći izbori novembra 1933., 1936 i 1938 su bili pod potpunom kontrolom nacista, jer su na njima učestvovali samo nacisti i mali broj nezavisnih poslanika.{{sfn|Evans|2005|pp=109, 637}} Regionalni parlamenti i ''[[Rajhsrat (Nemačka)|Rajshrat]]'' (gornji dom saveznog parlamenta) su ukinuti u januaru 1934.{{sfn|Evans|2005|p=109}} Nacistički režim je ukinuo simbole Vajmaske republike, uključujući nacionalnu [[zastava Nemačke|crno-crvenu-zlatnu trobojku]] i usvojio prilagođene simbole nemačkog carstva. Bivša carska crno-bela-crvena trobojka je vraćena kao jedna od dve zvanične zastave Nemačke; druga zastava je bila [[Zastava sa kukastim krstom|zastava Nacističke stranke sa kukastim krstom]], koja je 1935. postala jedina državana zastava. Nacistička himna ''[[Zastavu visoko]]'' je postala druga državna himna.{{sfn|Cuomo|1995|p=231}} U ovom periodu, Nemačka je i dalje bila u teškoj ekonomskoj situaciji. Milioni ljudi su i dalje bili nezaposleni, a stanje deficita je bilo zastrašujuće.{{sfn|McNab|2009|p=54}} Hitler je znao da je oživljavanje ekonomije je od vitalnog značaja. Godine 1934, koristeći deficitarnu potrošnju, preduzeo je projekte javnih radova. Samo 1934. godine ukupno 1,7 miliona Nemaca je zaposleno na ovim projektima.{{sfn|McNab|2009|p=54}} Prosečne zarade i po satu i po sedmici su počele da rastu.{{sfn|McNab|2009|p=56}} Predsednik fon Hindenburg je umro 2. avgusta 1934. Prethodnog dana, kabinet je doneo "Zakon o najvišoj državnoj Kancelariji Rajha", koji je značio da po Hindenburggovoj smrti, Kancelarija predsednika će biti ukinuta, a njegove nadležnosti spojene sa nadležnostima kancelara.{{sfn|Overy|2005|p=63}} Hitler je na taj način postao šef države i šef vlade. Zvanično je imenovan za [[Firer|Firera i Rajhskancelara]] (vođu i kancelara). Nemačka je sada bila totalitarna država sa Hitlerom na čelu.{{sfn|Shirer|1960|pp=226–227}} Kao šef države. Hitler je postao vrhovni komandant oružanih snaga. Novi zakon je promenio menja tradicionalnu zakletvu lojalnosti vojnika, tako da su se oni zaklinjali na vernost Hitleru lično, a ne Kancelariji vrhovnog komandanta ili države.{{sfn|Kershaw|2008|p=317}} Spajanje predsedništva sa funkcijom kancelara je odobren sa 90% biračkog tela na [[Referendum u Nemačko 1934|plebiscitu]] 19. avgusta 1934.{{sfn|Shirer|1960|p=230}} Najvećem delu nemačkog naroda je laknulo da su sukobi i ulične borbi u vajmarske ere završeni. Stanovništvo je bilo preplavljeno propagandom koju je vodio [[Jozef Gebels]], koji je obećao mir i dosta za sve u ujedinjenoj zemlji bez marksista bez ograničenja Versajskog ugovora.{{sfn|Kershaw|2001|pp=50–59}} Prvi [[nacistički koncentracioni kamp]], prvobitno za političke zatvorenike, je otvoren u [[logor Dahau|Dahauu]] 1933.{{sfn|Evans|2003|p=344}} Na stotine logora različitih veličina i namena je napravljeno do kraja data.{{sfn|Evans|2008|loc=map, p. 366}} === Militaristička spoljna politika === [[Datoteka:Benito Mussolini and Adolf Hitler.jpg|mini|desno|200p|Adolf Hitler i [[Benito Musolini]].]] Već u februaru 1933, Hitler je objavio da se mora preduzeti ponovno naoružanje, iako tajno u početku, kao i da to predstavlja kršenje Versajskog mira. Godinu dana kasnije on je rekao svojim vojnim liderima da je 1942. ciljni datum za početak rata na istoku.{{sfn|Evans|2005|pp=338–339}} On je povukao Nemačku iz [[Društvo naroda|Društva naroda]] 1933, tvrdeći da klauzula o razoružanju nije pravična, jer se primenjuje samo na Nemačku.{{sfn|Evans|2005|p=618}} [[Sar (Liga naroda)|Sarska oblast]], koja je bila stavljena pod nadzor Društva naroda na 15 godina na kraju Prvog svetskog rata, [[Sarski plebiscit|glasala je u januaru 1935.]] da ponovo postane deo Nemačke.{{sfn|Evans|2005|p=623}} Marta 1935. Hitler je izjavio da će Rajhsver biti povećan na 550.000 ljudi i da on stvara [[Luftvafe|vazduhoplovstvo]]{{sfn|Kitchen|2006|p=271}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] se složilo da Nemcima bude dozvoljeno da izgrade pomorsku flotu potpisivanje [[Anglo-nemački pomorski sporazum|Anglo-nemačkog pomorskog sporazuma]] 18. juna 1935.{{sfn|Evans|2005|p=629}} Kada je [[Drugi italijansko-abisinski rat|italijanska invazija Etiopije]] dovelo do blagih protesta britanske i francuske vlade, Hitler je 7. marta 1936. naredio da Rajhsveru da umaršira sa 3000 vojnika u rajnsku demilitarizovanu zonu, što je bilo u suprotnosti sa Versajskim mirom; još 30.000 vojnika su bili na pripravnosti. Kako je ta teritorija bila deo Nemačke, britanska i francuska vlada nisu smatrale da je istrajavanje da se ispoštuje sporazum vredno rizika od rata.{{sfn|Evans|2005|pp=632–637}} Na jednopartijskim izborima održanim 29. marta, Nacistička partija je dobila 98,9 % podrške.{{sfn|Evans|2005|pp=632–637}} Hitler je 1936. potpisao [[Antikominternski pakt]] sa [[Japan]]om i sporazum o nenapadanju sa [[Kraljevina Italija|fašističkom Italijom]] [[Benito Musolini|Benita Musolinija]], što će se uskoro nazivati "Osovina Rim-Berlin".{{sfn|Evans|2005|p=641}} Hitler je poslao [[Legija Kondor|vazduhoplovne i oklopne jedinice]] da pomognu generalu [[Fransisko Franko|Francisku Franku]] i njegovim nacionalističkim snagama u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], koji je izbio u julu 1936. [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] je poslao manju vojsku da pomogne [[Druga španska republika|republikansku vladu]]. Frankovi nacionalisti su bili pobednici 1939. i postali su neformalni saveznici nacističke Nemačke.{{sfn|Steiner|2011|pp=181–251}} === Austrija i Čehoslovačka === {{main|Anšlus|Nemačka okupacija Čehoslovačke}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1970-005-28, Anschluss sudetendeutscher Gebiete.jpg|thumb|Nemci u [[Žatec]]u, Čehoslovačja, pozdravljaju nemačke vojnike sa [[nacistički pozdrav|nacističkim pozdravom]], 1938]] U februaru 1938. Hitler je naglasio austrijskom kancelari [[Kurt fon Šušnig|Kurtu Šušnigu]] potrebu da Nemačka da obezbedi svoje granice. Šušnig je zakazao plebiscit o austrijskoj nezavisnosti za 13. mart, ali je Hitler zahtevao da plebiscit bude otkazan. Dana 11. marta, Hitler je poslao ultimatum Šušnigu sa zahtevom da preda svu vlast austrijskoj Nacističkoj stranci ili će se suočiti sa invazijom. [[Vermaht]] je ušao u Austriju sledećeg dana, pozdravljen sa entuzijazmom od strane stanovništva.{{sfn|Evans|2005|pp=646–652}} Čehoslovačka je bil dom velike nemačke manjine, koja je živela uglavnom u [[Sudeti|Sudetskoj oblasti]]. Pod pritiskom separatističkih grupa u okviru [[Partije sudetskih nemaca|Partije sudetskih Nemaca]], češka vlada je ponudila ekonomske ustupke u regionu.{{sfn|Evans|2005|p=667}} Hitler je odlučio da ne uključi samo Sudetsku oblast u Rajh, već i celu Čehoslovačku.{{sfn|Kershaw|2008|p=417}} Nacisti su preduzeli propagandnu kampanju u pokušaju da steknu podršku za invaziju.{{sfn|Kershaw|2008|p=419}} Najviši vojni lideri nisu bili za ratni plan, jer Nemačka nije bila spremna za rat.{{sfn|Evans|2005|pp=668–669}} Kriza je dovela do ratnih priprema Britanaca, Čeha i Francuza (čehoslovačkih saveznika). U pokušaju da se izbegne rat, britanski premijer [[Nevil Čemberlen]] je ugovorio niz sastanaka, čiji je ishod bio [[Minhenski sporazum]], potpisan 29. septembra 1938. Čehoslovačka vlada je bila primorana da prihvati aneksiju Sudetske oblasti u Nemačku. Čemberlen je dočekan sa oduševljenjem kada je sleteo u Londonu donevši, po njegovim rečima, "mir za naše vreme."{{sfn|Evans|2005|pp=671–674}} Sporazum je potrajap šest meseci pre nego što je Hitler okupirao ostatak teritoriji Češke u martu 1939.{{sfn|Evans|2005|p=683}} U Slovačkoj je stvorena [[Slovačka republika (1939-1945)|marionetska država]].{{sfn|Beevor|2012|p=24}} Austrijske i češke devizne rezerve su ubrzo oduzete konfiskovane od strane nacista, kao i zalihe sirovina kao što su metali i gotovi proizvodi robe, kao što su naoružanje i avioni, koji su isporučeni u Nemačku. Industrijski konglomerat [[Rajhsverk Herman Gering]] preuzeo kontrolu nad proizvodnim pogonima čelika i uglja u obe zemlje.{{sfn|Mazower|2008|pp=264–265}} === Poljska === U martu 1939. Hitler je zatražio povratak [[slobodni grad Dancing|slobodnog grada Dancinga]] i [[Poljski koridor|Poljskog koridora]], pojas kopna kojim je [[Pruska]] bila odvojena od ostatka Nemačke. Britanci su najavili da će doći u pomoć Poljske, ako bude napadnuta. Hitler je, verujući Britanci ne bi zapravo preduzeli akciju, naredio bi da plan invazije trebalo da bude spreman za ciljni datum septembra 1939.{{sfn|Evans|2005|pp=689–690}} Dana 23. maja je opisao svojim generalima svoj opšti plan kojine samo oduzimanje Poljskog koridora, već znatno širenje nemačke teritorije na istok na račun Poljske. Očekivao je da će ovog puta njegov plan biti ispunjen silom.{{sfn|Kershaw|2008|p=486}} Nemci su ponovo potvrdili svoj savez sa Italijom i potpisali sporazume o nenapadanju sa [[Danska|Danskom]], [[Estonija|Estonijom]] i [[Letonija|Letonijom]]. Trgovinske veze su ozvaničene sa [[Rumunija|Rumunijom]], [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska|Švedskom]].{{sfn|Evans|2005|p=691}} Hitlerov ministar spoljnih poslova [[Joakim fon Ribentrop]], organizovao je pregovore sa Sovjetskim Savezom o sporazum o nenapadanju čiji je ishod [[sporazum Molotov-Ribentrop]] potpisan u avgustu 1939.{{sfn|Kershaw|2008|p=496}} Sporazum je sadržao tajni protokol o podeli Poljske i baltičkih država u nemačke i sovjetske sfere uticaja.{{sfn|Snyder|2010|p=116}}{{sfn|Molotov-Ribbentrop Pact, 1939}} === Drugi svetski rat === ==== Spoljna politika ==== Nemačka spoljna politika za vreme rata uključivala je stvaranje savezničkih vlada pod direktnom ili indirektnom kontrolom iz Berlina. Glavni cilj je dobijanje trupa od važnijih saveznika, poput Italije i [[Kraljevina Mađarska (1920—1946)|Mađarske]], i miliona radnika i obilnih zaliha hrane od podređenih saveznika kao što su [[Višijevska Francuska]].{{sfn|Mazower|2008|loc=chapter 9}} Do jeseni 1942, na Istočnom frontu bilo je 24 divizije iz Rumunije, 10 iz Italije i 10 iz Mađarske.{{sfn|Weinberg|2005|p=414}} Kada neka država više nije bila pouzdana, Nemačka bi preuzela punu kontrolu, kao što je učinila sa Francuskom 1942, Italijom 1943, i Mađarskom 1944. Iako je Japan je zvanično moćan saveznik, odnos je bio dalek i bilo je malo koordinacije ili saradnje. Na primer, Nemačka je odbila da deli svoju formulu za dobijanje sintetičke nafte iz uglja skoro sve do kraja rata.{{sfn|Martin|2005|p=279–80}} ==== Početak rata ==== [[Nemačka invazija Poljske|Nemačka je napala Poljsku]] 1. septembra 1939. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su objavile rat Nemačkoj dva dana kasnije. Poljska je pala brzo, jer su Sovjeti napali sa istoka 17. septembra.{{sfn|Beevor|2012|p=32}} [[Rajnhard Hajdrih]], tadašnji šef [[Gestapo]]a, naredio je 21. septembra da Jevreji treba da se skupe i skoncentrišu u gradovima sa dobrim železničkim vezama. U početku je namera bila da se deportacije Jevreja usmere dalje na istok, ili eventualno na [[Madagaskar]].{{sfn|Longerich|2010|pp=148–149}} Korišćenjem od radnije pripemljenih spiskova, oko 65.000 poljske inteligencije, plemića, sveštenika i učitelja je ubijeni krajem 1939. u pokušaju da se uništi identitet Poljske kao nacije.{{sfn|Longerich|2010|p=144}}{{sfn|Evans|2008|p=15}}. Sovjeti je nastavili da napadaju, napredujući u Finskoj u [[Zimski rat|Zimskom ratu]], a nemačke snage su uključeni u akciju na moru. Ali nije bilo skoro nikakvih drugih aktivnosti do maja 1940, tako da je taj period postao poznat kao "[[lažni rat]]".{{sfn|Beevor|2012|p=40}} Od početka rata, [[blokada Nemačke (1939-1945)|britanska blokada]] pošiljki u Nemačku je imala uticaj na privreda Rajha. Nemci su bili posebno zavisini od stranih zaliha nafte, uglja i žitarica.{{sfn|Mazower|2008|p=260}} Da bi zaštitio švedske isporuke rude gvožđa u Nemačku, Hitler je naredio [[Norveški pohod|napad na Norvešku]], koja je izveden 9. aprila 1940. Veći deo zemlje su okupirale nemačke trupe do kraja aprila. Takođe, 9. aprila, Nemci su [[Nemačka invazija Danske|napali i okupirali Dansku]].{{sfn|Beevor|2012|pp=73–76}}{{sfn|Evans|2005|p=120}} ==== Osvajanje Evrope ==== Nasuprot stavu mnogih od njegovih visokih vojnih oficira, Hitler je naredio napad na Francusku i zemlje [[Beneluks]]a, koji je počeo u maju 1940.{{sfn|Beevor|2012|pp=70–71, 79}} Nemci su brzo osvojili [[Invazija Luksemburga|Luksemburg]], [[Bitka za Holandiju|Holandiju]] i [[Bitka za Belgiju|Belgiju]], a Francuska se predala se 22. juna.{{sfn|Beevor|2012|pp=70–71, 79}} Uprkos odredbama [[Haške konvencije]], industrijska preduzeća u Holandiji, Francuskoj i Belgiji su stavljene u službu proizvodnje ratnog materijala za okupatorsku nemačku vojsku. Zvaničnici okupiranih zemalja su videli ovu opciju kao bolju nego da njihovi građani budu deportovani u Nemačku na prinudni rad.{{sfn|Mazower|2008|p=265}} Nacisti su zaplenili od francuske hiljada lokomotiva i voznog parka, zalihe oružja i sirovina, kao što su bakar, kalaj, nafta i nikl.{{sfn|Evans|2008|pp=333–334}} Takođe su nametnuti finansijski zahtevi vladama okupiranih zemalja; isplate za troškove okupacije su stizali iz Francuske, Belgije i Norveške.{{sfn|Mazower|2008|p=271}} Trgovinska barijera dovela je do gomilanja zaliha, crnog tržišta i neizvesnosti oko budućnosti{{sfn|Mazower|2008|pp=272, 279}} Zalihe hrane su bile nesigurne; proizvodnja hrane je opala u većini oblasti u Evropi, ali ne kao vreme Prvog svetskog rata.{{sfn|Mazower|2008|p=262}} Grčka je iskusila glad u prvoj godini okupacije, a Holandija u poslednjoj godini rata.{{sfn|Mazower|2008|p=262}} Nemački napori da se obezbedi nafta uključivali su pregovare o snabdevanje od njihovog novog saveznika, [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]], koja je pristupila [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] u novembru 1940.{{sfn|Evans|2008|p=151}}{{sfn|Kershaw|2008|p=584}} Hitler je ponudio mir novom britanskom lideru [[Vinston Čerčil|Vinstonu Čerčilu]], a nakon njegovog odbijanja, naredio seriju vazdušnih napada na aerodrome i radarske stanice [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo|Kraljevskog vazduhoplovstva]]. Međutim, nemački Luftvafe nije uspeo da pobedi Kraljevsko vazduhoplovstvo u ono što je postalo poznato kao [[bitka za Britaniju]].{{sfn|Shirer|1960|pp=774–782}} Do kraja oktobra, Hitler je shvatio potrebna vazdušna nadmoć neophodna za njegovu planiranu za invaziju na Britaniju nije mogla da se ostvare, pa je naredio [[Blic|noćne vazdušne napade]] na britanske gradove, uključujući [[bombardovanje Londona|London]], [[bombardovanje Plimuta|Plimut]] i [[bombardovanje Koventrija|Koventri]].{{sfn|Kershaw|2008|pp=563, 569, 570}} U februaru 1941, [[Nemački afrički korpus]] stigao je u [[Libija|Libiju]] da pomogne Italijanima u [[Severnoafrička kampanja|Severnoafričkoj kampanji]] u pokušaju da se zadrže snage [[Komonvelt]]a stacionirane u [[Egipat|Egiptu]].{{sfn|Evans|2008|p=149}} Dana 6. aprila, Nemačka je pokrenula invaziju na [[Aprilski rat|Jugoslaviju]] i [[operacija Marita|Grčku]].{{sfn|Evans|2008|p=153}} [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-L05487%2C_Paris%2C_Avenue_Foch%2C_Siegesparade.jpg|mini|levo|220p|Nemački vojnici marširaju u blizini Trijumfalne kapije u Parizu, 14. jun 1940.]] Dana 22. juna 1941, u suprotnosti sa sporazumom Molotov-Ribentrop, 5,5 miliona osovinskih vojnika je napalo Sovjetski Savez. Pored svrhu sticanja životnog prostora, ova velika ofanziva (pod tajnim imenom [[operacija Barbarosa]]) je imala cilj da uništi Sovjetski Savez i iskoristi njegove prirodne resurse za kasniju agresiju na zapadne sile.{{sfn|Evans|2008|pp=160–161}} Među nemačkim narodom reakcije su bile iznenađenje i strepnja. Mnogi su zabrinuti koliko dugo će se rat produžiti ili si sumnjali da Nemačka ne može da dobije rat na dva fronta.{{sfn|Evans|2008|pp=189–190}} Invazijom je osvojen ogroman prostor, uključujući i baltičke republike, [[Belorusija|Belorusiju]] i zapadnu [[Ukrajina|Ukrajinu]]. Nakon uspešne [[Bitka kod Smolenska (1941)|bitke kod Smolenska]], Hitler je naredio [[armijska grupa Centar|armijskoj grupi Centar]] da zaustavi svoje napredovanje ka [[Moskva|Moskvi]] i privremeno preusmeri svoje oklopne grupe za pomoć u opkoljavanju [[Lenjingrad]]a i [[Kijev]]a.{{sfn|Stolfi|1982}} Ova pauza je dala [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] mogućnost da mobiliše nove rezerve. Napad na Moskvu, koji je nastavljen u oktobru 1941, [[bitka za Moskvu|završio se katastrofalno u decembru]].{{sfn|Stolfi|1982}} Dana 7. decembra 1941, Japan je [[napad na Perl Harbor|napao Perl Harbor]] na Havajima. Četiri dana kasnije, Nemačka je objavila rat [[SAD]].{{sfn|Shirer|1960|pp=900–901}} Hrane je nedostajalo u osvojenim oblastima Sovjetskog Saveza i Poljske, sa obrocima neadekvatnim da zadovolji nutritivne potrebe. Vojske u povlačenju vojske su spalile useve, a veći deo preostale hrane je odnesen u Nemačku.{{sfn|Evans|2008|p=43}} U samoj Nemačkoj, obroci su morali da se smanje 1942. U svojoj ulozi opunomoćenog u četvorogodišnjem planu, [[Herman Gering]] je zahtevao povećanje isporuke žita iz Francuske i ribe iz Norveške. Žetva. 1942 je bila dobra, a zalihe hrane ostala adekvatna u zapadnoj Evropi.{{sfn|Mazower|2008|pp=284–287}} [[Grupa Rajhslajter Rozenberg]] je bila organizacija koja je pljačkala umetnička dela i kulturna dobra iz jevrejskih kolekcija, biblioteka i muzeja širom Evrope. Samo iz Francuske je oko 26.000 vagona punih umetničkog blaga, nameštaja i drugih opljačkanih predmeta poslato nazad u Nemačku.{{sfn|Manvell|2011|pp=283–285}} Pored toga, vojnici su pljačkali ili kupovali robu, kao što su i odevni proizvodi-stvari koje je postajalo sve teže dobiti u Nemačkoj- i slali nazad kućama.{{sfn|Evans|2008|p=334}} ==== Prekretnica i poraz ==== Nemačka je bila skoro potpuno zavisna od uvoza nafte iz inostranstva.{{sfn|Mazower|2008|p=290}} U pokušaju da reši stalnu nestašicu uporan, Nemačka je u junu 1942. pokrenula [[operacija Plavo|operaciju Plavo]], ofanzivu na [[Kavkaz|kavkaska]] naftna polja.{{sfn|Glantz|1995|pp=108–110}} Sovjeti su pokrenuli kontraofanzivu 19. novembra i opkolili nemačku vojsku, koja je ostala zarobljena u [[bitka za Staljingrad|Staljingradu]] 23. novembra.{{sfn|Melvin|2010|pp=282, 285}} [[Herman Gering]] je uveravao Hitlera da [[6. nemačka armija|6. armija]] može biti snabdevana iz vazduha, ali se ispostavilo da to nije bilo moguće{{sfn|Evans|2008|pp=413, 416–417}} Hitlerovo odbijanje da se dozvoli povlačenje je dovelo do smrti 200.000 nemačkih i rumunskih vojnika, a od onih koji su se predali 31. januara 1943, samo 6.000 preživelih se vratilo u Nemačku posle rata.{{sfn|Evans|2008|pp=419–420}} Sovjetske snage su nastavile da potiskuje Nemce na zapad posle neuspele nemačke ofanzive [[bitka kod Kurska|kod Kurska]], a do kraja 1943, Nemci su izgubili većinu svojih teritorijalnih dobitaka na istoku {{sfn|Shirer|1960|p=1007}}. U Egiptu, Afrički korpus feldmaršala [[Ervin Romel|Ervina Romela]] su porazile britanske snage pod feldmaršalom [[Bernard Montgomeri|Bernardom Montgomerijem]] u oktobru 1942.{{sfn|Evans|2008|p=467}} Savezničke snage su se [[operacija Haski|iskrcale na Siciliji]] u julu 1943, a u [[Saveznička invazija Italije|Italiji u septembru]].{{sfn|Evans|2008|p=471}} U međuvremenu, američki i britanski bombarderi, sa bazama u Britaniji, počeli operacije protiv Nemačke. U nastojanju da uništi nemački moral, mnogi misijama je namerno naređivano da bombarduju civilne ciljeve.{{sfn|Evans|2008|pp=438–441}} Uskoro nemačka proizvodnja aviona nije mogla da drži korak sa gubicima, a bez vazduhoplovne odbrane, saveznička bombardovanja su postala još razornija. Gađanjem rafinerija nafte i fabrika, bombardovanja su do kraja 1944. osakatila nemačke ratne napore.{{sfn|Evans|2008|p=461}} [[Datoteka:SFP 186 - Flug ueber Berlin.ogv|mini|thumb|left|time=6|Film [[Američko vadzuhoplovstvo|Američkog vazduhoplovstva]] o razaranja u centru Berlina u julu 1945.]] Dana 6. juna 1944 , američke, britanske i kanadski snage su uspostavile [[Zapadni front (Drugi svetski rat)|Zapadni front]] [[iskrcavanje u Normandiji|iskrcavanjem u Normandiji]].{{sfn|Beevor|2012|pp=576–578}} Dana 20. jula 1944, Hitler je jedva preživeo [[Julska zavera|bombaški napad]].{{sfn|Beevor|2012|pp=604–605}} Zbog toga je naredio surovu odmazdu, što je dovelo do 7.000 hapšenja i pogubljenju preko 4.900 ljudi.{{sfn|Shirer|1960|p=1072}} Neupešna [[Ardenska ofanziva]] (16. decembar 1944 - 25. januar 1945) bila je poslednji veliki nemački poduhvat u ratu. Sovjetske snage su ušle u Nemačku 27. januara.{{sfn|Shirer|1960|pp=1090–1097}} Hitlerovo odbijanje da prizna poraz i njegovo stalno insistiranje da se rat mora voditi do poslednjeg čoveka dovelo do nepotrebne smrti i razaranja u poslednjim mesecima rata.{{sfn|Kershaw|2008|pp=910–912}} Preko svog ministra pravde, [[Oto Georg Tirak|Ota Tiraka]], on je naredio da svako ko nije spreman da se bori mora po kratkom postupku na vojni sud. Na hiljade ljudi je ubijeno.{{sfn|Kershaw|2012|pp=224–225}} U mnogim oblastima, ljudi su tražili načine da se predaju nadolazećim Saveznicima, uprkos opomenama lokalnih lidera da nastave borbu. Stepen samoubistava u Nemačkoj se povećavo, kako se rat približavao kraju, posebno u krajevima u koje je stizala Crvena armija. Hitler je takođe naredio [[Spaljena zemlja|namerno uništavanje]] saobraćajnica, mostova, industrije i druge infrastruktura. Ministar za naoružanje [[Albert Šper]] je uspeo u tome da se ovo naređenje ne sprovede u potpunosti.{{sfn|Kershaw|2008|pp=910–912}} Tokom [[bitka za Berlin|bitke za Berlin]] (16. april 1945 - 2. maj 1945 ), Hitler i njegovo osoblje su živeli u podzemnom [[Firerbunker]]u, dok se Crvena armija približavala.{{sfn|Shirer|1960|p=1108}} Dana 30. aprila, kada su sovjetske trupe bile daleko jedan ili dva bloka od [[Rajhskancelarija|Rajhskancelarije]], Hitler i [[Eva Braun]] su [[smrt Adolfa Hitlera|izvršili samoubistvo]] u bunkeru.{{sfn|Kershaw|2008|pp=954–955}} Gebels i njegova supruga [[Magda Gebels|Magda]] su počinili samoubistvo sutradan, posle ubistva svoje [[Deca Jozefa Gebelsa|šestoro dece]].{{sfn|Beevor|2002|p=381}} Dana 2. maja general [[Helmut Vajdling]] je bezuslovno predao Berlin sovjetskom generalu [[Vasilij Čujkov|Vasiliju Čujkovu]]. Hitlera je nasledio veliki admiral [[Karl Denic]] kao predsednika Rajha i Gebelsa kao Rajhskancelar.{{sfn|Shirer|1960|p=1126}} U periodu od 4. do 8. maja 1945. većina preostalih nemačkih oružanih snaga se predala bezuslovno. [[Akt o predaji Nemačke]] potpisan je 7. maja, čime je obeležen [[kraj Drugog svetskog rata u Evropi]].{{sfn|Beevor|2002|pp=400–402}} ==== Nemačke žrtve ==== [[Datoteka:Swastika blasted from the Nazi party rally grounds - Nuremberg (1945).gif|mini|Američka vojska minirala je kukasti krst na sedištu Nacističke partije u [[Nirnberg]]u]] [[Datoteka:The British Army in North-west Europe 1944-45 B14736.jpg|thumb|levo|Nemačke izbeglice u [[Bedburg]]u, kod [[Kleve]]a, 19. februara 1945.]] Procene o nemačkim ratnim žrtvama idu od 5,5 do 6,9 miliona osoba.{{sfn|Hubert|1998|p=272}} Studija nemačkog istoričara Rigiger OvermansRidigera Overmansa je dala brojku od 5,3 miliona ubijenih i nestalnih pripadnika nemačke vojske, računajući tu i oko 900.000 regrutovanih van nemačkih granica iz 1937, u Austriji i srednjoj i istočnoj Evropi.{{sfn|Overmans|2000|p=Bd. 46}} Civilne žrtve zbog savezničkih strategijskih bombardovanja unutar granica iz 1942. iznosile su oko 437.000. Jpš oko 20.000 je ubijeno u kopnenoj kampanji.{{sfn|''Wirtschaft und Statistik''|1956}}{{sfn|Statistisches Jahrbuch|1960|p=78}} Oko 22.000 civila je umrlo tokom bitke za Berlin.{{sfn|Antill|2005|p=85}} Druge brojke o civilnim žrtvama iznose oko 300.000 Nemaca (računajući i Jevreje) koji su bili žrtve nacističkih političkih, rasnih i verskih progona,{{sfn|''Germany Reports''|1961|p=62}} i 200.000 koji su bili ubijeni u nacističkom prgramu eutanazije.{{sfn|Bundesarchiv}} Politički sudovi zvani ''[[Zondergeriht]]'' osudili su na smrt oko 12.000 članova [[Nemački pokret otpora|nemačkog pokreta otpora]], a civilni sudovi su osudili još 40.000 Nemaca.{{sfn|Hoffmann|1996|p=xiii}} Takođe su se desila [[Silovanja tokom okupacije Nemačke|masovna silovanja Nemica]].{{sfn|Beevor|2002|pp=31–32, 409–412}} Na kraju rata, u Evropi je bilo više od 40 miliona [[izbeglica]],{{sfn|''Time'', 9 July 1979}} njena privreda je propala, a 70% njene industrijske infrastrukture je bilo uništeno.{{sfn|Pilisuk|Rountree|2008|p=136}} Između 12 i 15 miliona Nemaca je [[bekstvo i proterivanje Nemaca (1944–1950)|izbeglo ili proterano]] iz istočne i srednje Evrope u Nemačku.{{sfn|Douglas|2012|p=1}} Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], vlada [[Zapadna Nemačka|Zapadne Nemačke]] je procenila da je broj žrtava iznosi 2,2 miliona mrtvih civila zbog bekstva i progona Nemaca i [[prisilni rad Nemaca u Sovjetskom Savezu|prisilnog rada Nemaca u Sovjetskom Savezu]].{{sfn|''Die deutschen Vertreibungsverluste'', 1939/50|pp=38, 46}} Ova brojka je bila neosporena do 1990ih, kada su neki istoričari spustili broj na 500.000–600.000 povrđenih smrtnih slučajeva.{{sfn|Overmans|1994|pp=51–63}}{{sfn|Haar|2009|pp=363–381}}{{sfn|Hahn|Hahnova|2010|pp=659–726}} Nemačka vlada je 2006. ponovila svoj stav o 2-2,5 miliona smrtnih slučajeva. == Hronologija == # [[30. 1.|30. januar]] [[1933]]. Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u ''Reichstagu'', njemačkom parlamentu) # [[28. 2.|28. februar]] 1933. 86-godišnji [[Paul von Hindenburg|Hindenburg]] pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju # [[5. 3.|5. mart]] 1933. na izborima nacisti dobivaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu # [[23. 3.|23. mart]] 1933. - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke # [[10. 5.|10. maj]] 1933. - palež liberalnih knjiga u [[Berlin]]u # [[22. 6.|22. jun]] 1933. - nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene) # [[26. 1.|26. januar]] [[1934]]. Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju # [[30. 6.|30. jun]] 1934. - "[[Noć dugih noževa]]" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva [[SA]] (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju # [[2. 8.|2. avgust]] 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa) === Vojna hijerarhija === '''[[Wehrmacht]]''' - Vojska :'''[[OKW]]''' - Vrhovno zapovjednštvo pješaštva ::Šef OKW-a - [[feldmaršal]] '''[[Wilhelm Keitel]]''' :::Načelnik operativnog stožera - [[general pukovnik]] '''[[Alfred Jodl]]''' '''[[Heer]]''' - Pješaštvo :'''[[OKH]]''' - Vrhovno zapovjedništvo vojske :Vojni vođe u službi ::[[general pukovnik]] '''[[Werner von Fritsch]]''' (1935. - 1938.) ::[[feldmaršal]] '''[[Walther von Brauchitsch]]''' (1938. - 1941.) ::[[Führer (titula)|Führer]] i [[Njemački kancelar|Reichskanzler]] '''[[Adolf Hitler]]''' (1941. - 1945.) :::[[feldmaršal]] '''[[Ferdinand Schörner]]''' (1945.) '''[[Kriegsmarine]]''' - Mornarica :'''[[OKM]]''' - Vrhovno zapovjedništvo mornarice :Mornarički vođe u službi ::''[[Großadmiral]]'' '''[[Erich Raeder]]''' (1923. - 1943.) ::''[[Großadmiral]]'' '''[[Karl Dönitz]]''' (1943.-1945.) ::[[General admiral]] '''[[Hans-Georg von Friedeburg]] ''' (1945.) '''[[Luftwaffe]]''' - ratno zrakoplovstvo :'''[[OKL]]''' - Vrhovno zapovjedništvo ratnog zrakoplovstva ::''[[Reichsluftschutzbund]]'' :Zrakoplovno vođe u službi ::''[[Reichsmarschall]]'' '''[[Hermann Göring]]''' (do 1945.) ::[[feldmaršal]] '''[[Robert Ritter von Greim]]''' (1945.) '''[[Abwehr]]''' - Obavještajna služba :[[kontraadmiral]] '''[[Konrad Patzig]]''' (1932. - 1935.) :[[vice admiral]] '''[[Wilhelm Canaris]]''' (1935. - 1944.) '''[[Waffen SS]]''' :[[Reichsführer-SS]] '''[[Heinrich Himmler]]''' == Popis važnijih zvaničnika Trećeg Reicha == (ovdje je navedeno samo njih 15, za cjelovit popis vidi [[Istaknuti nacisti]]) '''[[Adolf Hitler]]''' - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik [[Wehrmacht]]a<br /> '''[[Hermann Göring]]''' - ''Reichsmarshall'' i premijer. Ministar zrakoplovstva.<br /> '''[[Rudolf Hess]]''' - ''Führer''-ov zamjenik<br /> '''[[Joseph Goebbels]]''' - ministar propagande<br /> '''[[Albert Speer]]''' - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja<br /> '''[[Heinrich Himmler]]''' - zapovjednik [[SS]]-a i upravitelj njemačke policije<br /> '''[[Martin Bormann]]''' - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)<br /> '''[[Joachim von Ribbentrop]]''' - ministar vanjskih poslova<br /> '''[[Alfred Rosenberg]]''' - ''Reichsleiter''<br /> '''[[Walther Funk]]''' - ministar industrije<br /> '''[[Wilhelm Frick]]''' - ministar unutarnjih poslova<br /> '''[[Ernst Kaltenbrunner]]''' - Vođa [[RSHA]]<br /> '''[[Hjalmar Schacht]]''' - ministar bez lisnice, predsjednik ''Reichsbank''<br /> '''[[Konstantin von Neurath]]''' - voditelj tajnog Kabineta.<br /> '''[[Arthur Seyss-Inquart]]''' - ''Reichsstatthalter'' (namjesnik) u Austriji == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{izvori|4}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nazi Germany}} * {{en icon}} [http://www.axishistory.com/index.php?id=31 Axis History Factbook — Third Reich] * {{en icon}} [http://www.thirdreichruins.com/index.htm Third Reich in Ruins] - Photos taken during the Nazi regime compared to present-day locations * {{en icon}} [http://hitlernews.cloudworth.com/ Hitler's Third Reich in the News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100722074115/http://hitlernews.cloudworth.com/ |date=2010-07-22 }} - Daily edited review of Third Reich-related news and articles. * {{en icon}} [http://www.conservativeclassics.com/books/HighCostbk/book1.pdf The High Cost of Vengeance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061108102925/http://www.conservativeclassics.com/books/HighCostbk/book1.pdf |date=2006-11-08 }}, by [[Freda Utley]] (1949; PDF, size - 20 MB) * {{de}} [http://www.ns-archiv.de/index.php NS-Archiv] - Large collection of original scanned Nazi documents * {{de}} [http://www.videolexikon.com/view_310-33-505-0704-001.htm The German Resistance and the USA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230145417/http://www.videolexikon.com/view_310-33-505-0704-001.htm |date=2006-12-30 }} * {{de}} [http://www.vl-zeitgeschichte.de WWW-Virtual Library Contemporary History - Germany] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120903002314/http://www.vl-zeitgeschichte.de/ |date=2012-09-03 }} - Catalog with online resources * {{de}} [http://video.google.nl/videoplay?docid=-2317238126655047317&q=Tercer+Reich The Third Reich and National Socialism in Color - a video documentary by Spiegel TV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071123013533/http://video.google.nl/videoplay?docid=-2317238126655047317&q=Tercer+Reich |date=2007-11-23 }} * {{ru}} [http://www.weaponplace.ru/reih.php Weapons of the Third Reich] [[Kategorija:Treći Reich| ]] [[Kategorija:Njemačka između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Države i teritorije pod kontrolom Sila osovine]] aiovhfgsrxbhqw7kr3hu9zc9u3rbftx 0 88018 42652433 42651803 2026-07-09T19:56:38Z Maria Sieglinda von Nudeldorf 8751 Poništena izmjena [[Special:Diff/42651803|42651803]] korisnika [[Special:Contributions/~2026-38811-35|~2026-38811-35]] ([[User talk:~2026-38811-35|razgovor]]) 42652433 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|predmet za usitnjavanje materijala|Avan i tučak}} [[Datoteka:Gentianella ciliata a5.jpg|thumb|right|170px|tučak u cvetu]] '''Tučak ({{jez-lat|pistillum}})''' je deo [[cvijet|cveta]] [[skrivenosemenice|skrivenosemenica]], izgrađen od jednog ili više sraslih [[oplodni listić|oplodnih listića]] (karpela), u čijoj unutrašnjosti se nalazi šupljina sa [[semeni zametak|semenim zamecima]]. Funkcija tučka je da zaštiti semene zametke od raznih spoljašnjih uticaja, u prvom redu isušivanja. U cvetu, tučak ili tučkovi (tj. svi oplodni listići) su organizovani u ''ženski'' deo cveta – '''gineceum''' ({{jez-lat|gynoeceum}}).<ref name="LZ">Glišić, Lj. 1973. Karpele. U: Enciklopedijski leksikon Mozaik znanja — Biologija. Interpres: Beograd.</ref> Termin tučak i u latinskom i u srpskom jeziku nastao je po [[morfologija|morfološkoj]] analogiji sa predmetom za usitnjavanje, [[Avan i tučak|tučkom]], koji se koristi uz avan. Pojedini botaničari smatraju ovaj termin suvišnim, jer se često izjednačava sa značenjem termina karpela (oplodni listić), a u pojedinim slučajevima odgovara i čitavom gineceumu. Najčešće se, zato, govori o gineceumu koji je izgrađen iz određenog broja karpela, a termin tučak se izostavlja. U literaturi na [[srpski jezik|srpskom jeziku]] korišćenje termina tučak je učestalo. == Građa tučka == [[Datoteka:Shema cveta Fabaceae.JPG|thumb|right|370px|shema cveta, sa označenim delovima tučka]] Kod većine biljaka, na tučku se mogu razlikovati tri dela<ref name="LZ"/>: * žig ({{jez-lat|stygma}}); * stubić ({{jez-lat|stylus}}); * plodnik ({{jez-lat|ovarium, germen}}). '''Žig''' se nalazi na vrhu tučka i često je hrapav ili lepljiv, da bi se za njega lako zalepila [[polen|polenova zrna]]. Na žigu se nalazi tečnost sa biljnim hormonima, koja indukuju klijanje polenovih zrna u [[polenova cev|polenovu cev]]. Žig je naročito razvijen kod cvetova anemofilnih biljaka<ref name="LZ"/> (koje se oprašuju vetrom, npr. [[Poaceae|trave]] ili [[bukva]]). Žig se naniže sužava u '''stubić''' kroz koji prolazi polenova cev na putu do plodnika. Stubić se kod nekih cvetova može aktivno savijati i postavljati žig u najpovoljniji položaj za [[oprašivanje]]. Tkivo stubića najčešće je omekšalo i osluzavelo, a služi za ishranu polenovih cevi za vreme njihovog rasta ka semenim zamecima. Iako od svake karpele nastaje jedan stubić, u cvetovima sa više karpela oni mogu srastati u jedan, zajednički stubić. Pojedini cvetovi ne poseduju stubić, pa se žig u vidu trake ili šava<ref name="tatic">Tatić B., Blečić V. 1988. Sistematika i filogenija viših biljaka. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva: Beograd. str. 210—212. {{ISBN|86-17-00545-9}}</ref> nalazi direktno na plodniku (pojava zvana ''astilija''). '''Plodnik''' je donji, prošireni (naduveni) deo tučka u kome su smešteni semeni zameci i u kome se odvija [[oplođenje]]. == Tipovi gineceuma/cvetova == [[Datoteka:Ovary position.svg|thumb|right|300px|'''položaj plodnika u cvetu''': I — natcvetan, II — sredcvetan, III — potcvetan. a andreceum, g gineceum, p krunica, s čašica, r cvetna loža]] Prema broju oplodnih listića koji grade cvet razlikuju se dve osnovne vrste gineceuma (ili cvetova)<ref name="LZ"/>: # '''monokarpni''' – koji sadrže jedan oplodni listić u okviru jednog tučka; i # '''polikarpni''' – koji sadrže više oplodnih listića; mogu biti: #: ''apokarpni'', kada su izgrađeni od više nesraslih tučkova; i #: ''cenokarpni'', kada su izgrađeni od sraslih tučkova; oni se, u zavisnosti od stepena srastanja, dele na: #:: sinkarpne, #:: parakarpne i #:: lizikarpne gineceume. U zavisnosti od položaja plodnika prema ostalim delovima cveta, razlikuju se: * hipogini cvetovi, sa natcvetnim plodnikom; * perigini cvetovi, u kojima se nalazi sretcvetan plodnik; i * epigini cvetovi, u kojima je prisutan potcvetan plodnik. Natcvetnim plodnikom nazivamo onaj koji se nalazi iznad ostalih delova cveta, naročito cvetne lože i perijanta. Natcvetne plodnike imaju tipski cvetovi skrivenosemenica, između ostalih [[bulka|bulke]], [[duhan|duvana]], [[lan]]a<ref name="LZ"/>. Sretcvetan plodnik opkoljava izdubljena cvetna loža koja ne srasta sa zidom plodnika, a u istom nivou se na cvetnoj osi nalaze perijant i plodnik. sretcvetne plodnike srećemo u cvetovima [[trešnja|trešnje]]<ref name="LZ"/> ili [[ruža|ruže]], na primer. Potcvetan plodnik je opkoljen izdubljenom cvetnom ložom koja srasta sa njime, tako da su ostali cvetni delovi pričvršćeni za cvetnu osu iznad plodnika. Potcvetne plodnike poseduju [[suncokret]], [[perunika]] i dr<ref name="LZ"/>. == Nastanak i raziće tučka == [[Datoteka:ABC-Modell Arabidopsis.svg|thumb|right|200px|'''ABC model razvića cveta''': A, B, C — tri klase gena; Ke čašica, Kr krunica, St andreceum, Fr gineceum]] Tučak nastaje savijanjem karpele, tako da se njeni obodi približavaju i uzdužno (adaksijalno) srastaju. Linija srastanja oboda karpele naziva se '''trbušni (ventralni) šav'''. Na suprotnoj strani tučka nalazi se srednji nerv karpele, koji se naziva '''leđni (dorzalni) šav'''. Prilikom savijanja, [[List#Epidermis|epidermis]] lica [[list]]a (karpele) se nalazi na unutrašnjoj, a epiderm naličja na spoljašnjoj strani tučka.<ref name="LZ"/> [[Ontogenetsko razviće]] gineceuma, kao dela cvetnog izdanka, kod većine skrivenosemenica je pod uticajem produkata regulatornih [[MADS]]-box gena iz klase C (npr. gena ''agamous''). == Evolucija tučka<ref name="tatic"/> == Karpele, a samim tim i tučak, su strukture [[homologija (biologija)|homologne]] megasporofilima [[semene paprati|semenih paprati]] i [[golosemenice|golosemenica]]. Karpele prvobitnih skrivenosemenica su bile krupne, listolike, sa velikim brojem semenih zametaka (situacija prisutna i kod savremenih primitivnih grupa), i sa nepotpunim srastanjem. Tokom evolucije, došlo je najpre do potpunog srastanja oboda karpele u tučak<ref>Endress P.K. & Igersheim A. 2000. Gynoecium Structure and Evolution in Basal Angiosperms. ''Int. J Plant Sci.'' 161(S6): S211–S223. DOI 10.1086/317572. [http://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/317572?journalCode=ijps apstrakt] </ref>, a potom i do evolucionog trenda smanjivanja broja karpela i njihovog srastanja u jedan, cenokarpni tučak. Paralelno, došlo je i do smanjivanja broja provodnih snopića u karpeli sa tri na jedan. == Literatura == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pistil}} * [http://pharyngula.org/index/weblog/comments/mads_boxes_flower_development_and_evolution/ Pharyngula.org tekst o MADS genima, razviću cvetova i filogeniji srivenosemenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120124010118/http://pharyngula.org/index/weblog/comments/mads_boxes_flower_development_and_evolution/ |date=2012-01-24 }} * [http://www.anbg.gov.au/glossary/webpubl/carpfus.jpg slikovni prikaz razlika između apokarpnog i sinkarpnog gineceuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012144325/http://www.anbg.gov.au/glossary/webpubl/carpfus.jpg |date=2007-10-12 }} * [http://www.cartage.org.lb/en/themes/Sciences/BotanicalSciences/ClassificationPlants/Spermatophyta/Angiosperms/FlowerStructure/Evolcarpel.gif slikovni prikaz evolucije karpela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060430160159/http://www.cartage.org.lb/en/themes/Sciences/BotanicalSciences/ClassificationPlants/Spermatophyta/Angiosperms/FlowerStructure/Evolcarpel.gif |date=2006-04-30 }} * [http://nsdl.lon-capa.org/res/msu/botonl/b_online/ge02/16.gif shema evolucionih odnosa osnovnih tipova gineceuma]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Gasser C.S. & Robinson-Beers K. 1993. Pistil Development. ''The Plant Cell'' 5: 1231-1239 [http://www.plantcell.org/cgi/reprint/5/10/1231.pdf potpun tekst rada] [[Kategorija:Cvijeće]] [[Kategorija:Magnoliophyta]] 0sx9r6xcsbloaag5bj30xe6zpj1lv5n 0 89040 42652696 42495394 2026-07-10T10:00:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652696 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |name=Ron Paul |image name=Ron Paul, official Congressional photo portrait, 2007.jpg|thumb|Paul's Congressional portrait |imagesize= 220px |birth_date={{Birth date and age|mf=yes|1935|8|20|df=y}} |birth_place=[[Pittsburgh]], [[Pennsylvania]] |state=[[Texas]] |district=[[14. kongresni okrug Teksasa|14.]] |term_start = 3. januar 1997 |term_end = 3. januar 2013 |predecessor = [[Greg Laughlin]] |successor = [[Randy Weber]] |state2=[[Texas]] |district2=[[22. kongresni okrug Teksasa|22.]] |term_start2=3. januar 1979. |term_end2=3. januzar 1985. |preceded2=[[Robert Gammage]] |succeeded2=[[Tom DeLay]] |term_start3=3. april 1976. |term_end3=3. januar 1977 |preceded3=[[Robert R. Casey]] |succeeded3=[[Robert Gammage]] |party=[[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] (1976–1988)<br />[[Libertarijanska stranka SAD|Libertarijanska stranka]] (1988)<br /> Republikanska stranka (1988–) |spouse=Carolyn "Carol" Paul |children=Ronald "Ronnie" Paul, Jr.<br />Lori Paul Pyeatt<br />[[Rand Paul|Randal "Rand" Paul]]<br />Robert Paul<br />Joy Paul-LeBlanc |alma_mater=[[Gettysburg College]] ([[Bachelor of Science|B.S.]])<br />[[Duke University School of Medicine]] ([[Doctor of Medicine|M.D.]]) |profession=[[ljekar]], [[političar]] |residence= [[Lake Jackson (Texas)|Lake Jackson]], Texas |religion=[[Baptist]]<ref>{{cite web|url=http://pewforum.org/religion08/profile.php?CandidateID=15|work=Pew Forum on Religion and Public Life: Religion & Politics '08|title=Ron Paul Background|publisher=[[Pew Research Center]]|date=September 2007|accessdate=21. 10. 2007.|archive-date=2010-04-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20100424020531/http://pewforum.org/religion08/profile.php?CandidateID=15}}</ref> |website=[http://www.house.gov/paul/ U.S. House of Representatives Office of Ron Paul] |signature=Ron Paul signature.svg |branch=[[United States Air Force|Ratno zrakoplovstvo SAD]]<br />[[United States Air National Guard|Zračna nacionalna garda SAD]] |serviceyears=1962–1965<br />1965–1968 }} '''Ronald Ernest "Ron" Paul''' (20. august 1935 -) je [[SAD|američki]] ljekar i [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] političar, koji je od 1997. do 2013. u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]] zastupa [[14. kongresni okrug Teksasa|14. kongresni okrug]] države Teksas. Godine [[1976]]. i od [[1979]].&ndash;[[1985]]. je predstavljao 22. kongresni distrikt Teksasa. Često ga nazivaju "Doktor Ne" zbog konzistentnog i upornog protivljenja i glasanja protiv svakog predloga zakona za koji veruje da krši [[Ustav SAD]]. [[12. mart]]a [[2007]]., Pol je objavio svoju kandidaturu za nominaciju Republikanske stranke za predsedničke izbore u SAD [[2008]]. [[1988]]. godine je bio kandidat [[Libertarijanska stranka SAD|Libertarijanske stranke]] na predsedničkim izborima, na kojima je zauzeo treće mesto sa 0,47% glasova. Godine [[2008]]. i [[2012]]. se bez uspeha takmičio za predsedničku nominaciju Republikanske stranke. Na opštim izborima 2012. se nije takmičio za mesto kongresmena, u skladu sa prethodnim obećanjem. U Kongresu, Ron Pol je privržen [[libertarijanizam|libertarijanskim]] smernicama i [[konzervativizam|konzervativnim]] principima "male vlade". Nije nijednom glasao za povećanje [[porez]]a, kongresmenskih plata, odbija da prihvati penziju za članove Kongresa ili da putuje na račun države. Podržava [[slobodna trgovina|slobodnu trgovinu]], pravo na nošenje oružja i črvstu kontrolu granica, a protivi se [[smrtna kazna|smrtnoj kazni]], spoljnim intervencijama, [[porez na prihod|porezu na prihod]], [[rat protiv droga|ratu protiv droga]] kao i definisanju [[homoseksualni brak|homoseksualnog braka]] na saveznom nivou. Pol smatra da bi nalaz [[Vrhovni sud SAD|Vrhovnog suda SAD]] u slučaju [[Rou protiv Vejda]] trebao biti oboren i lično se protivi [[abortus|prekidu trudnoće]], za koji smatra da bi ga trebale regulisati pojedinačne savezne države, kao i da savezna vlada SAD ne bi trebala imati bilo kakvog uticaja na [[obrazovanje]]. Oženjen je sa Kerol Pol, imaju petoro dece, Ronija, Lori, [[Rand Paul|Randa]], Roberta i Džoj. Rand je na [[Opći izbori u SAD 2010|izborima]] 2010. izabran za [[Senat SAD|federalnog senatora]] u državi [[Kentucky]]. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.ronpaul.org/ Ron Paul's Personal Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120130193247/http://ronpaul.org/ |date=2012-01-30 }}, books, articles, links to political sites connected with Ron Paul * [http://www.ronpaul.com/ RonPaul.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210809035219/http://ronpaul.com/ |date=2021-08-09 }} – speeches, essays, interviews, photos and videos * [http://www.ronpaullibrary.org/ Ron Paul Library] articles and speeches by Ron Paul * [http://www.pr.com/article/1110 Ron Paul] interview on PR.com * [http://www.ronpaulforums.com/ Ron Paul Forums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100903140954/http://www.ronpaulforums.com/ |date=2010-09-03 }} * {{IMDB name|id=2223785|name=Ron Paul (II)}} * [http://www.theronpaulteaparty.com/ The Ron Paul Tea Party] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100816002212/http://www.theronpaulteaparty.com/ |date=2010-08-16 }} moneybomb set for December 16, 2010 to encourage Ron Paul to run for president in 2012. ;Organizacije * [http://www.campaignforliberty.com/ Ron Paul's Campaign for Liberty] * [http://www.libertypac.net/ Ron Paul's Liberty PAC] * [http://www.free-nefl.com/ Ron Paul's F.R.E.E. Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080314205213/http://www.free-nefl.com/ |date=2008-03-14 }} – The Foundation for Rational Economics and Education ;Predsjednička kampanja * [http://www.opensecrets.org/pres08/summary.asp?id=N00005906&cycle=2008 Presidential campaign contributions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080213082956/http://www.opensecrets.org/pres08/summary.asp?id=N00005906&cycle=2008 |date=2008-02-13 }} at OpenSecrets.org (from the [[Center for Responsive Politics]]) * [http://www.pbs.org/now/shows/350/ NOW on PBS "Ron Paul and Internet Politics"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110528020111/http://www.pbs.org/now/shows/350/ |date=2011-05-28 }}. Also, a [http://www.pbs.org/now/shows/435/Ron-Paul.html September 2008 NOW on PBS interview with Ron Paul] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110528020116/http://www.pbs.org/now/shows/435/Ron-Paul.html |date=2011-05-28 }} * [http://www.pbs.org/newshour/vote2008/primaries/candidates/paul.html PBS NewsHour with Jim Lehrer&nbsp;— Vote 2008: Ron Paul] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101027052120/http://www.pbs.org/newshour/vote2008/primaries/candidates/paul.html |date=2010-10-27 }} * {{dmoz|Regional/North_America/United_States/Government/Elections/President/2008/Candidates/Paul,_Ron}} ;Kongres * [http://www.ronpaulforcongress.com/ 2008 Congressional campaign website] * [http://www.house.gov/paul/ U.S. House of Representatives Office of Ron Paul] {{CongLinks|surge=730|congbio=P000583|opensecrets=N00005906|votesmart=BC031929|ontheissuespath=TX/Ron_Paul.htm}} {{S-start}} {{S-par|us-hs}} {{USRepSuccessionBox|state=Texas|district=22|before=[[Robert R. Casey]]|after=[[Robert Gammage]]|years= 3. april 1976 – 3. januar 1977}} {{USRepSuccessionBox|state=Texas|district=22|before=[[Robert Gammage]]|after=[[Tom DeLay]]|years= 3. januar 1979 – 3. januar 1985}} {{USRepSuccessionBox|state=Texas|district=14|before=[[Greg Laughlin]]|start= 3. januar 1997}} {{S-ppo}} {{Succession box|before=[[David Bergland]]|title=[[LPUSA|Libertarijanski]] [[predsjednik SAD|predsjednički]] [[Popis predsjedničkih kandidatura Libertarijanske stranke|kandidat]]|years=[[Predsjednički izbori u SAD 1988|1988]]|after=[[Andre Marrou]]}} {{S-prec|usa}} {{S-bef|before=[[David Price (američki političar)|David Price]]}} {{S-ttl|title=''[[Popis trenutnih članova Predstavničkog doma SAD po senioritetu|Kongresnici po senioritetu]]''|years=65.}} {{S-aft|after=[[Neil Abercrombie]]}} {{End}} <!-- Kategorije --> {{Lifetime|1935||Paul, Ron}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Libertarijanci]] [[Kategorija:Američki liječnici]] <!-- Interwikis --> rxgrhj44xa2uxt8dp51sala0li7nm4k 0 92088 42652434 42550202 2026-07-09T19:58:59Z EUPBR 288740 /* Građanski rat sa bratom Dragutinom (1301—1312) */ 42652434 wikitext text/x-wiki {{Vladar | ime = Stefan Uroš II Milutin | slika = Ljevis31.jpg | opis_slike = Freska kralja Milutina iz [[Crkva Bogorodica Ljeviška|Bogorodice Ljeviške]] | puno_ime = Stefan Uroš II Milutin Nemanjić | datum_rođenja = oko [[1253]]. | mesto_rođenja = nepoznato | država_rođenja = | datum_smrti = [[29. oktobar]] [[1321]]. | mesto_smrti = [[Nerodimlje]] kod [[Uroševac|Uroševca]] | država_smrti = [[Kraljevina Srbija u srednjem veku|Kraljevina Srbija]] | sahranjen = [[Manastir Banjska]]<br />([[Crkva Svete Nedelje u Sofiji|Crkva Svete Nedelje]]<br />u [[Sofija|Sofiji]] {{zastava|Bugarska}}) | funkcija = Kralj Srbije | vladavina = [[1282]] — [[1321]] | datum_krunisanja = | prethodnik = [[Stefan Dragutin]] | naslednik = [[Konstantin Nemanjić|Konstantin]]/[[Stefan Uroš III]] | dinastija = {{NEMANjIĆI}} | otac = [[Stefan Uroš I]] | majka = [[Jelena Anžuvinska|Jelena]] | supružnik = Jana<br />[[Simonida Nemanjić|Simonida]] | deca = [[Stefan Uroš III]]<br />[[Konstantin Nemanjić|Konstantin]]<br />[[Carica Zorica|Carica (''Zorica'')]]<br />[[Ana Neda|Ana (''Neda'')]] }} '''Stefan Uroš II Milutin Nemanjić''' (rođen oko [[1253]]<ref name="Gen" /><ref name="Fajf" />, umro u [[Nerodimlje|Nerodimlju]] [[29. 10.|29.10.]][[1321]]<ref name="Srpske dinastije" />) je bio [[kraljevina Srbija u srednjem veku#.D0.9A.D1.80.D0.B0.D1.99.D0.B5.D0.B2.D0.B8 .D0.A1.D1.80.D0.B1.D0.B8.D1.98.D0.B5 .281217-1346.29|kralj Srbije]] ([[1282]]–[[1321]]) i jedan od najmoćnijih<ref name="Joca" /> i najsurovijih<ref name="Tomanić"/> [[spisak srpskih vladara|srpskih vladara]] u [[srednji vijek|srednjem veku]]. Bio je mlađi [[sin]] kralja [[Uroš I Nemanjić|Uroša I]], mlađi [[brat]] kralja [[Dragutin Nemanjić|Dragutina]], "sremskog kralja", i otac kralja [[Stefan Dečanski|Stefana ''Dečanskog'']]. Tokom njegove četrdesetogodišnje vladavine, [[Raška (država)|Raška]] je otpočela intenzivno širenje ka jugu na račun [[Bizantsko carstvo|Vizantije]], čime je srpskoj državi priključen severni deo [[albanija|današnje Albanije]] i veći deo današnje [[Republika Makedonija|Makedonije]]. Pored toga, vodio je uspešne ratove sa [[Bugari]]ma, od kojih je trajno osvojio [[Braničevo (oblast)|Braničevo]] sa [[Kučevo]]m i [[Tatari]]ma. Posle Dragutinove smrti [[1316|1316. godine]] došao je u sukob sa [[spisak vladara Mađarske|kraljem Mađarske]] [[Karlo I. Robert|Karlom Robertom]] ([[1310]]–[[1342]]) zbog zauzimanja poseda svog brata i tada je izgubio [[Mačva|Mačvu]] i [[Beograd]] ([[1319]]). On je prvi kralj Srbije koji postaje ozbiljan politički faktor u regionu, koji sklapa ofanzivne saveze, ali i biva meta jakih saveza okolnih država<ref name="SSV" />. Ženidbama je uspeo da obezbedi osvajanja iz ratova sa Vizantijom i Bugarima, dok je sukob sa Tatarima okončao slanjem svog sina-naslednika Stefana kao [[talac|taoca]]. Milutin je bio veoma surov vladar, a nakon neuspele pobune njegovog sina [[Stefan Dečanski|Stefana Dečanskog]], naredio je da ga oslepe.<ref name="Tomanić"/> Na unutrašnjem planu je izvršio promenu sa [[raška|raškog]] skromnog dvora, ceremonija i titula na vizantijsko uređenje<ref name="Ostrogorski">[[Georgije Ostrogorski]], ''„Istorija Vizantije“'' [[Beograd]] [[1959]].</ref> sa raskošnim dvorom<ref name="SSV">[[Stanoje Stanojević]], ''„Svi srpski vladari“'' (reprint izdanja iz [[1927]]), [[Beograd]] [[1989]]. {{ISBN|86-81299-04-2}}</ref>. Ženio se čak pet puta, poslednji put petogodišnjom [[Simonida Nemanjić|Simonidom]] [[1299|1299. godine]]. Iz tih brakova je imao dva sina [[Stefan Dečanski|Stefana]] i [[Konstantin Nemanjić|Konstantina]] i dve ćerke [[Ana Neda|Anu (''Nedu'')]] i [[Carica (Zorica)|Caricu (''Zoricu'')]]<ref name="Srpske dinastije">[[Andrija Veselinović]], [[Radoš Ljušić]] ''„Srpske dinastije“'' [[Novi Sad]] [[2001]]. {{ISBN|86-83639-01-0}}</ref>. Paralelno sa jačanjem njegove države jačala je i [[Srpska pravoslavna crkva|Srpska crkva]]. Podigao je i obnovio veći broj manastira i crkava među kojima se izdvajaju [[Crkva Bogorodica Ljeviška|Bogorodica Ljeviška]], [[Manastir Gračanica|Gračanica]], [[Kraljeva crkva u Studenici]] i njegova zadužbina [[Manastir Banjska|Banjska]]. Zajedno sa velikim [[Feud|feudalnim posedima]], crkvi je poklanjao i ljude ([[Sebri|zemljoradnike i robove]]), koji su postajali „crkveni ljudi”.<ref name="rastko.rs">{{Cite web |title=Andra Nikolić, EKONOMSKO STANjE SRBIJE U XIV VEKU |url=http://www.rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 |access-date=2014-05-06 |archive-date=2014-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140411141054/http://rastko.rs/cms/files/books/528382f9cfa46 }}</ref> Zbog svojih zasluga za crkvu je [[Kanonizacija|kanonizovan]] dve i po godine nakon smrti i proglašen ''Svetim kraljem''<ref name="Srpske dinastije" />, a njegovo [[hagiografija|žitije]] je napisao njegov saradnik i kasniji [[spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|arhiepiskop srpski]] [[Danilo II (arhiepiskop srpski)|Danilo II]] ([[1324]]–[[1337]])<ref name="Srpske dinastije" />. Posle njegove smrti je došlo do [[Građanski rat|građanskog rata]]<ref name="SSV" />. == Poreklo i porodica == Milutin je bio sin kralja [[Uroš I Nemanjić|Uroša I Nemanjića]] i njegove supruge [[Jelena Anžuvinska|Jelene Anžuvinske]], koja je bila dalja rođaka [[spisak francuskih vladara|francuskog kralja]] [[Luj IX od Francuske|Luja IX]] ([[1226]]–[[1270]]) i [[Napuljska kraljevina|napuljskog kralja]] [[Karlo I Anžuvinski|Karla I]] ([[1266]]–[[1285]]) iz [[Anžuvinci|Dinastije Anžujaca]]<ref name="Srpske dinastije" />. Pored njega, oni su imali barem još troje<ref name="Gen">[http://genealogy.euweb.cz/balkan/balkan5.html Genealogy.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080620014920/http://genealogy.euweb.cz/balkan/balkan5.html |date=2008-06-20 }}, sajt koji sadrži porodična stabla kraljevskih i plemićkih porodica</ref> ili četvoro<ref name="Fajf" />) dece. Milutin se ženio pet puta i uglavnom su u pitanju bili politički brakovi. Svoju prvu suprugu, tesalsku princezu, nezadovoljni Milutin jednostavno je vratio kući. Za drugu ženu uzeo je sestru svoje snahe, [[Dragutin Nemanjić|Dragutinove]] žene, koju je zaveo kao [[monaštvo|kaluđericu]]. Kćeri koju je sa njom dobio dao je ime Carica. Oteravši ubrzo i nju, oženio se po treći put, ovog puta sa princezom Anom, kćerkom bugarskog cara. U braku sa njom rodio se [[Stefan Dečanski]]. Vizantijci su pokušali da ga naprave saveznikom, te mu vizantijski car nudio svoju petogodišnju (!) kćer Simonidu, objašnjavajući "da je svoju kćer prosto žrtvovao da izradi otadžbini preko potreban mir".<ref name="Tomanić"/> Kralj Milutin, proglasivši prethodni brak sa kraljicom Anom nevažećim, a samim tim i Stefana Dečanskog nezakonitim sinom, ženi petogodišnju vizantijsku princezu.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]</ref> {| border="1" align="center" style="width:98%;" class="prettytable" |----- |colspan="4" align="center" bgcolor="#E49B0F" | '''Milutinova braća i sestre''' |----- |rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Ime''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Živeo''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Titula''' || colspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Vladao/Udata za''' |----- | [[Dragutin Nemanjić|Dragutin]] || [[1251]]–[[1316]] || [[kralj (titula)|kralj]] || Srbijom ([[1276]]–[[1282]]) i [[Srem]]om sa [[Mačva|Mačvom]] i [[Beograd]]om ([[1282]]–[[1316]]) |----- | Stefan || (?–?) || || |----- | Brnča || (?–?) || || župana Đorđa |----- |colspan="4" align="center" bgcolor="#E49B0F" | '''Milutinovi brakovi i supruge''' |----- |rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Ime''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Živela''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Trajanje braka''' || colspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Poreklo''' |----- | Jelena || (?–?) || [[1273]]/[[1276]]–[[1282]]. || Ćerka nepoznatog srpskog vlastelina |----- | ? || (?–?) || ([[1282]]–[[1283]]) || Ćerka [[Jovan I Anđeo|Jovana I Anđela]] ([[1271]]–[[1296]]), vladara [[Tesalija|Tesalije]] |----- | [[Jelisaveta Arpad|Jelisaveta]] || (oko [[1256]]–[[1313]]/[[1326]]) || ([[1283]]–[[1284]]) || Ćerka [[Ištvan V Arpad|Ištvana V]] ([[1270]]–[[1272]]) i sestra [[Vladislav IV Arpad|Vladislava IV Arpada (''Kumanca'')]] ([[1272]]–[[1290]]), kraljeva Mađarske |----- | [[Ana Terter|Ana]] || (?–?) || ([[1284]]–[[1299]]) || Ćerka [[Georgije I Terter|Georgija I Tertera]] ([[1280]]–[[1292]]), bugarskog cara |----- | [[Simonida Nemanjić|Simonida]] || ([[1292]]/[[1293]]–posle [[1336]]) || ([[1299]]–[[1321]]) || Ćerka [[Andronik II Paleolog|Andronika II Paleologa]] ([[1282]]–[[1328]]), vizantijskog cara |----- |colspan="4" align="center" bgcolor="#E49B0F" | '''Milutinovi sinovi i ćerke''' |----- |rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Ime''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Živeo''' || rowspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Titula''' || colspan="1" align="center" bgcolor="#efdead" | '''Vladao/Udavana''' |----- | [[Stefan Dečanski|Stefan]] || (oko [[1276]].<ref name="Gen" /><ref name="Srpske dinastije" /><ref name="Stanoje" />/posle [[1284]] <ref name="Fajf" /><ref name="DoVla" />–[[1331]]) || kralj || Srbijom ([[1322]]–[[1331]]) |----- | [[Konstantin Nemanjić|Konstantin]] || ([[1282]]/[[1283]]–oko [[1323]]) || kralj || Srbijom (''[[de jure]]'') ([[1321]]–[[1322]]) |----- | [[Carica Zorica|Carica (''Zorica'')]] || ([[1283]]/[[1284]]–?) || || dva puta |----- | [[Ana Neda|Ana (''Neda'')]] || (posle [[1284]]–posle [[1346]]) || carica || za [[vidin]]skog kneza i bugarskog cara [[Mihajlo III Šišman|Mihajla III Šišmana]] (knez oko [[1313]]–[[1323]], car [[1323]]–[[1330]]) |} == Život pre dolaska na vlast (1253—1282) == [[Datoteka:Mladi milutin Sopocani.jpg|thumb|thumb|Mladi kraljević Milutin, freska iz [[Manastir Sopoćani|manastira Sopoćani]]]] Milutin je na istorijsku scenu stupio je [[1267|1267. godine]], kada je njegov otac počeo da pravi planove o naslanjanju na Vizantiju i odbacivanju [[vazal]]nih odnosa prema [[Mađari]]ma. On je tada započeo pregovore sa vizantijskim carem [[Mihajlo VIII Paleolog|Mihajlom VIII]] o ženidbi njegove ćerke Ane za Milutina i o njegovom imenovanju za naslednika, umesto starijeg sina i mađarskog [[zet]]a Dragutina. Pregovori su otpočeli i na čelu vizantijske delegacije se nalazio [[Jovan Vek|Jovan]] ([[vaseljenska patrijaršija|vaseljenski patrijarh]] [[1275]]–[[1282]]), ali je već u samom startu došlo do razmimoilaženja u stavovima dve strane, koja je oličena u [[Georgije Pahimer|Pahimerovom]] zgroženom opisu srpskog dvora i Dragutinove supruge, mađarske princeze [[Katarina Arpad|Katarine]] koja je sedela u staroj haljini i [[Predenje|prela]]. Međutim interes obe strane bio je jači od međusobnih razlika, tako da se nastavilo sa pregovorima. Oni su se na kraju okončali neuspešno, pogotovo posle Uroševog poraza i zarobljavanja od strane Mađara u [[Mačva|Mačvi]] [[1268|1268. godine]]. On je tom prilikom, da bi bio oslobođen, morao da Dragutina uzdigne na rang ''mladog kralja'' tj. prestolonaslednika i dodeli mu oblast na upravljanje<ref name="DoVla">[[Vladimir Ćorović]], ''„Istorija srpskog naroda“'' (rukopis iz [[1941]]) [[Beograd]] [[1989]]. {{ISBN|86-13-00389-8}} ([http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html poglavlje o Milutinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102024936/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html |date=2013-11-02 }})</ref>. Posle ovog poraza [[Srbi]] prilaze širokom latinskom savezu protiv Vizantije, a samog Uroša sa vlasti [[1276|1276. godine]] zbacuje Dragutin, pobedivši ga, uz pomoć mađarskih snaga, kod [[Gacko]]g, posle čega se Uroš zamonašio, a [[Dragutin Nemanjić|Dragutin]] je postao novi kralj. Sam proces je posredno podržala kraljica Jelena koja je posle toga dobila na upravu [[Zeta (država)|Zetu]], [[Trebinje]], gornji [[Ibar]] i [[Plav]], a pretpostavlja se da se slično poneo i sam Milutin i da je tom prilikom dobio određene oblasti na samostalnu upravu<ref name="Srpske dinastije" />, dok je jedini koji je posle okončanja borbi ustao protiv ove odluke bio srpski arhiepiskop i Urošev prijatelj [[Joanikije I|Joanikije]] ([[1272]]–[[1276]])<ref name="Fajf">Željko Fajfrić, ''„[http://www.rastko.org.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html Sveta loza Stefana Nemanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090305100849/http://www.rastko.org.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |date=2009-03-05 }}“'', [[Šid]] [[1998]].</ref>, koji se demonstrativno povukao sa svog položaja i poslednje godine proveo sa bivšim kraljem koji je umro [[1. 5.|01.05.]][[1277|1277. godine]] kao monah ''Simon''. == Sabor u Deževi i osvajanja (1282—1292) == [[Datoteka:StefanDragutin.jpg|thumb|thumb|[[Dragutin Nemanjić|Stefan Dragutin]], freska iz [[crkva svetog Ahilija u Arilju|crkve svetog Ahilija]] u [[Arilje|Arilju]]]] Naslanjanje na Mađare, neaktivnost prema [[Drugo bugarsko carstvo|Bugarskoj]] u kojoj je besneo [[građanski rat]], poraz od Vizantije i njen prodor do [[Lipljan]]a stvorili su nezadovoljstvo među srpskom [[Vlastela|vlastelom]] prema kralju Dragutinu. Njegovu vladavinu je dodatno opterećivala pobuna i zbacivanje oca koja je smatrana nemoralnom, a presudna kap, koja je iskorišćena kao povod za sazivanje [[sabor]]a, bio je Dragutinov pad sa konja pri lovu kod [[Jeleč]]a početkom [[1282|1282. godine]] i teža povreda [[Noga|noge]], koja ga je učinila gotovo nepokretnim na duže vreme. Sabor srpske vlastele je sazvan u [[Deževa|Deževi]] i na njemu je Dragutin predao vlast svom mlađem bratu Milutinu, dok je za sebe zadržao oblasti [[sever]]no od [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] sa [[Župa Dabar|Dabrom]], [[Tvrđava Rudnik|Rudnikom]] i oblastima oko današnjih [[Arilje|Arilja]] i [[Priboj]]a<ref name="Srpske dinastije" />. Sami izvori o saboru su vrlo nejasni ne zna se šta je tačno dovelo do njega odnosno da li je vlastela primorala Dragutina na ovaj čin ili je on shvatio šta se sprema i samoinicijativno predao vlast. Takođe se ne zna sa sigurnošću ko je trebalo da nasledi Milutina, ali se smatra da je jedna od saborskih odluka bila i da Milutina nasleđuju Dragutinovi, a ne njegovi [[sin]]ovi<ref name="Srpske dinastije" />. Milutin je nasledio i bratovljevo učešće u velikom savezu koji je formirao kralj obeju Sicilija [[Karlo I Anžuvinski|Karlo I]] sa ciljem rušenja vizantijskog cara Mihajla VIII i obnove [[Latinsko Carstvo|Latinskog carstva]] koje je Mihajlo srušio [[1261|1261. godine]]. Savez, koji je nastajao još [[1267|1267. godine]] kada je Mihajlo pokušao da u Urošu I pronađe saveznika, dostigao je vrhunac početkom osme [[decenija|decenije]] [[13. vijek|XIII veka]] kada je, posle smrti [[Papa|pape]] [[Papa Nikola III|Nikole III]] ([[1277]]–[[1280]]) koji je podržavao Mihajla VIII i [[Lionska unija|Lionsku uniju]], novi papa postao Karlov čovek [[Papa Martin IV|Martin IV]] ([[1281]]–[[1285]]). Oko Karla I u njemu su se, pored Dragutina odnosno Milutina, našli<ref name="Ostrogorski" />: * [[Filip Kurtene]], sin latinskog cara [[Balduin II|Balduina II]] (vladao [[1228]]–[[1261]]) i titularni latinski car * [[Mletačka Republika|Mletačka republika]], koja je do [[1279]]. godine bila na Mihajlovoj strani (tj. imala sa njim zaključeno primirje) * [[Jovan I Anđeo]], vanbračni sin [[epirska Despotovina|epirskog despota]] [[Mihajlo II Anđeo|Mihajla II]] ([[1237]]–[[1271]]) i vladar [[Tesalija|Tesalije]] * [[Georgije I Terter]], bugarski car koji je srušio provizantijskog [[Jovan Asen II|Jovana Asena II (''III'')]] ([[1279]]–[[1280]]) dok je sam papa Martin dao savezu svojevrstan blagoslov, proklevši Mihajla VIII koji je prihvatio uniju kao [[raskol|šizmatika]] i zabranivši [[Katoličanstvo|katoličkim]] vladarima da sarađuju sa njim. Plan je bio da Milutin i Jovan udare na [[Makedonija (region)|Makedoniju]], a da Karlo, Filip i Mlečani udare na sam [[Istanbul|Carigrad]]. === Osvajanja po Vizantiji === U sklopu ovog saveza je ratna dejstva [[1281|1281. godine]] otpočeo Dragutin, ali su ona, posle početnih uspeha, okončana jakom vizantijskom kontraofanzivom. Iste godine kada je preuzeo vlast Milutin u saradnji sa nekadašnjim vizantijskim vlastelinom [[Kotanica|Kotanicom]] prodire na [[jug]] i zauzima oba (''Gornji'' i ''Donji'') [[Polog]]a (oblast oko [[Tetovo|Tetova]]), [[Skoplje]], [[Ovče pole]], [[Zletovo]] i [[Pijanec]] (''Pijanac''<ref name="Dača" />, gornji sliv [[Bregalnica|Bregalnice]] oko današnjeg [[Delčevo|Delčeva]]). Paralelno sa njegovim napadima sa juga je na [[Bizantsko Carstvo|Vizantiju]] udario Jovan I Anđel koji je takođe imao početnih uspeha. Međutim, ključni faktor ove koalicije bili su Napuljski [[Anžuvinci]] i dok su Milutin i Jovan napredovali na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]], na [[Italija|Apeninskom]] je uz [[Logistika|logističku]] i [[Finansije|finansijsku]] pomoć Vizantije došlo [[31. 3.|31. 03.]] [[1282|1282. godine]] do velike narodne pobune poznate kao ''[[Sicilijanska večernja|Sicilijansko večernje]]'', koja je dovela do proterivanja Anžuvinaca sa [[Sicilija|Sicilije]] i dolaska snaga [[Pere III od Aragona|Petra III Aragonskog]] ([[1276]]–[[1285]]) na nju, primoravši Karla I da svoje snage spremljene za udar na Vizantiju, okrene sukobu sa [[Kraljevina Aragon|kraljevinom Aragon]] i odbranu preostalih poseda. Ovim potezom je Mihajlo VIII uspeo da uništi anžuvinsku Kraljevinu obeju Sicilija i trajno je onesposobi za dejstvo na Balkanu. Sa druge strane [[Jadransko more|Jadrana]], osvajanja su približila Milutina i Jovana i oni su iste godine učvrstili svoj savez udajom Jovanove ćerke nepoznatog imena za Milutina, koji je po stupanju na presto oterao svoju prvu suprugu ''Jelenu''. [[Datoteka:Victory of King Milutin over the Tatars, Anastas Jovanović (1853).jpg|thumb|left|thumb|''„Milutinova pobeda nad Tatarima“'', [[litografija]] [[Anastas Jovanović|Anastasa Jovanovića]] ([[1817]]—[[1899]]) iz [[1852]].]] Posle sloma Karlovog saveza, Mihajlo VIII se okrenuo sređivanju prilika na Balkanskom poluostrvu podigavši veliku [[najamnik|najamničku]] vojsku kojom je planirao da suzbije Milutina i Jovana. Međutim na početku tog pohoda [[11. 12.]] [[1282|1282. godine]] nedaleko od [[Rodost]]a (''Ilaigita''<ref name="Dača" />, turski naziv je ''Tekirdag'') Mihajlo umire, a komandu nad vojskom preuzima njegov sin i naslednik [[Andronik II Paleolog|Andronik II]]<ref name="Stanoje">[[Stanoje Stanojević]], ''„Istorija srpskoga naroda“'' (treće izdanje, reprint izdanja iz [[1926]]) [[Beograd]] [[1989]]. {{ISBN|86-83639-01-0}}</ref>. On je bez obzira na očevu smrt nastavio pohod, ali ga nije sam poveo, već je na Srbiju poslao najamljene [[Tatari|Tatare]] u pljačkaški, a ne u osvajački pohod<ref name="Srpske dinastije" />. Bez obzira na to, Tatari su predstavljali ozbiljanu vojnu snagu i Milutin se povukao pred njima, a njihovi pljačkaški odredi su prodrli do Lipljana i [[Prizren]]a. Njihovo napredovanje je zaustavio nabujali [[Beli Drim]] u kome se deo vojske predvođen ''Črnoglavom'' podavio pokušavajući da ga prepliva na [[konji]]ma, dok je sam vođa uspeo da ga pređe, ali je ubijen u sukobu sa srpskim odredima, a njegova glava je nataknuta na [[kolac]] i poslata Milutinu<ref name="Dača" />. Posle toga su se drugi pljačkaški odredi povukli nazad u Vizantiju<ref name="DoVla" />. Nakon njihovog povlačenja, Milutinu se u borbi pridružuje i Dragutin sa svojim snagama i oni zajednički započinju novi prodor duboko u Vizantiju [[1283|1283. godine]], dočekavši [[Božić]] kod ''Nasuda''<ref name="Dača" /> (''Nausa''<ref name="Žkas">[[Danilo II (arhiepiskop srpski)|Danilo II]], ''„Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih; Službe“'' (priredili [[Gordon Mak Danijel]] i [[Damnjan Petrović]]) [[Beograd]] [[1988]]. {{ISBN|86-07-00320-8}}</ref>). Njihove snage prodiru u [[Reka Struma|strumsku]] i [[Ser (grad)|sersku]] oblast, kod [[Hristopolj]]a izbijaju na [[Egejsko more]] i [[Sveta Gora|Svetu goru]], ali te oblasti ne zauzimaju trajno, već se posle prodora povlače na zimovanje u centralnoj [[Makedonija (region)|Makedoniji]]. Dragutin se posle toga vraća u svoju oblast, a Milutin naredne godine samostalno nastavlja ofanzivu. On tokom [[1284|1284. godine]] zauzima [[Debar]], [[Kičevo]] i [[Poreč (Makedonija)|Poreč (e)]]<ref name="Srpske dinastije" />, čime je ovladao [[zapad]]nom Makedonijom i [[sever]]om [[albanija|današnje Albanije]] i pomerio granice [[Kraljevina Srbija|kraljevine Srbije]] na [[jug]] pred vizantijska [[fortifikacija|utvrđenja]] [[Strumica|Strumicu]], [[Prilep]], [[Ohrid]] i [[Kroja|Kroju]]<ref name="DoVla" />. Tokom ove akcije, Milutin nije samo upao u Vizantiju, već je prodro i u državu svog bivšeg tasta odnosno Tesaliju. Ovim se završavaju Milutinova trajna širenja ka [[jug]]u, svi prodori u Vizantiju koje on bude napravio posle [[1284|1284. godine]] postići će samo priznavanje osvajanja načinjenih tokom prve tri godine njegove vladavine. Tokom ove tri godine osvajačkih ratova, Milutin je uspeo da promeni tri supruge. Prvo je [[1282]]. godine po preuzimanju vlasti, svoju prvu suprugu ''Jelenu'', koja je najverovatnije bila ćerka nekog srpskog velmože, zamenio ćerkom svog saveznika Jovana Anđela. Sa njom je dobio sina [[Konstantin Nemanjić|Konstantina]]<ref name="DoVla" />, ali ju je već [[1283|1283. godine]] vratio ocu i oženio se rođenom sestrom mađarskog kralja [[Vladislav IV Arpad|Vladislava IV ''Kumanca'']] i Dragutinove supruge [[Katarina Arpad|Katarine]] [[Jelisaveta Arpad|Jelisavetom]], koja je u to doba bila [[monaštvo|monahinja]]. U braku sa njom dobio je ćerku Zoricu<ref name="DoVla" />, ali se taj brak okončao već [[1284|1284. godine]], kada se Milutin oženio ćerkom bugarskog cara Georgija Tertera [[Ana Terter|Anom]], sa kojom je ostao u braku do [[1299|1299. godine]] i sa kojom je dobio sina [[Stefan Dečanski|Stefana]]<ref name="Fajf" /><ref name="DoVla" /> (drugi autori navode da je Stefan bio stariji od Konstantina tj. da je rođen u prvom Milutinovom braku sa Jelenom<ref name="Gen" /><ref name="Srpske dinastije" /><ref name="Stanoje" />) i ćerku [[Ana Neda|Anu (''Nedu'')]]. === Borbe sa Bugarima i Tatarima === U to vreme je hrvatsko-ugarski kralj Vladislav IV predao Dragutinu na upravu [[Mačva|Mačvu]] sa [[Beograd]]om i oblasti [[Župa Soli|Soli]] i [[Usora (oblast)|Usoru]] na tlu današnjih [[sever]]nih delova [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i on je u njima samostalno vladao nazivajući se ''sremskim kraljem''. Istovremeno se kriza koju su Tatari stvorili u Bugarskoj povećavala, a jedan od njenih pokazatelja bilo je i praktično osamostaljivanje pojedinih velikaša. Tako su Drman i Kudelin [[Braničevska oblast|Braničevsku oblast]] pretvorili u svojevrsno razbojničko leglo iz koga su uznemiravali susedne oblasti kojima su vladali Dragutin i kralj Mađarske Vladislav. Mađari su pokušali [[1285|1285. godine]] da ih suzbiju, ali su u pretrpeli poraz u [[Gornjačka klisura|Gornjačkoj klisuri]] u pokušaju da se probiju do [[Ždrelo (mlavsko)|Ždrela]] (13[[kilometar|km]] [[Jugoistok|jugoistočno]] od [[Petrovac na Mlavi|Petrovca]] <ref name="Tvrđave">[[Aleksandar Deroko]], ''„Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji“'', [[Beograd]] [[1950]].</ref>), u kome su se njih dvojica utvrdili. Posle njih je i Dragutin pokušao da ih suzbije, ali je i on teško poražen. O težini poraza svedoče i navodi da su bugarski velikaši posle toga krenuli u osvajačku kontraofanzivu. Njihov prodor primorao je Dragutina da pozove svog brata u pomoć i oni su se sastali u [[Mačkovac (Kruševac)|Mačkovcu]] na [[Zapadna Morava|Moravi]] dogovorivši se o zajedničkoj akciji. Njihove združene snage slomile su otpor Drmana i Kudelina, zauzele Ždrelo, a potom i celu Braničevsku oblast sa [[braničevo (tvrđava)|istoimenim gradom]] i [[Kučevo]]m koja je ušla u sastav Dragutinove države<ref name="Fajf" /><ref name="DoVla" />. [[Datoteka:Baba Vida Klearchos 1.jpg|thumb|thumb|Vidinski Grad]] Najverovatnije je zauzimanje Braničeva pokrenulo [[vidin]]skog [[knez]]a [[Knez Šišman|Šišmana]], koji je poput Drmana i Kudelina bio tatarski [[vazal]], da na čelu tatarskih pljačkaških odreda prodre u kraljevinu Srbiju. Oni su prodrli duboko, čak do [[Peć (grad)|Peći]] odnosno [[Hvosno|Hvosna]] i jedan od ciljeva im je bila i pljačkanje [[manastir Pećka patrijaršija|manastira svetih Apostola kod Peći (''Pećka Patrijaršija'')]], ali ih je u tome omela jača srspka vojska koja se iznenada pojavila sa [[jug]]a i suzbila ih<ref name="DoVla" />, mada Danilo Pećki u svom žitiju navodi da je Šišmanove snage odbilo [[Bog|Božije]] ''znamenje straha''<ref name="Dača" />. Samo datovanje ovog Šišmanovog pohoda, kao i njegovi motivi nisu poznati, ali se smatra da je do njega došlo posle [[1291|1291. godine]] kao reakcija na zauzeće Braničeva. Srpske snage se nisu zaustavile na zaustavljanju prodora, već su se pokrenule u kontraofanzivu i proterale Šišmanove snage do samog Vidina koji je tom prilikom zauzet, a sam Šišman se spasao prešavši u [[Čamac|čamcu]] [[Dunav]]. Milutin je prvobitno planirao da poruši [[Tvrđava Baba Vida|Vidinski Grad]]<ref name="Dača">[[danilo II (arhiepiskop srpski)|Danilo II]], ''„Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih“''</ref>, ali je ipak prihvatio pregovore koje mu je ponudio sam Šišman rečima: {{izdvojeni citat|Gospodine moj, slavni kralju, odvrati jarost gneva tvoga od mene, jer što sam učinio, prema mojim delima ovo sve dođe na mene. No neću nastaviti ka ovom da imam takvu zlu misao u srcu mome. Primi me kao jednoga od vazljubljenih tvojih, sa kletvom izrekavši, da do izdisanja moga neću više pogrešiti tvojoj volji|Danilo II, ''„Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih“''}} Njih dvojica su sklopili mir po kome je Šišmanu vraćen Vidin i njegova oblast koju je osvojio Milutin, a on se zauzvrat oženio ćerkom srpskog velikog [[župan]]a ''Dragoša'' i postao Milutinov vazal<ref name="DoVla" />. [[Datoteka:Milutin_Arilje.jpg|thumb|left|thumb|Kralj Milutin, freska iz [[crkva svetog Ahilija u Arilju|crkve svetog Ahilija]] u [[Arilje|Arilju]] (oko [[1296]]. godine)]] Proterivanje Drmana i Kudelina, koji su pred [[Srbi]]ma pobegli svom ''[[de jure]]'' suverenu tatarskom [[kan (titula)|kanu]] [[Nogaj]]u (?–[[1299]]), kao i Šišmanovo priznavanje srpske vrhovne vlasti umesto tatarske, pokrenuli su Nogaja da se okrene zbivanjima na Balkanskom poluostrvu i utvrdi svoje pozicije na njemu. On je zbog toga pokrenuo veliku vojsku ka Srbiji sa ciljem da se razračuna sa Milutinom i njegovom ofanzivom. Kralj Srbije je bio svestan Nogajeve vojne nadmoći, zbog čega mu je u susret umesto vojske, poslao poslanike da pregovaraju o sklapanju mira. Nogaj je njegove poslanike primio i saglasio se sa njima o sklapanju mira kojim je priznato uz Milutinovo obećanje da su njegove akcije protiv bugarskih velikaša bile [[Defanziva|defanzivnog]] karaktera i da on ne planira da se proširuje na istok na račun drugih Nogajevih bugarskih vazala. Sam kan je sa svoje strane tražio od Milutina [[Talac|taoce]] koji će garant da će se Milutin pridržavati ugovorenih obaveza, što je kralj Srbije ispunio poslavši kanu svog sina [[Stefan Dečanski|Stefana]] i decu svojih viđenijih [[velikaš]]a, tako da je [[1292|1292. godine]] između njih zaključen mirovni ugovor koji su ispoštovali obojica<ref name="DoVla" />. Nogajevi motivi za sklapanje ovako povoljnog mira sa Srbijom u poziciji jasne vojne nadmoći nisu poznati, ali je najverovatnije da on sam nije bio preterano zainteresovan za [[Balkan|Balkansko poluostrvo]] i širenje na njemu. == Novi napadi na Vizantiju i sklapanje mira (1292—1301) == U doba srpskih sukoba sa Bugarima i Tatarima, na južnim delovima zapadnog Balkana došlo je do napredovanja vizantijskih snaga i potiskivanja preostalih državica na prostoru [[grčka|današnje Grčke]]. Anžuvinci su nastavljali svoju ofanzivnu politiku ka Vizantiji preko [[Filip I Tarentski|Filipa I Tarentskog]] ([[1294]]– [[1332]]) sina [[Karlo II Napuljski|Karla II Napuljskog]] ([[1285]]– [[1309]]) koji je od [[1294|1294. godine]] bio nosilac prava latinskih careva i [[Karlo Valoa|Karla Valoe]], brata [[spisak francuskih vladara|francuskog kralja]] [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV ''Lepog'']] ([[1285]]– [[1314]]). Filip je polažući prava na prostor nekadašnjeg Latinskog carstva i njegovih vazala preuzeo preostale Anžuvinske posede na Balkanskom poluostrvu i ženidbom sa ćerkom [[epirska Despotovina|epirskog despota]] [[Nićifor I Anđel|Nićifora I]] ([[1271]]– [[1296]]) ojačao svoj položaj zadobivši i gradove u [[Etolija|Etoliji]]. Istovremeno je između vladara [[Tesalija|Tesalije]] i [[Epir]]a vladala zategnutost koju su iskoristili [[Bizantsko Carstvo|Vizantinci]] i [[1290|1290. godine]]<ref name="Ostrogorski" /> ili oko [[1295|1295. godine]]<ref name="DoVla" /> zauzeli [[Drač]], čime su ponovo izbili na [[Jadransko more]] oduzevši Anžujcima značajnu bazu za operacije na Balkanskom poluostrvu. Povezivanje Epirske despotovine sa Filipom pokrenulo je [[1295|1295. godine]] otvoreni rat sa Tesalijom u kome je despotovina suzbijena i bila primorana da zatraži vizantijsku pomoć. Već naredne godine umiru i vladar Epira Nićifor I i Tesalije Jovan I, bivši tast kralja Milutina, a vlast u Epiru preuzima Nićiforova udovica [[Ana Kantakuzin|Ana]] i vizantofilska struja u državi, što dodatno ojačava Vizantijske pozicije u [[zapad]]nim delovima današnje Grčke<ref name="Ostrogorski" />. [[Datoteka:Durres Old city wall 2.JPG|thumb|thumb|Ostaci tvrđave u Draču]] Od početka Milutinove vladavine [[1282|1282. godine]], srpski odredi u manjem ili većem obimu nisu prestajali da upadaju u Vizantiju i uznemiravaju njene pogranične oblasti<ref name="Ostrogorski" />. Iako su akcije većeg obima, odnosno osvajačke prirode posustale nakon [[1284|1284. godine]], Milutin se nije odrekao napredovanja ka [[jug]]u. Nakon smirivanja situacije na [[Istok|istočnim]] granicama [[1292|1292. godine]] i dešavanja koja su potom usledila u Epiru i Tesaliji, srpski kralj pokreće [[1296|1296. godine]] novi pohod na Vizantiju i tokom njega srpska vojska uspeva da zauzme vizantijski Drač<ref name="Ostrogorski" />. Novi prodor Srba i gubitak Drača, dovode [[1297|1297. godine]] do velike ofanzive na Srbiju na čijem se čelu našao iskusni vojskovođa Mihajlo Glavas. Međutim i ovaj pohod nije postigao željeni uspeh, posle čega se pristupilo pregovorima o miru između dve [[Monarhija|monarhije]]. Vizantiji je sa jedne strane bio neophodan mir odnosno savez sa Srbijom da bi mogla da sredi prilike kako na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]], tako i u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] u kojoj su [[turkijski narodi|turski]] [[emirat]]i bili u stalnoj [[Ofanziva|ofanzivi]], tako da je već oko [[1300|1300. godine]], skoro cela Mala Azija osim većilikih, [[fortifikacija|utvrđenih gradova]] ([[İznik|Nikeja]], [[Nikomedija]], [[Bursa|Brusa]], [[Sard]], [[Maloazijska Filadelfija|Filadelfija]], [[Prefektura Magnezija|Magnezija]], [[Herakleja]], [[İzmir|Smirna]], [[Fokeja]],…) bila u njihovim rukama. Milutinu je bio potreban mir da bi mogao da sredi prilike u sopstvenoj državi, tačnije da u svoju korist reši predstojeći sukob sa [[brat]]om [[Dragutin Nemanjić|Dragutinom]] o tome ko će naslediti Milutina, pošto je prema jednoj od odredbi [[Deževa|Deževskog]] ugovora to trebalo da bude Dragutinov sin, dok se Milutin spremao da svoju državu ostavi svom sinu [[Stefan Dečanski|Stefanu]] koji se [[1299|1299. godine]]<ref name="Fajf" /> vratio iz tatarskog zatočeništva<ref name="Ostrogorski" />. === Pregovori sa Vizantijom i ženidba sa Simonidom === [[Datoteka:Serres IM Prodromou Andronicos.jpg|thumb|thumb|Andronik II, freska iz manastira kod [[Ser (grad)|Sera]]]] Zbog toga su [[1297|1297. godine]] otpočeli pregovori o sklapanju mira i savezništva, između Milutina sa jedne i [[Andronik II Paleolog|Andronika II]] sa druge strane, koje bi trebalo da učvrsti brak srpskog kralja sa vizantijskom princezom. Na čelu vizantijskog pregovaračkog tima nalazio se Teodor Metohit koji je od početka pregovora do njihovog okončanja u [[proljeće|proleće]] [[1299|1299. godine]] pet puta dolazio u [[Kraljevina Srbija u srednjem veku|kraljevinu Srbiju]]. Osnovu ugovora činilo je vizantijsko priznanje srpskih osvajanja [[sever]]no od linije [[Kroja]]–[[Ohrid]]–[[Štip]]–[[Prilep]] koja su postignuta do [[1284|1284. godine]] kao [[miraz]]a uz jednu vizantijsku princezu koja bi postala nova Milutinova supruga. Andronik II je prvo ponudio svoju sestru Evdokiju koja je bila udovica [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntskog cara]] [[Jovan II Veliki Komnin|Jovana II]] ([[1280]]–[[1297]]). Međutim ona je odbila da se uda u jednu [[barbari|varvarsku]] zemlju<ref name="DoVla" />, pa je ostala u [[Trabzon|Trapezuntu]] da pazi na svog sina [[Aleksije II Veliki Komnin|Aleksija II]] ([[1297]]–[[1330]]), koji nije bio u dobrim odnosima sa svojim ujakom Andronikom II<ref name="DoVla" />. Njeno odbijanje je dovelo njenog brata u bezizlaznu situaciju jer je nije mogao da ispuni svoj deo već ugovorenog saveza, što je Milutin jasno naglasio da smatra uvredom i da će na nju odgovoriti [[rat]]om. Zbog toga je odlučio da srpskom kralju ponudi svoju petogodišnju ćerku [[Simonida Nemanjić|Simonidu]]. Milutinu je na to pristao, što jasno svedoči o tome da je po sredi bio [[Politika|politički]] brak iz koga je Milutin osim [[Vojska|vojne]] koristi, značajno dobijao i na prestižu<ref name="Ostrogorski" />, jer je on postao [[zet]] vizantijskog cara i prestao da bude [[uzurpacija|uzurpator]] severne [[Makedonija (region)|Makedonije]], već njen zakoniti vladar koji je tu zemlju dobio kao miraz, što posebno ističe u svojoj [[Povelja|povelji]] [[Hilandar]]u. Sam zvanični čin je obavljen na ničijoj zemlji kraj [[Vardar]]a posle [[Uskrs]]a [[1299|1299. godine]] i tom prilikom su [[Bizantsko Carstvo|Vizantincima]] predati: * [[Ana Terter]], dotadašnja Milutinova supruga čiji je brak proglašen nevažećim * [[Kotanica]], nekadašnji vizantijski [[vlastelin]] koji je [[1281|1281. godine]] prebegao [[Srbi]]ma i od tada predvodio njihove napade na Vizantiju * srpski taoci dok su Milutinu predati vizantijski taoci i mlada Simonida koju je dočekao sam Milutin kleknuvši pred njom<ref name="DoVla" />. Kraljevini Srbiji su tom prilikom priznate ranije osvojene teritorije, dok su Vizantiji vraćeni neki posedi koje je do tada kontrolisala srpska vojska, među kojima se verovatno našao i sam [[Drač]]. [[Datoteka:Drzava Nemanjica krajem XIII i pocetkom XIV vijeka 1.svg|thumb|left|thumb|Država Nemanjića, krajem XIII i početkom XIV veka: 1. Milutinova teritorija; 2. Dragutinova država; 3. Milutinova osvajanja do 1299. godine; 4. Privremeni gubitak teritorije u Humu, početkom XIV veka.]] Međutim sklapanje ovakvog sporazuma, dovelo je do velikih negodovanja na obe strane, ponuda drugih susednih država da Milutina za sebe vežu rodbinskim vezama, ali su sile koje su na njega primorale oba vladara bile jače od svih tih faktora. * U samoj Vizantiji jak otpor braku pružala je [[Crkva (organizacija)|crkva]], zbog činjenice da je to Milutinu već peti brak (sam četvrti brak se smatrao teškom povredom [[Hrišćanstvo|hrišćanskog]] [[moral]]a), kao i zbog toga što je Simonida tek dete, a on je već u svojim kasnim četrdesetim, tako da je na ovaj brak bačena [[anatema]]<ref name="Srpske dinastije" />. * U samoj kraljevini Srbiji je postojala jaka opozicija u redovima [[Vlastela|vlastele]], koja je bila protiv sklapanja mira sa Vizantijom i prekidanja ratnih dejstava koja su bila više nego uspešna i donosila joj značajna sredstva. Pored vlastele, protiv braka je bio i deo [[sveštenstvo|sveštenstva]]<ref name="DoVla" />. * Tokom ovih pregovora, predstavnici [[Tesalija|Tesalije]] su pokušali da Milutina odgovore od sklapanja braka i mira sa [[Paleolozi]]ma, dok mu je [[udovica]] bugarskog cara [[Smilec]]a ([[1292]]–[[1298]]) navodno ponudila da uzme nju za suprugu i sa njom [[Drugo bugarsko carstvo|Bugarsko carstvo]] u miraz<ref name="DoVla" />. === Milutinov odnos sa Simonidom === {{Glavni članak|Simonida Paleolog}} [[Datoteka:simonida.jpg|thumb|desno|''„Srpska kraljica Simonida“'', freska nastala oko [[1320]]. godine, manastir Gračanica]] [[Datoteka:Milutin_Gracanica_ktitor.jpg|thumb|desno|Kralj Milutin, freska nastala oko [[1320]]. godine, manastir Gračanica]] Kralj Milutin se ženio pet puta, ali je od svih njegovih supruga verovatno najpoznatija vizantijska princeza Simonida. Iako nije uticala na državnu politiku (poput Dušanove Jelene) ili bila poznat dobrotvor, ubroja se među najpoznatije supruge [[spisak srpskih vladara|srpskih vladara]] u [[srednji vijek|srednjem veku]]. Kada ju je otac udao za Milutina [[1299|1299. godine]] da bi sklopio mir sa kraljevinom Srbijom, imala je svega pet godina, dok je njen suprug imao oko četrdeset pet (uzima se da je rođen oko [[1253|1253. godine]]). Vizantinac [[Georgije Pahimer]] beleži da ju je lepo dočekao: {{izdvojeni citat|Otposlati su, dakle, sa obe strane taoci i na sredini reke Vardara razmenjeni, a pošto je Srbin predao Kotanicu i Terterovu kćer, a za uzvrat primio carevo dete, otposlato sa najvećom raskoši i pratnjom. I pošto je ohridski [[arhiepiskop]] Makarije odslužio uobičajene službe, primila je kćer uobičajene časti, a sam kralj je primio carevu kćer više nego kao suprugu. Jer, dočekao ju je blagonaklono, ne na konju kao što je običaj dočekivati, nego sjahavši kad je prilazila, to jest, kao pred gospodaricom, a ne pred suprugom.|[[Georgije Pahimer]]}} Sama Simonida je ostala neplodna, tako da se njen brak sa Milutinom završio bez potomstva. Ostaje nejasno da li je ona po prirodi bila neplodna ili je nešto dovelo do toga. [[Nikifor Grigora|Nićifor Grigora]] navodi da Milutin nije bio u stanju da se kontroliše i da je već oko [[1302|1302. godine]] konzumirao brak sa tada osmogodišnjom devojčicom. On navodi da je tom prilikom povredio njenu [[Materica|matericu]] i učinio je neplodnom. Neki autori odbacuju ovakve navode.<ref name="VINJ VI">Grupa autora, ''„Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije VI“'', [[Beograd]], [[1986]].</ref> Njena majka [[Irina od Monferata|Irina (''Jolanda'')]] je od sredine [[1303|1303. godine]] prešla da živi u [[Solun]] i njime je praktično samostalno upravljala, nezavisno od svog supruga [[Andronik II Paleolog|Andronika II]], nezadovoljna zbog njegovog odbijanja da podeli državu među svojim potomcima po zapadnjačkom modelu. Njen boravak u Solunu, doveo je do njenog zbližavanja sa srpskim kraljevskim parom koji je obasipala skupocenim poklonima. Ona je pokušala da svom [[srodstvo|zetu]] za naslednika poturi jednog od svojih sinova i Simonidine braće, ali u tome nije uspela, mahom zbog unutrašnjih prilika u samoj kraljevini Srbiji. Simonida je [[1317|1317. godine]] pokušala da se zamonaši i na taj način pobegne od ''zajedničkog života sa njim''. Te godine je umrla njena majka i ona je otputovala u [[Istanbul|Carigrad]] na njenu sahranu, posle čega se zadržala u prestonici. Na kraju je Milutin poslao po nju srpsko poslanstvo koje je Androniku II jasno stavilo do znanja da će Milutin doći po svoju suprugu, ako treba i oružjem. Car ju je posle toga poslao nazad u kraljevinu Srbiju, ali je ona tokom noćenja u [[Ser (grad)|Seru]] otišla u manastir i zamonašila se. Narednog jutra se pojavila pred zaprepašćenim srpskim poslanicima u monaškoj odori. Ali tada njen brat, [[despot]] [[Konstantin Andronikov Paleolog|Konstantin]], znajući dobro kakva bi mogla biti Milutinova osveta, "razdera sestrinu monašku rizu i predade Simonidu Srbima, bez obzira na njen plač i jauk".<ref name="Tomanić"/> Simonida se posle Milutinove smrti [[29. 10.]] [[1321|1321. godine]] vratila u Carigrad i zamonašila u manastiru [[sveti Andrija|svetog Andreja]]<ref name="Dača" />, pošto je navodno obećala [[Bog]]u da će mu posvetiti ostatak svog života kada je spase života sa Milutinom. Ostatak života je provela kao monahinja u Carigradu. Ne zna se kada je tačno umrla, a poslednji put se pominje [[1345|1345. godine]]. == Građanski rat sa bratom Dragutinom (1301—1312) == Teško je sa sigurnošću govoriti o odnosima između Dragutina i Milutina, kao i o stvarima koje su dovele do krize njihovih odnosa, ali se smatra da taj odnos od početka nije bio topao i bratski, a da je najveći njihov kamen spoticanja bilo pitanje Milutinovog naslednika koje su obojica želela da reše u svoju korist, što je na kraju dovelo do otvorenog [[Građanski rat|građanskog rata]]. Izvesno je da se pravi rat rasplamsao oko [[1301|1301. godine]], ali je i pre toga bilo jasno da će do njega doći, o čemu svedoče i pomoćni odredi koje je Milutin dobio iz Vizantije [[1299|1299. godine]] prilikom sklapanja braka. Dragutin, sa druge strane, nije mogao da računa na podršku tazbine, pošto se [[Ugarska]] od ubistva [[Vladislav IV Arpad|Vladislava IV]] [[1290|1290. godine]] nalazila u građanskom ratu oko prestola u kome je i sam Dragutin aktivno učestvovao. [[Datoteka:Casco viejo de Dubrovnik, Croacia, 2014-04-14, DD 11.JPG|mini|[[Stari grad u Dubrovniku]]]] Kralj Milutin [[1301|1301. godine]] dolazi u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom republikom]] izdavanjem naredbe da se pozatvaraju dubrovački trgovci u kraljevini Srbiji, zauzećem priobalnog pojasa oko grada sa [[Cavtat]]om i [[Kopno|kopnenom]] [[blokadom]] grada. [[Dubrovačka Republika|Republika svetog Vlaha]] je na to odgovorila zauzimanjem [[Mljet]]a, pomorskom blokadom [[ušće|ušća]] [[Bojana|Bojane]] i napadom na [[Kotor]], koji je odbijen. Tokom naredne godine otpočeli su pregovori koji su okončani [[14. 9.|14.09.]] iste godine mirovnim ugovorom koji je zaključen uz posredovanje [[Mletačka Republika|Mletačke republike]] koja je u to doba bila dubrovački vrhovni gospodar (do 1358. godine). Ostaje nejasan povod za ovaj sukob, koji je možda bio u vezi sa sukobom sa Dragutinom ili je pak Milutin kao vizantijski saveznik blokirao Dubrovnik kao Mletačkog [[vazal]]a<ref name="DoVla" /> usled tekućeg sukoba Mlečana i [[Bizantsko Carstvo|Vizantije]], koji je proizašao iz [[Mletačko-đenovljanski ratovi|mletačko-đenovljanskog rata]] ([[1294]]–[[1299]]), koji se te godine završio sklapanjem [[Primirje|primirja]] na deset [[godina]]<ref name="Ostrogorski" />, ali je izvesno da je ovim ratom kraljevina Srbija zadobila Cavtat i priobalni pojas oko grada<ref name="SD">[[Jeremija D. Mitrović]], ''„[http://www.rastko.org.rs/rastko-du/istorija/jmitrovic/1992/jmitrovic-dubrovnik.html Srpstvo Dubrovnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203013240/http://www.rastko.org.rs/rastko-du/istorija/jmitrovic/1992/jmitrovic-dubrovnik.html |date=2013-12-03 }}“'', [[Beograd]] [[1992]]. {{ISBN|86-379-0319-3}}</ref>, a Mljet je ostao u njenom sastavu. Situacija na Balkanskom poluostrvu u to doba je bila poprilično kompleksna i u gotovo svim njegovim delovima besneli su ratovi. Na njegovim zapadnim delovima su pored sukoba između Dragutina i Milutina po kraljevini Srbiji, besneli sukobi u kraljevini Mađarskoj između protivnika [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] (među kojima je bio i Dragutin) i njegovih pristalica, među kojima su se isticali [[Šubići]] koji su ga i ovenčali [[1300|1300. godine]] za kralja u [[Zagreb]]u, ali i u [[Banovina Bosna|banovini Bosni]] između Šubića i [[Kotromanići|Kotromanića]] tj. [[Bogumili|bogumila]]. Bez obzira na aktivnu uključenost u dva sukoba (borbe u Bosni i Mađarskoj), [[bribir]]ski [[knez]] [[Pavle I Šubić]] ([[1292]]–[[1312]]) je najverovatnije oko [[1304|1304. godine]] pokušao da iskoristi borbu između Dragutina i Milutina i zauzme [[Zahumlje|Humsku oblast]]. Njegove trupe su prodrle skroz do [[Onogošt]]a (današnji [[Nikšić]]), a u jednoj ispravi iz te godine se njegov sin i titularni ban Bosne [[Mladen II Šubić]] ([[1312]]–[[1322]]) naziva ''gospodarem cele Humske zemlje''. Međutim tokom tih borbi su Milutinove snage zarobile samog Mladena II, a uskoro je Milutinovo poslanstvo je preko Dubrovnika stiglo do Pavla u [[Skradin]] i ugovorilo njihov zajednički susret. Predmet i zaključak pregovora nije poznat, ali je izvesno da su se njih dvojica sastali u [[Vrulja|Vrulji]] kod [[Makarska|Makarske]]<ref name="DoVla" />, posle čega više nije bilo upada Šubića u Zahumlje i Mladen se opet našao na slobodi, ali ostaju nepoznati uslovi i odredbe dogovora između Pavla i Milutina :) <ref name="Fajf" />. === Napadi Katalonske kompanije na Hilandar === {{Glavni članak|Katalonska kompanija}} [[Datoteka:Hilandar Monastery and Saint Sava Tower, Mount Athos, Greece.jpg|thumb|left|thumb|Manastirska crkva u Hilandaru, podignuta u doba kralja Milutina]] Tursko napredovanje u Maloj Aziji, dovelo je [[1303|1303. godine]] na [[Balkan|Balkansko poluostrvo]] novu najamničku vojsku u službi Vizantije. Bili su to [[Katalonija|katalonski]] najamnici predvođeni [[Ruđer de Flor|Rožerom de Florom]], koji su u Španiji i na Siciliji bili poznati kao ''almogaveri'', dok su ih na Balkanskom poluostrvu jednostavno zvali ''Katalonci'' ili ''Katalonska kompanija''. Iako su isprva uspeli da potisnu Turke, oni su se uskoro okrenuli pljačkanju i Vizantinaca da bi [[1304|1304. godine]] napali i vizantijsku [[Prefektura Magnezija|Magneziju]]. U [[april]]u naredne godine je Rožer ubijen na dvorcu prestolonaslednika [[Mihajlo IX Paleolog|Mihajla IX]] čime je otpočeo rat između Vizantijskog carstva i ''Katalonske kompanije'' čijim redovima su se priključili i odredi [[Seldžuci|Turaka Seldžuka]] željni pljačke. Tokom naredne dve godine oni su opustošili [[Trakija|Trakiju]], da bi u [[jesen]] [[1307|1307. godine]] preko [[Rodopi|Rodopa]] prešli na [[poluotok|poluostrvo]] [[Kasandra (poluostrvo)|Kasandru]] i sa njega ugrožavali okolne oblasti, uključujući i [[Sveta Gora|Svetu goru]]<ref name="Ostrogorski" />. Bogatstvo svetogorskih manastira je privuklo pljačkaše, a na udaru jednog njihovog odreda se našao i sam [[Hilandar]], na čijem se čelu u to doba nalazio kao [[iguman]] [[Danilo II (arhiepiskop srpski)|Danilo]], budući [[spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|srpski arhiepiskop]] koji je na to mesto izabran po direktnoj Milutinovoj naredbi. Ovaj napad je odbijen, posle čega se Danilo odlučio da iz manastira izvuče dragocenosti i uputi se u [[Skoplje]] da Milutina izvesti o situaciji i zatraži pomoć. Milutin ga je saslušao i obezbedio mu neophodna sredstva za odbranu, tako da se Danilo posle toga vratio u manastir donoseći sa sobom kako zalihe, tako i [[najamnik]]e koje je Milutin platio. Zahvaljujući njegovom povratku i snagama koje je doveo, Hilandar se spasao, pošto se duže vreme nalazio pod [[Opsada|opsadom]] i kako se navodi u njegovom [[hagiografija|žitiju]] situacija je bila takva da su se [[monaštvo|monasi]] spremali na predaju. Tom prilikom su Danilove snage uspele da unište deo napadača, a potom i da odbiju nove napade koji su usledili [[1308]]. i [[1309|1309. godine]]. [[Datoteka:Athos_7.jpg|thumb|thumb|Ruski manastir svetog Pantelejmona na Svetoj gori]]Za razliku od njega, snage ''Katalonske kompanije'' su uspele da zauzmu [[Rusi|ruski]] [[Manastir svetog Pantelejmona na Svetoj gori|manastir svetog Pantelejmona]] i spale ga, a pokušale su u proleće [[1308|1308. godine]] da zauzmu [[Solun]], ali bez uspeha<ref name="Fajf" />. Iako su vođe ''Katalonske kompanije'' primile [[1308|1308. godine]] [[Teobald Sepo|Teobalda Sepoa]] i prihvatile [[Karlo Valoa|Karla Valou]] za svog gospodara, oni se nisu umešali u borbe njegovog saveza protiv Vizantije i [[1309|1309. godine]] su napustili Solunsku oblast, prvo ka [[Tesalija|Tesaliji]], potom [[1310|1310. godine]] stupaju u službu [[Atinske vojvode|atinskog vojvode]] [[Valter od Brijena|Valtera od Brijena]] ([[1308]]–[[1311]]), da bi konačno [[1311|1311. godine]] [[Bitka na Kefisu|potukli na Kefisu]] u [[Beotija|Beotiji]] [[Franci|franačku]] vojsku i uspostavili katalonsku državu mesto franačke<ref name="Ostrogorski" />. === Savez sa Filipom i Karlom === [[Karlo Valoa]], brat francuskog kralja [[Filip IV (kralj Francuske)|Filipa IV ''Lepog'']], je preko svog braka sa [[Katarina Kurtene|Katarinom Kurtene]], unukom [[Balduin II|Balduina II]], postao [[1301|1301. godine]] nosilac pretenzija na titulu [[Latinsko Carstvo|Latinskog cara]] i on je u saradnji sa [[Filip I Tarentski|Filipom Tarentskim]] započeo stvaranje opsežnog saveza za njegovu obnovu. U njega je uspeo da [[1308|1308. godine]] uključi i [[almogaveri|''Katalonsku kompaniju'']] koja je trebalo da bude neka vrsta njegove [[Invazija|invazione]] vojske i koja bi na taj način ispunila dogovor svog nekadašnjeg vođe [[Ruđer de Flor|Rožera de Flora]] o obnovi Latinskog carstva koji je on zaključio sa kraljem Sicilije [[Frederiko II Sicilijanski|Frederikom -I]] ([[1296]]–[[1336]])<ref name="Fajf" />. Pored Karla i Filipa u savezu su se još nalazili i: * [[Mletačka Republika|Mlečani]] od [[1306|1306. godine]], kada su prekinuli dvanaestogodišnje primirije iz [[1302|1302. godine]] * kralj Milutin od [[1308|1308. godine]], prema sporazumu zaključenom kod [[Melen]]a [[27. 3.|27.03.]] <ref name="DoVla" /> * Vizantijski upravnici [[Solun]]a ([[Jovan Monomah]]) i [[Sard]]a ([[Konstantin Duka Limpidaris]]) koji su obećali da će priznati Karla za svog [[suveren]]a a papa [[Papa Kliment V|Kliment{V]] ([[1305]]–[[1314]]) ga je, kao i [[Papa Martin IV|Martin IV]] dve [[decenija|decenije]] ranije, podržao bacanjem [[Anatema|anateme]] na vizantijskog cara [[Andronik II Paleolog|Andronika II]] [[1307|1307. godine]]<ref name="Ostrogorski" />. [[Datoteka:Karelvalois Bonifac8.jpg|thumb|left|thumb|Bonifacije VIII prima Karla Valou ([[1301]])]] Milutin je sklapanje ovog saveza otpočeo još u [[leto]] [[1306|1306. godine]], kada se preko [[skadar]]skog [[episkopos|episkopa]] povezao sa Filipom Tarentskim koji je prethodne godine zauzeo vizantijski [[Drač]]. Njegovi predstavnici su se sastali sa njim [[6. 8.|06. 08.]], a tokom [[jesen]]i su se dvojica vladara sastala i sklopila savez. Milutin je posle toga uputio [[Dubrovnik|Dubrovčanina]] [[Marko Lukarev|Marka Lukareva]] i [[Kotor]]anina [[Trifun Mikaeli|Trifuna Mikaelija]] u [[Francuska|Francusku]] da u njegovo ime pregovaraju sa Karlom. U kraljevinu Srbiju je nakon toga stigao u uzvratnu posetu [[Dominikanci|dominikanski]] [[fratar]] koji je u svom izveštaju sačinjenom početkom [[1308|1308. godine]] Milutina ocenjuje kao ''nepouzdanog, razvratnog i surovog'', dok sa mnogo [[simpatija]] govori o katolicima naklonjenom srodniku [[Anžujci|Anžujaca]] [[Dragutin Nemanjić|Dragutinu]] koga naziva ''kraljem Srbije'', dok za Milutina navodi da je ''kralj Raške''<ref name="DoVla" />. Bez obzira na vrlo negativnu ocenu koju je dobio, Karlo je ipak [[27. 3.|27. 03.]] iste godine zaključio savez sa Milutinom sa ciljem rušenja Vizantije. Odredbe tog sporazuma su još<ref name="DoVla" />: * priznavale Milutinu osvojene posede (čitavu oblast između [[Prilep]]a i [[Prosek (grad)|Proseka]], [[Ovče pole]] do [[Štip]]a, [[debar]]sku oblast do [[Reka Maća|reke Maće]] i [[Kičevo|kičevski]] kraj do [[Hokerija|Hokerije]], uz napomenu da sve te oblasti Milutinu donose prihod od svega 5.000 [[florin]]a godišnje) * obavezivale Milutina da pređe u [[katoličanstvo]] * predviđale brak njegove ćerke Zorice sa mlađim [[sin]]om Karla Valoe [[Karlo Karlov Valoa|Karlom]] Karlovi predstavnici su ovaj ugovor ratifikovali sa Milutinom [[25. 7.|25.07.]] iste godine kod ''Golih Huma'', dok ga je Filip IV ratifikovao tek [[1313|1313. godine]]<ref name="DoVla" />. Odredbu o Milutinovom prelasku u katoličanstvo, ozbiljno je shvatio i sam papa Kliment V, koji je [[1308|1308. godine]] poslao svoje [[legat]]e u [[Kraljevina Srbija u srednjem veku|kraljevinu Srbiju]] da prekrste Milutina i predaju mu papsku [[Zastava|zastavu]], ali su se oni i pored dobrog prijema vratili neobavljena posla, pošto im se Milutin izgovarao da to nije u stanju da uradi u ovom trenutku zbog protivljenja svoje majke [[Jelena Anžujska|Jelene]] (rođena je katolikinja) i brata Dragutina (koji je važio za velikog pravoslavnog dobrotvora veoma tolerantnog prema katolicima<ref name="Fini">[[John Van Antwerp Fine]], ''„[http://books.google.com/books?id=QDFVUDmAIqIC The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest]“'' [[1994]]. {{ISBN|0-472-08260-4}}, 9780472082605 ([http://books.google.com/books?id=QDFVUDmAIqIC&pg=PA261&dq=dragutin+fine+balkans+orthodox&sig=ACfU3U0A9nhWVqmP59oQc0Y8q8Wzc8cPag strana 261]) {{en}}</ref>, iako ima indicija da je deo svog života proveo kao katolik<ref name="Fajf" /><ref>Henry Charles Lea, ''„[http://books.google.com/books?id=DmF2ymQCFYcC History of the Inquisition of the Middle Ages]“'' (reprint knjige iz [[1888]]) [[2005]]. {{ISBN|1-59605-620-7}}, 9781596056206 ([http://books.google.com/books?id=DmF2ymQCFYcC&pg=PA298&lpg=PA298&dq=1290+dragutin&source=web&ots=FHPe_2YNhB&sig=azaSbLqfhNOPqmMpNHnJ5aOwFXY&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=6&ct=result strana 298]) {{en}}</ref>, koji je pred sam kraj svog života živeo isposnički, zamonašivši se pred smrt). [[Datoteka:Milutin_Gracanica_Loza.jpg|thumb|thumb|Kralj Milutin, detalj freske Loza Nemanjića iz Gračanice]] Razlozi zbog kojih je Milutin ušao u ovaj savez nisu poznati, ali je i njemu samom bilo vrlo jasno u kakvom je stanju [[Bizantsko Carstvo|Vizantija]] po kojoj je harala ''Katalonska kompanija'', suzbijali su je Turci u Maloj Aziji, dok je na Balkanu gubila sukob sa Bugarskim carstvom, iznurenim od [[Tatari|tatarske]] vlasti, koji se okončao [[1307|1307. godine]] mirovnim ugovorom koji je bio nepovoljan po Vizantiju. Zbog toga mu je jasno kao isplativije rešenje delovalo približavanje Anžujcima sa kojima u savezu bi se mogao proširiti na račun Vizantije, ali bi stekao i moćnog saveznika u borbi protiv Dragutina koji je u to doba bio u sukobu sa anžujskim pretendentom na titulu kralja Mađarske [[Karlo I. Robert|Karlom Robertom]]. Verovatno sa tim u vezi i stoje ovakve odredbe ugovora kojim je Karlo značajno profitirao, jer su se Milutinu potvrđivale teritorije koje je zauzeo još pre dve decenije, a on je bio u obavezi da pomaže u ratu i promeni veru. U skladu sa dogovorom, Milutin je u redovima ''Katalonske kompanije'' koja se nalazila kod [[Solun]]a regrutovao 1000 [[konjica|konjanika]] i 500 [[pješadija|pešaka]] iz turskog kontigenta na čijem se čelu nalazio ''Melik'' (''Melekilj''<ref name="Dača" />). On je sa njima izvršio napade ka Solunskoj oblasti, ali je bio odbijen. Međutim, uskoro se sam savez raspao sam od sebe<ref name="DoVla" />: * [[1308|1308. godine]] je umrla Karlova supruga Katarina Kurtene i sa njom su prava na titulu latinskog cara prešla na njenu ćerku [[Katarina Valoa|Katarinu]] koja je bila verena za Filipa Tarentskog (u brak su stupili [[1313]].) <ref name="Ostrogorski" /> * [[1. 5.|01.05.]][[1306|1306. godine]] gine [[kralj Nemačke|nemački kralj]] [[Albert I Habzburg|Albert I]] ([[1298]]–[[1308]]) i Karlo počinje da pravi kombinacije da postane nemački car * [[1309|1309. godine]] papa Kliment V prelazi u [[Avignon|Avinjon]] i baca kletvu na Mletačku republiku izbacujući je tako iz svih aktivnosti sa bilo kojim katoličkim vladarem, pa samim tim i Karlom * [[1309|1309. godine]] ''Katalonska kompanija'' je otišla u [[Tesalija|Tesaliju]] čime Karlo gubi vojnu silu na terenu, što se manifestovalo i odlaskom njegovog predstavnika iz njihovih redova<ref name="Ostrogorski" /> Pretpostavlja se da je i sam Milutin već [[1309|1309. godine]] ponovo prešao na stranu Vizantije<ref name="DoVla" />. === Pružanje vojne pomoći Vizantiji i kraj građanskog rata === Sukob između Milutina i Dragutina, oko toga čiji će sin postati kralj Srbije, započeo je još oko [[1301|1301. godine]] i trajao je bez nekog većeg uspeha na obe strane. Milutin je u skladu sa svojim namerama da ga nasledi njegov sin, uzdigao [[Stefan Dečanski|Stefana]], koga je oko [[1297|1297. godine]] oženio Teodorom, ćerkom bugarskog cara [[Smilec]]a, na rang ''mladog kralja'' i [[1309|1309. godine]] mu dodelio na upravu [[Zeta (država)|Zetu]]. Istovremeno je, u skladu sa savezničkim odnosima sa Andronikom II, poslao vizantijskom caru vojnu pomoć za uništavanje turskog dela ''Katalonske kompanije'' koji se pod vođstvom izvesnog ''Halila'' nalazio u okolini [[Galipolj]]a i pljačkao po [[Trakija|Trakiji]]. Njegove, najverovatnije najamničke, snage od oko 2.000 vojnika<ref name="Fajf" />, pomogle su [[1312|1312. godine]] [[Vizantijska vojska|vizantijskoj vojsci]] da ih uništi, posle čega je Andronik poklonio [[Hilandar]]u selo [[Kucovo]]<ref name="DoVla" />. Međutim, dok su Milutinove snage vodile borbe protiv Turaka u Trakiji, Dragutin je pokušao da preuzme vlast u kraljevini Srbiji. Pored svojih trupa, na njegovu stranu prešla je i Milutinova [[vlastela]] nezadovoljna njegovom miroljubivom politikom prema Vizantiji, tako da je sam kralj ostao praktično bez podrške u zemlji. Bez obzira na to, on je uspeo da preko svog prijatelja i saradnika [[Danilo II (arhiepiskop srpski)|Danila]], koji je tada bio [[episkopos|episkop]] ''Banjski'', sakupi najamničku vojsku sastavljenu od Turaka, Tatara i [[Oseti|Oseta]], uz pomoć svog novca koji je sklonio u svoju zadužbinu [[Manastir Banjska|manastir Banjsku]], a koji mu je dopremio Danilo. Uz pomoć ovih snaga Milutin je uspeo da odbije napade, posle čega se u sukobe umešala [[Srpska pravoslavna crkva]] koja je otpočela posredovanje među braćom. Njihovim posredovanjem okončani su sukobi i među braćom je zaključen mir, o čemu je u ime obojice i sabora vlastele vizantijskog cara izvestio tadašnji [[iguman]] Hilandara i kasniji [[spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|srpski arhiepiskop]] [[Nikodim I Pećki|Nikodim]] ([[1317]]–[[1324]])<ref name="DoVla" />. Prema postignutom sporazumu, obnovljene su odredbe Deževskog sporazuma o tome da Dragutinov sin [[Vladislav II Nemanjić|Vladislav]] (pošto je [[Stefan Urošic Nemanjić|Urošica]] umro oko [[1306|1306. godine]]<ref name="Gen" />) nasleđuje Milutina posle njegove smrti, Dragutinu je vraćen i [[Tvrđava Rudnik|Rudnik]] sa okolinom, pošto ga je [[1302|1302. godine]]<ref name="Tvrđave" />, tokom građanskog rata, zauzeo Milutin<ref name="Srpske dinastije" />, a manastir Banjska je uzdignut na nivo povlašćene [[iguman]]ije u povelji koju su izdala i potpisala oba kralja<ref name="DoVla" />. == Poslednje godine i sukob sa kraljevinom Ugarskom (1312—1321) == Posle uspešnog uništenja turskih pljačkaša na Balkanskom poluostrvu, uz srpsku pomoć [[1312|1312. godine]], Andronik II je [[1313|1313. godine]] ponovo zatražio Milutinovu pomoć i to protiv Turaka koji su u Maloj Aziji ugrožavali [[Bursa|Brusu]] i [[İznik|Nikeju]]. Srpski kralj se ponovo odazvao njegovom pozivu, iako je nepunu godinu dana ranije umalo izgubio presto zbog toga. Tom prilikom on je podigao veliku vojsku na čije čelo je postavio velikog vojvodu Novaka Grebostreka. Srpska vojska je tokom [[1313|1313. godine]] operisala, kao zasebno odeljenje uz vizantijsku, po Maloj Aziji i uspešno je potisnula Turke o čemu, pored zapisa Danila ''Pećkog'', svedoči i ktitorski natpis na [[manastir svetog Đorđa u Starom Nagoričanu|manastirskoj crkvi svetog Đorđa u Starom Nagoričinu]] na kome stoji da ''u to leto kralj izbi Turke''<ref name="DoVla" />, kao i podizanje srpskog [[Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu|manastira svetih Arhangela]] u [[Jeruzalem|Jerusalimu]] u čast tih pobeda<ref name="Fajf" />. [[Datoteka:Helen of Anjou and her son King Milutin, Gračanica.jpg|thumb|left|thumb|Kraljica Jelena i njen sin kralj Milutin, freska iz [[manastir Gračanica|Gračanice]] ([[1324]].)]] Milutinova majka, kraljica [[Jelena Anžujska]] koja je, od Dragutinovog svrgavanja kralja [[Uroš I Nemanjić|Uroša I]] [[1276|1276. godine]], upravljala [[Trebinje]]m i okolinom umrla je [[8. 2.|08.02.]][[1314|1314. godine]] u svom [[palata|dvoru]] u [[Brnjak|Brnjacima]]<ref name="Srpske dinastije" />, zamonašivši se pred smrt u [[Skadar|Skadru]] kao [[Pravoslavlje|pravoslavka]]<ref name="DoVla" />. Njeno telo je iz njenog dvora po [[Zima|zimi]] preneto i sahranjeno u njenu [[fondacija|zadužbinu]], [[manastir Gradac]], a njene posede je preuzeo Milutin<ref name="DoVla" />. === Pobuna Stefana Dečanskog === Provizantijska politika kralja Milutina izazivala je jasno nezadovoljstvo među vlastelom koja je [[1312|1312. godine]] listom prešla na Dragutinovu stranu kada ga je napao. Naredne godine ih je Milutin mobilisao i poslao u borbu za vizantijske interese na prostoru [[Mala Azija|Male Azije]]. Već [[1314|1314. godine]] buknula je nova pobuna na čijem se čelu našao Milutinov sin i nekadašnji prestolonaslednik [[Stefan Dečanski|Stefan]] koji je kao ''mladi kralj'' upravljao [[Zeta (država)|Zetom]]. Tačan razlog za Stefanovu pobunu nije zabeležen, ali se smatra da je on rešio da se [[oružje]]m izbori za ono što je smatrao da mu pripada tj. ''kraljevski venac''<ref name="Srpske dinastije" /><ref name="Stanoje" /><ref name="DoVla" />, pošto je obnovom Deževskog ugovora [[1312|1312. godine]] Dragutinov sin Vladislav postao prestolonaslednik, barem ''[[de jure]]''. Izvesno je da mu je vlastela dala neku vrstu podrške za tako nešto, a sigurno da je računao da će ga podržati, kao što su pre samo dve godine podržali njegovog strica, jer razlozi njihovog nezadovoljstva Milutinovom vizantofilskom politikom nisu nestali, čak naprotiv, oni su se povećali slanjem samih vlastelina da se sa svojim snagama bore za Vizantiju. [[Datoteka:Stefan_Decani_portal.jpg|thumb|thumb|[[Stefan Dečanski]], freska iz [[Manastir Visoki Dečani|manastira Visoki Dečani]]]] Iako je pobuna imala sve izglede da uspe, to se ipak nije dogodilo. Izgleda da je Milutin naslutio šta se dešava i pokušao da započne pregovore sa Stefanom, ali ih je ovaj odbio i podigao se na oružje. Međutim, Milutin je, sudeći prema izvorima, uspeo mnogo brže da okupi vojsku i sa njom je krenuo ka Zeti na Stefana. Snaga Milutinovih trupa u odnosu na one koje je u tom trenutku uspeo da okupi njegov sin bila je drastično veća, zbog čega se on pred njima povukao sa druge strane reke [[Bojana|Bojane]] i prihvatio pregovore koje mu je Milutin, ponovo, ponudio rečima<ref name="Dača" />: {{izdvojeni citat|Čedo moje milo i srdačno, zovem te, i ne odazivaš mi se. U žalosti mojoj izgleda mi da si blizu mene, no pružam ruku, i ne nalazim te. Mnoge suze čine mi slepoću, i ljutim bolom cepa mi se srce zbog tvoga razlučenja i deli me plamenovima od mnogog uzdisanja. Zar to beše čedo moje, čemu se ne nadah od tebe? No dođi, dragi sine moj, da se uteši starost moja.| Danilo II, ''„Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih“''}}<!--Spaneas od Aleksija Komnina 1143.--> On je izašao na kolenima pred oca i molio je za svoju milost, ali je Milutin bio nemilosrdan. Naredio je da se njegov sin [[Okovi|okuje]] i u [[Lanac|lancima]] sprovede u [[Skoplje]]. Tu je u [[zatvor|tamnici]], posle nekog vremena, po očevoj naredbi [[sljepilo|oslepljen]], čime je Milutin planirao da ga onesposobi kao pretendenta na presto i eventualnog vođu nezadovoljne vlastele, pošto je prema [[srednji vijek|srednjovekovnim]] shvatanjima kao slep bio nesposoban za upravljanje državom. Međutim, kasnije će se ispostaviti da je Stefan oslepljen samo delimično ili bolje reći privremeno, ali je to od Milutina vrlo vešto skrivao. Ne zna se kako je tačno spašen vid Milutinovom sinu i pored kraljevog naređenja, ali se pretpostavlja da je [[dželat]] potplaćen ili da je po sredi zavera protiv kraljeve odluke. Milutin je posle toga, poslao, navodno, slepog Stefana sa suprugom Teodorom i dva sina [[Dušan Nemanjić|Dušanom]] i Dušicom u izgnanstvo u [[Istanbul|Carigrad]] kod svog [[srodstvo|tasta]] Andronika II<ref name="DoVla" />. === Dragutinova smrt i aneksija njegovih poseda === [[Datoteka:Djurdjevi stupovi.JPG|thumb|left|thumb|Manastir Đurđevi stupovi]] Kralj [[Dragutin Nemanjić|Stefan Dragutin]] umro je [[12. 3.|12.03.]][[1316|1316. godine]]<ref name="Stanoje" /><ref name="DoVla" />. On je pred svoju smrt odredio na [[sabor]]u za naslednika svog sina [[Vladislav II Nemanjić|Vladislava]], posle čega se zamonašio i umro kao pravoslavni monah ''Teoktist'', a njegovo telo je prema njegovoj želji sahranjeno u [[manastir Đurđevi stupovi|manastiru Đurđevi Stupovi]] koji je obnovio, a ne u njegovoj zadužbini [[crkva svetog Ahilija u Arilju|crkvi svetog Ahilija]] u današnjem [[Arilje|Arilju]]. Dragutinovu smrt iskoristio je njegov brat Milutin i sa vojskom upao u njegovu oblast, zaposeo [[Mačva|Mačvu]] sa [[Beograd]]om, [[Braničevo (oblast u Srbiji)|Braničevo]] i oblasti koje je Dragutin zadržao [[Deževa|Deževskim]] ugovorom (oblasti [[sever]]no od [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] sa [[Župa Dabar|Dabrom]], [[Tvrđava Rudnik|Rudnikom]] i oblastima oko današnjih Arilja i [[Priboj]]), dok je njegovog sina Vladislava, koji je prema odredbama Deževskog ugovora trebalo da ih nasledi obojicu, Milutin zatvorio u tamnicu<ref name="DoVla" />. Nakon ovoga je praktično kao Milutinov mogući naslednik ostao samo njegov sin [[Konstantin Nemanjić|Konstantin]] koji je kao ''mladi kralj'' i prestolonaslednik dobio na upravu Zetu<ref name="Srpske dinastije" />. Dragutinove posede na [[sever]]u današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ([[Usora (oblast)|Usoru]] i [[Župa Soli|Soli]]) istovremeno je zauzeo [[ban Hrvatske]], vladar Bosne i nekadašnji Milutinov zarobljenik [[Mladen II Šubić]]<ref name="Stanoje" /> u ime hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Već u [[leto]] [[1317|1317. godine]] Milutin počinje nove ratne sukobe sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom republikom]]. Tokom njih nije bilo većih borbi i sve se mahom svelo na kopnenu blokadu grada i pljačkanje njegove okoline, a okončalo se uplitanjem [[Mletačka Republika|Mletačke republike]], kao dubrovačkog suverena i sklapanjem mira u [[jesen]] iste godine, prema kome je Milutin morao da plati [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]]<ref name="Fajf" />. Razlozi za ovaj sukob nisu poznati, ali je moguće da je Milutin pokušao da pritiskom na republiku [[Sveti Vlaho|svetog Vlaha]] od njih dobije udovicu [[banovina Bosna|bana Bosne]] [[Stefan I Kotromanić|Stefana I Kotromanića]] ([[1287]]–[[1314]]) i ćerku svog brata Dragutina Jelisavetu sa decom<ref name="DoVla" />, pošto su oni, kao Dragutinovi potomci, mogli istaći svoje pravo na presto kraljevine Srbije. Ako je to i bio povod rata, oni nisu isporučeni kralju Srbije, a Jelisavetin najstariji sin je uskoro, uz pomoć Mladena II, postavljen za bana Bosne kao [[Stefan II Kotromanić|Stefan II]] ([[1322]]–[[1353]]). === Sukobi sa Anžuvincima === Zauzimanje većeg dela Dragutinovih poseda, dovelo je Milutina u direktan sukob sa kraljem Mađarske [[Karlo I. Robert|Karlom Robertom]] koji je te prostore smatrao svojim posedom, pošto su oni samo predati na upravu Dragutinu. Sam Karlo nije odmah krenuo u ofanzivu, ali je zato stvorio široku koaliciju protiv Milutina u kojoj su se od zime [[1318|1318. godine]] još našli i: * Mladen II Šubić, ban Hrvatske i ''[[de jure]]'' Karlov vazal * [[Filip I Tarentski|Filip Tarentski]], gospodar [[Drač]]a * [[Albanci|albanske]] starešine predvođene braćom [[Musaki]] dok je podršku savezu davao i papa [[Papa Jovan XXII|Jovan XXII]] ([[1316]]–[[1334]])<ref name="DoVla" /> koji Milutina naziva ''šizmatičkim nevernim Raškim kraljem''<ref name="Fajf" />. [[Datoteka:Stefan Milutin Uros2.jpg|thumb|left|thumb|''„Kralj Stefan Milutin“'', [[litografija]] [[Anastas Jovanović|Anastasa Jovanovića]] ([[1817]]—[[1899]]) iz [[1852]].]] Sukobe su započeli Milutinovi upravnici [[Ston]]a [[Branivojevići]] koji su napali Šubićeve posede. Moguće je da je ovo predstavljalo Milutinov napad na Mladena II kao odgovor na njegovo zauzimanje Usore i Soli, kao i podršku Dragutinovom unuku Stefanu II u banovini Bosni. Mladen je na to odgovorio uspešnim napadima i dodavanjem svojoj tituli i naziva ''glavni gospodar humske zemlje''. Kao odgovor na to, Milutin je svojoj tituli dodao i naziv ''kralj Hrvatske''. Bez obzira na početne uspehe, Milutin je na kraju uspeo da suzbije Mladena II i primora ga sredinom [[1319|1319. godine]] na zaključenje mira sa kraljem Srbije i davanje talaca (među kojima je bio i njegov rođeni brat i [[omiš]]ki [[knez]] [[Grgur Šubić|Grgur]]) kao zalog za ispunjenje odredaba mirovnog ugovora<ref name="DoVla" />. Albanske starešine su se takođe podigle protiv Milutina, ali je njihov pokret, bez podrške Filipa Tarentskog, bio osuđen na potpunu propast, tako da je kralj Srbije čak uspeo i da ovlada nekim [[grad]]ovima na prostoru [[albanija|današnje Albanije]]<ref name="Stanoje" />. O svojoj snazi i državi u to doba, Milutin je ostavio zabelešku na [[Srebro|srebrnom]] [[oltar]]u koji je poklonio [[Crkva svetog Nikole u Bariju|crkvi svetog Nikole]] u [[Bari]]ju, na kome je zabeležio da je gospodar zemlje ''od mora sve do reke velikog Dunava''<ref name="DoVla" />. U prvoj polovini [[1319|1319. godine]] Karlo Robert je otpočeo svoju ofanzivu na kraljevinu Srbiju. Njegove snage su na juriš zauzele [[Beograd|Beogradsku tvrđavu]], koju je Milutin ojačavao za odbranu i spalile je, posle čega su zagospodarile Mačvom<ref name="DoVla" />. Međutim njegove trupe su nakon toga suzbijene, tako da su u [[Zima|zimu]] [[1320|1320. godine]] obnovljena neprijateljstva koja su na kraju okončana trajnim mađarskim zauzimanjem Mačve i [[Beograd]]a od čega je stvorena [[Mačvanska banovina]], na čije čelo je postavljen Pavle Gorjanski<ref name="Fajf" />. Pored vojnih napada, Karlo i [[papa]] su pokušali da prošire koaliciju [[Katoličanstvo|katoličkih]] snaga (pošto je Mladen II potučen, a Filip Tarentski zauzet svojim problemima) pozivajući vladare [[Češka Republika|Češke]], [[Poljska|Poljske]], [[Nemačka|Nemačke]] i [[Koruška|Koruške]]<ref name="Fajf" /> da se priključe ratu protiv ''raškog nevernika''<ref name="DoVla" />. === Stefanov povratak i Milutinova smrt === Milutin je tokom [[1320|1320. godine]] dozvolio, na insistiranje [[arhiepiskop]]a [[Nikodim I Pećki|Nikodima]] i [[sveta Gora|svetogorskih]] kaluđera<ref name="Stanoje" /><ref name="DoVla" />, svom sinu Stefanu da se vrati iz [[Istanbul|Carigrada]] u kraljevinu Srbiju. Tom prilikom mu je dao na upravu [[parohija|župu]] [[Budimlje]] na [[Lim (rijeka)|Limu]], dok je uz sebe zadržao njegovog sina i kasnijeg [[car]]a [[Dušan Nemanjić|Dušana]]. Iste godine su u Vizantiji otpočeli sukobi između [[Andronik II Paleolog|Andronika II]] i unuka [[Andronik III Paleolog|Andronika III]] (savladar [[1321]]–[[1328]], car [[1328]]–[[1341]]) oko vlasti. Tokom tih zbivanja, Milutin je u Carigrad poslao kaluđera Kalinika da od vizantijskog cara zatraži povratak 2.000 [[Kumani|kumanskih]] najamnika koje mu je Milutin pozajmio za borbe u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Ova jedinica je lako mogla odneti prevagu u [[Građanski rat dvojice Andronika|građanskom ratu dvojice Andronika]], tako da su saradnici mlađeg otpočeli pregovore o preuzimanju tih 2.000 kumanskih najamnika. Milutin je pokazao spremnost na takav dogovor, tako da je trebalo da na granici dve države dođe do susreta mladog Andronika i Milutina na kome bi se ugovorile odredbe ugovora. Međutim do susreta nije došlo, pošto su se sukobi u Vizantiji privremeno okončali sredinom [[1321|1321. godine]], tako što je među dvojicom Andronika postignut sporazum kojim je mlađi postao savladar i dobio na direktnu upravu celu [[Trakija|Trakiju]] i delove [[Makedonija (region)|Makedonije]]<ref name="Ostrogorski" />, čime je i nestalo potrebe za angažovanjem dodatnih snaga<ref name="DoVla" />. Tokom [[jesen]]i, Milutin je iznenada doživeo [[apoplektički udar]] koji mu je oduzeo moć [[govor]]a i bacio ga u postelju. Izdahnuo je [[29. 10.]] [[1321|1321. godine]] u svom [[palata|dvorcu]] u [[Nerodimlje|Nerodimlju]], nedelju dana nakon završetka [[Manastir Gračanica|Gračanice]] i Andronikovog poklona u vidu [[Manastir svetog Nikole kod Sera|manastira svetog Nikole]] kod [[Ser (grad)|Sera]]. Njegova iznenadna bolest i nesređeni naslednički odnosi stvorili su pravi metež u državi, tako da su pljačkaške čete napale čak i sprovod koji je prenosio njegovo bogato ukrašeno telo iz Nerodimlja u njegovu zadužbinu [[Manastir Banjska|manastir Banjsku]]. [[Datoteka:Relic Stefan Uroš II Milutin.jpg|thumb|left|thumb|Kovčeg kralja Milutina u sofijskoj crkvi svete Nedelje]] Dve i po godine posle njegove smrti, crkva ga je kanonizovala kao ''svetog kralja''. Njegovo telo je pred [[Bitka na Kosovu|Kosovski boj]] [[1389|1389. godine]] prebačeno iz Banjske u [[Trepča|Trepču]], da bi pred otomanskom najezdom [[1460|1460. godine]] bilo preneto u [[Sofija|Sofiju]], u [[Crkva svete Nedelje u Sofiji|crkvu svete Nedelje]] koja se po njegovim [[relikvija|moštima]] još naziva i ''crkva svetog Kralja'' i koja ima veliki kult u [[Bugari|bugarskom narodu]]. Početkom [[21. vek|XXI veka]], vođeni su razgovori o tome da se deo njegovih moštiju prebaci u obnovljeni manastir Banjsku. == Milutinove zadužbine == U srednjovekovnoj Srbiji, crkva je bila najveći feudalni veleposednik.<ref name="Marković">{{Cite web |title=Biljana Marković, O Dušanovom Zakoniku |url=http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |access-date=2021-09-01 |archivedate=2014-09-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140923112451/http://guskova.ru/q?a=l&doc=%2F~mladich%2Fzakonik%2Fbm_odz |deadurl=yes }}</ref> Kralj Milutin je srpskoj crkvi, zajedno sa velikim [[Feud|posedima]], poklanjao i [[Sebri|sluge, zemljoradnike i robove]], „crkvene ljude”.<ref name="rastko.rs"/> Seljaci su morali da oru za manastir "tri mata ozime oranice i dva mata jare, i prosa tri mata". Sokalnici (sluge) su morali da oru "dva mata ozime oranice, a jedan mat jare, i prosa dva mata."<ref name="Solovjev"/> Vinograd manastira su morali da kopaju svi - i seoski pop i đak, i rob i majstori i ostali seljaci. Ko ne prekopa manastirski vinograd do uskrsa, kazna je bila oduzimanje vola.<ref name="Solovjev"/> Seno za crkvu su morali da kose svi, i seljaci i sluge i zanatlije (meropsi, sokalnici i majstori). Isto tako, svi su morali da grade gradove. Ali ako po nesreći izgori manastir, samo su sluge (sokalnici) bili dužni da ga podižu.<ref name="Solovjev"/> Mlinari koji imaju svoje mlinove, morali su da seku žrvnjeve i opremaju crkvene mlinove. Pored ovoga, "crkveni ljudi" su imali još mnogo drugih obaveza. Uprkos tome što su svojim radom podizali i hranili manastire, nisu smeli iz njih ništa uzeti. Kazna za krađu i najmanje sitnice bilo je "rasipanje kuće".<ref name="Solovjev">Aleksandar Solovjev, Odabrani spomenici srpskog prava (od XII do kraja XV veka), Beograd 1926., str. 89-99.</ref> {{izdvojeni citat|I ako neko ukrade nešto u crkvi do voštane sveće i tamjana, da mu se rasipa kuća.<ref name="Solovjev"/>|Milutinova povelja Manastiru svetog Stefana u Banjskoj, oko 1315. godine}} Kralj Milutin se smatra najvećim graditeljem i donatorom [[spisak manastira Srpske pravoslavne crkve|srpskih crkava i manastira]] među [[Dinastija Nemanjića|Nemanjićima]] zbog čega ga je srpska crkva kanonizovala [[1324]]. godine kao ''svetog kralja'', a njegov biograf navodi da je vladao četrdeset godina i podigao četrdeset crkava.<ref name="Joca">[[Jovan Deretić]], ''„Kulturna istorija Srba“'', [[Beograd]] [[2005]]. {{ISBN|86-331-2386-X}}</ref><ref name="Dača" /> Milutin nije osnivao nove manastire, već je obnavljao stare i mesto nekadašnjih malih i skromnih manastira podizao bogate i velelepne zadužbine. Pored pomaganja crkve u samoj Srbiji, on je donirao i pomagao manastire po [[Bizantsko carstvo|Vizantiji]] ([[Solun]]u i [[Istanbul|Carigradu]]), [[Sveta Gora|Svetoj gori]], [[Palestina|Palestini]], [[Sinaj]]u, pa čak i po [[Italija|Italiji]].<ref name="Vasa">[[Vasilije Marković]], ''„Pravoslavno monaštvo i manastiri u srednjovekovnoj Srbiji“'' (prvo izdanje), [[Sremski Karlovci]] [[1920]].</ref> == Srbija kralja Milutina == [[Datoteka:Gračanica Monastery, 2005.jpg|thumb|left|Manastir Gračanica]] Tokom Milutinove vladavine kraljevina Srbija je od drugorazredne monarhije prerasla u najjaču silu na Balkanskom poluostrvu. Istovremeno, došlo je i do značajnih promena na unutrašnjem planu. Razvoj rudarstva koji je započeo sa dolaskom [[transilvanija|erdeljskih]] [[Sasi|Sasa]], koji su pobegli pred [[Tatari]]ma, za vladavine njegovog oca [[Uroš I Nemanjić|Uroša I]], tokom njegove vladavine je poprimio još veće razmere koje su vladaru omogućile ubiranje mnogo većih sredstava od proizvodnje [[Ruda|rude]] u odnosu na prethodno doba, a najznačajnija rudarska naselja tog doba su bila [[Brskovo]], [[Tvrđava Novo Brdo|Novo Brdo]] i [[Rudnik (planina)|Rudnik]]. Zahvaljujući tom značajnom povećanju njegovih prihoda, on je bio u stanju da drži jaku [[najamnik|najamničku]] vojsku i da se na nju osloni, za razliku od svojih prethodnika koji su zavisili domaćih trupa koje je predvodila [[vlastela]]. Istovremeno je sa izlaskom kraljevine Srbije na ''[[carigradski drum]]'' odnosno zauzimanjem delova [[Moravska dolina|moravske]] i [[Vardarska dolina|vardarske doline]] došlo do razvoja trgovine i povećanja prihoda i na tom polju. Uz nekadašnje [[Karavanski putevi|karavanske puteve]] koji su povezivali unutrašnjost Balkanskog poluostrva sa gradovima na [[Istok|istočnom]] [[Jadransko more|Jadranu]], prvenstveno [[Dubrovnik]]om, ali i [[Kotor]]om i drugima, kraljevina Srbija je sada ubirala prihode i od trgovine koja se obavljala kopnom od [[Bizantsko Carstvo|Vizantije]] i istoka sa [[Evropa|Evropom]]. Glavni izvozni artikli tadašnje Srbije bili su: [[stoka]], [[Krzno|krzna]], [[mlečni proizvodi]] i rude, dok su se najviše uvozila [[Vino|vina]] (naročito ''[[malvasija]]''), [[spisak oružja u srednjem veku|oružje]] i [[tekstil|tkanine]]<ref name="Joca" />. [[Datoteka:Coin of Stefan Milutin.jpg|thumb|desno|okvir|Srebrni krstasti dinar kralja Milutina na kome su predstavljeni on (levo) i [[sveti Stefan]] (desno)]] Značajna državna proširenja i povećanja prihoda omogućila su Milutinu da svoj vladarski [[palata|dvor]] sa skromnog, na kome su [[srodstvo|ćerke]] stranih [[kralj (titula)|kraljeva]] prele [[Vuna|vunu]] odevene u obične [[Haljina|haljine]], pretvori u raskošan i velelepan dvor po uzoru na vizantijski sa sve [[Etikecija|etikecijom]], [[ceremonijal]]om i drugim karakteristikama koje su ga krasile<ref name="Joca" />. O bogatstvu kraljevine Srbije svedoči i njegova sama pojava koju [[Teodor Metohit|Metohit]], krajem [[13. vijek|XIII veka]] opisuje rečima: {{izdvojeni citat|Oko tela imao je više nakita od skupocenog kamena i bisera, koliko je god moglo da stane i sav je treptio u zlatu. Ceo dom blistaše svilenim i zlatnom ukrašenim nameštajem.|Teodor Metohit}} ali i činjenica da je njegova [[sahrana|pogrebna]] odežda bila takva da su razbojnici otvoreno napali sprovod koji je njegovo telo nosio u [[Manastir Banjska|Banjsku]], ne bi li se dočepali tog skupocenog odela. Međutim, Milutin nije samo dvor uredio po vizantijskom modelu, već je to učinio i sa državom. Tokom njegove vladavine se u državnu upravu unose pojedine [[vizantijske institucije]]. On uvodi u kraljevinu Srbiju nenasledni posed na korišćenje za [[Vojska|vojničke]] zasluge, poznatog kao [[pronija]]. Uveden je položaj: * [[Kefalija|kefalije]], koji je upravljao gradom i njegovom okolinom, * [[logotet]]a, koji je obavljao ulogu kraljevog [[kancelar Nemačke|kancelara]], * [[protovestijar]]a, koji je upravljao finansijama i drugi, čime je sprovedena vizantizacija kraljevine Srbije. Istovremeno je kralj Milutin sproveo i reformu delova [[Zakonodavstvo|zakonodavstva]], o čemu svedoči i njegov unuk Dušan, pominjući u [[dušanov zakonik|svom zakoniku]] ''zakone svetog kralja''. Najznačajnija Milutinova reforma je bila reforma [[Porota|porote]] koja je postojala u [[Srpsko narodno pravo|srpskom narodnom pravu]]. Od njegovog vremena porotnici su bili iz onog [[stalež]]a iz koga je bio i okrivljeni, a u slučaju da postoji spor između pripadnika različitih staleža, polovina porotnika je bila iz jednog, a druga polovina iz drugog staleža. Na kulturnom planu je pod uticajem [[Renesansa Paleologa|''Renesanse Paleologa'']] u [[Bizantsko Carstvo|Vizantiji]], došlo do stvaranja novog stila u [[Srpska arhitektura|srpskoj arhitekturi]] koji je poznat kao ''[[Vardarski stil]]'' čiji su najlepši primeri podignuti u Milutinovo doba<ref name="Joca" />: * [[Crkva Bogorodica Ljeviška|Bogorodica Ljeviška]] * [[Kraljeva crkva u Studenici]] * [[Manastir Gračanica]] [[Datoteka:Milutinst.jpg|thumb|desno|Freska kralja Milutina sa modelom [[Kraljeva crkva u Studenici|Kraljeve crkve u Studenici]]]] Istovremeno se razvijala i [[književnost]] u kojoj je najznačajnija pojava [[jeromonah]]a [[Hilandar]]a [[Teodosije Hilandarac|Teodosija]], koji je uz [[Domentijan]]a bio najznačajniji [[spisak srpskih književnika|srpski pisac]] u [[srednji vijek|srednjem veku]]. On je napisao novo ''„[[Žitije svetog Save]]“'', kao i ''„žitije [[Petar Koriški|Petra Koriškog]]“''. Pored toga on je stvorio i šest službi i kanona koje je posvetio [[spisak svetitelja Srpske pravoslavne crkve|domaćim svecima]] [[Stefan Nemanja|Simeonu]], Savi i Petru Koriškom, čime je postao najznačajniji srpski [[himnograf]] u srednjem veku. Pored Teodosija, u Milutinovo vreme nastaju i žitija koja će ući u sastav zbornika pod nazivom ''„[[Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih]]“'' koji je sastavio Milutinov bliski saradnik [[Danilo II (arhiepiskop srpski)|Danilo Pećki]], a dopunili su ga njegovi učenici i nastavljači. Jedino polje kulture na kome je došlo do nekog vida [[Stagnacija|stagnacije]] je [[freskoslikarstvo]] koje u ovom periodu predstavlja samo kopiju onog koje se tada razvijalo u Vizantiji, za razliku od prethodne epohe koja je bila autentična srpska i naziva se [[Zlatno doba srpskog slikarstva|''zlatnim dobom srpskog slikarstva'']]. Međutim i pored toga, taj period srpskog slikarstva po rečima [[Jovan Deretić|Jovana Deretića]]: ''„…po obilju i mnogostrukosti stvaranja nadilazi sve ostale“''<ref name="Joca" />. Paralelno sa razvojem [[Sakralna arhitektura|sakralne arhitekture]] koja je u njegovo doba dobila novi oblik poznat kao ''[[Vardarski stil]]'', razvijala se i [[fortifikacija|fortifikaciona arhitektura]] u kojoj su najznačajniji dometi manastirsko utvrđenje u Hilandaru i proširenje [[Beogradska tvrđava|Beogradske tvrđave]] gradnjom ''Zapadnog Podgrađa'' sa pristaništem (mada neki to proširenje pripisuju [[Dušan Nemanjić|Dušanu]]<ref name="Mare">Marko Popović, ''„Beogradska tvrđava“'' (drugo dopunjeno izdanje), [[Beograd]] [[2006]]. {{ISBN|86-908427-0-5}}</ref>). == Borba oko nasleđivanja == Posle njegove smrti je došlo do [[Građanski rat|građanskog rata]]<ref name="SSV" />. Protiv njegovog zakonitog naslednika i mlađeg sina Konstantina pobunio se stariji sin Stefan ([[Vladimir Ćorović|Ćorović]] navodi da je Konstantin bio stariji<ref name="DoVla" />), a u borbe oko prestola se uključio i Dragutinov sin [[Vladislav II Nemanjić|Vladislav]] koji je prema [[Deževski sporazum|Deževskom sporazumu]] iz [[1282|1282. godine]] trebao da nasledi Milutina<ref name="Srpske dinastije" />. Rasulo u zemlji je bilo toliko da se pojedina [[vlastela]] jednostavno otcepila (kao [[Branivojevići]] u [[Zahumlje|Zahumlju]]<ref name="Srpske dinastije" />), a bande [[pljačkaš]]a su napadale čak i povorku koja je prenosila Milutinovo telo u njegovu zadužbinu [[manastir Banjska|manastir Banjsku]]<ref name="SSV" />. Iako je pred kraj svog života Milutin smatrao za svog jedinog naslednika svog sina [[Konstantin Nemanjić|Konstantina]], o čemu svedoče portreti u Gračanici, Konstantinov [[novac]], pominjanje na oltaru u crkvi [[sveti Nikola|svetog Nikole]] u Bariju, ali i davanje na upravu [[Zeta (država)|Zete]] (što se smatralo dužnošću prestolonaslednika), njegovo postavljanje nikada nije ozvaničeno na državnom [[sabor]]u. Takav nedefinisan status je otvorio prostor da Konstantinu ospore pravo na presto još dva pretendenta: * njegov polubrat i Milutinov sin Stefan * njegov brat od strica i Dragutinov sin Vladislav [[Datoteka:Stefan Decanski Coronation.jpg|thumb|desno|''„Stefanu Dečanskom se vraća vid na krunisanju“'', [[litografija]] [[Anastas Jovanović|Anastasa Jovanovića]] ([[1817]]—[[1899]]) iz [[1852]].]] [[Stefan Dečanski|Stefan]] je svoje pretenzije vukao iz činjenice da je on već bio Milutinov prestolonaslednik, ali ga je Milutin nakon otvorene pobune [[1314|1314. godine]] razbaštinio i oslepeo. Međutim posle očeve smrti, Stefan je skinuo [[zavoj]]e sa očiju i objavio da mu je [[sveti Nikola]] povratio vid i da kraljevstvo njemu pripada. [[Vladislav II Nemanjić|Vladislav]] je svoje pretenzije vukao iz odredbe Deževskog ugovora iz [[1282|1282. godine]], kojim je Dragutin predao vlast Milutinu, a kojom se određuje da će Dragutinovi direktni potomci naslediti Milutina. Ovaj ugovor je prestao da važi tokom građanskog rata između Dragutina i Milutina (od [[1301]]. do [[1312|1312. godine]]), ali je nakon toga obnovljen i ponovo stupio na snagu. Međutim, nakon Dragutinove smrti, Milutin je zauzeo veći deo njegovih poseda, a samog Vladislava je zarobio i bacio u tamnicu iz koje je on izašao tek kada je Milutin umro. Stefan je zahvaljujući podršci većeg dela vlastele i crkve ovenčan za kralja [[7. 1.|06.01.]][[1322|1322. godine]], nakon čega je uspeo da suzbije napad Konstantina koji je iz Zete pokušao da preuzme vlast, posle čega je u povlačenju stradao ili je čak zarobljen i po Stefanovoj naredbi ubijen. Vladislav je za to vreme ovladao [[sever]]nim delovima zemlje, sa čime se Stefan u prvom momentu pomirio, ali je krajem [[1323|1323. godine]] došlo do sukoba između njih dvojice oko [[Tvrđava Rudnik|Rudnika]], nakon čega je Stefan uspeo da ga potisne i ovlada i njegovim delom [[Kraljevina Srbija u srednjem veku|kraljevine Srbije]]. Pored njih trojice, početkom [[14. vijek|XIV veka]] na sceni su se pojavili još neki potencijalni Milutinovi naslednici. Kralj Srbije je održavao bliske veze sa majkom svoje supruge [[Simonida Nemanjić|Simonide]] [[Irina Monferatska|Irinom (''Jolantom'')]] koja je samostalno upravljala [[Solun]]om. Pošto nije uspela da nagovori Andronika II da po zapadnom običaju podeli državu njihovim sinovima, ona je počela da radi na tome da nagovori Milutina da posle svoje smrti ostavi presto nekom od Simonidine braće. Teško je reći koliko je i da li Milutin ozbiljno razmišljao o tome, ali se sa sigurnošću može reći da su Simonidina braća: * [[Dimitrije Andronikov Paleolog|Dimitrije]] ([[1308]]) * [[Teodor Andronikov Paleolog|Teodor]] (oko [[1317]]) posetili kraljevinu Srbiju, ali da su odbili da vladaju takvom zemljom koja im je delovala suviše varvarska. Ovi planovi su pali u vodu nakon Irinine smrti [[1317|1317. godine]]. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == === Primarni izvori === * [[Danilo II (arhiepiskop srpski)|Danilo II]], ''„[[Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih]]“'' * [[Georgije Pahimer]], ''„Istorija Romanije“'' * [[Teodor Metohit]], * [[Nikifor Grigora|Nićifor Grigora]], ''„Rimska istorija“'' === Naučni radovi === * [[Vasilije Marković]], ''„Pravoslavno monaštvo i manastiri u srednjovekovnoj Srbiji“'' (prvo izdanje), [[Sremski Karlovci]] [[1920]]. * [[Georgije Ostrogorski]], ''„Istorija Vizantije“'' [[Beograd]] [[1959]]. * [[Aleksandar Deroko]], ''„Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji“'' (treće izdanje) [[Beograd]] [[1985]]. * [[Danilo II (arhiepiskop srpski)|Danilo II]], ''„Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih; Službe“'' (priredili [[Gordon Mak Danijel]] i [[Damnjan Petrović]]) [[Beograd]] [[1988]]. {{ISBN|86-07-00320-8}} * {{SS-ISN}} * [[Vladimir Ćorović]], ''„Istorija srpskog naroda“'' (rukopis iz [[1941]]) [[Beograd]] [[1989]]. {{ISBN|86-13-00389-8}} ([http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html poglavlje o Milutinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102024936/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html |date=2013-11-02 }}) * [[Andrija Veselinović]], [[Radoš Ljušić]] ''„Srpske dinastije“'' [[Novi Sad]] [[2001]]. {{ISBN|86-83639-01-0}} * [[Jovan Deretić]], ''„Kulturna istorija Srba“'', [[Beograd]] [[2005]]. {{ISBN|86-331-2386-X}} == Povezano == * [[Spisak svetitelja Srpske pravoslavne crkve|Spisak svetitelja SPC]] * [[Kraljevi Srbije]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Stefan Uroš II Milutin of Serbia}} * [http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/03/article-10.html ''„Sve žene i crkve svetog kralja“'' (''„Srpsko nasleđe“'', br. 3.)] * [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=78676&datum=2005-08-14 ''„Srpski kralj, a bugarski svetac“'' (''„Večernje Novosti“'', 14. avgust 2005.]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=97650&datum=2006-12-18 ''„Kralj stiže na Kosovo“'' (''„Večernje Novosti“'', 18. decembar 2006.)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/987/tekst/obnovitelj-i-prvi-ktitor/ 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111115132743/http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/987/tekst/obnovitelj-i-prvi-ktitor/ |date=2011-11-15 }}, [http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/992/tekst/zastupljenost-srpske-tematike/ 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111115133743/http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/992/tekst/zastupljenost-srpske-tematike/ |date=2011-11-15 }}, [http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/993-994/tekst/milutinove-povelje-za-hilandar/ 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111115133707/http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/993-994/tekst/milutinove-povelje-za-hilandar/ |date=2011-11-15 }} - ''„Zadužbinarstvo kralja Milutina“ („Pravoslavlje“ - feljton)'' * [http://kraljmilutinnemanjic.wordpress.com/ Kompletno žitije kralja Milutina od arhiepiskopa Danila, prevedeno na savremeni srpskohrvatski jezik] {{niz| pre = [[Dragutin Nemanjić|Stefan Dragutin]] | spisak = [[Kraljevina Srbija u srednjem veku#.D0.9A.D1.80.D0.B0.D1.99.D0.B5.D0.B2.D0.B8 .D0.A1.D1.80.D0.B1.D0.B8.D1.98.D0.B5 .281217-1346.29|Kralj Srbije]]<br />([[1282]]—[[1321]]) | posle = [[Stefan Uroš III]] }} {{Srpski vladari}} {{Nemanjići}} {{ZKM}} {{DEFAULTSORT:Nemanjić, Milutin}} [[Kategorija:Nemanjići|Milutin]] [[Kategorija:Srpski kraljevi]] [[Kategorija:Srpski sveci]] [[Kategorija:Manastir Hilandar]] [[Kategorija:Ktitori]] [[Kategorija:Kraljevina Srbija (srednji vijek)]] duq2f80xoqgct55mi2qghv0cq2x72l4 0 102673 42652526 42461238 2026-07-09T23:41:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652526 wikitext text/x-wiki {{Ekumenski sabor |ime_koncila/sabora = Prvi nikejski sabor |datum_koncila/sabora = 325 |prihvatio/la/li = [[rimokatolici]], [[starokatolici]], [[pravoslavci]], [[anglikanci]], [[drevnoistočne crkve]], [[Asirijska crkva Istoka]], [[luterani]], [[kalvinisti]] | prethodni = nema ([[Sabor u Jeruzalemu]] se općenito ne smatra ekumenski) | sljedeći = [[Prvi carigradski sabor]] | sazvao = [[Car Konstantin I]] |predsjedao = Sv. [[Aleksandar od Aleksandrije]] (također [[Konstantin Veliki|car Konstantin]])<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/413817/Council-of-Nicaea Britannica.com - Council of Nicea]</ref> |sudionici = 250–318 (samo pet iz Zapadne crkve) |teme = [[arijanstvo]], slavljenje Pashe ([[Uskrs]]), [[Meletije iz Likopolisa|miletijanska]] šizma, valjanost [[krštenje|krštenja]] heretika, posrnuli krćani |dokumenti = [[Nikejski simbol vjere]] i oko 20 ukaza }} '''Prvi nikejski sabor''' ujedno je i prvi [[ekumenski sabor|ekumenski crkveni sabor]], a održan je u Nikeji u [[Bitinija|Bitiniji]] (današnja [[Turska]]). Sazvao ga je [[rimski car]] [[Konstantin I. Veliki]] od 20. maja do 30. juna [[325]]. godine kako bi razriješio pitanje neslaganja u [[Aleksandrija|aleksandrijskoj]] Crkvi vezano za pitanje da li [[Isus]] ima istu ili sličnu bit sa Bogom Ocem. Na ovom saboru je ustanovljen [[Nicejski simbol vjere]], [[dogma]] koje su se imali pridržavati svi hrišćani. Na utvrđivanje dogme je uticala i careva podrška, potpomognuta brojnošću legionara koji su okruživali sabor, kao i najava da će episkopi koji se budu protivili mišljenju Konstantina i saborske većine biti smenjeni i proterani. Tako je, tek nekoliko decenija nakon što je priznato kao državna vera, hrišćanstvo zagazilo na stazu netolerancije i progona različitih mišljenja.<ref>[http://www.arheo-amateri.rs/2012/05/istorija/anticko_doba/milanski-edikt-313/ Milanski edikt (313. godine)]</ref> == Glavni problemi i izvori == Aleksandar Aleksandrijski i [[Sveti Atanazije Aleksandrijski|Atanazije Aleksandrijski]] držali su da je Sin istobitan s Ocem, dok je [[prezbiter]] [[Arije]] zastupao mišljenje da je Sin podređen Ocu. Ovaj je nauk nazvan [[arijanstvo]]. Sabor je premoćno podržao istobitnost Sina s Ocem (uz samo dva glasa protiv). Plod je te rasprave bilo i [[Nikejsko vjerovanje]]. Od ostalih pitanja, sabor se bavio određivanjem datuma [[Vaskrs]]a. O saboru u svojim spisima govore njegovi sudionici: [[Eustatije Antiohijski]] (protuarijanac), [[Euzebije Cezarejski]] (bivši arijanac) i Atanazije Aleksandrijski (protuarijanac). Spisi samoga sabora nisu sačuvani. Pretpostavlja se da su ih uništili arijanci koji su naknadno uspjeli odnijeti premoć u [[Carigrad]]u. == Prethodni događaji == Početkom 4. vijeka u Aleksandrijskoj Crkvi razvila se živa [[kristologija|kristološka]] rasprava. Glavni protagonist bio je sveštenik [[Arije]], izuzetno popularan među narodom. Prema njegovom nauku, Sin, premda savršen, bio je tek stvorenje Očevo i Ocu podređen (subordiniran). Tako on nije prihvaćao da bi Otac i Sin bili iste biti (u [[Aristotel]]ovu značenju [[grčki jezik|grčke]] riječi ''ousia'', kako ga je prihvatio [[platonizam]] i [[neoplatonizam]]). U ovome se već jasno vidi uticaj [[grčka filozofija|grčke filozofije]] i njene nomenklature. Stoga Arije nije govorio da je Sin istobitan (''homoousios''), nego da je sličnobitan (''homoiousios'') Ocu. S druge strane, aleksandrijski biskup Aleksandar i Atanazije Aleksandrijski držali su da je Sin istobitan (homoousios) Ocu, te da nije stvoren, nego da je od vječnosti rođen od Oca. Zbog toga je [[321]]. u Aleksandriji održan [[sinod]] kojeg je sazvao Aleksandar, na kojem je osuđen Arijev nauk, a sam je Arije [[ekskomunikacija|ekskomuniciran]]. Ipak, to nije zaustavilo širenje arijanizma. Sam Arije nastavio je djelovati u [[Palestina|Palestini]], pod zaštitom svoga školskog prijatelja, uticajnog Euzebija Nikomedijskog. Tek u 20. vijeku otkriveni su spisi mjesnog sabora koji je održan pola godine prije Nikejskog sabora u [[Antiohija|Antiohiji]] (današnja [[Antakya]] u Turskoj). Taj bi se sabor mogao nazvati stvarnom prethodnicom Prvog nikejskog sabora, a na njemu je učestvovalo 59 [[biskup]]a iz Palestine, [[Arabija|Arabije]], [[Fenicija|Fenicije]] i [[Kapadocija|Kapadocije]]. Vodio ga je biskup Hozije iz Cordobe, koji će imati odlučujuću ulogu i na Nikejskom saboru. Povod ovom saboru bio je izbor novog antiohijskog biskupa, no usto je prihvaćeno i jedno protuarijansko Vjerovanje. Trojica biskupa, sudionika ovog sabora, među kojima i Euzebije Cezarejski, odbili su potpisati odluke sabora, te su privremeno ekskomunicirani s mogućnošću da promijene mišljenje na »velikom i svetom saboru u Anciri« (koji se potom ipak održao u Niceji). Za održavanje crkvenog sabora i postizanje mira među kršćanima zauzimao se i car Konstantin kako bi na taj način osigurao mir u svome carstvu. == Sudionici sabora == Car je sazvao sabor u Nikeji, a na njega je pozvao svih 1800 biskupa iz čitave kršćanske Crkve (oko 1000 s Istoka i oko 800 sa Zapada). Ipak, na sabor je stiglo između 250 i 320 saborskih otaca, većinom s Istoka, budući da su se na Istoku vodile i najžešće rasprave. Tačan broj sudionika nije moguće utvrditi, premda crkvena predaja najčešće govori o broju od njih 318. Verski analitičar [[Mirko Đorđević]] smatra da "otaca saborskih nije bilo 318 nego upola manje", a brojku su dodali prema broju slugu praoca [[Avraam]]a.<ref name="pescanik.net">http://pescanik.net/2013/07/mali-traktat-o-taksistima/</ref> Od malobrojnih predstavnika zapadne Crkve, valja napomenuti da je rimski [[papa]] [[Silvestar I.]] poslao je svoje izaslanike (legate) u osobama dvojice svećenika. Uz njih, u saboru su učestvovali: Hozije iz Cordobe iz [[Iberija|Iberije]], Marko Kalabrijski iz [[Italija|Italije]], Cecilijan Kartaški iz [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], Nikasije Dijonski iz [[Galija|Galije]], te Dujam Stridonski iz [[Dunav]]ske provincije. Među brojnim predstavnicima istočne Crkve najviđeniji bili su nadbiskupi Aleksandar Aleksandrijski, Eustatije Antiohijski i Makarije Jeruzalemski. Neki od okupljenih otaca - primjerice, Pafnucije iz Tebe, Potamon Heraklejski i Pavao Neocezarejski - još su na svome tijelu nosili ožiljke od posljednjih progona kršćana. Ostali značajni sudionici s Istoka bili su: Euzebije Nikomedijski, Euzebije Cezarejski, [[sveti Nikola]] iz Mire, Aristak Armenski i Jakov Nisibijski. S druge strane, otac egipatskog monaškog pokreta, [[Antonije Veliki]], je odbio carev poziv.<ref>[https://svetosavlje.org/dobrotoljublje-tom-i/8/ ДОБРОТОЉУБЉЕ] Јер, прича се да је ава Антоније добио писмени позив од цара Констанција да дође у Цариград. Тада се он обратио Павлу Препростом са питањем: „Треба ли да идем?“ Овај је одговорио: „Ако одеш, бићеш Антоније, а ако не одеш, бићеш ава Антоније“. Због таквог неодобравања путовања, он је спокојно остао на свом месту.</ref> Od biskupa izvan [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] pristigli su: [[perzija|perzijski]] biskup Ivan, [[goti|gotski]] biskup Teofil i Statofil, biskup Picijunta na području današnje [[Rusija|Rusije]] i [[Abhazija|Abhazije]]. == Tok sabora == [[Datoteka:Nicaea_icon.jpg|thumb|250px|right|Ikona na kojoj rimski [[car]] i [[episkopos|episkopi]] na Prvom nikejskom saboru (325) drže simbol vere (381).]] Sabor je započeo [[20. maj]]a [[325]]. u prisustvu cara Konstantina u središnjem dijelu carskoga dvora. Radom sabora predsjedao je Hozije iz Cordobe. Moguće je da je i on bio papin predstavnik, kao i dvojica sveštenika. Pozdravni je govor najvjerovatnije održao Euzebije Nikomedijski. Glavne tačke rasprave bile su: * Pitanje arijanstva; * Datum proslave Pashe (Vaskrsa); * Melecev raskol; * Jedinstvo Oca i Sina; * Krštenje [[heretik]]a; * Položaj onih koji su popustili prilikom [[Licinije]]vih progona (tzv. ''lapsi''). Sabor je radio iza zatvorenih vrata, ali narod je hteo sve da zna i sve je komentarisao na svakom koraku. Najbolji izveštaj o tome kako je to bilo na carigradskim ulicama u vreme Sabora u Nikeji ostavio je sv. [[Grigorije Nazijanski]]: {{izdvojeni citat|Zamolite čoveka u menjačnici da vam razmeni novac, a on će vam održati predavanje o tome u čemu se Sin razlikuje od Oca. Kada drugog pitate pošto je hleb on će vam razjasniti da je Sin niži od Oca. Kada pitate da li je kupatilo zagrejano, sluga će vam reći da je sin stvoren iz ničega.<ref name="pescanik.net">http://pescanik.net/2013/07/mali-traktat-o-taksistima/</ref>|[[Grigorije Nazijanski]]}} == Odluke o Ariju i njegovu nauku == Dvadesetak biskupa isprva je podržavalo Arija, no nakon čitanja dijelova njegovih spisa potakli su ih da mu se usprotive. Euzebije Cezarejski nastojao je predložiti kompromisno rješenje. Na kraju su u potpunosti odnijeli prevagu protuarijanski biskupi, te je nakon mjesec dana zasjedanja sabor donio tekst [[Nikejsko vjerovanje|Nikejskog vjerovanja. Taj tekst nisu potpisala samo dvojica biskupa iz [[Libija|Libije]] koji su od početka bili usko povezani s Arijem. Unatoč razumijevanju za Arija, Euzebije Cezarejski prihvatio je tekst Vjerovanja. Arijeva su djela trebala biti spaljena, a biskupi koji su ga podržali bili su prognani. Sam je Arije prognan u [[Ilirik]]. === Odluka o datumu Pashe === Nakon [[19. juna]] počelo se raspravljati o datumu kršćanske Pashe, to jest [[Vaskrs]]a. Na Zapadu se vrlo rano ustalio običaj slavljenja Vaskrsa u nedjelju nakon [[židovi|židovske]] Pashe, dok su mnoge mjesne Crkve na Istoku zadržale slavlje na sam dan Pashe, to jest 14. nisana, prema židovskom kalendaru (takav je bio slučaj s Crkvama u [[Sirija|Siriji]], [[Cilicija|Ciliciji]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. U [[Rim]]u i [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pazilo se, pak, da vaskrsna nedjelja ne padne na isti dan kao i židovska pasha. Konačno je odlučeno da će svake godine aleksandrijski biskup javljati rimskom papi datum Vaskrsa. To je trebala biti prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne [[ravnodnevnica|ravnodnevnice]]. === Melecijev raskol === Treće važno pitanje bilo je rješavanje Melecijeva raskola. Odlučeno je da će Melecije ostati u svome gradu Likopolu, no bez ovlasti ređenja novih [[klerik]]a i bez vršenja biskupske vlasti. Usto, bilo mu je zabranjeno obilaženje okolice grada, kao i ređenje u drugim [[dijeceza]]ma. Zadržao je biskupski naslov, no svi koje je on redio trebali su se ponovno rediti, te su njegova ređenja smatrana nevažećim. U slučaju smrti nemelecijanskog biskupa, njega je mogao naslijediti Melecijev sljedbenik. Ove blage mjere protiv Melecija nisu urodile plodom, budući da su melecijevci kasnije pristupili arijancima, te je [[Atanazije Aleksandrijski]] još dugo bio s njima u sukobu. Melecijanstvo je konačno izumrlo sredinom 5. vijeka. === Ostala pitanja === Sabor je izglasao dvadeset novih crkvenih zakona, koji su nazvani [[kanonsko pravo|kanonima]]. Ovako ih navode nikenski i poslijenikenski crkveni oci: 1) zabrana samokastracije; 2) određivanje najmanjeg dozvoljenog vremena [[katekumen]]ata; 3) zabrana boravka mlađih žena u kući klerika; 4) odredba da na ređenju biskupa moraju biti prisutna bar tri biskupa, te da je potrebna potvrda [[metropolit]]a; 5) odluka da se godišnje održavaju po dva provincijska [[sinod]]a; 6) izvanredna vlast aleksandrijskog i rimskog biskupa (pape) na njihovim područjima; 7) priznanje posebne časti [[jeruzalem]]skom biskupu; 8) odluke o sporazumu s [[novacijanci]]ma; 9-14) odluke o blagom postupanju protiv onih koji su popustili prilikom [[Licinije]]vih progona; 15-16) zabrana smjenjivanja sveštenika; 17) zabrana klericima da se bave [[lihva]]rstvom; 18) odluka da prilikom primanja [[euharistija|euharistije]] biskupi i [[prezbiter]]i imaju prednost pred [[đakon]]ima; 19) izjava o nevaljanosti krštenja što ga je podijeljivao Pavao Samosatski, te izjava da se žene [[đakonesa|đakonese]] ima smatrati laicima; 20) zabrana klečanja na liturgiji nedjeljom i u vazmeno vrijeme sve do [[Duhovi|Duhova]]. === Zatvaranje rada sabora === [[25. jula]] [[325]]. zaključen je rad sabora, a prisutni saborski oci proslavili su dvadesetu obljetnicu Konstantinova vladanja. U svome zaključnom govoru car je ponovio svoju nakanu da se zadrži mir i jedinstvo u Crkvi, a u pismu koje je prošireno carstvom sljedećeg Vaskrsa objavio je da je postignuto jedinstvo čitave Crkve. == Značenje sabora == [[Datoteka:Constantine burning Arian books.jpg|thumb|[[Car Konstantin]] spaljuje [[Arijanstvo|arijanske]] [[knjige]] nakon sabora u Nikeji.]] Dugoročno, ovaj je sabor imao sasvim osobito značenje kao prvi u nizu [[ekumenski sabor|ekumenskih sabora]]. Prvi put okupili su se biskupi iz cijele Crkve kako bi se dogovorili oko nekog doktrinalnog pitanja. Prvi je puta i car odigrao vodeću ulogu u sazivanju sabora, te je upotrijebio svoju moć u provođenju odluka sabora. Mnogi to nazivaju Konstantinovim preokretom, koji će kasnije dovesti do onog što će se na Zapadu zvati [[cezaropapizam]]. Kratkoročno, sabor nije okončao probleme radi kojih je sazvan. Ponajprije, arijanci i melecijevci su ubrzo ponovno dobili sva prava koja su im bila oduzeta, a arijanstvo se širilo kroz čitavo 4. vijek. Euzebije Nikomedijski obilno se služio uticajem što ga je imao na Konstantina kako bi ga obratio na Arijevu stranu. Uskoro, [[330]]. svrgnut je i prognan Eustatije Antiohijski, Isto se [[335]]. dogodilo i Atanaziju koji je naslijedio Aleksandra na aleksandrijskoj biskupskoj stolici. Sam Arije vratio se u Carigrad kako bi se pomirio s Crkvom, no umro je kratko prije nego što je to moglo biti učinjeno. Car Konstantin umro je sljedeće godine, a malo prije smrti primio je krštenje od arijanskog biskupa. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|First Council of Nicea}} * [http://www.newadvent.org/cathen/11044a.htm Katolička enciklopedija: Prvi nikejski sabor] * [http://www.1911encyclopedia.org/Council_of_Nicaea Nikeanski sabor 1911 Encyclopedia Britannica] * [http://www.legionofmarytidewater.com/faith/Ecum01.htm Prvi nikejski sabor]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Historija kršćanstva]] [[Kategorija:Ekumenski sabori]] [[Kategorija:325.]] 1oxdvagbyxjp6vymqstyejuf2a4p7pu 0 106112 42652528 42596992 2026-07-09T23:55:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652528 wikitext text/x-wiki '''Psihopatija''' (ili ''sociopatija'') je trajni poremećaj ličnosti, odnosno stanje koje se u ponašanju više ili manje razlikuje od proseka ([[Asocijalna ličnost|psihopatska ličnost]]). Reč je o ograničenim ličnostima, na prelazu duševnog zdravlja i bolesti većinom bez intelektualnih poremećaja, često i intelektualno natprosečnima. Glavne su promene na emocionalno-voljnom planu ličnosti. Prvobitno se smatralo da zbog njih trpi samo okolina ([[agresivnost]], [[Asocijalno ponašanje|asocijalnost]], i antisocijalnost).<ref name="jhelfgott.pageout.net">Helfgott, J. B. (2000) CRJS 450: The Psychopath [PowerPoint slides]. Retrieved from http://jhelfgott.pageout.net/page.dyn/student/course/course_home?course_id=63357 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818233736/http://jhelfgott.pageout.net/page.dyn/student/course/course_home?course_id=63357 |date=2011-08-18 }}</ref> Kasnije je utvrđeno da neki i sami pate zbog svoje abnormalne ličnosti ([[Klinička depresija|depresivnost]], [[Samoubistvo|suicidni]] psihopati). Nikad ne dosežu dimenzije psihotičnosti premda mogu pokazivati neke simptome ili sindrome slične pojedinim duševnim poremećajima ([[Šizofrenija|shizoidni]], [[Paranoja|paranoidni]], nestabilni, [[Ekscentričnost|ekscentrični]], depresivni, [[Hipomanija|hipomanični]] i dr.). Za psihopate se kaže da u „[[Daltonizam|daltonisti]] za ljudska osećanja i društvene moralne vrednosti“. == Uzroci psihopatije == Uzrok psihopatije, kao i ostalih poremećaja ličnosti, može biti loša socijalizacija u ranom detinjstvu, genetske karakteristike, kao i posledice telesnih i duševnih oboljenja. Najčešći su uzroci da su psihopate u detinjstvu ili preterano strogo vaspitavane, tj. kažnjavane, ili su bili prepušteni sami sebi, tj. zanemareni. Psihodinamičari tumače psihopatiju slabošću ega, zbog čega dolazi do izražaja nekontrolisano ispoljavanje nagona, ali i slabošću super-ega, što se očitava u nesposobnosti pridržavanja moralnih normi. Nepovoljni nasledni činioci, kao i uzroci okoline oblikuju psihopatske ličnosti. Terapijski pokušaji gotovo da nemaju uspeha. Definicija i značenje pojma psihopatije i nadalje se raspravljaju.<ref>{{Cite web | url = http://www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/proposedrevision.aspx?rid=16# | title = Proposed revision | publisher = DSM5}}.</ref> == Karakteristike psihopatije == Klasični psihopata odlikuje se - potpunim odsustvom [[savest]]i - kao jedne važne osobine koju poseduju normalni ljudi. On/ona će se služiti svim sredstvima da ostvari svoje ciljeve. Radi se o ljudima koji su većinom - po samoj svojoj suštini – zli. Običnim ljudima savest na neki način služi kao kočnica, tako da će oni većinu svojih postupaka ‘vagati’, težeći tome da ne povrede druge prilikom ostvarenja svojih ciljeva. Međutim, bez savesti u sklopu svog bića, psihopata se nalazi u jednoj situaciji u kojoj on ima veliku ‘prednost’ nad normalnim čovekom. Njega ništa ne može da koči, osim možda onih pravila uspostavljenih u okviru pravnog sistema društva. Najčešći opisi psihopata su: „Oni mogu biti simpatični, šarmantni, inteligentni, oprezni, impresivni,“ „mogu da ostave utisak nekoga u koga čovek može da se pouzda“, i „imaju mnogo uspeha u zavođenju žena/muškaraca“: Međutim, „oni su neodgovorni,“ „rušilački nastrojeni“ i slično. Veliku konfuziju pravi to što psihopate imaju dosta osobina koje mnogi normalni ljudi smatraju poželjnim ili zavidnim. Na primer, oni često ostavljaju utisak jednog neverovatno čvrstog [[Samopouzdanje|samopouzdanja]] (kad je potrebno i nedostatka [[Samopouzdanje|samopouzdanja]], a sve u cilju manipulacija). U mnogim slučajevima ispoljavaju jednu „natprirodnu magnetičnu privlačnost za osobe suprotnog pola“. Psihopate boluju od jedne stvarne mentalne bolesti koju on označava kao – potpuni i neizlečivi nedostatak osećanja. Ukoliko psihopata uopšte nešto oseća, onda su to emocije najpliće vrste. On čini bizarne i samo-destruktivne stvari zato što je potpuno imun na posledice koje bi normalnog čoveka ispunile osećanjima [[sram]]a ili griže savesti. Ono što bi drugi u tom smislu smatrali katastrofom, za njega predstavlja samo jednu malu nezgodu ili „čistu sitnicu“. Psihopatija je sasvim uobičajena u ljudskom društvu. Postoji mnogo slučajeva psihopata koji normalno rade kao biznismeni, doktori, pa čak i – psihijatri. Oni izgledaju u svakom pogledu kao normalni ljudi. Nedostatak savesti ih čini veoma efikasnim „mašinama“. Oni mogu da budu brilijantni, mogu da pišu naučne radove, mogu da imitiraju reči pune emocija (veoma su uspešni glumci), međutim, s vremenom postaje sve jasnije i jasnije da njihove reči nisu u skladu sa njihovim ponašanjem. Oni su vrsta ljudi koji će u jednom momentu tvrditi kako je strašno pogođen bolom usled smrti nekog bliskog prijatelja ili člana porodice, a u sledećem momentu će otići na neku žurku ili u disko klub - „da bi to zaboravio“. S obzirom da su veoma efikasni, u stanju su da obavljaju veoma kompleksne radnje koje su zamišljene tako da izazovu druge da im ovi daju svoju podršku za ono što oni žele. Na taj način mnoge psihopate su u stanju da dostignu visoke pozicije u društvu. Tek nakon dužeg vremena njihove kolege i saradnici postaju svesni činjenice da je njihov uspeh i napredak zasnovan na gaženju drugih ili kršenju njihovih prava. Iako su potpuno indiferentni što se prava drugih tiče, oni često kod drugih ljudi veoma spretno inspirišu osećaj iskrenog poverenja. Psihopata nikada ne smatra da s njegovom psihom nešto nije u redu, te tako ne oseća ni potrebu da treba nešto da promeni u svom ponašanju. Osim što su egocentrični, oni su često i [[Narcizam|narcisoidni]]. Narcisoidnost je samo jedna od njihovih karakternih crta. Retko kada dolaze u sukob sa zakonom, dok istovremeno čine strahovite štete članovima svojih porodica, prijateljima i kolegama s posla. Psihopate se najčešće druže samo s onima od kojih mogu imati neke koristi. Za psihopatu je najvažnija jedino njegova „glad“, a sve ostalo je za njih ‘tamo negde, daleko’, osim ukoliko se to ne može apsorbovati s njegove strane u smislu neke vrste „hrane“. Za njih postoji samo jedno pitanje: „Da li se to može na neki način iskoristiti“ ili – „da li ja mogu nešto od toga da dobijem“, a sve ostalo je od strane njegovih nagona rangirano kao manje vredno. Ukratko, psihopata je – [[predator]] ili grabljivac. On se kamuflira uz pomoć jedne maske trezvenosti, a onda slično grabljivim životinjama tiho i neprimetno prati svoju žrtvu, izdvaja je iz stada, približava joj se i krši njen otpor. Dobri su stratezi i veoma dobro se maskiraju koristeći sve vrste reči, gestova laži i manipulacija – kako bi uvukli žrtvu u svoju zamku. U mnogim slučajevima oni će prethodno skupiti što je moguće više informacija o svojim žrtvama, saznati sve njihove vrline, slabosti i mane, pa će igrati na te karte koliko god je to moguće i kako im to odgovara. Iako nemaju savest, oni će još u svojoj mladosti primetiti tu „čudnu“ osobinu kod drugih, te će taj problem prilično brzo intelektualno premostiti, a onda će svoje žrtve često manipulisati tako što će se oslanjati ili apelovati na njihovu savest. Psihopata će vas uvek optužiti da radite ono što on radi ili namerava da uradi. U svakoj interakciji između psihopate i normalnog čoveka sa potpunim opsegom emocija, psihopata uvek pobeđuje. Psihopate se često nazivaju i „vukovima u jagnjećoj koži“. Za razliku od otvoreno agresivnih psihopata, mnogo više je onih koji spadaju u grupu ‘skriveno-agresivnih ličnosti’ ({{jez-eng-lat|covert-aggressive personalities}}). Glavne karakteristike su im sledeće: * Uvek teže da se stvari rade onako kako oni misle da treba i jedino im je njihova ‘pobeda’ na pameti. * Ambiciozni su kad se radi o sticanju moći i dominaciji nad drugima. Oni uvek teže da budu oni koji su gore i da kontrolišu druge. Koriste ceo jedan arsenal suptilnih i efikasnih strategija kako bi zadobili prednost u međuljudskim odnosima. * Mogu da budu veoma kulturni, šarmantni i zavodljivi. Oni znaju kako da dobro izgledaju i kako da pobeđuju, ‘otapajući’ našu odbranu. Oni znaju šta će vam reći kako biste zaboravili na onaj svoj ‘osećaj u stomaku’ koji vam govori da im nipošto ne verujete, a onda im dali sve ono što oni žele. * Mogu da budu beskrupulozni, podmukli, i osvetoljubivi borci. Znaju kako da kapitaliziraju na svakoj čovekovoj slabosti a pojačaće svoju agresivnost ukoliko primete da ste posrnuli. Oni znaju kako da uhvate čoveka u momentu kad je on nesvestan i nepripremljen. Ukoliko smatraju da ste ih u nečemu nadmašili ili da ste dobili više od njih, oni će to pokušati da preokrenu u svoju korist ili da vam se osvete. Oni bitku ne smatraju završenom sve dok oni ne pobede. * S obzirom da nemaju savest, ne postoji ništa što može da ih koči. Oni znaju da razlikuju ispravno od pogrešnog, ali ne dopuštaju ničemu da im stoji na putu do onoga što žele. Prema njima, cilj uvijek opravdava sredstvo. Tako, su skloni da varaju i sebe i druge u vezi onoga što stvarno rade. * Eksploatišu ljude s kojima su u vezi. Gledaju na ljude kao na pione u njihovoj životnoj igri. Gnušaju se svake slabosti i iskorišćavaju svaku slabost koju nađu kod protivnika. Psihopate su često dobri stratezi, međutim, nisu u stanju da vide suštinu stvari, većinom su preokupirani spoljnim izgledom („ambalažom“) a nisu u stanju da uče na osnovu sopstvenih iskustava, kao što je to slučaj s normalnim ljudima. * Nemaju smisla za određivanje kada je stvarno potrebno da se bore a kad nije, niti imaju osećaj za ‘fer-borbu’. Za njih svakodnevni život predstavlja jednu bitku i svako ko im stoji na putu da ostvare ono što žele, automatski se smatra neprijateljem. Opsednuti su ‘pobedama,’ uvek su spremni i voljni za borbu. * Ne mogu da shvate da se dugoročne pobede mogu ostvariti i tako da se ponekad nekome malo i popusti. * Konstruktivna ili fer borba njima je strana. Smatraju da je svaka fer borba riskantna, tj. sa prevelikom mogućnošću za gubitak. Ili jednostavno, oni sebi ne mogu dopustiti nikakav rizik ukoliko su sigurni da na jedan nepošten način mogu doći do pobede. Njih mahom zanimaju samo kratkoročne pobede. * Nisu u stanju da prevaziđu svoju sebičnost i egocentričnost. Ne mogu shvatiti da nemaju pravo na baš sve što žele. Nakon svake uspešne manipulacije drugih, njihov ego postaje sve veći. * Ne mogu istinski da poštuju druge ljude niti da osete [[empatija|empatiju]]. Znajući emotivne slabosti kod drugih, majstori su u "pritiskanju pravih dugmića" kako bi kod drugih izazvali željene emocionalne reakcije. == Test-lista za proveru psihopatije == Dr. Robert Hare američki [[Psihologija|psiholog]] jedan od svetskih eksperata za psihopatiju je napravio listu opisanih karakteristika koje su svojstvene psihopatama, takozvanu „Ček-listu" za proveru psihopatije: # slatkorečivost i površinski šarm – tendencija ka milozvučnosti i uglađenosti; privlačnost, šarmantnost; glatkost i tečnost govora. Šarm psihopate ni u kom slučaju ne sadrži u sebi tragove stida, samo-svesnosti, niti on ispoljava strah od bilo čega. Psihopati nikad ne zastaje jezik u grlu. Oni su se oslobodili od društvenih pravila ponašanja kao npr. kod razgovora, odnosno, uzimanja reči kad na njih dođe red. # grandiozna samovrednost – jedan uveliko naduvan pogled na svoje sposobnosti sa preteranim samopouzdanjem, jaka tvrdoglavost, samouverenost i hvalisanje. Psihopate su arogantni ljudi koji vjeruju da su superiorna ljudska bića. # potreba za stimulacijom ili sklonost ka dosadi – jedna prekomerna potreba za novim, neobičnim, uzbudljivim iskustvima odnosno stimulacijama koje izazivaju uzbuđenje; vole da rizikuju tj. skloni su upuštanju u riskantne radnje. Psihopate često imaju lošu samo-disciplinu kod potpunog izvođenja zadataka, zato što im brzo postaje dosadno. Na primer, nisu sposobni da obavljaju isti posao duže vremena, ili da obavljaju zadatke koje oni smatraju glupim ili rutinskim. # patološko laganje – može biti umereno ili preterano; u umerenoj formi oni će biti lukavi, prepredeni, prevejani, tajanstveni i bistri; u eksteremnoj formi, oni će biti varalice, lažovi, podmukli, beskrupulozni, manipulativni i nepošteni. # varanje i manipulacija – koriste se obmanama, skloni su svakoj vrsti prevare ili obmanjivanja drugih kako bi stekli neku ličnu korist; za razliku od tačke #4, u stepenu u kome je eksploatacija, bezosećajnost i nemilosrdnost zastupljena, što se odlikuje nedostatkom obzira za osećanja i patnju njegovih ili tuđih žrtava. # nedostatak kajanja ili osećaja krivice – nedostatak osećanja ili obzira za gubitak, bol i patnju žrtava; tendencija ka ravnodušnosti, nepristrasnosti, hladnokrvnosti i potpuni nedostatak svake empatije. Oni to većinom ispoljavaju ohološću, prezirom ili omalovažavanjem svojih žrtava. # plitka osećanja – emocionalno siromaštvo, ograničen opseg ili dubina osjećanja; ispoljavanje hladnoće uprkos izraženim znakovima društvenosti od strane drugih. # neosetljivost i nedostatak empatije – nedostatak osećanja prema ljudima uopšte; hladni, prezrivi, bezobrazni, bezobzirni i netaktični. # parazitski životni stil – jedna namerna, manipulativna, sebična i eksploatatorska finansijska zavisnost od drugih koja se odražava nedostatakom njihove motivisanosti, niskom samo-disciplinom i nesposobnošću da započnu ili ispune svoje obaveze. # loša kontrola ponašanja – izražavanje iritacije, dosade, nestrpljivosti, pretnje, agresivnosti ili verbalno vređanje drugih; nedovoljna kontrola ljutnje i temperamenta; ponašaju se prenagljeno. # promiskuitetno seksualno ponašanje – niz kratkih, površnih, mnogobrojninih seksualnih afera i nasumično biranje seksualnih partnera; održavanje nekoliko "ljubavnih" veza u isto vreme; stalna tendencija ka navođenju drugih na seksualne aktivnosti ili pričanje s ponosom o svojim osvajačkim uspjesima i seksualnim avanturama. # rani problemi u ponašanju – razne vrste ponašanja u periodu do 13 godina, uključujući laganje, varanje, vandalizam, nasilje nad slabijima, seksualne aktivnosti, podmetanje požara, drogiranje lepkom, korišćenje alkohola i bežanje od kuće. # nedostatak realnih dugoročnih ciljeva – nesposobnost ili stalni neuspeh kod donošenja i izvođenja dugoročnih planova i ciljeva; nomadska egzistencija, besciljnost, nedostatak životnog smera. # impulsivnost – ispoljavanje postupaka bez predumišljaja i nedostatak reflekcije i planiranja; nesposobnost odolevanja iskušenjima, kontrolisanja nagona i frustracije; nedostatak promišljenosti i uzimanja u obzir mogućih posledica svojih postupaka; ludo odvažni, nepredvidljivi, nestalni i nesmotreni. # neodgovornost – nisu u stanju da ispunjavaju ili ispoštuju svoje obaveze, kao npr. kod plaćanja računa i vraćanja dugova; aljkavi su na poslu, često odsustvuju s posla; ne ispunjavaju na vreme ugovorene poslove. # nesposobnost za preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke – nesposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke, kao rezultat nedostatka savesti; nedostatak predanosti na poslu, antagonistička manipulacija, negiranje svoje lične odgovornosti i pokušavanje manipulacije drugih. # mnogobrojne kratkotrajne bračne veze – nisu u stanju da budu privrženi bilo kome ili čemu. # maloletnička delikvencija – problemi u ponašanju u starosnom dobu između 13 i 18 godina; ispoljavaju kriminalne radnje ili neke druge antagonističke aspekte u smislu eksploatacije, agresivnosti, manipulacije, bezosećajnosti, bezobzirne tvrdoglavosti. # opoziv uslovnog puštanja na slobodu – opoziv uslovnog oslobađanja iz zatvora zbog nepromišljenosti, nepažnje ili neredovnog javljanja zakonskim organima. # kriminalna višestranost – razne vrste kriminalnih radnji i prestupa, bez obzira na to da li je osoba bila uhapšena ili optužena za njih, osećaj velikog ponosa kad nekažnjeno obave neke kriminalne radnje. Naravno, samo prisustvo nekih od ovih osobina kod čoveka, ne znači automatski da on pati od ovog mentalnog poremećaja. Dr. Hare se koristi bodovanjem u smislu prisustva i stepena izražajnosti svake od ovih osobina, tako da mu krajnji rezultat indicira da li neko „boluje“ od psihopatije ili ne. Ovde bi trebali napomenuti da će većina normalnih ljudi naći neke od ovih osobina kod sebe, što može biti posledica jedne vešto organizovane kampanje „psihopatizacije“ (transpersonalizacije) ljudskih bića koja se već odavno uveliko odvija, mahom preko medija, mada se to može desiti i nakon jedne duže neposredne interakcije sa osobama koje pate od ovog mentalnog oboljenja. == Psihopatija i metode zaštite == Bez obzira što psihopate imaju neke zajedničke generalne osobine, svaki slučaj je na neki način specifičan, te ga tako treba i posmatrati. Generalno, s obzirom da se od psihopate ne može očekivati nikakvo dobro, onda je potrebno preduzeti određene mere zaštite i te mere moraju biti bazirane na znanju, odnosno, razumevanju tog mentalnog poremećaja i cele problematike u vezi s tim. Uopšteno govoreći, postoje 3 metode, mada granice između njih ponekad nisu potpuno jasne. === Prva metoda === Ova metoda podrazumeva presecanje svih veza, druga, držanje psihopate na distanci, a treća je ulazak u direktan sukob. Za ovu poslednju metodu potrebno je veliko znanje i razboritost. Problem je u tome što psihopatija ima i svoju ‘metafizičku’ pozadinu, odnosno, postoje tu neke stvari koje su previdne ali se događaju kod interakcije sa psihopatom. To bi se slikovito moglo opisati kao formiranje jedne “eterične” veze između psihopate i žrtve. Radi se o nečemu sličnom jednom nevidljivom “crevu” koje on “zakači” za žrtvu i kroz koje je u stanju da crpi energiju iz nje, odnosno, deluje na nju čak i kad nisu u fizičkom kontaktu (mada, kako se čini, ta energija ne završava kod njega). S tim u vezi, nije slučajno što ih neki nazivaju “energetskim vampirima”. Dakle, oni su takođe u stanju da utiču na čoveka, menjaju njegovo psihičko stanje i raspoloženje sa distance, za šta ću možda navesti neke primjere u nekoj od sledećih poruka na ovu temu. Istovremeno, u svom normalnom stanju, psihopata deluje kao predator. Dakle, na kraju se sve svodi na to - kao da je neko stavio u arenu normalnog čoveka i psihopatu gde su oni na neki način osuđeni da vode bitku “na život i smrt”. Što je najgore, normalan čovek često nije ni svestan gde se nalazi nalazi i s kim, a o poznavanju nekih efikasnih metoda odbrane, da ne pričamo!? S obzirom da se tu često radi radi o spašavanju “žive glave” odnosno “razuma” ili integriteta čovekovog bića, prva metoda je ono što se najčešće preporučuje. Dakle, presecanje svih veza. Međutim, nekada to nije lako, pogotovo ukoliko shvatimo da neki član naše porodice, odnosno, rodbine spada u tu kategoriju. Istovremeno, činjenica je da ukoliko je npr. čovekov bračni partner psihopata, taj čovek nema šanse za bilo kakav napredak u životu. Ako zamislimo da u takvom braku ima i dece, onda je komplikovanost situacije jasna. Istovremeno, jedino rešenje podrazumeva prekid veze ukoliko se nastoji sačuvati lični integritet. Ukoliko je neko od rodbine psihopata, u lakšim slučajevima može se preduzeti strategija koju je Gurdžijev nazvao “igranje uloge”. Na primer, ukoliko te ta osoba poseti, onda igraš ulogu dobrog domaćina čisto da bi olakšao život i sebi i drugima. Istovremeno znaš da je stvar privremena i težiš da izbegneš svaki konflikt. Kod konverzacije se držiš tema koje su bliske toj osobi i ne zalaziš nigde duboko. To je vrsta konverzacije koju je čini mi se takođe Gurdžijev nazivao “potapanje pasulja”. Recimo, ako je tašta ili svekrva u pitanju, priče o metodama kuvanja pasulja, kiseljenja kupusa, sušenja slanine … itd. mogu se pokazati sasvim korisnim. Naravno, i to može da traži dosta energije, međutim, mnogo manje od one koja bi se utrošila u slučaju izbijanja konflikta. (Ovde ne moram ni naglašavati da situaciju da ti se ista osoba stalno useli u kuću, odnosno, neki zajednički život - treba po svaku cenu izbeći!) === Druga metoda === Ova metoda se može koristiti, na primer, ukoliko ti je neki kolega s posla psihopata, odnosno, neko iz tvoje okoline s kim ne možeš prekinuti sve veze tj. moraš ulaziti u neku vrstu interakcije. To podrazumeva da čovek mora povući liniju preko koje ne sme da ga pusti a istovremeno treba i da uspostavi određeni vid koegzistencije. Ova metoda traži malo veće znanje i lični integritet jer je potrebno psihopati dati na znanje da si ga "pročitao", odnosno, da imaš tu sposobnost da mu se efikasno suprostaviš, ukoliko se za tako nešto ukaže potreba a na njemu je to da se potrudi da se ta potreba ne ukaže. Radi se o nekoj vrsti verbalnog ili prećutnog “dogovora” da jedan ne zalazi na područje drugog. Istovremeno, tu moramo biti na jednom stalnom oprezu. Mi ćemo primetiti kako on manipuliše druge ali nećemo direktno intervenisati ukoliko on te druge ne pokušava da okreće, odnosno, koristi protiv nas. U prethodnom izvodu iz materijala kojeg je napisao Lobacevski, pomenuto je da je određeni procenat ljudi “prijemčiv” za psiho-patološki materijal i da oni lako postaju žrtve psihopata, odnosno, marionete u njihovim rukama. Nažalost, prema nekim procenama tu se radi o otprilike 20% ljudi, što je prilično veliki procenat! (Moguće je da je ovaj procenat i mnogo veći?!) S obzirom na njihovo mentalno stanje, njima se takođe ne može pomoći, niti to treba pokušavati. Takvog, kad bi i uspeo na silu "odlepiti" od psihopate on bi se zalepio za tebe. Njima treba vođa, neko ko će im govoriti šta da misle i šta da rade. U vezi toga koliko je bitno ne dozvoliti psihopati da pređe ni za “centimetar” određenu granicu koju smo zacrtali, moramo imati na umu neke bitne karakteristike njihovog ponašanja. ==== „Kamilizacija čovjeka“ ==== Ono što se tu zbiva metaforično je prikazano u sljedećoj paraboli: Jednom davno spremio se jedan Arapin da pređe preko velike pustinje. Tako, pre nego što je krenuo na put on je dobro napojio i nahranio svoju kamilu, uzeo je sve što mu je trebalo za put a onda su krenuli. Već prvog popodneva počela je pješćana oluja. Arapin je brzo postavio šator i zavukao se unutra da se zaštiti od oluje. Ubrzo zatim, kamila mu je rekla: “Gospodaru, pusti me da gurnem nos unutra jer mi pesak ulazi u njega. Ukoliko se udavim, onda te neću moći preneti preko pustinje. Tako je Arap pustio kamilu da gurne nos u šator. Kratko nakon toga, kamila je rekla: “Gospodaru, dopusti mi da sklonim oči pod šator, pesak mi ulazi u oči, ako oslepim onda neću moći da te prenesem preko pustinje.” Tako je Arap pustio kamilu da skloni oči ispod šatora.” Malo zatim, kamila je opet progovorila: “Gospodaru, pusti me da sklonim uši ispod šatora, itd.” Na kraju, kamila je naravno isterala Arapa iz šatora, tako da se on sada našao napolju izložen oluji. Ovaj proces “kamilizacije” je tipičan za psihopatu. Ukoliko mu počnemo popuštati tj. puštati ga na naš “teren”, on se neće smiriti sve dok ga potpuno ne preuzme. Dakle, čovek ni u kom slučaju ne sme dopustiti da bude “kamiliziran”. Kamila će pri svemu tome rado da igra na kartu njegove savesti, dok je ona, istovremeno, – NEMA! Ovde se mora biti odlučan i beskompromisan! === Treća metoda === Ona je prilično opasna. Nju može primeniti samo onaj koji poznaje suštinu problematike, kao i sve moguće konsekvence sukoba s jednim psihopatom, pogotovo onih “većeg kalibra”. Tu se radi o ulasku u direktan konfikt sa njim, odnosno, njegovom raskrinkavanju što podrazumeva uništenje njegove piramide koju je on uporno i mukotrpno stvarao. Psihopata će se ovde boriti svim sredstvima da održi svoj položaj i kontrolu. Ovde normalan čovek mora istovremeno raditi na odbrani i napadu. Ovo se primenjuje kad čovek odredi na osnovu lične percepcije da je neki psihopata “prevršio svaku meru”. Tu se mora imati na umu da sve to može ići čak dotle da psihopata neće prezati ni od toga da fizički likvidira ‘napadača’ a istovremeno psihopata kojem je srušena njegova piramida često ima tendenciju da izvrši samoubistvo jer mu tada život postaje besmislen. Stvar je po svojoj suštini tragična. == Biološke osnove psihopatije == Istraživanja na području [[Genetički kod|genetičkog]] nasleđivanja pokazala su statističke rezultate koji bi mogli da izazovu žučne socijalne i političke reakcije, – stvarna tendencija čoveka da poseduje određene psihopatske karakteristike delimično potiče iz krvi, možda čak i do nekih 50%. Kad govorimo o nasleđivanju atletskih karakteristika ili introvertnosti, ili čak [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] ili [[šizofrenij]]e, onda ta informacija nekako i nije toliko šokantna. Međutim, kad se radi o psihopatskim tendencijama, onda već jeste, jer su tu iste statističke metode korištene. Važno je naglasiti da se ove ekstremno kompleksne karakteristike najverovatnije ne određuju od strane samo jednog gena, nego su skoro sigurno oligogenične, što podrazumeva da su uzrokovane od strane više gena sa uzajamnim dejstvom.... Jedna važna veza sa neurobiloško-bihejvioralnim segmentom tog lanca mogla bi da se sastoji od promenjenog funkcionisanja cerebralnog korteksa (moždane kore) psihopate. Neke od najinteresantnijih informacija u vezi toga kako moždana kora funkcioniše kod psihopatije dolaze nam iz naučnih radova na temu - kako ljudska bića procesiraju jezik. Normalni ljudi reaguju na emocionalno nabijene reči mnogo brže i mnogo intenzivnije nego na reči koje su neutralne. Istraživanja indiciraju da mozak normalnih ljudi prati, pamti i prepoznaje reči koje se odnose na emocionalna iskustva mnogo bolje nego reči koje su emotivno-neutralne. Kod psihopata, to nije tako, oni reaguju na reči sa emocionalnim nabojem isto kao što reaguju i na neutralne reči. To podrazumeva da za njih reči nabijene emocijama nemaju nikakvo dublje značenje. One se urezuju u njihov mozak isto kao i sve druge reči." Psihopate pokazuju povećanu cirkulaciju krvi u temporalnim režnjevima mozga kada trebaju da reše neki zadatak koji sadrži u sebi emotivne reči. Kod normalnih ljudi do takve pojačane cirkulacije krvi dolazi u slučajevima kada moraju da reše neki malo teži problem intelektualne prirode. Drugim rečima, psihopate koje su pokušavale da reše neke zadatke koji su bili bazirani na emotivnim rečima, što za normalne ljude ne bi bio nikakav neurološki problem, psihički su reagovali manje više kao da im je bilo dato da reše neki problem iz algebre. Implikacije svega ovoga su zapanjujuće… Psihopatija je nešto mnogo više od nedostataka savesti, što je samo po sebi već dovoljno tragično. Psihopatija je nesposobnost da se procesuira jedan emocionalni doživljaj, uključujući ljubav i pažnju, osim kad jedan takav doživljaj može da se kalkuliše kao jedan hladni intelektualni zadatak." == Socijalne osnove psihopatije == Psihopate još od rane mladosti primećuju da se razlikuju od većine drugih ljudi a imaju sposobnost da se međusobno prepoznaju i udružuju. S tim u vezi, oni često spadaju među one koje nalazimo u kojekakvim polutajnim i tajnim društvima tipa masonskih, rozenkrojcerskih itd… te uz pomoć tih društava, slično ćelijama raka, napreduju kroz sve pore društvenog sistema i zauzimaju ključne funkcije, protežirajući jedan drugog. Oni koji su imali priliku da upoznaju neke osobe koje se predstavljaju duhovnim guruima ili adeptima u nekim ezoteričkim društvima, videće da čak i tamo vrvi od njih. Često zauzimaju karakterističnu pozu odavajući utisak "nekoga ko raspolaže nekim tajnim znanjem" dok se prema drugima, koji ne pripadaju njihovoj kliki, često ponašaju arogantno ili sa prezirom. U suštini, ovde se radi o – "duhovnim teroristima." Psihopate su veoma probitačni kad se o napretku na hijerarhijskim lestvicama radi, bilo da se radi o politici, religiji, multinacionalnim korporacijama…pa, čak i zdravstvenim ustanovama. Oni se koriste svim sredstvima kako bi se popeli ‘gore’. Vrlo su prevejani, podmukli i od njih često možemo da doživimo onaj čuveni osjećaj - "kao da nam je neko zabo nož u leđa”. Psihopate često nalazimo među nacionalnim vođama ili nacionalističkim i verskim fanaticima koji su sposobni da svojim fanatizmom "zaražavaju" druge, a onda manipulišu njima kako im to odgovara. Kad se psihopata npr. zadesi u okviru neke religijske hijerarhije, njegove lične želje i ciljevi automatski se pretvaraju u – Božje, a kad je ostvarenje Božjih ciljeva u pitanju, onda se to radi po SVAKU cenu i sva sredstva su dozvoljena. Takve individue su u stanju da na jedan veoma vešt način manipulišu čovečanstvo i nanesu mu strahovite štete. Inkvizicija je samo jedan od primera na osnovu kojeg se može videti koliko daleko to može da ide. Uostalom, sam podatak da ih nalazimo čak i među psihijatrima i psiholozima, dovoljno govori. Dakle, prema nekim zvaničnim podacima, 4% ljudske populacije na našoj planeti ‘boluje’ od psihopatije (ili sociopatije)... Znači, radi se o 4 čoveka na stotinu. Ta brojka uopšte nije mala! Danas, postoje sasvim pouzdane metode za dijagnostiku ovog oboljenja. Psihopate su veoma opasne po ljudsko društvo, pogotovo kad se nalaze na pozicijama vlasti, kao npr. na mestu predsednika države, ili na drugim pozicijama vlasti s kojih se upravlja životom u nekoj državi ili na ovoj planeti. U jednom naprednom humanom društvu psihopatama se ne bi moglo dozvoliti da obavljaju funkcije i drže pozicije sa kojih mogu ugrožavati živote i dobrostanje drugih ljudskih bića. == Pregled == Kod slučajeva psihopatije, uspešna terapija ne postoji. Duša, ljudska savest i osećanja, ne mogu se nekome dati uz pomoć savetovanja, pilule ili inekcije. S tim u vezi mnoge žrtve psihopata čine grešku pokušavajući da ih ‘prevaspitaju’, ukoliko se npr. radi o članovima porodice, partneru ili prijatelju, pa na kraju zapadaju u psihičko stanje koje neki psiholozi nazivaju „sindromom poker mašine”. Poznato je da ljudi koji često igraju na tim aparatima, stalno ubacuju u njih novac, međutim uvek dobijaju mnogo manje nego što investiraju. Nakon određenog vremena nastupa faza nadanja da će jednim većim dobitkom nadoknaditi do tada potrošeni novac. U tom smislu, logika im govori da ukoliko prestanu da se kockaju, onda će njihov novac ostati nepovratno izgubljen a toliko mnogo su uložili. Onda oni tako igraju sve dok ih mašina potpuno ne ‘iscrpi’ od novca-energije, nesposobni da prekinu igru sve dok potpuno ne pokleknu. Neke psihopate, veoma lako zauzimaju i „jadan ja” (ili „jadna ja”) pozu, kad primete da je njihova pozicija neposredno ugrožena, odnosno kad im percepcija kaže da se nalaze pred neposrednim gubitkom. U toj fazi oni će igrati na neku slabost žrtve, pokušavajući da aktiviraju njenu savest i različita osećanja koja proizilaze iz nje. Ukoliko im to pođe za rukom, žrtva će nakon prilično kratkog vremena primetiti da se ovi ponašaju opet isto, kao i pre. Dakle, za psihopate nema uspešne terapije. Samo njihove žrtve se mogu "lečiti", međutim, sa pravilnim pristupom ovoj problematici, psihopate je moguće ‘neutralisati’ odnosno sprečiti njihovo pogubno dejstvo na nas. Pa na kraju opet kao i na počeku treba napomenuti da ignorisanje psihopatije kao važnog dela objektivne realnosti, čini čoveka slepom, ranjivom i lakom žrtvom tih individua. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{Cite book |ref=harv|last=Hare|first=Robert D.|title=Bez savesti: Zastrašujući unutrašnji svet psihopata oko nas|isbn=978-86-88515-00-9}} * Blair, J. et al. 2005: ''The Psychopath - Emotion and the Brain''. Malden, MA: Blackwell Publishing. {{ISBN|978-0-631-23335-0}}. * Cleckley, Hervey M. ''[http://www.cassiopaea.org/cass/sanity_1.PdF The Mask of Sanity:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200116233614/https://cassiopaea.org/cass/sanity_1.PdF |date=2020-01-16 }} An Attempt to Reinterpret the So-Called Psychopathic Personality'', 5th Edition, revised 1984, PDF file download. * {{Cite book|ref=harv|last=Hare|first=Robert D.|title=Without Conscience: The Disturbing World of the Psychopaths Among Us|url=https://archive.org/details/withoutconscienc00hare|publisher=Guilford Press|location=New York|year=1999|isbn=1-57230-451-0}} * {{Cite book | ref = harv | last = Oakley | first = Barbara A. | title = Evil Genes: Why Rome Fell, Hitler Rose, Enron Failed, and My Sister Stole My Mother's Boyfriend | url = https://archive.org/details/evilgeneswhyrome00oakl_0 | publisher = Prometheus Books | location = Buffalo, N.Y | year = 2008 | isbn = 1-59102-665-2 | oclc = | doi = | accessdate = }} * Michael H. Thimble, F.R.C.P., F.R.C. Psych. ''Psychopathology of Frontal Lobe Syndromes''. * {{Cite book|ref= harv|last= Widiger et al.|first= Thomas|title= Personality Disorder Interview-IV, Chapter 4: Antisocial Personality Disorder|url= https://archive.org/details/personalitydisor0000thom|publisher= Psychological Assessment Resources, Inc.|year= 1995|isbn= 0-911907-21-1}} {{Refend}} == Vanjske veze == * [http://www.galaksija.com/planeta/psihopatija_i_politika.htm Psihopatija i politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160902003239/http://www.galaksija.com/planeta/psihopatija_i_politika.htm |date=2016-09-02 }} * [http://www.psihologijanis.org/ Departman za psihologiju, Filozofski Fakultet Niš] * [http://www.amfiteatar.org/cgi-bin/yabb/YaBB.pl?num=1135254029 Sociopata]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://nettopdf.info/en/pdf/+Psihologija+Edu-.html Psihologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111202161344/http://nettopdf.info/en/pdf/+Psihologija+Edu-.html |date=2011-12-02 }} [[Kategorija:Psihijatrijske dijagnoze]] [[Kategorija:Kriminologija]] rjm8ynlup0z6gaa03rggxt2jk6mo9xh 0 108398 42652606 42447859 2026-07-10T03:36:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652606 wikitext text/x-wiki '''Rano hrišćanstvo i helenizam''' opisuje složen odnos [[Antička Grčka|grčko]]-[[Antički Rim|rimske]] [[Helenistička civilizacija|helenističke civilizacije]] i [[Rano hrišćanstvo|nove hrišćanske vere]], tokom prva četiri veka naše ere. Tokom ovog dugog istorijskog procesa [[hrišćanstvo]] je [[helenizacija|helenizovano]], a [[helenska civilizacija]] [[hristijanizacija|hristijanizovana]].<ref name = "apstrakt">[[Verner Jeger]], ''Rano hrišćanstvo i grčka paideja'' (apstrakt), Službeni glasnik, Beograd, 2007.</ref> Proces hristijanizacije [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], unutar kojeg se govorio [[grčki jezik]], nije bio jednostran, jer je istovremeno značio helenizaciju hrišćanske religije.<ref name = "Jeger 10-13">[[Verner Jeger]], ''Rano hrišćanstvo i grčka paideja'' (str. 10-13), Službeni glasnik, Beograd, 2007.</ref> Hrišćanski [[Apologetika|apologeti]] su nastojali da jezikom helenističke filozofije učine kršćanstvo što shvatljivijim paganskim obrazovanim krugovima, čime su započeli proces helenizacije kršćanstva.<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)</ref> [[Verner Jeger]] dokazuje da je helenistička ekspanzija grčke kulture bila neophodan preduslov za proširenje hrišćanstva kao svetske religije. Jeger smatra da je helenizacija ranog hrišćanstva bila nužna, ukazujući na sličnosti grčke filozofije i hrišćanskih verovanja i njihovu složenu sintezu grčke i hrišćanske misli u delima [[Kliment]]a, [[Origen]]a i [[Grigorije Niski|Grigorija Niskog]].<ref name = "apstrakt"/> Neki ne gledaju tako blagonaklono na odnos hrišćanstva i helenizma, podsećajući da je hrišćanstvo ugasilo [[nauka|nauku]], i uništilo [[filozofija|filozofiju]], donoseći takozvano [[srednji vijek|srednjevekovno]] [[Mračno doba]], koje je trajalo čitav milenijum.<ref name = "Jovanović">[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/plave_strane/rano_hriscanstvo.45.html?news_id=157742 Srđan Jovanović, Rano hrišćanstvo]</ref> Kada su preuzeli vlast, hrišćani su u [[4. vek]]u spalili [[aleksandrijska biblioteka|Aleksandrijsku biblioteku]],<ref>Navedeno prema: Knjižnica Nag Hammadi, Hrvatsko izdanje, Biblioteka Svjetlost, Predgovor Jamesa Robinsona</ref> a u [[5. vek]]u zatvorili [[Platonova Akademija|Platonovu Akademiju]].<ref name = "Jovanović"/> == Helenizacija hrišćanstva == {{main|Helenistički judaizam|Pavle iz Tarza|Apologetika}} [[Datoteka:Diadochen1.png|thumb|250px|[[Helenistička civilizacija]]]] Hrišćanstvo je prvobitno bilo jevrejski pokret, a [[Jevreji]] su u prvom veku bili znatno helenizovani i to ne samo u jevrejskoj dijaspori nego, u izvesnom stepenu, i u samoj [[Palestina|Palestini]]. Širenju hrišćanstva [[ekumena|poznatim svetom]] su prethodila tri veka svetske ekspanzije grčke civilizacije tokom [[helenistički period|helenističkog perioda]]. Hrišćanski misionari su se prvo okrenuli helenizovanom delu jevrejskog naroda. Grčki jezik se govorio u [[sinagoga]]ma širom [[Mediteran]]a, što se vidi iz primera [[Filon]]a iz Aleksandrije, koji je svoj književni grčki koristio za obrazovane Jevreje. Ranohrišćansko misionarstvo je primoralo apostole da koriste grčke literarne i govorne oblike u obraćanju helenizovanim [[Jevreji]]ma koje su sretali u velikim gradovima mediteranskog sveta. Ovo je postalo još neophodnije kada se Pavle okrenuo ne-Jevrejima i počeo da ih preobraća.<ref name = "Jeger 10-13"/> [[Sveti Stefan|Stefan]] i prvi apostoli su imali grčka imena: [[Filip]], [[Nikanor]], [[Prohor]], [[Timon]], [[Parmen]], [[Nikola]], i poticali su uglavnom iz jevrejskih porodica koje su, jednu ili više generacija, bile helenizovane. Ova jevrejska sekta je čak postala poznata po svom grčkom nazivu, hrišćani, koji je ponikao verovatno u [[Antiohija|Antiohiji]], gde su helenizovani Jevreji provodili hrišćansku misiju.<ref name = "Jeger 10-13"/> === Upotreba grčkoj jezika === Prvi prevod [[Stari zavet|Starog zaveta]] na grčki jezik, prevod Sedamdesetorice ([[Septuaginta]]) neizbežno je dodao [[platonizam|platonske]] kolorite hebrejskim pojmovima, pervertirajući izvorno značenje. Jevrejska reč ''[[torah]]'' je prevedena grčkom rečju ''[[nomos]]'' (zakon), ''emunah'' kao ''[[pistis]]'' (vera), ''zedakah'' kao ''dikaiosunh'' (pravednost), itd. Upotreba Septuaginte od strane [[judeohrišćani|judeohrišćana]] koji su govorili grčki imala je ozbiljne teološke posledice, npr. prilikom upotrebe titule ''[[kurios]]'' i ''[[hristos|cristos]]'' u ranoj [[hristologija|hristologiji]].<ref name="Зизијулас">{{Cite web |title=Јован Зизијулас, Јелинизам и хришћанство |url=http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf |access-date=2013-02-21 |archivedate=2018-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180304143511/http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf |deadurl=yes }}</ref> Iako je [[Isus]]ov jezik bio [[aramejski]], u [[apostol]]skom i postapostolskom dobu prvi stupanj hrišćanskog helenizma jeste upotreba grčkog jezika (što je izvorno značenje reči ''hellenismos''), kojim su pisani spisi [[Novi zavet|Novog zaveta]]. Ovaj proces započeo je kada su prvi evanđelisti, vraćajući se najranijim postojećim zveštajima o onome što je Isus govorio i činio, preveli te izveštaje s originalnog aramejskog jezika na grčki. Dalji korak napravljen je kada je hrišćanski pisac [[Apostol Luka|Luka]], dobar poznavalac grčkog, pokušao da prilagodi te manjakve prevode višim standardima.<ref name = "Jeger 29-31">[[Verner Jeger]], ''Rano hrišćanstvo i grčka paideja'' (str. 29-31), Službeni glasnik, Beograd, 2007.</ref> Sa grčkim jezikom u hrišćansku misao ušao je čitav svet [[pojam|pojmova]], kategorija mišljenja, nasleđenih [[metafora]] i istančanih konotacija značenja.<ref name = "Jeger 10-13"/> Veliko nejevrejsko sledbeništvo (''[[gentiles]]'') ne bi nastalo da nisu bili u stanju da razumeju jezik bogosluženja u [[sinagoga]]ma u rasejanju. Čitava [[Sveti Pavle|Pavlova]] misionarska delatnost bila je zasnovana na ovoj činjenici. Njegove rasprave s Jevrejima kojima se obraćao na svojim putovanjima bile su na grčkom jeziku, sa svim istančanostima grčke logičke argumentacije. Obe strane nisu navodile Stari zavet prema jevrejskom originalu nego prema grčkom prevodu ([[Septuaginta]]).<ref name = "Jeger 10-13"/> === Upotreba grčkih književnih oblika === Pored novih književnih oblika ''[[logia]]'' (zbirka Isusovih izreka), i ''[[euangelia]]'', rani hrišćanski pisci su po ugledu na grčke filozofe koristili književne oblike grčke [[poslanica|poslanice]], i ''praxeis'' ili dela mudrih ljudi o kojima su pisali njihovi učenici. Dalji razvoj hriščanske književnosti doneo je i druge forme kao što su ''[[didahe]]'' (učenje dvanaest apostola), [[apokalipsa]] i [[propoved]]. Ova poslednja preuzela je karakteristike napada i dijaloga popularne grčke filozofije, kojima se nastojalo da se učenja kiničara, stoika i epikurejaca približe ljudima. Pagani su u Egiptu upotrebljavali oblik [[martirologija]] (od martyr - [[mučenik]]), koja se razvila tokom religijske borbe između Egipćana i Jevreja, pre nego što je hrišćanska martirološka književnost uopšte i nastala.<ref name = "Jeger 10-13"/> === Preuzimanje filozofske terminologije === Hrišćanstvo je preuzelo mnoge pojmove grčke [[filozofska terminologija|filozofske terminologije]] ([[agape]], [[agoge]], [[aletheia]], [[arete]], [[dogma]], [[doxa]], [[gnosis]], [[homonoia]], [[metamorphosis]], [[morphosis]], [[pistis]], [[pneuma]], [[pronoia]], [[stasis]], [[skopos]], [[sympnoia]]....), prilagodivši ih svojim potrebama. [[From]] smatra da je uvođenje [[kristologija|kristologije]] [[Logos]]a imalo za posljedicu transformaciju hrišćanstva u doktrinu sa grčko-filozofskim crtama; ono je potisnulo stare [[eshatologija|eshatološke]] ideje i zamijenilo [[historijski Isus|historijskog Isusa]] konceptualnim Kristom.<ref name="Fromm">[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)</ref> [[Jovan Zizjulas|Zizjulas]] smatra da je dodir ranog hrišćanstva sa helenskom mišlju bio veoma značajan za formiranje temeljne hristološke ideje: [[ovaploćenje|ovaploćenja]].<ref name="Зизијулас"/> Različite grčke filozofske škole pokušavale su da nađu sledbenike služeći se retoričkim govorima u kojima su svoje znanje ili dogmu preporučivale kao jedini put ka sreći ([[sofisti]], [[Sokrat]], [[Platonovi dijalozi]]). Hrišćanska objava takođe govori o neznanju ljudi i obećava da će im pružiti bolje znanje i, kao i sve filozofije, poziva se na učitelja koji poseduje i otkriva istinu. Čak i reč „[[preobraćanje]]" potiče od [[Platon]]a, jer je usvajanje filozofije prvenstveno značilo promenu života.<ref name = "Jeger 10-13"/> [[Datoteka:V&A - Raphael, St Paul Preaching in Athens (1515).jpg|thumb|[[apostol Pavle|Pavlova]] beseda na atinskom [[Areopag]]u.]] [[Bog]] filozofa bio je drugačiji od bogova mitološkog [[Olimp]]a, a filozofski sistemi su služili sledbenicima kao neka vrsta duhovnog utočišta. Hrišćanski misionari išli su njihovim stopama i pozajmljivali su argumente svojih prethodnika, naročito onda kada su se obraćali obrazovanoj grčkoj publici. Kada je [[apostol Pavle|Pavle]] posetio [[Atina|Atinu]], intelektualni i kulturni centar klasičnog grčkog sveta, on na [[Areopag]]u propoveda o nepoznatom bogu publici sastavljenoj od stoičkih i epikurejskih filozofa. Rasprava zahteva zajedničku osnovu, inače ne bi bila moguća. Za takvu osnovu Pavle je uzeo grčku filozofsku tradiciju koja je bila najreprezentativniji deo grčke kulture. Njegovi argumenti uglavnom su stoički i cilj im je da ubede obrazovan filozofski um. On navodi i stih grčkog pesnika: „''Mi smo njegovo potomstvo''".<ref name = "Jeger 10-13"/> U [[Dela apostola Filipa|Delima apostola Filipa]], Filip kaže: „''Došao sam u Atinu da bih vam otkrio Hristovu paideju''." Nazivajući hrišćanstvo Hristovom [[paideja|paidejom]], on namerava da hrišćanstvo predstavi nastavkom klasične grčke paideje. Istovremeno, on sugeriše da je stavljanjem Hrista u središte nove kulture klasična paideja istisnuta. Antička paideja postala je tako njen instrument.<ref name = "Jeger 10-13"/> [[Pitagorejci]] su kao svoj simbol koristili Y, znak za raskrsnicu na kojoj čovek mora da se odluči kojim putem da krene, dobrim ili lošim. Najstariji hrišćanski [[katihizam]] otkriven u [[19. vek]]u, [[Učenje dvanaest apostola]], nudi isto učenje o dva puta kao suštinu hrišćanskog učenja, koje spaja sa svetim tajnama krštenja i pričešća. Očigledno je da su oni dodati kao karakteristično hrišćanski element, a dva puta su preuzeta iz neke prehrišćanske rasprave.<ref name = "Jeger 10-13"/> Poznata i veoma čitana rasprava "O duševnom spokojstvu", oca atomističke filozofije [[Demokrit]]a, je počinjala sledećom etičkom maksimom: „''Ko hoće da živi spokojno, neka ne preduzima mnogo ni u privatnom ni u javnom životu''." U [[Herma Pastir|Jerminom Pastiru]] se nalazi ovo uputstvo preobraženo u hrišćansku zapovest u sledećem obliku: „''Klonite se mnogih delatnosti i nikada nećete zastraniti. Jer oni koji se upuštaju u mnoge delatnosti, prave i mnoge greške, i prepuštajući se različitim đelatnostima, oni ne služe svom gospodaru''."<ref name = "Jeger 10-13"/> U [[Jakovljeva poslanica|Jakovljevoj poslanici]] nailazimo na izraz „točak rođenja", koji je preuzet iz [[orfizam|orfičke]] religije.<ref name = "Jeger 10-13"/> === Nastanak hrišćanske filozofije === {{main|Hrišćanska apologetika|Hrišćanska filozofija}} Uticaj [[Filon]]a na razvoj religijske filosofije je toliko bitan da ga neki smatraju osnivačem religijske filosofije uopšte, kako u judaizmu, tako i u hrišćanstvu i islamu. Karakteristična je njegova podela na umni i čulni svet i identifikacija umnog sveta sa istinom, dok je čulni svet obuzet „mišljenjem“ ili verovatnoćom koja nužno poseduje privremeni i nesigurni karakter. Ovo shvatanje predstavlja osnovu alegorijskog tumačenja Pisma, pri čemu se istina deli na spoljašnji, čulni deo koji je slovo Pisma (doslovno tumačenje) i unutrašnji, duhovni deo koji se tumači alegorijski.<ref name="Зизијулас"/> [[Aleksandrija]] je bila središte helenističkog sveta, grad u kome su se sretali [[Istok]] i [[Zapad]]. Ovde su se u [[2. vek]]u suočile helenska i hrišćanska tradicija. Sukobi s kritičaima su uzrokovali uspon hrišćanske učenosti i filozofske „[[teologija|teologije]]", nastale sintezom hrišćanske vere i grčke filozofske tradicije u delima [[Kliment Aleksandrijski|Klimenta Aleksandrijskog]] i njegovog učenika [[Origen]]a.<ref name = "Jeger 29-31"/> Razvoj hrišćanske misli je zahtevao filozofsko tumačenje hrišćanske poruke i odgovore na pitanja: ko je bio Isus i šta je bilo njegovo nebesko ovlašćenje? Tumačenja su najpre delovala unutar jevrejskih kategorija [[Tora|zakona]] i [[Nevi'im|proroka]] i mesijanističke tradicije [[Izrael]]a, ali uzbrzo su morala biti prilagođena ušima i umovima ljudi koji su govorili grčki jezik s ciljem prihvatanja u helenističkom svetu.<ref name = "Jeger 29-31"/> [[Apologeti]] su, svojim pothvatom da pomoću filozofije učine kršćanstvo pristupačnim paganskim intelektualcima, pomerili u kršćanstvu naglasak na njegov intelektualni elemenat, i započeli proces koji je druge elemente gurao u drugi plan, a sve veću brigu posvećivao doktrinalnom elementu, što je vodilo u opasnost da se kršćanstvo prvenstveno shvaća kao jedna [[ideologija]].<ref name="Šagi-Bunić"/> == Hristijanizacija helenizma == Filozofski sistemi stoika i epikurejaca su bili postali skupovi dogmi koji prvenstveno ispunjavaju religijsku funkciju i pokušavaju da ispune vakuum koji je za sobom ostavila stara grčka religija kulta olimpskih bogova.<ref name = "Jeger 29-31"/> Monoteističke ideje uvukle su se u staru grčku veru preko filozofske rasprave koja se u Pavlovo vreme već vekovima odvijala i došla do ušiju običnog čoveka.<ref name = "Jeger 29-31"/> {{proširiti}} == Helenistička kritika hrišćanstva == {{main|Kelsos|Istinski logos|Porfirije Tirski|Protiv hrišćana}} Mnogi Heleni su mrzeli hrišćane zbog njihovog „ateizma", koji će, kako su Rimljani strahovali, navući gnev bogova na cele zajednice.<ref name="Pejgels">[http://www.scribd.com/doc/55129006/Elejn-Pejgels-Poreklo-Satane Elejn Pejgels - Poreklo Satane] (scribd)</ref> Dve najznačajnije helenističke filozofske kritike hrišćanstva su [[Kels]]ov [[Istinski logos]] i [[Porfirije Tirski|Porfirijevo]] delo [[Protiv hrišćana]]. [[Kelsos]] je bio grčki [[platonizam|platonistički]] [[filozof]] iz [[2. vek]]a i istaknuti kritičar [[hrišćanstvo|hrišćanstva]]. Njegovo delo ''[[Istinski logos]]'' (''Alethes logos''), napisano [[178]], se smatra prvom sveobuhvatnom filozofskom kritikom hrišanstva.<ref>H.Chadwick, ''Origen:Contra Celsum'', CUP 1965. p xxviii</ref><ref name="Bošnjak"/> Pretpostavlja se da je pisao u [[Aleksandrija|Aleksandriji]].<ref>Chadwick, H., ''Origen:Contra Celsum'', CUP (1965), p. xxviii-xxix</ref> Kelsos je živeo u vreme kada se antička filozofija susrela s novim vjerovanjem, koje je nastupalo kao bogom objavljena istina, što je za obrazovane Helene, a posebno za filozofe, bilo nepojmljivo. Filozof Kelsos je u kršćanstvu vidio negaciju svega onoga što je stoljećima bilo prisutno u grčkom geniju.<ref name="Bošnjak">[http://www.scribd.com/doc/24541593/Celzo-Origen Branko Bošnjak, ''Grčka filozofska kritika Biblije (Kelsos contra apologeticos]'')</ref> U svome delu Kelsos podvrgava racionalnoj kritici razne judeo-hrišćanske mitove, navodeći da su neki, poput [[mit o potopu|mita o potopu]], pozajmljeni iz drugih tradicija, dok su neki, poput mita o [[stvaranje sveta|stvaranju sveta]], u sukobu sa [[nauka|naukom]].<ref name="Bošnjak"/> On sa filozofskog stanovišta dalje kritikuje [[Antropomorfizam|antropomorfnu]] predodžbu [[bog]]a, judeo-hrišćanski [[antropocentrizam]] i verovanje u sopstvenu izabranost. Hrišćansko učenje o [[uskrsnuće tijela|uskrsnuću tijela]] kritikuje kao pogrešno shvaćeno filozofsko učenje o [[Metempsihoza|seobi duše]].<ref name="Bošnjak"/> Hrišćanske zajednice svoga vremena Kelsos kritikuje zbog protivljenja obrazovanju i zastupanja slepe [[vera|vere]] umesto [[razum]]skog ispitivanja. On hrišćane kritikuje i zbog neučestvovanja u zajedničkim obredima, nepoštovanja zakona i drskog ponašanja prema slikama bogova drugih naroda.<ref name="Bošnjak"/> == Povezano == * [[Rano hrišćanstvo]] * [[Helenistički judaizam]] * [[Rano hrišćanstvo i judaizam]] * [[Istorijska pozadina Novog zaveta]] * [[Progoni hrišćana u Rimskom Carstvu]] == Izvori == {{Izvori|2}} == Literatura == * [[Verner Jeger]], ''Rano hrišćanstvo i grčka paideja'', Službeni glasnik, Beograd, [[2007]]. * [[Јован Зизијулас]], ''Јелинизам и хришћанство'', Хришћански културни центар, Београд, [[2008]]. == Vanjske veze == * {{sr}} [http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf Јован Зизијулас, Јелинизам и хришћанство] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180304143511/http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf |date=2018-03-04 }} * {{en}} [http://www.john-uebersax.com/plato/cp.htm Christian Platonists and Neoplatonists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110223183927/http://www.john-uebersax.com/plato/cp.htm |date=2011-02-23 }} [[Kategorija:Helenizam]] [[Kategorija:Rano hrišćanstvo]] [[Kategorija:Hrišćanska ili kršćanska filozofija]] a5myf9zpkpqstz1amybyjc03drddwpr 0 111242 42652385 42540808 2026-07-09T17:22:20Z Inokosni organ 160059 /* Veći gradovi u Galiciji */ 42652385 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Galicija (razvrstavanje)}} [[Datoteka:Galicia_coa1.png|thumb|thumb|200px|Grb Galicije]] '''Galicija''' (staro ime '''Halič'''; {{jez-polj|Galicja}}, {{jez-ukr|Галичина}}, {{jez-rus|Галиция}}, {{jez-nem|Galizien}}, {{jez-mađ|Gácsország, Halics}}; ranije poznata i kao '''[[Crvena Rusija]]''', {{jez-polj|Ruś Czerwona, Grody Czerwieńskie}}, {{jez-lat|Russia rubra}}) je istorijska oblast na istoku [[Srednja Evropa|srednje Evrope]], koja je danas poljeljena između [[Poljska|Poljske]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Galicija je područje veličine oko 80 000&nbsp;km² u podnožju [[Karpati|Karpata]] od gornjeg toka reke [[Visla|Visle]] na zapadu, do gornjeg toka reke [[Prut]] na istoku. [[Reka San]] deli Galiciju na zapadni deo u jugoistočnoj Poljskoj (sa gradom [[Krakov]]) i istočni deo u zapadnoj Ukrajini (sa gradom [[Lavov]]). Prvobitno, pre [[Prva podela Poljske|prve podele Poljske]], [[Krakov]] i okolina nisu pripadali Galiciji i smatrali su se delom istorijske [[Malopoljska|Malopoljske]]. Zapadna granica ove prvobitne Galicije išla je rekom [[Vislok]]. * Deo Galicije koji je danas u Ukrajini obuhvata: [[Lavov]]sku, [[Ivano-Frankivsk]]u i [[Ternopilj|Ternopiljsku oblast]]. * Deo Galicije u Poljskoj obuhvata: [[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljsko]], [[Potkarpatsko vojvodstvo|Potkarpatsko]] i [[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]]. Kroz istoriju, Galicija je bila pogranična regija, prostor preplitanja trgovačkih, političkih i kulturnih uticaja, kao i sukoba. Nastala je u XII veku kao kneževina oko grada [[Galič (Ukrajina)|Galič]], odakle je dobila ime. Kasnije je pripadala [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko-litvanskoj državnoj zajednici]], bila podeljena između [[Habzburško Carstvo|Habzburškog]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]], ujedinjena u novostvorenoj [[Poljska|poljskoj republici]] 1918, a od 1939. ponovo podeljena kada je [[Sovjetski Savez|SSSR]] okupirao njen istočni deo. == Historija == [[Datoteka:Polen Galizien Wolhynien.png|thumb|thumb|400px|Jugoistok [[Poljska|Poljske]], ukrajinska istorijska [[Volinska oblast]] (zeleno: deo koji je [[1921]]. ušao u sastav [[Sovjetski Savez|SSSR]], plavo: deo koji je [[1921]]—[[1939]]. bio u sastavu Poljske) i Galiicija (ljubičasto) - stanje između dva svetska rata]] [[Datoteka:Galicia physical1914-de.png|thumb|thumb|300px|Mapa Galicije u Austro-Ugarskoj (stanje [[1914]])]] Galiciju su vekovima naseljavali [[Slaveni|Sloveni]]. Od X veka ona je bila poprište borbi poljske kraljevine i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Istočno od reke [[Reka San|San]] nastala je u XII veku [[Galička kneževina]] sa središtem u [[Galič]]u, odakle je regija dobila svoje ime. Kneževina se borila protiv pretenzija susednih država: [[Vladimirsko-volinska kneževina|Vladimirsko-volinske kneževine]], Poljske i [[Ugarska|Ugarske]]. Potkraj XII veka pridružila se Vladimirsko-volinskoj kneževini, i tako je nastala Galičko-volinska kneževina. Ona je pod pritiskom [[Tatari|tatarske]] najezde i poljsko-litvanske agresije slabila i konačno izgubila samostalnost u XIV veku. Galicija je [[1349]]. potpala pod poljsku vlast. [[Turci Osmanlije]] su je dva puta okupirali 1490ih i 1520ih, a odavde su ih oterali ukrajinski [[Kozaci]]. Šveđani su se u Galiciji pojavili u ranom 18. veku kada su ratovali u [[Veliki severni rat|Velikom severnom ratu]]. U [[Prva podela Poljske|prvoj podeli Poljske]] ([[1772]]) [[Austrija|Austriji]] su pripali, pod imenom „[[Kraljevina Galicija i Lodomerija]]“, Galičke zemlje sa delovima [[Podolia|Podolije]] i [[Volinija|Volinije]], [[Sandomirsko vojvodstvo|Sandomirsko]] i [[Krakovsko vojvodstvo]] bez grada [[Krakov]]a. Ovom kraljevinom je vladalo poljsko plemstvo iz grada Lemberga ([[Lavov]]a). Većinu stanovništva su činili Ruteni, a tu je živeo i značajan broj [[Jevreji|Jevreja]]. Austrija je u Galiciju uvela vladavinu zakona i olakšala položaj seljaštva. Osnovala je [[Istočne katoličke crkve|Grkočkatoličku crkvu]] i mitropoliju. Godine [[1774]]. zauzela je [[Bukovina|Bukovinu]] koju je [[1786]]. sjedinila sa Galicijom. [[Treća podela Poljske|trećom podelom Poljske]] [[1795]], Austrija je dobila područja uz reke [[Pilica (reka)|Pilica]] i [[Zapadni Bug]], kao i grad [[Krakov]]. === Period posle Bečkog kongresa === [[Datoteka:Wappen Königreich Galizien & Lodomerien.png|thumb|thumb|Grb Kraljevine Galicije i Lodomerije]] Nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonovih ratova]], zaključkom [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] [[1815]], Austrija dobija Galiciju kao krunsku zemlju. Ona ustupa Rusiji oblast oko [[Lublin]]a, a zauzvrat dobija [[Ternopiljska oblast|Ternopiljsku oblast]]. Poljaci su oko 1830-1831. učestvovali u pobuni protiv ruske vlasti u Poljskoj koja je poražena i rezultirala u velikom broju izbeglica. Kasnije se, takođe neuspešno, poljsko plemstvo podiglo protiv austrijskih vlasti. Rezultat je da vlast austrije u Galiciji postaje apsolitistička, a [[Krakov]] [[1846]]. gubi status samostalne republike. [[Bukovina]] je od [[1849]]. posebna krunska zemlja. Usledio je period nemira i sukoba između carskih vlasti, poljkih i rutenijskih nacionalista. Od 1873. Galicija je de fakto bila autonomna provincija Austrijskog carstva u kojoj je glavni jezik bio poljski. Do 1918. u Galiciji je dominiralo političko krilo poljskih intelektualaca i plemića-zemljoposednika koje je bilo naklonjeno saradnji sa Bečom i privrednom razvoju. Galicija je bila ekonomski najzaostaliji deo Austro-Ugarske, daleko iza standarda Zapadne Evrope, ali ispred standarda stanovništva evropske Rusije. Austrija je krajem 19. veka investitala u njenu industrijalizaciju. Galicija je za nju služila kao izvor jeftine radne snage i regruta za vojsku. Počev od 1880ih veliki broj siromašnih galicijskih seljaka je emigrirao. Seobe su započele kao sezonske seobe radnika u ekonomski dinamičnu Nemačku, a kasnije su prerasle u masovnu emigraciju u [[Brazil]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Kanada|Kanadu]]. Ovaj proces se nastavio do 1914. i obuhvatio je nekoliko stotina hiljada ljudi. Kraljevina Galicija i Lodomerija je 1914. imala površinu od 78.497 -{km²}- i 8.212.000 stanovnika. === Prvi svetski rat === U [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] Galicija je bila poprište teških borbi između [[Austro-Ugarska|austrougarske]] i [[Rusiko Carstvo|ruske]] vojske. Rusija je 1914. zauzela deo Galicije (vidi: [[Bitka kod Lavova (1914)]], [[Opsada Pšemisla]]), ali su ih otuda otarele kombinovane nemačke i austro-ugarske snage 1915. Nakon rasula Austro-Ugarske 1918, poljska vlada u Varšavi je Galiciju formalno pripojila Poljskoj. To je izazvalo otpor Ukrajinaca koji su u novembru 1918. podigli ustanak i osnovali nezavisnu vladu u Lavovu. Poljska vojska je do proleća 1919. zauzela celu Galiciju, iako se borbe nastavljaju tokom čitave godine. Maja i decembra 1919. [[Antanta|saveznici Antante]] su priznali poljske pretenzije na Galiciju. Sovjetsko-poljskim ugovorom u Rigi [[1921]]. Sovjeti su pristali na uspostavljanje stare granice Galicije. To je marta 1923. potvrdila konferencija ambasadora. === Drugi svetski rat === Nakon [[treći rajh|nemačkog]] napada na [[Invazija na Poljsku (1939)|Poljsku]] u septembru [[1939]]. zapadnu Galiciju su okupirali Nemci. Sovjetske snage su zaposele istočnu Galiciju, dok su 1. novembra [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]] priključili grad [[Pšemisl]] i krajeve istočno od reke San. Ova podela sfera interesa u Galiciji je sprovedena po odredbama [[Pakt Ribentrop-Molotov|Pakta Ribentrop-Molotov]]. Od [[1941]]. do [[1944]]. cela Galicija je pod nemačkom okupacijom, formalno priključena [[Generalno gubernatorstvo|Generalom gubernatorstvu]]. Sovjeti su uoči evakuacije Galicije masovno likvidirali grupe svojih političkih protivnika, da bi zatim nacisti na ovom području preduzeli mere za getoizaciju i likvidaciju lokalnih [[Jevreji|Jevreja]]. Većina galicijskih Jevreja ubijena je u logoru [[Belzec]]. S obzirom na austro-ugarske tradicije ove oblasti, Nemci nisu sprovodili teror prema lokalnom poljskom i ukrajinskom stanovništvu. Tokom rata postojali su manji oružani sukobi između gerilskih, kvislinških snaga [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacije ukrajinskih nacionalista]], [[Armija krajova|Armije krajove]] i [[Sovjetski partizani|Sovjetskih partizana]]. Nakon rata uspostavljena je granica između Poljske i Ukrajine koja uglavom odgovara [[Kurzonova linija|Kurzonovoj liniji]]. === Veći gradovi u Galiciji === [[Datoteka:Ukraine-Halychyna.png|thumb|left|250px|Karta Galicije na odnosu Ukrajine.]] * [[Dragobič]] ({{jez-ukr|Дрогобич}}, {{jez-polj|Drohobycz}}), osnovan 1422. * [[Žešov]] ({{jez-polj|Rzeszów}}, {{jez-ukr|Ряшів}}), osnovan 1354. * [[Ivano-Frankivsk]], ranije ''Stanislav'' ({{jez-ukr|Івано-Франківськ}}, {{jez-polj|Stanisławów}}), osnovan 1663. * [[Jaroslav (Poljska)|Jaroslav]] ({{jez-polj|Jarosław}}, {{jez-ukr|Ярослав}}), osnovan 1351. * [[Kaluš]] ({{jez-ukr|Калуш}}, {{jez-polj|Kałusz}}) * [[Kolomyja|Kolomea]] ({{jez-ukr|Коломия}}, {{jez-polj|Kołomyja}}), osnovan 1370. * [[Krakov]] ({{jez-polj|Kraków}}, {{jez-ukr|Краків}}), osnovan 1257. * [[Lavov]] ({{jez-ukr|Львів}}, {{jez-polj|Lwów}}, {{jez-nem|Lemberg}}), osnovan oko 1256. * [[Novi Sonč]] ({{jez-polj|Nowy Sącz}}), osnovan 1292. * [[Pšemisl]] ({{jez-polj|Przemyśl}}, {{jez-ukr|Перемишль}}), osnovan 1383. * [[Sambir]] ({{jez-ukr|Самбір}}, {{jez-polj|Sambor}}), osnovan 1390. * [[Sanok]] ({{jez-polj|Sanok}}, {{jez-ukr|Сянок}}), osnovan oko 1356. * [[Strij]], ({{jez-ukr|Стрий}}), osnovan 1431. * [[Tarnov]] ({{jez-polj|Tarnów}}), gegründet 1380. * [[Ternopilj]] ({{jez-ukr|Тернопіль}}, {{jez-polj|Tarnopol}}), osnovan 1540. * [[Červonograd]] ({{jez-ukr|Червоноград}}, {{jez-polj|Krystynopol}}), osnovan 1692. {{Commonscat|Galicia (Central Europe)}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijske regije Poljske]] [[Kategorija:Historijske regije Ukrajine]] ctza2v4386k2iaya4tt39y63gbstfjz 42652387 42652385 2026-07-09T17:27:36Z Inokosni organ 160059 /* Veći gradovi u Galiciji */ 42652387 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Galicija (razvrstavanje)}} [[Datoteka:Galicia_coa1.png|thumb|thumb|200px|Grb Galicije]] '''Galicija''' (staro ime '''Halič'''; {{jez-polj|Galicja}}, {{jez-ukr|Галичина}}, {{jez-rus|Галиция}}, {{jez-nem|Galizien}}, {{jez-mađ|Gácsország, Halics}}; ranije poznata i kao '''[[Crvena Rusija]]''', {{jez-polj|Ruś Czerwona, Grody Czerwieńskie}}, {{jez-lat|Russia rubra}}) je istorijska oblast na istoku [[Srednja Evropa|srednje Evrope]], koja je danas poljeljena između [[Poljska|Poljske]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Galicija je područje veličine oko 80 000&nbsp;km² u podnožju [[Karpati|Karpata]] od gornjeg toka reke [[Visla|Visle]] na zapadu, do gornjeg toka reke [[Prut]] na istoku. [[Reka San]] deli Galiciju na zapadni deo u jugoistočnoj Poljskoj (sa gradom [[Krakov]]) i istočni deo u zapadnoj Ukrajini (sa gradom [[Lavov]]). Prvobitno, pre [[Prva podela Poljske|prve podele Poljske]], [[Krakov]] i okolina nisu pripadali Galiciji i smatrali su se delom istorijske [[Malopoljska|Malopoljske]]. Zapadna granica ove prvobitne Galicije išla je rekom [[Vislok]]. * Deo Galicije koji je danas u Ukrajini obuhvata: [[Lavov]]sku, [[Ivano-Frankivsk]]u i [[Ternopilj|Ternopiljsku oblast]]. * Deo Galicije u Poljskoj obuhvata: [[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljsko]], [[Potkarpatsko vojvodstvo|Potkarpatsko]] i [[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]]. Kroz istoriju, Galicija je bila pogranična regija, prostor preplitanja trgovačkih, političkih i kulturnih uticaja, kao i sukoba. Nastala je u XII veku kao kneževina oko grada [[Galič (Ukrajina)|Galič]], odakle je dobila ime. Kasnije je pripadala [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko-litvanskoj državnoj zajednici]], bila podeljena između [[Habzburško Carstvo|Habzburškog]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]], ujedinjena u novostvorenoj [[Poljska|poljskoj republici]] 1918, a od 1939. ponovo podeljena kada je [[Sovjetski Savez|SSSR]] okupirao njen istočni deo. == Historija == [[Datoteka:Polen Galizien Wolhynien.png|thumb|thumb|400px|Jugoistok [[Poljska|Poljske]], ukrajinska istorijska [[Volinska oblast]] (zeleno: deo koji je [[1921]]. ušao u sastav [[Sovjetski Savez|SSSR]], plavo: deo koji je [[1921]]—[[1939]]. bio u sastavu Poljske) i Galiicija (ljubičasto) - stanje između dva svetska rata]] [[Datoteka:Galicia physical1914-de.png|thumb|thumb|300px|Mapa Galicije u Austro-Ugarskoj (stanje [[1914]])]] Galiciju su vekovima naseljavali [[Slaveni|Sloveni]]. Od X veka ona je bila poprište borbi poljske kraljevine i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Istočno od reke [[Reka San|San]] nastala je u XII veku [[Galička kneževina]] sa središtem u [[Galič]]u, odakle je regija dobila svoje ime. Kneževina se borila protiv pretenzija susednih država: [[Vladimirsko-volinska kneževina|Vladimirsko-volinske kneževine]], Poljske i [[Ugarska|Ugarske]]. Potkraj XII veka pridružila se Vladimirsko-volinskoj kneževini, i tako je nastala Galičko-volinska kneževina. Ona je pod pritiskom [[Tatari|tatarske]] najezde i poljsko-litvanske agresije slabila i konačno izgubila samostalnost u XIV veku. Galicija je [[1349]]. potpala pod poljsku vlast. [[Turci Osmanlije]] su je dva puta okupirali 1490ih i 1520ih, a odavde su ih oterali ukrajinski [[Kozaci]]. Šveđani su se u Galiciji pojavili u ranom 18. veku kada su ratovali u [[Veliki severni rat|Velikom severnom ratu]]. U [[Prva podela Poljske|prvoj podeli Poljske]] ([[1772]]) [[Austrija|Austriji]] su pripali, pod imenom „[[Kraljevina Galicija i Lodomerija]]“, Galičke zemlje sa delovima [[Podolia|Podolije]] i [[Volinija|Volinije]], [[Sandomirsko vojvodstvo|Sandomirsko]] i [[Krakovsko vojvodstvo]] bez grada [[Krakov]]a. Ovom kraljevinom je vladalo poljsko plemstvo iz grada Lemberga ([[Lavov]]a). Većinu stanovništva su činili Ruteni, a tu je živeo i značajan broj [[Jevreji|Jevreja]]. Austrija je u Galiciju uvela vladavinu zakona i olakšala položaj seljaštva. Osnovala je [[Istočne katoličke crkve|Grkočkatoličku crkvu]] i mitropoliju. Godine [[1774]]. zauzela je [[Bukovina|Bukovinu]] koju je [[1786]]. sjedinila sa Galicijom. [[Treća podela Poljske|trećom podelom Poljske]] [[1795]], Austrija je dobila područja uz reke [[Pilica (reka)|Pilica]] i [[Zapadni Bug]], kao i grad [[Krakov]]. === Period posle Bečkog kongresa === [[Datoteka:Wappen Königreich Galizien & Lodomerien.png|thumb|thumb|Grb Kraljevine Galicije i Lodomerije]] Nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonovih ratova]], zaključkom [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] [[1815]], Austrija dobija Galiciju kao krunsku zemlju. Ona ustupa Rusiji oblast oko [[Lublin]]a, a zauzvrat dobija [[Ternopiljska oblast|Ternopiljsku oblast]]. Poljaci su oko 1830-1831. učestvovali u pobuni protiv ruske vlasti u Poljskoj koja je poražena i rezultirala u velikom broju izbeglica. Kasnije se, takođe neuspešno, poljsko plemstvo podiglo protiv austrijskih vlasti. Rezultat je da vlast austrije u Galiciji postaje apsolitistička, a [[Krakov]] [[1846]]. gubi status samostalne republike. [[Bukovina]] je od [[1849]]. posebna krunska zemlja. Usledio je period nemira i sukoba između carskih vlasti, poljkih i rutenijskih nacionalista. Od 1873. Galicija je de fakto bila autonomna provincija Austrijskog carstva u kojoj je glavni jezik bio poljski. Do 1918. u Galiciji je dominiralo političko krilo poljskih intelektualaca i plemića-zemljoposednika koje je bilo naklonjeno saradnji sa Bečom i privrednom razvoju. Galicija je bila ekonomski najzaostaliji deo Austro-Ugarske, daleko iza standarda Zapadne Evrope, ali ispred standarda stanovništva evropske Rusije. Austrija je krajem 19. veka investitala u njenu industrijalizaciju. Galicija je za nju služila kao izvor jeftine radne snage i regruta za vojsku. Počev od 1880ih veliki broj siromašnih galicijskih seljaka je emigrirao. Seobe su započele kao sezonske seobe radnika u ekonomski dinamičnu Nemačku, a kasnije su prerasle u masovnu emigraciju u [[Brazil]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Kanada|Kanadu]]. Ovaj proces se nastavio do 1914. i obuhvatio je nekoliko stotina hiljada ljudi. Kraljevina Galicija i Lodomerija je 1914. imala površinu od 78.497 -{km²}- i 8.212.000 stanovnika. === Prvi svetski rat === U [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] Galicija je bila poprište teških borbi između [[Austro-Ugarska|austrougarske]] i [[Rusiko Carstvo|ruske]] vojske. Rusija je 1914. zauzela deo Galicije (vidi: [[Bitka kod Lavova (1914)]], [[Opsada Pšemisla]]), ali su ih otuda otarele kombinovane nemačke i austro-ugarske snage 1915. Nakon rasula Austro-Ugarske 1918, poljska vlada u Varšavi je Galiciju formalno pripojila Poljskoj. To je izazvalo otpor Ukrajinaca koji su u novembru 1918. podigli ustanak i osnovali nezavisnu vladu u Lavovu. Poljska vojska je do proleća 1919. zauzela celu Galiciju, iako se borbe nastavljaju tokom čitave godine. Maja i decembra 1919. [[Antanta|saveznici Antante]] su priznali poljske pretenzije na Galiciju. Sovjetsko-poljskim ugovorom u Rigi [[1921]]. Sovjeti su pristali na uspostavljanje stare granice Galicije. To je marta 1923. potvrdila konferencija ambasadora. === Drugi svetski rat === Nakon [[treći rajh|nemačkog]] napada na [[Invazija na Poljsku (1939)|Poljsku]] u septembru [[1939]]. zapadnu Galiciju su okupirali Nemci. Sovjetske snage su zaposele istočnu Galiciju, dok su 1. novembra [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]] priključili grad [[Pšemisl]] i krajeve istočno od reke San. Ova podela sfera interesa u Galiciji je sprovedena po odredbama [[Pakt Ribentrop-Molotov|Pakta Ribentrop-Molotov]]. Od [[1941]]. do [[1944]]. cela Galicija je pod nemačkom okupacijom, formalno priključena [[Generalno gubernatorstvo|Generalom gubernatorstvu]]. Sovjeti su uoči evakuacije Galicije masovno likvidirali grupe svojih političkih protivnika, da bi zatim nacisti na ovom području preduzeli mere za getoizaciju i likvidaciju lokalnih [[Jevreji|Jevreja]]. Većina galicijskih Jevreja ubijena je u logoru [[Belzec]]. S obzirom na austro-ugarske tradicije ove oblasti, Nemci nisu sprovodili teror prema lokalnom poljskom i ukrajinskom stanovništvu. Tokom rata postojali su manji oružani sukobi između gerilskih, kvislinških snaga [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacije ukrajinskih nacionalista]], [[Armija krajova|Armije krajove]] i [[Sovjetski partizani|Sovjetskih partizana]]. Nakon rata uspostavljena je granica između Poljske i Ukrajine koja uglavom odgovara [[Kurzonova linija|Kurzonovoj liniji]]. === Veći gradovi u Galiciji === [[Datoteka:Ukraine-Halychyna.png|thumb|left|250px|Karta Galicije na odnosu Ukrajine.]] * [[Drogobič]] ({{jez-ukr|Дрогобич}}, {{jez-polj|Drohobycz}}), osnovan 1422. * [[Rzeszów]] ({{jez-polj|Rzeszów}}, {{jez-ukr|Ряшів}}), osnovan 1354. * [[Ivano-Frankivsk]], ranije ''Stanislav'' ({{jez-ukr|Івано-Франківськ}}, {{jez-polj|Stanisławów}}), osnovan 1663. * [[Jaroslav (Poljska)|Jaroslav]] ({{jez-polj|Jarosław}}, {{jez-ukr|Ярослав}}), osnovan 1351. * [[Kaluš]] ({{jez-ukr|Калуш}}, {{jez-polj|Kałusz}}) * [[Kolomija]] ({{jez-ukr|Коломия}}, {{jez-polj|Kołomyja}}), osnovan 1370. * [[Krakov]] ({{jez-polj|Kraków}}, {{jez-ukr|Краків}}), osnovan 1257. * [[Lavov]] ({{jez-ukr|Львів}}, {{jez-polj|Lwów}}, {{jez-nem|Lemberg}}), osnovan oko 1256. * [[Novi Sonč]] ({{jez-polj|Nowy Sącz}}), osnovan 1292. * [[Pšemisl]] ({{jez-polj|Przemyśl}}, {{jez-ukr|Перемишль}}), osnovan 1383. * [[Sambir]] ({{jez-ukr|Самбір}}, {{jez-polj|Sambor}}), osnovan 1390. * [[Sanok]] ({{jez-polj|Sanok}}, {{jez-ukr|Сянок}}), osnovan oko 1356. * [[Strij]] ({{jez-ukr|Стрий}}), osnovan 1431. * [[Tarnov]] ({{jez-polj|Tarnów}}), gegründet 1380. * [[Ternopilj]] ({{jez-ukr|Тернопіль}}, {{jez-polj|Tarnopol}}), osnovan 1540. * [[Červonograd]] ({{jez-ukr|Червоноград}}, {{jez-polj|Krystynopol}}), osnovan 1692. {{Commonscat|Galicia (Central Europe)}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijske regije Poljske]] [[Kategorija:Historijske regije Ukrajine]] 3ksn3tirg2wtmzf1tdfj0o0cql89ae9 2 114847 42652297 42651796 2026-07-09T14:15:03Z Duma 16555 /* Razno */ 42652297 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} 4mw4iqbo96mi640cizpeqnse48cav1c 0 116928 42652417 41289307 2026-07-09T18:31:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652417 wikitext text/x-wiki {{Infokutija most | naziv = Ponte San Moisè | drugi_naziv = Most sv. Mojsija | slika = Rio e Ponte San Moisè.jpg | slika_širina = | slika_opis = Pogled na most | premošćuje = [[Rio di San Moisè]] | mjesto = [[Venecija]], [[Italija]] | period_gradnje = | otvorenje = | saniranje = [[1870]]. – [[1880]]. | rušenje = | projektant = | konstruktor = | kooperatori = | graditelj = | podizvođači = | vrsta = [[lučni most]] | konstrukcija = | materijal = [[kamen]], [[cigla]] | duljina = | visina = | širina = | raspon = | volumen = | uprava = | funkcija = pješački most | mostarina = | lok_karta = Venecija | širina-st = 45 | širina-min = 25 | širina-sek = 59.03 | širina-oznaka = N | dužina-st = 12 | dužina-min = 20 | dužina-sek = 8.05 | dužina-oznaka = E | lok_karta_opis = }} '''Ponte San Moisè''' ([[hrvatskosrpski jezik]]: '''Most sv. Mojsija''') je [[most]] koji premošćuje kanal [[Rio di San Moisè]] u [[sestiere|sestieru]] [[San Marco (sestiere)|San Marco]] u [[Venecija|Veneciji]]. Most se nalazi stotinjak metara od trga [[Trg Svetog Marka (Venecija)|Svetog Marka]] u pravcu [[Gallerie dell'Accademia|Akademije]] kod crkve [[San Moisè]] i povezuje Campo San Moisè (Salizada San Moisè) sa širokom promenadom Calle Larga XXII Marzo. Kod mosta se nalazi sidrište [[Gondola|gondolijera]] iz udruženja ''Bauer S.S Trinita' S.Moise'',<ref>[http://www.gondolabauer.it/lang2/ Gondolieri del Bauer S.S Trinita' S.Moise Venezia (pristupljeno 14. 7. 2011.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114164049/http://www.gondolabauer.it/lang2/ |date=2010-01-14 }} {{it icon}}</ref> tako da je uvijek pun turista i prolaznika. == Historija == [[Datoteka:Ponte San Moisè.jpg|thumb|left|200px|Pogled na most pun turista i prolaznika]] Ponte San Moise je jedan od starijih venecijanskih mostova, a svoj današnji izgled dobio je između [[1870]]. i [[1880]]. kada je po projektu inžinjera Francesca Balduina proširivana Calle Larga XXII Marzo.<ref>[http://venicewiki.org/wiki/Trasformazioni_Urbanistiche_a_Venezia_nel_XIX_secolo ''Trasformazioni Urbanistiche a Venezia nel XIX secolo'' na portalu VeniceWiki (pristupljeno 14. 7. 2011.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107005742/http://venicewiki.org/wiki/Trasformazioni_Urbanistiche_a_Venezia_nel_XIX_secolo |date=2011-11-07 }} {{it icon}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ponte de San Moise (Venice)}} * [http://www.gpmeneghin.com/ponti/marco/moise.php# ''Ponte S. Moisè'' na portalu Ponti di Venezia] {{it icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mostovi u Veneciji|Moisè]] [[Kategorija:Lučni mostovi|Moisè]] [[Kategorija:San Marco (sestiere)]] qnb1bt1j6om5run7e7w3llc9852rhjy 0 142112 42652716 42320495 2026-07-10T11:43:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652716 wikitext text/x-wiki {{Infobox Chinese-language singer and actor | name = Russell Wong | tradchinesename = 王盛德 | simpchinesename = | birth_name = Russell Girard Wong | birth_date = {{birth date and age|1963|3|1|df=y}} | birth_place = [[Troy (New York)|Troy]], [[SAD]] | spouse = Flora Cheong | occupation = glumac<br />fotograf | yearsactive = 1985– }} '''Russell Girard Wong''' (王盛德, [[pinyin]]: Wáng Shèngdé; 1. mart 1963 -) je [[SAD|američki]] glumac i fotograf [[Kinezi|kineskog]] porijekla, poznat i kao brat manekena [[Michael Wong (glumac)|Michaela Wonga]]. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- | 1987. || || ''[[China Girl]]'' || |- | 1989. || || ''[[Eat A Bowl Of Tea]]'' || |- | 1990. || || ''[[China Cry]]'' || |- | 1991. || || ''[[China White]]'' || |- | 1991. || [[Nju Džek Siti]] ||New Jack City ||Park |- | 1994. || || ''[[Vanishing Son II]]'' || |- | 1994. || || ''[[Vanishing Son III]]'' || |- | 1994. || || ''[[Vanishing Son IV]]'' || |- | 1994. || || ''[[Vanishing Son]]'' || |- | 1998. || || ''[[The Prophecy II]]'' ||Danijel |- | 2000. || [[Romeo mora umreti]] ||Romeo Must Die ||Kaj |- | 2001. || || ''[[The Lost Empire]]'' || |- | 2001. || || ''[[The Tracker]]'' || |- | 2002. || || ''[[Track Down]]'' || |- | 2004. || [[Ne verujem da si to ti]] ||Twisted||poručnik Tong |- | 2008. || [[Mumija: Grobnica Zmaja Imperatora]] ||The Mummy: Tomb of the Dragon Emperor||general Ming Go |} == Vanjske veze == * [http://www.russellwong.com Russell Wong's official website]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.asiaarts.ucla.edu/article.asp?parentid=52373 UCLA Asia Pacific Arts Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130321094708/http://www.asiaarts.ucla.edu/article.asp?parentid=52373 |date=2013-03-21 }} * {{IMDb ime|5568|Russell Wong}} * [http://www.starpulse.com/Actors/Wong,_Russell/Biography/ Starpulse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121017211130/http://www.starpulse.com/Actors/Wong,_Russell/Biography/ |date=2012-10-17 }} {{The Prophecy}} {{Lifetime|1963||Wong, Russell}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] oe40g3bi29c1bqs3asvim0oogt7ap8f 0 143228 42652676 42261505 2026-07-10T08:47:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Robert Knepper |slika = RobertKnepperApr09.jpg |ime_po_rođenju = Robert Lyle Knepper |datum_rođenja = {{bda|1959|7|8|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Fremont]], [[Ohio]] |supružnik = Tori Knepper |znamenite_uloge = [[Theodore "T-Bag" Bagwell|T-Bag]] (''[[Prison Break]]'') }} '''Robert Lyle Knepper''' ([[Fremont]], [[Ohio]], [[8. srpnja]] [[1959]].) [[SAD|američki]] je [[glumac]]. Najpoznatiji je po ulozi [[Theodore "T-Bag" Bagwell|Theodorea "T-Bag" Bagwella]] u hit-[[televizijska serija|seriji]] ''[[Prison Break]]'', koja mu je donijela nominaciju za nagradu ''Satellite''. [[2007]]. godine pojavio se u [[film]]ovima ''[[Plaćeni ubica (2007)|Plaćeni ubica]]'' i ''[[Transporter 3 (2008)|Transporter 3]]''. Pridružio se ekipi serije [[Heroes (serija)|''Heroji'']] u njenoj 4. sezoni. Nedavno se pridružio i 2. sezoni serije ''Stargate Universe'' koja će se u SAD-u početi emitirati u jesen [[2010]]. Također će reprizirati ulogu T-Baga u novoj seriji ''Breakout Kings'' (u 4 epizode). == Biografija == Rođen u Fremontu, [[Ohio]], Knepper se rano počeo zanimati za glumu. "Krivac" za to je njegova majka koja je bila uključena u rad općinskog [[pozorište|pozorišta]]. Odgojen je u [[Maumee (Ohio)|Maumeeju]] blizu [[Toledo (Ohio)|Toleda]]. Otac mu je bio [[veterinarska medicina|veterinar]]. Većinu djetinjstva i mladalačkih dana proveo je radeći u lokalnom pozorištu i srednjoškolskim predstavama. Nakon srednje škole, koju je završio [[1977]], pohađao je studij [[drama|drame]] na univerzitetu ''Northwestern''. Tokom studija dobio je profesionalne uloge u predstavama u [[Chicago|Chicagu]]. Pred kraj studija napustio je fakultet i otišao u [[New York]], gdje je nastavio raditi u pozorištu.<ref>Ann Weber, [http://www.toledoblade.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20021122/ART09/111220105&SearchID=73236921507948 "Knepper pomaže da se drama pensilvanijskih rudara prenese na male ekrane"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013170829/http://www.toledoblade.com/Movies/2002/11/22/Maumee-native-helps-bring-ordeal-of-trapped-Pennsylvania-miners-to-TV.html |date=2012-10-13 }}, ''ToledoBlade.com'', [[22. novembar|22. 11.]] 2002.</ref> Iako nikad nije imao namjeru raditi na filmskim i TV-projektima, ipak je počeo tu karijeru [[1986]]. u seriji ''The Paper Chase'' i filmu ''That's life!'' (''To je život!''). == Filmografija == {|class="wikitable" style="font-size: 90%;" border="2" cellpadding="4" background: #f9f9f9; |- align="center" ! style="background:#B0C4DE;" | Godina ! style="background:#B0C4DE;" | Film ! style="background:#B0C4DE;" | Uloga ! style="background:#B0C4DE;" | Bilješke |- | 1986. || ''[[To je život!]]'' || Steve Larwin || film |- | rowspan="4"| [[1987]] || ''[[Tour of Duty]]'' || vojnik [[rasizam|rasist]] || epizoda: "Burn, Baby, Burn" |- | ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' || Wyatt Miller || epizoda: "Haven" |- | ''Wild Thing''|| Wild Thing || film |- | ''[[Zona sumraka (1985 serija)|Zona sumraka]]'' || Alonzo || epizoda: "Joy Ride" |- | [[1988]]. || ''[[Smrt po dolasku]]'' || Nicholas Lang || |- | [[1989]]. || ''[[Odmetnici (1989)|Odmetnici]]'' || Marino || |- | [[1990]]. || ''[[Mladi revolveraši 2]]'' || zamjenik Carlyle || film |- | [[1991]]. || ''Session Man'' || || |- | [[1992]]. || ''[[Dnevnici crvenih cipelica]]'' || Nick Willard || epizoda: "You Have the Right to Remain Silent" |- | rowspan="2"| [[1996]]. || ''Dead of Night'' || Christian || |- |''Jaded'' || Freddy || film |- | rowspan="3"| [[1998]]. || ''You Are Here'' || || |- |''The Stringer'' || John || |- |''[[Hitna služba'' (serija)|Hitna služba]]|| Keith Reynolds || epizoda: "My Brother's Keeper" |- |rowspan="2"| [[1999]]. || ''[[Zvjezdane staze: Voyager]]'' || Gaul || epizoda: "Dragon’s Teeth" |- | ''Oteti u raju'' || Renard || glumi vođu modernih [[pirati|pirata]] |- |rowspan="3"| [[2000]]. || ''Harsh Realm'' || ludi svećenik || epizoda: "Camera Obscura" |- | ''Seven Days'' (''Sedam dana'') - serija || major Gene Hastings || epizoda: "Space Station Down" |- | ''[[Nikita (serija)|Nikita]]''|| Henry Collins || epizoda: "Toys in the Basement" |- |rowspan="2"| [[2001]]. || ''[[Zakon i red: Zločinačke nakane]]'' || [[doktor|dr.]] Peter Kelmer || epizoda: "The Good Doctor" |- | ''Lopovi'' || specijalni agent Shue || TV-serija |- | [[2002]]-[[2003]]. || ''Presidio Med'' || Sean || TV-serija (epizodna uloga) |- |rowspan="2"| [[2004]]. || ''[[Vrsta 3 (2004)|Vrsta 3]]'' || dr. Abbot || |- | ''[[CSI: Miami]]'' || Freddy Coleman || epizoda: ''[[Addiction (CSI: Miami)|Addiction]]'' |- | [[2005]]-[[2009]] || ''[[Prison Break]]''|| Theodore "T-Bag" Bagwell || TV-serija |- |rowspan="3"| 2005. || ''[[Lahku noć i sretno]]'' || Don Surine || |- | ''[[Talac (2005)|Talac]]'' || Will Bechler || film |- | ''Carnivàle'' || Tommy Dolan || TV-serija (epizodna uloga) |- | 2007. || ''Plaćeni ubica'' || Yuri Marklov || film |- |rowspan="2"| [[2008]]. || ''Transporter 3'' || Johnson || film |- | ''[[Dan kad je Zemlja stala]]'' || pukovnik || film |- | 2009-2010. || ''Heroji''|| Samuel Sullivan || TV-serija |- |rowspan="5"| [[2010]]. || ''Burning Daylight'' || Elam 'Burning Daylight' Harnish || Segment "Part III: Burning Daylight" |- | ''[[Stargate Universe]]''|| Simeon || TV-serija |- | ''[[Potjera (serija)|Potjera]]''|| Jack Druggan || epizoda: "The Comeback Kid" |- | ''[[Zločinački umovi]]''|| Rhett Walden || epizoda: ''[[Reflection of Desire (Zločinački umovi)|Reflection of Desire]]'' |- | ''Shameless'' || ||TV-serija (SAD): 2 epizode |- | [[2011]]. || ''[[Breakout Kings]]'' || [[Theodore "T-Bag" Bagwell]] || TV-serija: epizoda 3 ("The Bag Man") |} == Izvori == {{reference}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=0460694|name=Robert Knepper}} * [http://memory-alpha.org/wiki/Robert_Knepper] * [http://www.tv.com/person/14501/summary.html Robert Knepper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523082524/http://www.tv.com/person/14501/summary.html |date=2010-05-23 }} na ''[[TV.com]]'' * [http://www.cynbythesea.com/Press/interviews/Knepper.html Intervju sa Kneperom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151105201847/http://www.cynbythesea.com/Press/interviews/Knepper.html |date=2015-11-05 }} {{Prison Break}} {{Lifetime|1959||Knepper, Robert}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Knepper, Robert}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Američki teatarski glumci]] n9awz3hiwr5jpsl8ij51673t8m5939r 0 162114 42652374 42478232 2026-07-09T17:04:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652374 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pleskavitsa.JPG|mini|220px|Pljeskavica sa prilozima]] '''Pljeskavica''' je jelo od mlevenog mesa pečeno na [[roštilj]]u. Vrlo je popularna u zemljama centralnog i istočnog [[Balkan]]a, konkretno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[Republika Makedonija|Makedoniji]] gdje se može naručiti doslovce u svakom naseljenom mestu, ali se popularnost proširila i na druge zemlje [[Evropa|Evrope]], naročito u [[Austrija|Austriji]] i [[Nemačka|Nemačkoj]]. U [[Srbija|Srbiji]] je poznata [[Leskovac|leskovačka]] pljeskavica, kao deo tradicionalnog [[leskovački roštilj|leskovačkog roštilja]]. Po običaju je ljuto začinjena a sprema se od mlevene svinjetine ili govedine (junetine). Leskovačko roštilj-meso je 2007. godine postalo zaštićeni srpski brend a sertifikat je dobilo i od Srpskog instituta za javnu diplomatiju sa sedištem u [[Brisel]]u i [[Pariz]]u.<ref>[http://www.blic.rs/drustvo.php?id=55734 Blic: Pljeskavica za Ginisa]</ref> Način pripreme varira od lokacije gde je pljeskavica popularna. Pre pečenja, mleveno meso se često meša sa iseckanim crnim lukom, ljutim papričicama, biberom i drugim začinima. Kada je gotova, služi se uz seckani crni luk, a u novije vreme i uz pomfrit. Pljeskavica može biti poslužena u somunu ili lepinji uz raznovrsne priloge poput [[paradajz]]a, [[luk]]a, [[pavlaka|pavlake]], [[kupus]]a, [[kečap]]a, [[majonez]]a, [[senf]]a kao i sa bilo kojim povrtnjim adativom poput [[krastavac]]a, [[cvekla|cvekle]] ili [[zelena salata|zelene salate]]. == Vrste == Vrste pljeskavica zavise od lokacije gde su spremane. Na osnovu toga dobijaju i svoje ime. Uprkos tome, pljeskavica ostaje zaštićeni srpski brend. Tradicionalno i originalno, u Srbiji pljeskavica se pravi od goveđe plećke, svinjskog vrata i ovčije potrbušine. Na selima, gde se ljudi bave stočarstvom, pljeskavica se pravi prilikom proslava, gozbi ili veselja. Luk ili beli luk se ne stavljaju u tradicionalnu pljeskavicu. Tokom '60., '70., '80. i '90. godina prošlog veka predstavljalo je glavnu vrstu ''brze hrane'' na svim većim lokacijama Srbije. Najpopularnije prodavana pljeskavica je [[Gurmanska pljeskavica]] koja sadrži kačkavalj i slaninu ili šunku zajedno s sitno iseckanim ljutim paprikama, odnosno Leskovačka pljeskavica po kojoj se pospe ljuta papričica. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pljeskavica se većinom pravi isključivo od govedine, obzirom da muslimanska zajednica ne jede svinjetinu, dok u [Hrvatskoj] pljeskavica se pravi od uobičajenih sastojaka od kojih su glavni govedina, svinjetina i ovčetina. U balkanskom regionu pljeskavica se sprema na osnovu ličnog ukusa s aditivima sopstvenog izbora. Smatra se odličnim obrokom koji zasiti čoveka i mnogim ljudima predstavlja omiljeno jelo. == Povezano == * [[Ćevapi]] == Vanjske veze == * [http://www.svastara.com/saveti/?savet=723 Svaštara: Leskovačka pljeskavica na roštilju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121006062656/http://www.svastara.com/saveti/?savet=723 |date=2012-10-06 }} == Reference == {{izvori}} {{commonscat|Pljeskavica}} [[Kategorija:Srpska kuhinja]] [[Kategorija:Makedonska kuhinja]] qpwfuk7ixalo9gpppba8lx5eyonmx8f 0 170011 42652477 42351682 2026-07-09T22:21:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652477 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Prkosi |slika= |opis_slike= |grb= |entitet=Federacija Bosne i Hercegovine |kanton = |opština = [[Bosanski Petrovac]] |nadm visina= |populacija= 195 |poštanski kod= |pozivni broj= |gšir= 44.6267 |gduž= 16.1158 }} '''Prkosi''' su naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Bosanski Petrovac]] koja pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 195 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == Mjesto se prostire na visoravni iznad korita rijeke [[Una|Une]], uz put [[Kulen Vakuf]] - [[Vrtoče]]. Ovo je kraško područje pogodno za stočarstvo i oskudnu poljoprivredu. Oivičeno je sa istoka planinom Lupina i sa juga Čavom. U selu ima nekoliko izvora tako da su Prkosi rijetko mjesto na petrovačkom području koje nema problema sa vodom. == Historija == Na području Prkosa postoje razbacane, na udaljenosti od desetak metara, mnogobrojne [[Tumuli|kamene gromile]], ali nikad nisu istraživane. Ovuda je prolazio i rimski put za dolinu Une. U zaseoku Čovka vidljivi su tragovi [[Srednji vijek|srednjevjekovnog]] kraljevskog grada Čovka <ref name="Stari gradovi"/> koji je pripadao Humskoj župi, u kojoj je bio glavni grad Ripač. Jedno vrijeme bio je gospodar Čovke Herman Celjski, onda Nikola Frankopan koji 1426 dobiva grad u zalog od kralja [[Žigmund Luksemburški|Sigismunda]] i napokon plemići Orlovići. U gradu Čovki napisao je 1469 jednu glagoljsku listinu Juraj Spirančić.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković - STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref><ref>BANJALUČKI BOJ IZ 1737. godine -E. Pelidija,Sarajevo2003.</ref> Istorija ovog njesta je najviše vezana za njegov položaj u neposrednoj blizini rijeke Une koja je bila pogranično područje. I danas su vidljivi ostaci kule koju je u tome selu sagradio poznati Kulin-kapetan, kapetan [[Stari grad Ostrovica|Stare Ostrovice]]. Ta je [[kula]] nakon toga postala središtem [[Ostrovička kapetanija|kapetanije Stara Ostrovica]]. Kapetanije su bile manji, tačno ograničeni teritoriji u prvo doba njihova opstanka samo duž onih granica bosansko-hercegovakih, koje su dijelile tursko carstvo od hrvatskih zemalja, a bile su pod vlašću bečkog cara i mletačkog dužda. Ova institucija postojala je od polovine 16. stoljeća do 1835. godine. Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, jedna od najvećih i najznačajnijih kapetanija Bosanskog ejaleta bila je Stara Ostrovica. Kapetanija se prvi put spominje 1699. godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulinović, kasnije prozvani [[Kulenovići]]. Njihovi brojni članovi bili su kapetani Stare Ostrovice, [[Petrovačka kapetanija|Petrovca]], dizdari (zapovijednici tvrđave) Havale i [[Jajce|Jajca]]. Zapovijedali su i palankom Čovkom, koja je u neposrednoj blizini Prkosa.<ref name="Kapetanije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>. Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza 1791. godine. Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose,<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 |title=Stari grad Ostrovica |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 6. 2016 |archive-date=2021-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506160313/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 }}</ref> gdje je sagradio oko 1800 god. kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule je dvorište opasano zidom. Godine 1876 propao je odžak u požaru, a i na kuli je izgorila sva drvenina.<ref name="Kule">{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI|work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991|accessdate= 9. 2. 2016|archive-date= 2016-04-17|archive-url= https://web.archive.org/web/20160417080351/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|url-status= dead}}</ref> === Drugi svjetski rat === Na prostorima Čovke desio se 6. septembra 1941 veliki zločin kada su [[Bosanski Petrovac u NOB|ustanici]], uz nekoliko [[Ustaše|ustaša]] i domobrana, pobili i veliki broj (preko 300) nedužnog stanovništva, uglavnom [[Bošnjaci|bošnjačkog]]. Na Prkosima je smrtno ranjena [[Marija Bursać]] koja će kasnije biti proglašena prvom ženom [[Narodni heroj|Narodnim herojem]] Jugoslavije. Ovdje je rođen i Narodni heroj [[Nikola Karanović]], komandant [[Treća krajiška proleterska udarna brigada|Treće krajiške proleterske udarne brigade]], inače učesnik događaja od 6. septembra u Ljutočkoj dolini. == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 194 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugosloveni]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 1 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 195 |} == Privreda == {{...}} == Literatura == * Mujo Begić -Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini septembra 1941 == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.zavicajnoudruzenjepetrovac.com/ Zavičajno udruženje Petrovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190730180011/http://www.zavicajnoudruzenjepetrovac.com/ |date=2019-07-30 }} * [http://www.bosanskipetrovac.gov.ba/ Općina Bosanski Petrovac] * [http://www.krnjeusa.net/ Krnjeuša] {{portal|Bosna i Hercegovina}} {{Bosanski Petrovac}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Bosanskom Petrovcu]] l280shl9gz1j800ljeu9jmtiathdh1i 0 172053 42652673 42644245 2026-07-10T08:26:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652673 wikitext text/x-wiki {{About|filmu|grafički roman na kome se film temelji|Road to Perdition (strip)}} {{Infokutija02 film | naslov = Road to Perdition | slika = Road to perdition poster.jpg | opis = kino-poster | režija = [[Sam Mendes]] | producent = Sam Mendes<br />Dean Zanuck<br />[[Richard D. Zanuck]] | scenario = [[David Self]] | based on = ''[[Road to Perdition (strip)|Road to Perdition]]''; autori: [[Max Allan Collins]]<br />[[Richard Piers Rayner]] | uloge = [[Tom Hanks]]<br />[[Paul Newman]]<br />[[Jude Law]]<br />[[Daniel Craig]]<br />[[Tyler Hoechlin]] | muzika = [[Thomas Newman]] | fotografija = [[Conrad L. Hall]] | montaža = [[Jill Bilcock]] | distributer = [[DreamWorks]]<br />[[20th Century Fox]] | premijera = {{Film date|2002|7|12|df=y}} | trajanje = 117 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 80 mil. $ | bruto = 181,001.478 $<ref name="BOXTotal">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=roadtoperdition.htm |title=Road to Perdition (2002) |work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[IMDb]] |accessdate=24. IV 2010}}</ref> }} '''''Road to Perdition''''' je [[SAD|američki]] igrani film snimljen 2002. u režiji [[Sam Mendes|Sama Mendesa]]. Temelji se na [[Road to Perdition (strip)|istoimenom]] grafičkom romanu [[Max Allan Collins|Maxa Alana Collinsa]]. Radnja je smještena u područje [[Chicago|Chicaga]] 1931. godine, a protagonist, čiji lik tumači [[Tom Hanks]], je [[profesionalni ubica]] prisiljen okrenuti se protiv svojih [[gangster]]skih poslodavaca nakon što su mu pobili porodicu. U Hrvatskoj je prikazan pod naslovom '''''Put do uništenja''''', a u Srbiji pod naslovom '''''Put bez povratka'''''. Snimanje se odvijalo na području [[Chicago|Chicaga]]. Mendes, koji je prije toga dovršio hvaljeni ''[[Vrtlog života]]'' iz 1999., tražio je film s minimalnom količinom dijaloga i emocijama koje se izražavaju vizualno. Za lokacije je osmišljen "hladni izgled" kako bi se naglasila stanja likova. Snimatelj [[Conrad L. Hall]] iskoristio je osvjetljenje i okružje kako bi za film stvorio simbolizam, za što je osvojio nekoliko nagrada, uključujući [[Oscar za najbolju fotografiju]]. ''Put do uništenja'' dotaknuo se tema posljedica nasilja i odnosa oca i sina. Film objavljen 12. srpnja 2002. dočekan je uglavnom pozitivnim recenzijama. Posebno su istaknuti fotografija, ugođaj i glavne izvedbe Newmana (kojem je to bilo posljednje pojavljivanje na filmu) i Hanksa, iako je film kritiziran jer nije uspio uspostaviti snažnu emocionalnu povezanost s publikom na koju je ciljao. == Radnja == Michael Sullivan, Sr. je mafijaški utjerivač dugova Johna Rooneyja, irsko-američkog kriminalnog bossa u [[Illinois]]u tijekom [[Velika depresija|Velike depresije]] i ere [[Al Capone|Ala Caponea]]. Sullivan, koji je siroče kojeg je odgojio Rooney, većinu je svojeg života radio za šefa kriminalca. Rooney pošalje njega i svoga sina Connora da porazgovaraju s Finnom McGovernom, nezadovoljnim zaposlenikom. 12-godišnji Michael Sullivan, Jr. skriva se u očevu autu i ugleda kako Connor u naletu bijesa ubija McGoverna. Sullivan se zakune da će mu sin šutjeti, ali Connor ga odlučuje zauvijek ušutkati pokušajem ubojstva cijele obitelji. Nemilosrdno ubije Sullivanovu ženu Annie i njihova mlađeg sina Petera, ali Sullivan i Michael pobjegnu i odlaze u [[Chicago]]. Sullivan potraži posao u Caponeovoj mafiji i od mafijaša Franka Nittija zamoli dozvolu za osvetu Connoru, koji je poslan da se skriva među njima. Ponuda biva odbijena; nakon što Rooney dozna za sastanak, dopusti Nittiju da pošalje psihopatskog ubojicu fotografa Harlena Maguirea da ubije Sullivana, a ne Michela (koji ipak završava na listi za odstrel). Maguire ih slijedi do restorana uz cestu, ali propusti priliku da se osveti Sullivanu. Uz Michaelovu pomoć, Sullivan počne pljačkati banke koje drže oprani novac Caponeove i Rooneyjeve organizacije, nadajući se da će ga moći zamijeniti za Connora. Maguire postavi zamku uz pomoć Rooneyjeva računovođe, Alexandera Rancea. Nakon što Sullivan uđe u Ranceovu hotelsku sobu, Rance ga zadrži do Maguireova dolaska. Rance biva ubijen u pucnjavi; Maguire pada izboden djelićima stakla, ali prije pada uspijeva ustrijeliti Sullivana u ruku. Michael odvodi oca na farmu gdje stariji par bez djece pomaže Sullivanu da se oporavi. Tijekom svojeg oporavka, Sullivan otkriva (u knjigama koje je uzeo od Rancea) da je Connor godinama krao od oca, koristeći imena mrtvih članova bande kako bi prikrio svoje aktivnosti. Pri odlasku, Sullivanovi ostavljaju paru većinu novca stečenog od pljački. Rooney se iznenadi kad ugleda Sullivana na misi. Daje do znanja kako već zna o financijskim malverzacijama te da to jedino može okončati Connorovom smrću, ali ga ipak odbija predati. Te noći, pod okriljem mraka Sullivan strojnicom ubija cijelu Rooneyjevu bandu, a nakon toga i samog Rooneyja. Vidjevši kako više nema razloga skrivati Connora jer mu je otac mrtav, Nitti otkriva Sullivanu njegovu lokaciju. Sullivan ga odmah ubija kako bi dovršio osvetu. Sullivan odvodi Michaela u kuću na plaži njihovih rođaka u Perdition, grad na obali [[Jezero Michigan|Jezera Michigan]]. Ondje ga presretne i ustrijeli Maguire, koji je preživio obračun u hotelu. Michael drži Maguirea na nišanu, ali se ne može natjerati da povuče okidač. Sullivan prekida pat-poziciju izvlačeći skriveni pištolj i ustrijeli Maguirea prije nego umire u sinovim rukama. Nakon što je oplakao svog oca, Michael se vraća starom paru za koji se čini kako su tražili njega i Sullivana. On shvaća da je Sullivanov najveći strah bio da Michael odraste i bude isti kao on te shvaća zašto se Sullivan oslanjao na Michaelovu neodlučnost da ubije Maguirea. == Glumci i likovi == * '''[[Tom Hanks]]''' kao '''Michael Sullivan, Sr.''': Ubojica koji radi za Johna Rooneyja. Hanks je dobio primjerak crtanog romana ''Put do uništenja'' od [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] dok je snimao ''[[Brodolom života]]'' (2000.). Isprva prezauzet da bi shvatio priču, kasnije je dobio adaptirani scenarij [[David Self|Davida Selfa]], koji ga je privukao. Hanks, otac četvero djece, opisao je ulogu Michaela Sullivana riječima: "Upravo sam dobio ovog tipa. I ako ste muškarac, i imate potomke - emocionalno, to je užasno." Hanks je u filmu portretirao Michaela Sullivana kao čovjeka koji malo govori, pogotovo stoga kako bi izbjegao prekid osjećaja samosvjesnosti.<ref name="killer" /> * '''[[Tyler Hoechlin]]''' kao '''Michael Sullivan, Jr.''': Najstariji sin Michaela Sullivana, Sr. Hoechlin je izabran između 2.000 kandidata.<ref name="killer" /> Glumac je za vrijeme snimanja imao 14 godina. Za scene u kojima njegov lik pomaže ocu u bijegu kao vozač, Hoechlina je za vožnju obučavao instruktor vožnje.<ref name="circa" /> * '''[[Paul Newman]]''' kao '''John Rooney''': Kriminalni boss koji se prema Sullivanu odnosi kao zamjenskom sinu. Newman je jednoglasno izabran za ulogu.<ref name="power" /> Glumac se za ulogu pripremao zahtijevajući da [[Frank McCourt]], irsko-američki autor memoara ''Angela's Ashes'', snimi vrpcu samog sebe kako priča.<ref name="killer" /> * '''[[Daniel Craig]]''' kao '''Connor Rooney''': Nestabilni i nasilni sin Johna Rooneyja, ljubomoran na odnos svoga oca i Michaela Sullivana Sr. * '''[[Jude Law]]''' kao '''Harlen Maguire''': Forenzički fotograf ubojica. Scenarist David Self, koji je osmislio lik Harlena Maguirea koji ne postoji u crtanom romanu, objasnio je: "Toliko je izmučen izloženošću ovom svijetu da prelazi crtu koja ga dijeli od pripovjedača do pokretača radnje."<ref name="self">{{cite news | author=Anthony Teofilo | url=http://www.moviepoopshoot.com/perdition/2.html | title=A Self Made Man | publisher=Movie Poop Shoot | date= | accessdate = 25. 07. 2007. }}</ref> Kako bi se dočaralo "blijedo držanje" lika, Lawu je na kožu nanesen žućkasti sloj te efekt izmučenih ruku koji je trebao odražavati teret rada u mračnoj komori. Na donjem zubalu je nosio presvlaku koja je dočaravala trulost zubi.<ref name="circa" /> Lawov lik nosio je kameru koja je poslužila kao dvojni simbolizam njegovih djela umorstava. Njegov stan je prikazivao kolekciju omiljenih fotografija, od kojih su neke bile stvarne policijske slike iz tridesetih kojima se ilustrirala povijesna i autentična priroda kriminala u tom desetljeću.<ref name="fathers" /> * '''[[Stanley Tucci]]''' kao '''Frank Nitti''': Poručnik u službi Ala Caponea. Tucci je prije toga izbjegavao uloge u gangsterskim filmovima, vjerujući da je Hollywood stereotipizirao sve talijanske Amerikance kao gangstere. Glumac se predomislio, privučen mogućnošću suradnje s Mendesom i njegovom ekipom, te prihvatio ulogu Franka Nittija, stvarnog mafijaša iz Chicaga.<ref>{{cite news | author=Clint O'Connor | url= | title=Out of Season | publisher=The Plain Dealer | date=7. srpnja 2002 | accessdate= }}</ref> * '''[[Jennifer Jason-Leigh]]''' kao '''Annie Sullivan''': Žena Michaela Sullivana. Leigh je bila prijateljica Sama Mendesa te je nastupila u ulozi učinivši uslugu redatelju. Leigh je imala više scena u ulozi Annie Sullivan nego što je to u filmu prikazano, ali zbog vremenskog ograničenja, scene su izbačene. Kasnije su dodane na DVD izdanju.<ref name="legend" /> * '''[[Liam Aiken]]''' kao '''Peter Sullivan''': Najmlađi sin Michaela Sullivana. * '''[[Dylan Baker]]''' kao '''Alexander Rance''': Računovođa koji vodi knjige Rooneyjeve kriminalne organizacije. * '''[[Ciarán Hinds]]''' kao '''Finn McGovern''': Meta koju su trebali eliminirati Sullivan i Connor Rooney, čijoj je smrti svjedočio Sullivanov sin. * '''[[Anthony LaPaglia]]''' kao '''Al Capone''': Zloglasni kriminalni boss. Lik je snimljen u sceni koja se nije našla u završnoj verziji,<ref>{{cite news | author= | url=http://www.aintitcool.com/display.cgi?id=12122 | title=Capone chats with Max Allan Collins about why he isn't in ROAD TO PERDITION!!!! | publisher=Ain't It Cool News | date=26. travnja 2002 | accessdate = 06. 06. 2007. }}</ref> ali se može naći na DVD izdanju među izbačenim scenama.<ref>{{cite news | author=Tom Woodward | url=http://www.dvdactive.com/reviews/dvd/road-to-perdition-dts-edition.html | title=Road to Perdition: DTS Edition | publisher=DVDActive.com | date= | accessdate=12. 06. 2007. | archivedate=2012-03-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120328074814/http://www.dvdactive.com/reviews/dvd/road-to-perdition-dts-edition.html | deadurl=yes }}</ref> Uloga je ponuđena [[Alfred Molina|Alfredu Molini]], ali on ju je bio prisiljen odbiti jer se snimanje poklapalo s onim filma ''[[Frida (2002)|Frida]]'' (2002.). Umjesto njega, angažiran je LaPaglia.<ref>{{cite news | author=Evan Henerson | url= | title=The Understudy | publisher=Los Angeles Times | date=15. siječnja 2002 | accessdate = 06. 06. 2007. }}</ref> == Produkcija == Kad je [[Max Allan Collins]] napisao crtani roman ''Put do uništenja'', njegov agent je u njemu vidio potencijal koji bi postao filmska adaptacija te ga pokazao filmskom agentu.<ref name="facts">{{cite news | author=Arune Singh | url=http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1240 | title=JUST THE FACTS MA'AM: MAX COLLINS TALKS 'ROAD TO PERDITION' | publisher=Comic Book Resources | date=16. lipnja 2002 | accessdate=06. 06. 2007. | archive-date=2015-10-18 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151018104447/http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1240 | dead-url=yes }}</ref> Roman je 1999. došao do Deana Zanucka, koji je bio potpredsjednik razvoja kompanije svoga oca, producenta [[Richard D. Zanuck|Richarda D. Zanucka]]. Roman je poslan u [[Maroko]] starijem Zanucku, koji je u to vrijeme producirao ''[[Ratna pravila (2000)|Ratna pravila]]'' (2000.). Zanuckovi su se složili kako priča ima potencijala i poslali je redatelju i producentu Stevenu Spielbergu. Malo nakon toga, Spielberg je organizirao projekt u svojem studiju [[DreamWorks]], iako nije preuzeo režiju zbog popunjenog rasporeda.<ref name="killer">{{cite news | author=Jeff Jensen | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,320333,00.html | title=Killer Instinct | publisher=Entertainment Weekly | date=19. srpnja 2002 | accessdate=06. 06. 2007. | archive-date=2014-04-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140413144011/http://www.ew.com/ew/article/0,,320333,00.html | dead-url=yes }}</ref> Mendes je nakon dovršetka ''[[Vrtlog života|Vrtloga života]]'' (1999.) tražio novi projekt uključujući ''[[Genijalni um (2001)|Genijalni um]]'', ''[[K-PAX (2001)|K-PAX]]'', ''[[Vijesti iz dubine (2001)|Vijesti iz dubine]]''<ref name="power">{{cite news | author=Susan Wloszczyna | url=http://www.usatoday.com/life/movies/2002/2002-07-12-perdition.htm | title=Power trio hits the 'Road' | publisher=USA Today | date=12. srpnja 2002 | accessdate = 06. 06. 2007. }}</ref> i ''[[Kratko sjećanje]]''. DreamWorks je Mendesu poslao ''Put do uništenja''. Mendesa je privukla priča koju je smatrao "narativno vrlo jednostavnom, ali tematski vrlo kompleksnom". Tema koju je tražio u priči bio je svijet roditelja koji je nedostupan njihovoj djeci. Mendes je smatrao kako bi tema priče trebala biti kako se djeca nose s nasiljem, te da li izloženost nasilju kasnije djecu čini nasilnom. Redatelj je opisao scenarij riječima kako "nema moralnih ekstrema", što je bio faktor koji ga je privukao.<ref name="rumblings">{{cite news | author=Stax | url=http://movies.ign.com/articles/317/317759p1.html | title=Rumblings on ''The Road to Perdition'' | publisher=IGN | date=24. siječnja 2002 | accessdate = 06. 06. 2007. }}</ref> === Scenarij === Kad je Spielberg organizirao produkciju filma u DreamWorksu, kontaktirao je scenarista Davida Selfa da adaptira crtani roman ''Put do uništenja'' Maxa Allana Collinsa u dugometražni film.<ref name="killer" /> Self je napisao prvotnu verziju koja je ostala dosljedna izvornom materijalu te preuzeo većinu dijaloga. Scenarij su nakon toga prepravili nepotpisani scenaristi, čime je on udaljen od originalnog predloška, ali uz ostavljanje ključnih elemenata priče.<ref name="facts" /> Neki od težih aspekata priče su ublaženi, pa je ona postala tečnija; na primjer, u ranim verzijama scenarija, Sullivan je postao alkoholičar, ali je taj element izostavljen u završnoj verziji.<ref name="killer" /> Neka od imena likova promijenjena su u odnosu na originalni predložak: prezime stvarnih gangstera Johna Looneyja i njegova sina Connora promijenjena su u Rooney, a prezime lika Toma Hanksa i njegove obitelji pojednostavljeno je iz O'Sullivan iz romana u Sullivan. Jedan od značajnijih dodataka u produkciji filma bilo je osmišljavanje negativca filma, kojeg je portretirao [[Jude Law]], kako bi se dodao ustrajni element potjere odlaska Sullivanovih iz starog svijeta.<ref name="facts" /> Hanks i snimatelj [[Conrad L. Hall]] zahtijevali su od Mendesa da ograniči nasilje u filmu na smislene poteze, bez bezrazložnog krvoprolića. Mendes, koji je opisao crtani roman kao "puno sočniji", tražio je načine kojima bi ograničio pozadinu romana na njegovu bit, tražeći "neverbalnu jednostavnost" filmova kao što su ''[[Bilo jednom u Americi]]'' (1984.), ''[[Pat Garrett i Billy the Kid]]'' (1973.),<ref name="killer" /> te filmovi [[Akira Kurosava|Akire Kurosave]] u kojima manjka dijaloga.<ref name="legend">{{cite news | author=Anthony Teofilo | url=http://www.moviepoopshoot.com/perdition/3.html | title=New Kid On The Block | publisher=Movie Poop Shoot | date= | accessdate=25. 07. 2007. | archivedate=2008-07-24 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080724083419/http://www.moviepoopshoot.com/perdition/3.html | deadurl=yes }}</ref> Dijalozi iz scena svađa likova iz romana svedeni su na minimum.<ref name="paul">{{cite news | author=Rick Lyman | url=http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,792264,00.html | title=So, as Paul said to Tom ... | publisher=The Guardian | date=15. rujna 2002 | accessdate = 06. 06. 2007. }}</ref> Mendes je opisao ''Put do uništenja'' kao "poetsku, elegijsku priču u kojoj slike kazuju priču".<ref name="power" /> Neverbalna scena u filmu bio je duet na klaviru Hanksova i Newmanova lika koji je zamišljen kao opis njihova odnosa bez riječi.<ref name="paul" /> U posljednjih 20 minuta filma, scenarij je napisan tako dan ima samo šest rečenica dijaloga.<ref name="power" /> Autor crtanog romana Max Allan Collins isprva je htio napisati adaptirani scenarij za dugometražni film, ali mu nije pružena prilika.<ref name="facts" /> Odlučio se povući iz procesa pisanja scenarija zbog poštovanja prema drugačijem stilu pisanja za drugačiji medij, iako je tijekom pisanja scenarija bio savjetnik. Collins je pohvalio dodatak Lawova lika te smatrao kako je manjak dijaloga bio prikladan.<ref name="future">{{cite news | author=Arune Singh | url=http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1446 | title=COLLINS' 'ROAD' TO THE FUTURE | publisher=Comic Book Resources | date=7. kolovoza 2002 | accessdate=06. 06. 2007. | archive-date=2015-09-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141224/http://www.comicbookresources.com/news/newsitem.cgi?id=1446 | dead-url=yes }}</ref> Pisac je pohvalio i filmsku verziju Rooneyja kao "više očinsku figuru" u odnosu prema Sullivanu.<ref name="facts" /> Međutim, Collins se suprotstavio smanjenju količine psovki u scenariju, vjerujući kako bi vulgarni jezik bio prikladan eri. Osporavao je i put Sullivanova sina u filmu. U crtanom romanu, sin ubija jednom, a u filmu ne ubija nikoga. Nije se složio ni s pripovjedačkom tehnikom filma. U romanu, sin pripovijeda priču kao odrastao nakon što je postao svećenik, dok u filmu pripovijeda priču kao dječak.<ref>{{cite news | author=Adam Duerson | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,321309~1~0~howroadtoperdition,00.html | title='Road' Warrior | publisher=Entertainment Weekly | date=17. srpnja 2002 | accessdate=07. 06. 2007. | archive-date=2009-02-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090220232214/http://www.ew.com/ew/article/0,,321309~1~0~howroadtoperdition,00.html | dead-url=yes }}</ref> === Snimanje === Prije snimanja, Mendes je htio producirati povijesni film koji bi izbjegao klišeje gangsterskog žanra. Odlučio je snimati ''Put do uništenja'' na lokaciji u centru Chicaga, četvrti Pullman kao i u čikaškom predgrađu Genevi. Oružnicu, najveću lokaciju u državi koja pruža smještaj Nacionalnoj gardi Illinoisa, studiju je ustupila Državna filmska komisija Illinoisa. Setovi su sagrađeni unutar oružnice, uključujući interijere Sullivanova obiteljskog doma i Rooneyjeva imanja. Dostupnost unutarnje lokacije omogućavala je ekipi potpunu kontrolu svjetlosnog okruženja koje je uređeno skelama.<ref name="triggers">{{cite news | author=Ray Zone | url=http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/index.html | title=Emotional Triggers | publisher=American Cinematographer | date=kolovoz 2002 | accessdate=06. 06. 2007. | archive-date=2014-05-01 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140501125247/http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/index.html | url-status=dead }}</ref> {| class="toccolours" style="float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | "Atmosferično, okruženje je nasilno i veličanstveno platno na kojem je ispričana mitska priča o ocu i sinu u posljednjem razdoblju bezakonja u američkoj povijesti." |- | style="text-align: right;" | — Sam Mendes<ref name="triggers" /> |} Mendes je na osmišljavanju dizajna filma surađivao s kostimografom [[Albert Wolsky|Albertom Wolskyjem]], scenografom [[Dennis Gassner|Dennisom Gassnerom]] i snimateljem Conradom Hallom. Wolsky je dizajnirao kostime koji su bili "vrlo kontrolirani, s mekim konturama i vrlo mekim siluetama". Gassner je izgradio setove koji su dočarali hladni izgled epohe. Mendes je za film htio koristiti prigušenu paletu, a koristio je crnu pozadinu i mračne setove s prigušenim zelenim i sivim tonovima. Mendes je snimao film koristeći format [[Super 35]].<ref name="triggers" /> Redatelj je eksterijerne scene snimao u Illinoisu zimi i u proljeće 2001., koristeći stvarne vremenske uvjete kao što su snijeg, kiša i blato. Namjeravao je iskoristiti tmurne vremenske uvjete i hladnoću Gassnerovih vanjskih lokacija kako bi definirao emocionalna stanja likova. Pullman je postala ključna lokacija koja je odražavala temu jer je imala nekoliko okruženja, uključujući gradski povijesni Florence Hotel, koji je ekipa s lakoćom preuredila.<ref name="triggers" /> Snimanje je završeno u lipnju 2001.<ref name="killer" /> === Fotografija === Kako bi postigao osvjetljenje scena, Mendes je kao inspiraciju koristio slike [[Edward Hopper|Edwarda Hoppera]], posebno ''New York Movie'' (1939.). Mendes i snimatelj Conrad Hall pokušavali su prenijeti slično atmosferično osvjetljenje vodeći se mantrom "manje je više".<ref>{{cite news | author=Ray Zone | url=http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar1.html | title=A Master of Mood | publisher=American Cinematographer | date= | accessdate=06. 06. 2007. | archive-date=2014-10-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141006024106/http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar1.html | url-status=dead }}</ref> Hall je snimio široke eksterijerne scene koje su u jednom trenutku zadržavale izoštrenu dubinu polja. Hall je smatrao kako tehnika scenama pruža emocionalnu dubinu. Snimatelj je koristio i nekonvencionalne tehnike i materijale kako bi kreirao jedinstvene svjetlosne efekte. Jedna od Hallovih metoda bila je korištenje crne svile u dnevnim eksterijernim scenama kako bi filtrirao dovoljno svjetla za nijansirani izgled.<ref name="triggers" /> Hall je na početku filma namjerno distancirao kameru od Hanksova lika, Michaela Sullivana, kako bi dobio perspektivu Sullivanova sina, koji je nesvjestan očeve prave prirode.<ref name="killer" /> Hanksov lik sniman je djelomično u sjeni i kroz vrata, dok su njegovi ulasci i izlasci bili u sjeni. Kako bi se zadržala distanciranost od lika, korištene su široke leće.<ref name="triggers" /> Kadrovi u filmu bili su pod izravnim utjecajem okvirića u crtanom romanu ilustratora [[Richard Piers Rayner|Richarda Piersa Raynera]]. Primjer izravnog utjecaja bila je scena u kojoj Michael Jr. iz auta gleda krajolik Chicaga, dok se krajolik grada odražava na staklu auta.<ref name="road">{{cite news | author=Anthony Teofilo | url=http://www.moviepoopshoot.com/perdition/1.html | title=ON THE ROAD TO PERDITION | publisher=Movie Poop Shoot | date=3. srpnja 2002 | accessdate=06. 06. 2006. | archivedate=2008-07-20 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080720153814/http://www.moviepoopshoot.com/perdition/1.html | deadurl=yes }}</ref> Bešavna scena od 40 sekundi u kojoj Michael Sullivan i njegov sin putuju u Chicago sa sela snimljena je pomoću vizualnih efekata. Igrani dijelovi scene snimljeni su u LaSalle Streetu, a zbog nedostatka ceste niz LaSalle Street, pozadina Balbo Drivea dodana je korištenjem vizualnih efekata.<ref>{{cite news | author=David Heuring | url=http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar2.html | title=Effecting a Key Transition | publisher=American Cinematographer | date= | accessdate=06. 06. 2007. | archive-date=2012-09-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120905010539/http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/sidebar2.html | url-status=dead }}</ref> == Teme == === Posljedica nasilja === {| class="toccolours" style="float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | "[Ono što je] važno u ovoj priči je ono što nasilje čini osobi koja povlači okidač, i što je učinilo njima tijekom godina, kako ih je postupno izjelo. Istrulilo ih je iznutra." |- | style="text-align: right;" | — Sam Mendes<ref name="paul" /> |} Originalni naslov filma, ''Road to Perdition'', ujedno je odredište Michaela Sullivana i njegova sina te eufemizam za [[Pakao]], cesta po kojoj Sullivan ne želi da njegov sin putuje. Sullivan, koji u svojem ranom životu odabire put nasilja, smatra se neiskupljivim i traži način kako spasiti svoga sina da ga ne zadesi slična sudbina. Mendes kaže, "[Sullivan] je u bitki za dušu svoga sina. Može li se čovjek koji je vodio loš život iskupiti kroz svoje dijete?"<ref name="road">"Taking the Road." Produkcijske bilješke. ''Road to Perdition'' (2002.). Preuzeto 6. lipnja 2007.</ref> Hanks je svoj lik opisao kao čovjeka koji je stekao udoban status kroz nasilna djela, dok je u isto vrijeme ignorirao posljedice tih djela. Kad se Sullivan suočava s posljedicama, tad se mi ubacujemo u priču, to je doslovno posljednji dan te lažne perspektive."<ref name="fathers">"[http://www.roadtoperdition.com/home.html Fathers & Sons.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070615045052/http://www.roadtoperdition.com/home.html |date=2007-06-15 }}" Produkcijske bilješke. ''Road to Perdition'' (2002.). Preuzeto 6. lipnja 2007.</ref> Kako Hanksov lik u filmu ne bi opravdavao svoja nasilna djela, Mendes je u završnoj verziji izostavio scene u kojima Sullivan sinu objašnjava svoju pozadinu.<ref name="killer" /> U filmu, većina se nasilnih djela događa izvan ekrana. Djela nasilja zamišljena su tako da budu brza, što odražava brzinu nasilja u stvarnom svijetu. Fokus nije bio na izravnim žrtvama vječnog nasilja, nego utjecaj nasilja na odgovornu osobu ili svjedoke djela.<ref name="paul" /> === Očevi i sinovi === ''Put do uništenja'' propituje i odnos oca i sina, ne samo između Michaela Sullivana i njegova sina, nego i između Sullivana i njegova šefa, Johna Rooneyja. Sullivan istodobno idolizira i boji se Rooneyja, a Sullivanov sin osjeća isto za svog oca. Rooneyjev sin, Connor, ne posjeduje Sullivanove kvalitete iskupljenja, a Rooney je u nedoumici koga da zaštiti: svoga pravog ili zamjenskog sina. Connor je ljubomoran na odnos svoga oca sa Sullivanom, koji potiče njegove akcije, u isto vrijeme izazivajući domino efekt koji pokreće film.<ref name="fathers" /> Kako Sullivan skriva svoju pozadinu od svog sina, njegov pokušaj da sačuva odnos otac-sin je zapravo bolan. Tragedija se zbiva kako bi zbližila Sullivana i njegova sina.<ref name="american">{{cite news | author=J. Sperling Reich | url=http://www.reel.com/reel.asp?node=features/interviews/sammendes | title=American ''Perdition'' | date= | accessdate=25. 07. 2007. | archivedate=2020-08-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20200808171134/http://reel.com/reel.asp?node=features%2Finterviews%2Fsammendes | deadurl=yes }}</ref> Sullivan bježi iz starog svijeta sa svojim sinom, a dječak pronalazi priliku da uspostavi snažniju vezu sa svojim ocem kakvu nikad prije nije imao. Tyler Hoechlin, koji je portretirao Michaela Jr., objasnio je: "Njegov tata počinje shvaćati da je Michael sada sve što ima i kako mu je nedostajao. Mislim da putovanje govori o tome kako otac i sin upoznaju jedan drugoga, a u isto vrijeme spoznaju sami sebe."<ref name="fathers" /> === Voda === {| class="toccolours" style="float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 85%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | "Povezivanje vode sa smrću... progovara o nepostojanosti vode i povezuje ju s nemogućnošću kontrole sudbine. To su stvari koje ljudi ne mogu kontrolirati." |- | style="text-align: right;" | — Sam Mendes<ref name="circa" /> |} Voda je poslužila kao važan tematski element u filmu. Element je uveden nakon što je redatelj početkom snimanja čuo kako su u dvadesetima čuvali leševe na ledu kako bi se spriječilo raspadanje tijela. Ideja je inkorporirana u film kako bi voda bila dovedena u vezu s smrću.<ref name="circa">"[http://www.roadtoperdition.com/home.html Circa 1931.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070615045052/http://www.roadtoperdition.com/home.html |date=2007-06-15 }}" Produkcijske bilješke. ''Road to Perdition'' (2002.). Preuzeto 6. lipnja 2007.</ref> == Reakcije == Snimanje filma završeno je u lipnju 2001.,<ref name="killer" /> a studio je namjeravao objaviti film u Sjedinjenim Državama nakon Božića, ali u rujnu 2001. Mendes je zatražio dodatno vrijeme za montažu i glazbu za film. Premijera film u Sjedinjenim Državama nakon toga je predviđena za 12. srpnja 2002., što je bio nekonvencionalan potez uvrštavanja drame u ljetne blockbustere.<ref name="killer" /> Film je u prvom vikendu prikazivanja u 1.797 kina ostvario zaradu od 22.079.481 dolara. U SAD-u je ostvario ukupnu zaradu od 104.454.762 dolara, a na drugim područjima 76.546.716 dolara, odnosno ukupno 181.001.478 dolara.<ref>{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=roadtoperdition.htm | title=Road to Perdition (2002) | publisher=Box Office Mojo | accessdate=20. svibnja 2007 }}</ref> Na [[Rotten Tomatoes]]u ostvario je 82 pozitivnih recenzija od njih 198.<ref>{{cite web | url=http://www.rottentomatoes.com/m/road_to_perdition/ | title=Road to Perdition (2002) | publisher=Rotten Tomatoes | accessdate=12. lipnja 2007 }}</ref> Na [[Metacritic]]u je skupljeno 36 recenzija od kojih je u prosjeku 72 od 100 bilo pozitivno.<ref>{{cite web | url=http://www.metacritic.com/video/titles/roadtoperdition | title=Road to Perdition (2002): Reviews | publisher=Metacritic | accessdate=12. lipnja 2007 | archive-date=2010-05-10 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100510025922/http://www.metacritic.com/video/titles/roadtoperdition }}</ref> Recenzent [[James Bernardinelli]] pohvalio je ''Put do uništenja'' zbog njegove atmosfere i vizualnog dojma, no primijetio je kako likovima, osim Sullivanova sina, nedostaje emocionalne privrženosti. Bernardinelli je posebno istaknuo snimatelja Conrada Halla za njegov rad te pohvalio neužurbani ritam priče koji je mogao biti i ubrzan.<ref>{{cite news | author=James Berardinelli | url=http://www.reelviews.net/movies/r/road_perdition.html | title=Review: Road to Perdition | publisher=ReelViews.net | year=2002. | accessdate = 25. 07. 2007. }}</ref> [[Roger Ebert]] iz ''[[Chicago Sun-Times]]a'' pohvalio je Hallovu fotografiju i tematsku upotrebu vode kroz cijeli film. Međutim, kao i Bernardinelli, i Ebert je osjetio kako je nedostajalo emocionalne privrženosti: "Znam da sam mu se divio, samo ne znam je li mi se svidio... Hladan je i drži nas podalje."<ref>{{cite news | author=Roger Ebert | authorlink=Roger Ebert | url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20020712%2FREVIEWS%2F207120304%2F1023 | title=Road to Perdition | publisher=Chicago Sun-Times | date=12. srpnja 2002 | accessdate=25. 07. 2007. | archive-date=2012-09-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120907201144/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20020712%2FREVIEWS%2F207120304%2F1023 | dead-url=yes }}</ref> [[Eleanor Ringel Gillespie]] iz ''[[Atlanta Journal-Constitution]]a'' uživala je u fotografiji filma i okruženju Velike depresije, kao i u solidnim, uvjerljivim izvedbama Hanksa i Newmana. Gillespie je izrazila želju da je film potrajao malo dulje kako bi dublje pronikao u svoju emocionalnu jezgru.<ref>{{cite news | author=Eleanor Ringel Gillespie | url=http://www.accessatlanta.com/movies/content/shared/movies/reviews/R/roadtoperdition.html | title=Road to Perdition | publisher=The Atlanta Journal-Constitution | date= | accessdate=25. 07. 2007. | archivedate=2006-02-12 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20060212140617/http://www.accessatlanta.com/movies/content/shared/movies/reviews/R/roadtoperdition.html | deadurl=yes }}</ref> [[Eric Harrison]] iz ''[[Houston Chronicle]]a'' smatrao je ''Put do uništenja'' "najbriljantnijim djelom u ovom [gangsterskom] žanru" još od 1984. i ''Bilo jednom u Americi''. Harrisonu su se posebno svidjeli likovi iz filma, a Selfov je scenarij nazvao "tako fino izbrušenim da je priča mogla promijeniti smjerove u sekundi". Harrison je pohvalio i fotografiju, smatrajući je odgovarajućom u odnosu na emocionalni razvoj likova.<ref>{{cite news | author=Eric Harrison | url=http://www.chron.com/disp/story.mpl/ae/movies/reviews/1491161.html | title=Road to Perdition | date= | accessdate = 25. 07. 2007. }}</ref> [[Kirk Honeycutt]] iz ''[[Hollywood Reporter]]a'' izvedbe Hanksa, Newmana i Craiga smatrao je prikladnim, dok je Lawovu nazvao "gotovo karikaturalnom".<ref>{{cite news | author=Kirk Honeycutt | url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1530784 | title=Road to Perdition | publisher=The Hollywood Reporter | date=1. srpnja 2002 | accessdate=25. 07. 2007. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930181242/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1530784 | archivedate=2007-09-30 | deadurl=no }}</ref> [[Peter Travers]] iz ''[[Rolling Stone]]a'' također je komplimentirao Hanksu i Newmanu za njihove izvedbe, rekavši: "[Oni] glume zajedno samopuzdanjem titana, njihovi talenti su u službi lika, nikad zvjezdanog ega." Travers je posebno istaknuo Hallovu "zadivljujuću" fotografiju i "evokativnu" glazbu skladatelja [[Thomas Newman|Thomasa Newmana]].<ref>{{cite news | author=Peter Travers | url=http://www.rollingstone.com/reviews/movie/5947709/review/5947710/road_to_perdition | title=Road to Perdition: Review | date=1. kolovoza 2002 | accessdate=25. 07. 2007. | archivedate=2008-12-29 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081229223947/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/5947709/review/5947710/road_to_perdition | deadurl=yes }}</ref> [[Paul Clinton]] iz [[CNN]]-a rekao je kako ''Put do uništenja'' nije ogolio mnoštvo svojih tema. "Iako su ove duboko ljudske teme dotaknute, nisu do kraja istražene, i to potkopava osjećaj veličine kojoj ovaj film očito aspirira", rekao je Clinton. Clinton se također nije emocionalno identificirao s likovima iz filma te je dodao da je Craigov lik "jednodimenzionalan do ekstrema". Spomenuo je i kako je fotografija nadjačala priču filma, koju je nazvao "slabom".<ref>{{cite news | author=Paul Clinton | url=http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/07/11/ca.s02.review.perdition/index.html | title=Review: 'Road to Perdition' scenic trip nowhere | publisher=CNN | date=11. srpnja 2002 | accessdate=25. 07. 2007. | archive-date=2007-11-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071106040249/http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/07/11/ca.s02.review.perdition/index.html | dead-url=yes }}</ref> [[J. Hoberman]] iz ''[[The Village Voice]]a'' smatrao je kako je ''Put do uništenja'' "krut, a opet mekušan". Film je opisao riječima: "Akcija je pompozna, a ukupna energija balzamirana."<ref>{{cite news | author=J. Hoberman | url=http://www.villagevoice.com/film/0228,hoberman,36347,20.html | title=Industrial Symphony | publisher=The Village Voice | date=10. srpnja 2002 | accessdate=25. 07. 2007. | archive-date=2008-05-29 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080529025754/http://www.villagevoice.com/film/0228,hoberman,36347,20.html | dead-url=yes }}</ref> [[Stephen Hunter]] iz ''[[The Washington Post]]a'' smatrao je kako je scenarij izgubio smjer kad su Sullivan i njegov sin pobjegli od svog starog života, ostavivši iza sebe likove i okružje koji su se svidjeli Hunteru. Huntera se nije dojmio lik Maguirea te je istaknuo klišeje u filmu.<ref>{{cite news | author=Stephen Hunter | url=http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A58465-2002Jul11 | title=Bedeviled by The Details In 'Perdition' | publisher=The Washington Post | date=12. srpnja 2002 | accessdate = 25. 07. 2007. }}</ref> ''Put do uništenja'' bio je nominiran za šest [[Oscar]]a: za [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] (Paul Newman), [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolju scenografiju]], [[Oscar za najbolju fotografiju|najbolju fotografiju]] (Conrad L. Hall), [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]] (Thomas Newman), [[Oscar za najbolji zvuk|najbolji zvuk]] i [[Oscar za najbolju montažu zvuka|najbolju montažu zvuka]]. Film je odnio jednu nagradu, za najbolju fotografiju.<ref>{{cite web | url=http://www.oscars.org/75academyawards/nomswins.html | title=75th Academy Award Nominees and Winners | publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences | accessdate=20. svibnja 2007 | archive-date=2008-07-03 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080703204808/http://www.oscars.org/75academyawards/nomswins.html | dead-url=yes }}</ref> Film je bio nominiran i za [[BAFTA]] nagrade za najboljeg sporednog glumca (Newman), najbolju fotografiju i najbolju scenografiju, osvojivši potonje dvije.<ref>{{cite web | url=http://www.bafta.org/site/webdav/site/myjahiasite/shared/import/Film_Winners_2000-present.pdf | format=PDF | title=2000-present | publisher=British Academy of Film and Television Arts | accessdate=20. svibnja 2007 }}</ref> Hall je osvojio i nagradu Američkog društva snimatelja za najbolju fotografiju na filmu.<ref>{{cite web | url=http://www.theasc.com/awards/history/2002.htm | title=ASC 17th Annual Awards -- 2002 | publisher=American Society of Cinematographers | accessdate=20. svibnja 2007 | archivedate=2008-06-09 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080609184630/http://www.theasc.com/awards/history/2002.htm | deadurl=yes }}</ref> U travnju 2006., časopis ''[[Empire]]'' uvrstio je ''Put do uništenja'' na 6. mjesto popisa 20 najboljih filmova snimljenih prema stripovima.<ref>{{cite news | author= | url= | title=The 20 greatest comic book movies of all time | publisher=Empire | pages=98-103 | date=travanj 2006. | accessdate = 07. 06. 2007. }}</ref> == Drugi mediji == ''Put do uništenja'' objavljen je na DVD-u 25. veljače 2003. u full screen i anamorfnoj verziji. Na izdanju su uključeni audio komentar, izbačene scene, [[HBO]]-ov dokumentarac o snimanju i foto galerija.<ref>{{cite news | title = Road to Perdition - DVD Preview | publisher = IGN | date = 27. studenog 2002 | url = http://uk.dvd.ign.com/articles/378/378861p1.html | accessdate = 10. 06. 2007. | archive-date = 2009-01-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090114104236/http://uk.dvd.ign.com/articles/378/378861p1.html | url-status = dead }}</ref> Rad na DVD-u počeo je istog dana kad je počela produkcija filma, DVD je oblikovala suradnja redatelja, studija i produkcijske DVD ekipe. Zbog ograničenog prostora na DVD-u, izbačene scene su uvrštene umjesto DTS soundtracka. Umjesto toga, na DVD je uvršten Dolby Digital 5.1 soundtrack.<ref>{{cite news | author= | url=http://www.dvd.reviewer.co.uk/news/interview.asp?Index=7291 | title=Mark Rowen - DVD Producer of Road to Perdition | publisher=DVD Reviewer | date=19. ožujka 2003 | accessdate = 12. 06. 2007. }}</ref> Objavljeno je i posebno izdanje DVD-a s DTS i Dolby Digital soundtrackovima, na kojem je ipak izbačen dokumentarac o snimanju.<ref>{{cite news | author=Jeremy Conrad | url=http://dvd.ign.com/articles/387/387328p1.html | title=Road to Perdition - DVD Review | publisher=IGN | date=26. veljače 2006 | accessdate=12. 06. 2007. | archivedate=2009-01-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090105092505/http://dvd.ign.com/articles/387/387328p1.html | deadurl=yes }}</ref> Autor crtanog romana, Max Allan Collins, angažiran je da napiše novelizaciju filmske adaptacije. Collins je prvo predao verziju koja je sadržavala 90.000 riječi, ali vlasnik licence DreamWorks zahtijevao je da autor koristi samo dijaloge iz filma, bez dodataka. Collins je nevoljko sveo novelizaciju na 50.000 riječi i kasnije izjavio kako je požalio što je pristao na taj zadatak.<ref name="future" /> == Reference == {{izvori}} == Literatura == * {{Cite book | author=Max Allan Collins |title=Road to Perdition | url=https://archive.org/details/roadtoperditionn00coll |others=Novelizacija filma |format=Mass Market Paperback |year=2002 |month=lipanj |day=1 |publisher=Onyx |isbn=0451410297 |ref=harv}} == Vanjske veze == * {{Official website|http://www.roadtoperdition.com}} * {{IMDb title|0257044}} * {{Rotten Tomatoes|road_to_perdition}} * {{Mojo title|roadtoperdition}} * [http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/index.html Cinematography coverage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140501125247/http://www.theasc.com/magazine/aug02/perdition/index.html |date=2014-05-01 }} at [[American Cinematographer]] {{DC Comics - filmovi}} {{Sam Mendes - filmovi}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Road To Perdition}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Gangsterski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi ceste]] [[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]] rb8gh6odei55w6aob1518xan1hhffvr 0 182866 42652642 41929613 2026-07-10T07:18:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | Ime= Rick Wakeman | Slika =RickWakeman2003-crop.jpg | Širina_slike = 180px | Slika_opis = Rick Wakeman 2012. | Background = non_vocal_instrumentalist | Ime_po_rođenju = Richard Christopher Wakeman | Rođenje = {{Birth date and age|1949|5|18|df=y}}<br />[[Perivale]], London | Instrument = klavijature, klavir, sintesajzer | Žanr = [[Rock muzika|Rock]], [[progressive rock]], [[pop]], [[electronica]], [[jazz fusion]], [[klasična muzika|klasika]], [[kršćanska muzika]] | Zanimanje = muzičar, kompozitor | Period = 1969– | Diskografska_kuća = [[A&M Records|A&M]], [[Charisma Records|Charisma]], President Records, [[Voiceprint Records|Voiceprint]], [[Griffin Music|Griffin]], [[EMI Classics|EMI]], Music Fusion, Hot Productions, Studio T | Povezani_izvođači = [[Yes (bend)|Yes]], [[Strawbs]], [[Anderson Bruford Wakeman Howe|ABWH]], [[David Bowie]], [[Warhorse (britanski bend)|Warhorse]], [[Black Sabbath]], [[Cat Stevens]] | URL = [http://www.rwcc.com/ www.rwcc.com] }} '''Richard Christopher Wakeman''' (18. maj 1949 -) je engleski [[klavijature|klavijaturist]] i kompozitor, najpoznatiji kao bivši član [[progressive rock|progresivnog rock]] benda [[Yes (bend)|Yes]], ali i po nizu zapaženih i uspješnih solo albuma. Karijeru rock muzičara je započeo nakon prekida studija na [[Royal College of Music]] te potom surađivao s muzičarima kao što su [[Black Sabbath]],<ref>''I am Ozzy''. Ozzy Osbourne with Chris Ayres. Grand Central Publishing/Hatchet Book Group. 2009. Pages 160-162. {{ISBN|978-0-446-56989-7}}. Wakeman plays on the song "Sabbra Cadabra" on the album ''Sabbath Bloody Sabbath''.</ref> [[David Bowie]], [[T. Rex (bend)|T. Rex]], [[Elton John]] i [[Cat Stevens]]. Godine 1969. je Wakeman bio član folk-benda [[Strawbs]] i nastupio na njihova tri albuma. Grupi Yes se priključio 1971. kao zamjena za [[Tony Kaye (muzičar)|Tonyja Kayea]], ali ju je napustio 1974. radi solo-karijere. Vratio joj se godine 1976. te je potom napustio zajedno s glavnim pjevačem [[Jon Anderson|Jonom Andersonom]] 1980. Nakon toga im se priključivao u još nekoliko sastava, posljednji put za vrijeme turneje 2004. Wakemanova najpoznatija solo ostvarenja su tri albuma ''[[The Six Wives of Henry VIII (album)|The Six Wives of Henry VIII]]'' (1973), ''[[Journey to the Centre of the Earth (album)|Journey to the Centre of the Earth]]'' (1974) i ''[[The Myths and Legends of King Arthur and the Knights of the Round Table]]'' (1975). Ukupno je napravio 100 solo albuma, koji su prodani u više od 50 miliona primjeraka.<ref>{{Cite web| url= http://www.worthingherald.co.uk/leisure/INTERVIEW-Rick-Wakeman39s-Grumpy-Old.3942964.jp | title= INTERVIEW: Rick Wakeman's Grumpy Old Picture Show | work=Worthing Herald | date = 3. 4. 2008. |accessdate = 12. 7. 2010.}}</ref> Njegovi sinovi [[Adam Wakeman]] i [[Oliver Wakeman]] su također etablirani muzičar, a Oliver ga je neko vrijeme zamjenjivao u grupi Yes. == Izvori == {{Reflist|30em}} * {{Cite book| ref=wooding78 | last = Wooding | first = Dan | title = Rick Wakeman: The Caped Crusader | url=https://archive.org/details/rickwakemancaped0000danw | publisher=Granada Publishing Limited | isbn = 978-0-586-04853-5 | year = 1979|ref=harv}} * {{Cite book| ref=wakeman95 | last = Wakeman| first = Rick | title = Say Yes! An Autobiography | publisher=Hodder & Stoughton | isbn = 978-0-340-62151-6 | year = 1995|ref=harv}} * {{Cite book| ref=yes2008 | last = Welch| first = Chris |author-link=Chris Welch | title = Close to the Edge - The Story of Yes| publisher=Music Sales | isbn = 978-1-84772-132-7 | year = 2008|ref=harv}} == Literatura == * {{Cite book| last = Wakeman| first = Rick | title = Say Yes! An Autobiography | publisher=Hodder & Stoughton | isbn = 978-0-340-62151-6 | year = 1995|ref=harv}} * {{Cite book| last = Wakeman| first = Rick | title = Grumpy Old Rockstar: and Other Wondrous Stories | publisher=Preface Publishing | isbn = 978-1-84809-004-0| year = 2008|ref=harv}} * {{Cite book| last = Wakeman| first = Rick | title = Further Adventures of a Grumpy Old Rockstar | publisher=Arrow | isbn = 978-1-84809-176-4| year = 2010|ref=harv}} == Vanjske veze == * [http://www.rwcc.com/ Rick Wakeman's Communication Centre] * [http://www.lwmultimedia.co.uk/Rick_Wakeman_Press_Photos.html Rick Wakeman's Official Press Photos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121203144754/http://www.lwmultimedia.co.uk/Rick_Wakeman_Press_Photos.html |date=2012-12-03 }} * {{IMDb name|id=0906857}} {{Lifetime|1949||Wakeman, Rick}} [[Kategorija:Engleski muzičari]] [[Kategorija:Klavijaturisti]] [[Kategorija:Yes (bend)]] [[Kategorija:Progresivni rock]] cpg93mgr32vrhu8hs2uyjftowxmrsyf 0 186577 42652677 42271869 2026-07-10T08:49:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652677 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Robert Joseph Lefkowitz | slika = lefkowitz3.jpg | slika_širina = 180px | naslov = Robert Lefkowitz | datum_rođenja = {{Birth date and age|1943|04|15|df=y}} | mjesto_rođenja = [[New York City, New York]], USA | državljanstvo = SAD | polje = Receptorska biologija<br />[[Biohemija]] | radna_institucija = [[Duke University]]<br /> [[Howard Hughes Medical Institute]] | alma_mater = [[Columbia University]] | poznat_po = [[G protein spregnuti receptori]]<br />beta-[[arestin]]i | nagrade = [[National Medal of Science]] (2007)<br /> '''[[Nobelova nagrada za hemiju]]''' (2012) | fusnote = }} '''Robert Joseph Lefkowitz''' (rođen 15. apr./trav. 1943.) američki je lekar i naučnik najpoznatiji po svom radu sa [[G protein spregnuti receptori|G protein spregnutim receptorima]], za koji je sa [[Brian Kobilka|Brianom Kobilkom]] 2012. dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]]. == Biografija == Lefkovic je rođen 1941. u gradu Njujorku od jevrejskih<ref>{{cite web|url=http://thejewishmiracle.wordpress.com/2012/10/10/second-jewish-nobel-laureate-of-2012/ |title=Jewish ancestry of Robert J. Lefkowitz |publisher=TheJewishMiracle.wordpress.com |date= |accessdate=}}</ref> roditelja Maksa i Roze Lefkovic. Njihove familije su u SAD došle iz Poljske krajem 19. veka<ref>{{cite web|url=https://www.jci.org/articles/view/60816 |title=Introduction of Robert J. Lefkowitz |publisher=Jci.org |date= |accessdate=2012-10-12}}</ref>. Srednju školu je završio u [[Bronx]]u. Diplomirao je na ''Columbia College''-u [[Columbia University|istoimenog univerziteta]] 1962., titulu doktora medicine (M. D.) je stekao 1966. na Koledžu lekara i hirurga istog univerziteta. Nakon godinu dana kao internista u toj kući, bio je 1968-70 klinički i istraživački saradnik na Nacionalnom institutu zdravlja, od 1970. do '73 je u Masačusetskoj generalnoj bolnici (povezanoj sa Univerzitetom Harvard), gde je dovršio medicinski staž, istraživanje i kliničku obuku u [[Kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnim]] oboljenjima. == Istraživački rad == Nakon medicinskog rada imenovan je 1973. za vanrednog profesora medicine i pomoćnog profesora (''Assistant Professor'') biohemije na Medicinskom centru Univerziteta Djuk; kasnije će biti unapređen u redovnog profesora<ref name="autogenerated1">{{cite news |title=HHMI Scientist Bio: Robert J. Lefkowitz, MD |url=http://www.hhmi.org/research/investigators/lefkowitz_bio.html |work=HHMI Investigators Biography |access-date=2012-10-28 |archive-date=2013-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507112353/http://www.hhmi.org/research/investigators/lefkowitz_bio.html }}</ref>. Lefkovic proučava [[receptor (biohemija)|receptorsku]] biologiju i [[Prenos signala (biologija)|transdukciju signala]] i najpoznatiji je po detaljnim karakterizacijama sekvence, strukture i funkcije [[Adrenergički receptor|β-adrenergičkih]] i srodnih receptora i po ''otkriću i karakterizaciji'' dve porodice [[protein]]a koji ih regulišu, [[G protein spregnuti receptori|G protein spregnutih receptora]] i β-[[arestin]]a. Lefkovic je ostvario značajan doprinos polovinom 1980-tih kada je sa kolegama klonirao gene, prvo za β-adrenergički receptor a ubrzo zatim za ukupno osam takvih receptora (za [[adrenalin]] i [[noradrenalin]]). Ovo je dovelo ključnom otkriću da svi GPSR-ovi (koji obuhvataju β-adrenergički receptor) imaju vrlo sličnu molekularnu strukturu. Ova struktura je definisana sekvencom [[amino kiselina]] koja je sedam puta isprepletana preko plazmene membrane. Danas znamo da ovoj istoj familiji pripada oko 1.000 receptora. To je značajno jer svi oni koriste iste osnovne mehanizme, pa farmaceuti sada znaju kako efektivno ciljati ovu najveću receptorsku familiju u ljudskom telu. Danas je čak 30 do 50% svih prepisanih lekova kreirano da odgovara kao "ključ bravi" Lefkovicovih receptora - to su lekovi od antihistaminika i lekova za čireve od beta blokatora koji olakšavaju hipertenziju, anginu i koronarne bolesti<ref>{{cite news |title=Pioneers of cell receptor research share America's top prize in medicine |url=http://www.amc.edu/PR/PressRelease/PR_705.html |work=Albany Medical Center Website |access-date=2012-10-31 |archive-date=2012-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120326181300/http://www.amc.edu/PR/PressRelease/PR_705.html }}</ref>. Prema ''Thomson-ISI'', Lefkovic se nalazi među najčešće citiranim istraživačima na polju biologije, biohemije, farmakologije, toksikologije i kliničke medicine<ref>{{cite web |url=http://hcr3.webofknowledge.com/author.cgi?id=16 |title=Highly Cited Research - Research Analytics - Thomson Reuters |publisher=Hcr3.webofknowledge.com |date=2011-12-31 |accessdate=2012-10-12 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. == Reference == <references/> == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.lefkolab.org Lefkowitz Lab Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705210501/http://www.lefkolab.org/ |date=2008-07-05 }} * {{en}} [http://www.hhmi.org/research/investigators/lefkowitz_bio.html HHMI Investigator Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130507112353/http://www.hhmi.org/research/investigators/lefkowitz_bio.html |date=2013-05-07 }} {{Nobelova nagrada za hemiju}} {{Authority control}} {{Lifetime|1943||Lefkowitz, Robert}} [[Kategorija:Američki biohemičari]] [[Kategorija:Jevrejski liječnici]] [[Kategorija:Nobelovci za hemiju]] bndb9xv736kxiivu7zt3bnv41zztvzx 2 190746 42652294 1350715 2026-07-09T14:12:37Z P199 43789 42652294 wikitext text/x-wiki {{Široka slika|Tanon Strait.jpg|2000px}} [[en:User:P199]] 682plja19bdoafyy1bgi1ec7tqrt3yb 0 203809 42652633 42417361 2026-07-10T05:39:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652633 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Keilriemen-V-Belt.png|mini|desno|250px|Remenski prijenos s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom]] [[Datoteka:Flachriemen.png|mini|desno|250px|Plosnati remen i valjkasta remenica]] [[Datoteka:HagleyBeltDrive01.jpg|mini|desno|250px|Remenski prijenos s plosnatim remenom]] [[Datoteka:Transmissionsriemen.jpg|mini|desno|250px|Križni remenski prijenos s valjkastim remenicama.]] [[Datoteka:Dorset Steam Fair Threshing Demonstration.JPG|mini|desno|250px|Otvoreni remenski prijenos s valjkastim remenicama.]] '''Remenski prijenos''' prenosi [[sila|sile]] i okretna [[Gibanje|gibanja]] između [[vratilo|vratila]], a naročito je prikladan za veće razmake osi vratila. Zbog elastičnosti remena, remenski prijenosi rade gipkije nego [[Lančani prijenos|lančani]] i [[zupčanik|zupčani prijenos]]. Dio '''remena''' između dvije remenice remenskog prijenosa koji vuče naziva se '''vučni ogranak''', a drugi, povratni, '''slobodni ogranak''' remena.<ref>"Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> == Prijenos snage == Remenski prijenos spada u najjeftinije '''prijenosnike snage'''. Da bi prenosio [[snaga|snagu]], nije potrebno značajno podešavanje osi dvaju vratila. Remenski prijenos se sastoji barem od remena i dvije remenice. Njegov prijenos je miran i bez velike buke, za razliku od drugih vrsta prijenosa. Da bi remenski prijenos uspješno radio, potrebno je '''predzatezanje remena''', jer bi inače remen proklizavao po remenici. Potrebno predzatezanje remena ostvaruje se: * Vlastitom [[težina|težinom]] remena u vodoravnom položaju. Zbog provjesa od vlastite težine pojedini djelići remena svojom težinom stvaraju komponente sila u uzdužnom smjeru remena. Zato treba da je remen dovoljno dugačak, a razmak vratila da bude veći od 5 [[metar]]a. Vučni ogranak treba da se nalazi na donjoj strani, kako bi se obuhvatni [[kut]] povećao, a ne smanjio. * Elastičnom deformacijom remena. Zategnuta duljina remena je manja od pogonske duljine, što znači da se remen rasteže, a time predrasteže pri navlačenju. Budući da se svaki remen vremenom trajno rasteže, potrebno ga je u određenim vremenskim razmacima naknadno zatezati. * Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog [[motor]]a priteznicama. * Zateznom remenicom, koja djelovanjem utega ili [[opruga|opruge]] tlači na povratni slobodni ogranak remena. * Samozateznim uređajima ("Sepsa"). Motor se nalazi na okretnom postolju. Reaktivnim [[Moment sile|momentom]] rotora motora na kućište, zakreće se postolje u smjeru strelice i ostvaruje predzatezanje remena. Za vrijeme dok remen prelazi preko pogonske remenice, smanjuje se zatezna sila ''T₁'' na ''T₂'', te nastaje rasterećenje, a remen se skraćuje. Obrnuto, pri prijelazu remena preko gonjene remenice povećava se zatezna sila od ''T₂'' na ''T₁'', te se remen produljuje. Neprekidno skraćivanje i produljivanje remena dovodi do malog puzanja remena, elastičnog puzanja, koje se očituje kao razlika obodne [[brzina|brzine]] obiju remenica. Puzanje iznosi 1% do 2% i može se najčešće zanemariti u proračunima. Zbog puzanja remena površine remenica moraju biti glatke, kako bi trošenje remena ostalo u podnošljivim granicama. Prenesena snaga se izražava kao proizvod razlike zateznih sila između dvije strane remena i njegove brzine: :<math>P=(T_1-T_2)v</math> gdje je: ''T₁'' – zatezna sila u vučnom ogranku remena, ''T₂'' - zatezna sila u slobodnom ogranku remena, ''v'' – brzina remena. Sile naprezanja u remenu se odnose: :<math>\frac{T_1}{T_2} = e^{\mu\alpha}</math> gdje je: ''μ'' – koeficijent [[trenje|trenja]] između remena i remenice, ''α'' – obuhvatni [[kut]] na pogonskoj remenici. === Razni slučajevi remenskog prijenosa === Za razne slučajeve pogona postoje: * Otvoreni remenski prijenos. Za njega je najpogodniji vodoravan položaj, tako da je s donje strane vučni ogranak, a s gornje strane slobodni ogranak, koji svojom težinom stvara provijes i na taj način povećava obuhvatni kut. * Križni remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage pri suprotnom smjeru okretanja vratila. Zbog križanja remena povećava se obuhvatni kut, a križni remen manje naginje klizanju. * Polukrižni remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage kod mimosmjernih vratila. Obuhvatni kut je obično veći od 180º * Prijenos stupnjevanim remenicama otvoreni ili križni. Upotrebljava se za prijenos snage s promjenjivom brzinom vrtnje * Prijenos pomoću pogonske i slobodne (jalove) remenice, otvoreni ili križni, omogućuje isključenje gornjeg stroja pri daljnjim radu pogona. Za vrijeme rada remen se pomoću vilice može prebaciti od pogonske na slobodnu remenicu i obrnuto * Remenski prijenos pomoću zatezne remenice upotrebljava se pri malom razmaku osi i velikom prijenosnom odnosu, kada otvoreni remenski prijenos zbog premalog obuhvata remenica ne bi zadovoljio.<ref>[http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/REMENSKI%20PRIJENOS%20Read-Only.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150218164653/http://www.unizd.hr/Portals/1/nastmat/S_Elementi/REMENSKI%20PRIJENOS%20Read-Only.pdf |date=2015-02-18 }} "Remenski prijenos", www.unizd.hr, 2011.</ref> == Materijali remenja i način spajanja == Najvažniji zahtjevi koji se postavljaju na [[materijal]] remenja jesu: dobra adhezija između remena i ramenice (veliki koeficijent [[trenje|trenja]]), velika [[Vlačna čvrstoća|čvrstoća na kidanje]], velika elastičnost s malom trajnom deformacijom, velika [[dinamika|dinamička]] izdržljivost na savijanje, neosjetljivost na [[Klimatski elementi|atmosferske utjecaje]], na [[ulja]], a po mogućnosti i na [[Kemijski spojevi|kemikalije]]. U zadnje vrijeme izrađuje se remenje od umjetnih masa i višeslojnog materijala, koji otvaraju široke mogućnosti primjene. Materijali za plosnate remene pretežno su: [[Datoteka:Yanmar 2GM20.JPG|mini|desno|250px|Remenski prijenos s klinastim remenom na dizelskom motoru Yanmar 2GM20.]] [[Datoteka:Multiple-V-belt drive 001.jpg|mini|desno|250px|Remenski prijenos s višerednim klinastim remenom na zračnom kompresoru.]] [[Datoteka:Singer sewing machine detail1.jpg|mini|desno|250px|Šivaci stroj s okruglim remenskim prijenosom]] [[Datoteka:GearBoxRotRotVar.gif|mini|desno|250px|Prijenosnik s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (automatski mjenjač kod automobila)]] [[Datoteka:Timing belt.jpg|mini|desno|250px|Zupčasti remen]] [[Datoteka:F8hub.jpg|mini|desno|250px|Remenski prijenos s zupčastim remenom na bicikli]] === Koža === [[Koža (materijal)|Koža]], koja ima koeficijente trenja koji drugi materijali jedva mogu doseći. Za izradu kožnatog remenja upotrebljava se [[Domaće govedo|goveđa]] poledina (goveđa koža s hrpta), koja se štavi ili biljnim štavilima ili štavilom [[krom]]ovih [[soli]]. Prvim postupkom dobiva se '''obična''', a drugim '''kromova koža'''. Kožnati remen štavljen biljnim štavilom označava se sa (L), a kromovom soli sa (C). Za manje opterećene remenske prijenose upotrebljava se obični kožni remen. Kromni remen je čvršći i može raditi u zraku sa 60% [[Vlažnost zraka|relativne vlažnosti]]. Prema sadržaju [[masti]] u koži razlikuje se standardna koža (S), gipka koža (G) i vrlo gipka koža (HG). S-koža dolazi u obzir kod manjih brzina remena, kod pogona koji se isključuju i kod grubih pogona. G-koža je za normalne i križne prijenose, i prijenose pomoću stožastih remenica. HG-koža je prikladna za sve vrste pogona, a to znači za velike brzine, velike savojne učestalosti, mali razmak vratila i mali obuhvatni kut; za zatezne remenice i polukrižne remenske prijenose. Razlikuju se još suho izduljena koža (T) i mokro izduljena koža (N). N- koža očituje u pogonu manju plastičnu (trajnu) deformaciju. Pokazalo se da koeficijent trenja kožnog remena, kao i onog koji ima samo dodirni kožni sloj, nije ravnomjeran nego raste s brzinom. === Tkanine od organskog ili sintetičkog materijala === U prvu grupu spadaju [[pamuk]], [[Celuloza|celulozna]] vuna, životinjske dlake (dlake od [[deve]] i [[koza]]), [[konoplja]] (kudelja), [[lan]], prirodna [[svila]], a u drugu grupu umjetna svila, [[najlon]] i perlon. [[Tkanina|Tkano]] remenje ima, nasuprot kožnatom, jednoliku strukturu, a može se izraditi u obliku beskonačne trake, zbog čega im je mirniji rad. Remeni od tkanina osjetljivi su na rubove i već mala oštećenja mogu dovesti do njegova kidanja. Razne debljine remena dobivaju se slaganjem više slojeva tkanina, koje se vežu šivanjem, lijepljenjem pomoću balate ili gutaperke, ili vulkaniziranjem [[guma|gumom]]. Najčešće se upotrebljava remenje od balate. Balata se dobiva kao mliječni sok jednog tropskog drveta, koji sasušen daje elastično [[ljepilo]], čime se lijepe slojevi složenih pamučnih tkanina. Remeni od balata su dva do tri puta čvršći od kožnatih remena. Neprikladni su u toplim prostorijama, osjetljivi su na ulje i [[benzin]], a neosljetljivi su na [[vlaga|vlagu]] i prašinu. Ako [[kaučuk]] služi kao vezivno sredstvo, govori se o '''gumenom remenju''' (remen guma-tkanina). Ako se navulkanizira tanak zaštitini sloj bune ili [[perbunan]]a, mogu postati otporni protiv ulja ili benzina, te mogu raditi na temperaturi od 70 [[Celzijev stupanj|ºC]] do 80&nbsp;°C, a neosjetljivi su na vlagu i prašinu. Budući da su specifično teži nego remenje od gume i balata, stvaraju veće [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] pri prijelazu preko remenice. === Umjetne mase === Koriste se i umjetne mase kao poliamid, [[najlon]] i perlon; a rijetko se upotrebljava remenje samo od jedne umjetne mase. Najčešće je to jedna beskonačna najlonska traka, koja je zbog povećanja koeficijenta trenja prevučena umjetnom gumom. Takvo remenje je vrlo čvrsto i radi praktički bez deformacija. Mogu se zato postići [[brzina|brzine]] remena do 100 [[metar|m]]/[[sekunda|s]]. Veoma su savitljivi i neosjetljivi prema mazivima i atmosferskim utjecajima. Prema novim postupcima spaja se koža i umjetne mase u '''višeslojni remen'''. Takav višeslojni plosnati remen sastoji se od jednog sloja kromne kože, koja je u dodiru s remenicom i ima veliki koeficijent trenja, jednog sloja najlona velike [[vlačna čvrstoća|vlačne čvrstoće]], te jednog gornjeg pokrivnog sloja od kromne kože ili gumirane tekstilne tkanine. Gornji pokrivni sloj može, međutim, otpasti. Visokovrijedno višeslojno remenje pušta proizvođač da neko određeno vrijeme radi da bi se rasteglo, pa da u pogonu radi praktički bez puzanja. Krajevi remena vežu se šivanjem, lijepljenjem ili se mehanički spajaju u beskonačnu traku. Iako je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najviše remenja sastavlja '''spajalicama''', kako bi se u slučaju potrebe moglo nakon trajne deformacije obaviti skraćivanje ili rasklapanje. [[Žica|Žičane]] spajalice su najjednostavnije. Krajevi remena dobivaju žičane zavojnice koje se međusobno tako postave da kroz njih može proći kožnati zatik, koji zglobno povezuje krajeve. Kao dobre pokazale su se i spajalice u obliku kuke, te kandžaste spajalice, koje stvaraju krutu vezu. == Vrste remenskog prijenosa == === Valjkaste ili cilindrične remenice === Valjkaste remenice se izrađuju najčešće od sivog lijeva, čeličnog lijeva, lakih metala, od [[čelik|čeličnih poluproizvoda]]. Glavne mjere su [[standard]]izirane prema DIN 111. Vijenci se izrađuju [[valjak|valjkasti]] ili zaobljeni (bombirani). Kod zaobljenih remenica mora se remen naknadno prilagoditi (priljubiti) zaobljenju. Kod kožnatog remenja se u pravilu za pogonsku remenicu predviđa ravna valjkasta, a za gonjenu zaobljena remenica. Pri brzini remena preko 30&nbsp;m/s uzimaju se obje remenice zaobljene. Za remenje od tekstila i umjetnih masa dovoljne su valjkaste remenice. Remenice se moraju okretati, a da ne zanašaju. Remenice se moraju uravnotežavati [[Statika|statički]], a pri brzini od preko 25&nbsp;m/s i dinamički. Za obodne brzine do 35&nbsp;m/s zadovoljavaju remenice od sivog lijeva, a iznad toga remenice su od čeličnog lijeva ili čelika. Ako su potrebne zamašne mase, upotrebljavaju se remenice s velikom težinom vijenca.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/nas/Elementistrojeva2/Download/REMENSKI%20PRIJENOS_2010_za_studente.pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Remenski prijenos", www.riteh.uniri.hr, 2011.</ref> === Remenski prijenos sa zateznom remenicom === Prijenos zateznom remenicom u odnosu na otvoreni prijenos pruža slijedeće prednosti: manje predzatezanje, automatsko izjednačavanje duljine remena, veći obuhvatni kut, manja opterećenost remena pri maloj snazi i u stanju mirovanja, kada se zatezna remenica odigne. Nedostaci su: brz zamor zbog naizmjeničnog savijanja remena, veća savojna učestalost zbog zatezne remenice i zbog često malog razmaka vratila. [[Promjer]] zatezne remenice treba da bude što veći, da remen ne bi bio prejako savijan. Zato se promjer odabire tako da ne bude manji od promjera male remenice. Zatezna remenica mora biti uvijek valjkasta, kako bi se izbjeglo savijanje remena po širini. Ako su, međutim, obje remenice valjkaste, može se zbog potrebnog vođenja remena učiniti iznimka. Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena, jer je naprezanje na vučnom ogranku veće. Osim toga se ne smije zateznu remenicu staviti preblizu remena, kako bi se remen mogao oporaviti od jednog savijanja do savijanja u protivnom smjeru. === Remenski prijenos s klinastim remenom === Lakše izrade remenskih prijenosa s plosnatim remanjem i sa zateznim remenicama potisnute su gotovo potpuno prijenosima klinastim remenjem. U alatnim strojevima i [[Motorno vozilo|motornim vozilima]] upotrebljavaju se umjesto prijenosa s plosnatim remenjem samo prijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje ima u odnosu na plosnato, pri istoj sili kojom remen tlači na remenicu, približno trostruku sposobnost prijenosa, blago puštanje u rad, i praktički vuku bez puzanja. Mogu raditi s malim obuhvatnim kutom, i na taj način omogućuju velik prijenosni odnos. Potreban prostor je manji, a i opterećenja vratila i ležaja su manja. Dalja prednost je u mogućnosti da više klinastih remena radi paralelno. Klinasti se remen pri prijelazu preko remenice savija, što znači da se s vanjske strane rasteže, a s unutarnje sabija, tako da se kut profila prema stanju kada je remen ispružen smanjuje, to više, što su remenice manje. Budući da remen mora potpuno nalijegati po bokovima, treba odgovarajuće prilagoditi utor remenice (DIN 2217, DIN 2211). Pogrešne mjere remenice dovode do smanjivanja snage koja se može prenijeti ili do brzog trošenja remena. Beskonačno klinasto remenje je gumeno, s ulošcima upletenih tekstilnih niti (ulošci upletenih tekstilnih niti ulažu se u slojevima jedan iznad drugog), koji djeluju kao vlačni elementi u zoni najvećeg opterećenja. U obliku zavojnice izrađeni ulošci upletenih tekstilnih niti uloženi su u [[kaučuk]]u, a dobiveni profil omotan je [[Tkanina|tkaninom]]. Budući da se profili dobivaju vulkaniziranjem u kalupima, upućeni smo na standardizirane profile i duljine. U [[automobil]]skoj industriji, a i u strojogradnji, zamijenjen je normalni beskonačni klinasti remen (DIN 2215) s uskim beskonačnim klinastim remenom (DIN 7753). Uvidjelo se da normalni klinasti remen sudjeluje samo jednim dijelom svog presjeka u prijenosu snage, tako da je uski klinasti remen mogao dobiti samo1/3 površine presjeka normalnog klinastog remena. Zato je uski klinasti remen potisnuo normalni klinasti remen. Kod prijenosnika s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (automatski mjenjač kod automobila) upotrebljava se široki nazubljeni klinasti remen s kutom profila 30º do 33º. Njegova struktura odgovara normalnom klinastom remenu s uloškom od upletenih tekstilnih niti. Klinasto remenje može raditi na pogonskoj [[temperatura|temperaturi]] do približno 80&nbsp;°C. ==== Remenice za klinaste remene ==== Remenice se lijevaju, zavaruju ili se, kao što je uobičajeno u automobilskoj industriji i masovnoj proizvodnji, prešaju od lima. Promjer male remenice ne bi smio biti manji od najmanje dopuštenog promjera. Ako se izuzetno mora smanjiti promjer remenice ispod nominalnog, smanjuje se i [[snaga]] koja se može prenositi. Da bi se postigao dug vijek rajanja remena, potrebne su glatke i čiste bočne površine utora. Za obodne brzine do 35&nbsp;m/s zadovoljavaju uobičajeni materijali remenica (sivi lijev). Iznad toga potrebni su vrlo česti materijali (čelični lijev, [[čelik]]). Do obodne brzine od 25&nbsp;m/s dovoljno je samo statičko uravnotežavanje, a preko toga potrebno je dinamičko uravnotežavanje. Klinasti remen treba biti predzategnut, tako da puzanje ne iznosi više od 1%. Kod prijenosa s više klinastih remena ne smiju se aktivne duljine pojedinih remena međusobno razlikovati više od ≈ 0,15%, jer se inače preopterećuje najkraći remen. Ako nema pomičnih remenica koje omogućuju naknadno zatezanje, ili ako nema zateznih remenica, mora se predvidjeti mogućnost promjene razmaka [[vratilo|vratila]]. === Remenski prijenos sa zupčastim remenom === Zupčasti remeni mogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gornje strane i zahvaćaju u odgovarajuće ozubljene remenice, te na taj način prenose snagu i gibanje pomoću veze oblikom. Omogućuju brzine remena do 60&nbsp;m/s. Vučnu silu preuzima pletivo od tankih čeličnih [[žica]] uloženo kod beskonačnog remenja od plastičnih masa, u neopren ili vulkollan (trgovački nazivi firme Bayer). Čelično pletivo daje remenu veliku savitljivost i veliki otpor protiv rastezanja. Plastična masa remena veoma je otporna prema trošenju, neosjetljiva je na ulje, benzin i [[Alkoholi|alkohol]], postojana u odnosu na starenju, na [[ozon]] i na [[Sunčeva svjetlost|Sunčevu svjetlost]]. Budući da je remene potrebno samo malo predzatezati, opterećenje ležaja razmjerno je nisko. Remeni mogu raditi na pogonskim temperaturama do 80&nbsp;°C. Neozubljeni, mogu takvi remeni služiti i kao plosnati remeni od plastičnih masa. Ozubljene remenice izrađene su pretežno od [[metal]]a (prvenstveno iz [[aluminij]]ske [[legura|legure]] AlCuMg), s glodnim zubima specijalnog ozubljenja, ali i od plastične mase. U serijskoj proizvodnji se za izradu ozubljenih remenica upotrebljava i precizni tlačni lijev. Da ne bi došlo do bočnog silaženja zupčastog remena s remenice, stavljaju se bočne ploče, i to bilo dvije na jednoj remenici ili po jednu na svaku remenicu. == Reference == {{izvori}} [[Kategorija:Mašinstvo]] 07dmeqlyg4j2q2q2ggex1p77f8lpgye 0 206499 42652437 42385689 2026-07-09T20:04:35Z EUPBR 288740 42652437 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dubrovnik_s_24.jpg|200px|desno|mini|Dubrovačke gradske zidine]] '''Dubrovačke gradske zidine''' su sklop [[fortifikacija|utvrda]] koje okružuju stari dio grada [[Dubrovnik]]a. Građene su od [[13. vijek|13.]] do [[17. vijek|17. stoljeća]] za potrebe obrane. Duge su 1940 [[metar|m]], visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4–6 m, a prema moru 1.5–3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su kulama. Kada je počelo ograđivanje zidinama u 13. stoljeću, prostor starog grada bio je već definiran te se nije mogao više širiti. Unutar gradskih zidina, za vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] živjelo je oko 2000 stanovnika u vrijeme nastanka Statuta [[1272]]. godine, a najviše ih je bilo u [[15. vijek|15. stoljeću]], oko 6000 ljudi<ref>R. Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing, Zagreb 2006.</ref>. U 14. stoljeću sagrađeno je 15 četverokutnih kula. Pojavom [[barut]]a, bedemi su pojačani za zaštitu od [[top]]ničkih napada. Zbog opasnosti od [[Mletačka Republika|Mlečana]], zatvoreni su svi nepotrebni otvori na zidinama prema luci. Gradske zidine dobile su današnji izgled u 15. i [[16. vijek|16. stoljeću]]. Ratovi su utjecali na novu gradnju. Kada je pao [[Konstantinopolj|Konstantinopol]] [[1453]]. godine, sagrađena je kula Minčeta. Zbog [[Turci|tursko]]-mletačkih ratova sagrađene su kule sv. Ivan, Revelin i bastion sv. Margarete (u Dubrovniku sv. Margarita). Zidine su zbog ratne opasnosti građene velikom brzinom. Dubrovačke zidine u ponedjeljak [[17. kolovoza]] [[2015.]] oborile su rekord u broju posjetitelja tijekom jednog dana. Čak 8 864 posjetitelja obišlo je dubrovačke mire u samo 11 sati.<ref>''Glas Grada'', broj 544 (21. kolovoza 2015.), "U jednom danu 8864 posjetitelja" (str. 6)</ref> == Kule == [[Datoteka:Dubrovnik1 (js).jpg|200px|desno|mini|Zidine okružuju stari dio grada Dubrovnika]] * ''[[Minčeta|Kula Minčeta]]'' je utvrda na [[sever|sjeveru]] gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je [[1464]]. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i [[Juraj Dalmatinac]]. Maketu je izradio veliki firentinski graditelj [[Michelozzo|Michelozzo Michelozzi]]. Povod za izgradnju bila je vijest o padu [[Istanbul|Carigrada]] [[1453]]. godine. Nedostajalo je kamena, pa je nađeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča, mora sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom. * ''[[Bokar|Kula Bokar]]'' - utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461]]. do [[1463]]. prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija. * ''[[Tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|Utvrda sv. Ivan]]'' - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz [[16. vijek|16. stoljeća]]. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja [[Paskoje Miličević|Paskoja Miličevića]]. * ''[[Tvrđava Revelin]]'' - utvrda na [[istok]]u gradskih zidina. Građena je [[1462]]. godine pred [[otomansko Carstvo|turskom]] opasnošću. * ''[[Lovrijenac|Tvrđava Lovrijenac]]'' - također poznata kao Gibraltar Dubrovnika, tvrđava je koja se nalazi na hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora. == Gradska vrata == * [[Vrata od Ploča]] - istočni ulaz, * [[Vrata od Pila]] - zapadni ulaz, * [[Vrata od Buže]] - sjeverni ulaz, * [[Vrata od Ribarnice]] - ulaz na područje Velikog mula i stare gradske luke, * [[Vrata od Ponte]] - ulaz na područje Malog mula i stare gradske luke luke == Galerija == <gallery> Datoteka:Walls of Dubrovnik.jpg|Vrata od Pila Datoteka:Dubrovnik-muralles.jpg|Pogled na zidine Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|[[Minčeta]] Datoteka:Lovrijenac, Dubrovnik, Croatia.JPG|[[Lovrijenac]] </gallery> == Napomene == {{izvori}} == Literatura == * ''Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće'', Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987. == Vanjske veze == {{commonscat|City walls of Dubrovnik}} * [http://www.dubrovnik-guide.net/zidine.htm Sve o Dubrovačkim zidinama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110518062018/http://dubrovnik-guide.net/zidine.htm |date=2011-05-18 }} [[Kategorija:Dubrovačke gradske zidine| ]] [[Kategorija:Građevine u Dubrovniku]] [[Kategorija:Dubrovačka Republika]] [[Kategorija:Tvrđave u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Renesansna arhitektura]] 3x5y2eqykpuyin8s8c06bvnx7aarpg0 0 214898 42652688 42447803 2026-07-10T09:41:03Z Velebit1991 373524 /* Glasovne uloge */ 42652688 wikitext text/x-wiki {{Infobox animanga/Header | name = Puella Magi Madoka Magica | image = [[Datoteka:MadokaBD.jpg|230px]] | caption = Plakat DVD serije sa dvije protagonistice, Madoka Kaname (desno) i Homura Akemi (lijevo) | ja_kanji = 魔法少女まどか☆マギカ | ja_romaji = Mahō Shōjo Madoka Magika | genre = [[drama]], [[horor]],<ref>{{cite web|url=http://www.technologytell.com/gaming/76175/important-importables-puella-magi-madoka-magica/|title=Important Importables: ''Puella Magi Madoka Magica''|publisher=Technology Tell|date=26. kolovoza 2011|accessdate=10. travnja 2013|archive-date=2013-01-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117040736/http://www.technologytell.com/gaming/76175/important-importables-puella-magi-madoka-magica/|dead-url=yes}}</ref> [[magical girl]], [[tragedija]] }} {{Infobox animanga/Video | type = TV series | director = [[Akiyuki Shinbo]] | producer = Atsuhiro Iwakami | writer = [[Gen Urobuchi]] | music = [[Yuki Kajiura]] | studio = [[Shaft (company)|Shaft]] | production = [[Aniplex]], [[Houbunsha]], [[Hakuhodo DY Media Partners]], [[Nitroplus]], [[Movic]], [[Shaft (company)|Shaft]], [[Mainichi Broadcasting System|MBS]] | licensor = Madman Entertainment (Australija)<br /> Manga Entertainment ([[UK]])<br />Aniplex of America ([[Sjeverna Amerika]]) | network = MBS, TBS, CBC | network_en = ABC3 ([[Australija]]) | first = 7. 1. 2011. | last = 22. 4. 2011. | episodes = 12 | episode_list = }} {{Infobox animanga/Print | type = manga | author = | illustrator = Hanokage | publisher = [[Houbunsha]] | publisher_en = Yen Press (Sjeverna Amerika) | demographic = | magazine = | first = 12. 2. 2011. | last = 30. 5. 2011. | volumes = 3 | volume_list = }} {{Infobox animanga/Print | type = manga | title = Puella Magi Kazumi Magica: The Innocent Malice | author = Masaki Hiramatsu | illustrator = Takashi Tensugi | publisher = Houbunsha | publisher_en = Yen Press (Sjeverna Amerika) | demographic = ''[[Seinen manga|Seinen]]'' | magazine = Manga Time Kirara Forward | first = ožujak 2011 | last = siječanj 2013 | volumes = 5 | volume_list = }} {{Infobox animanga/Print | type = manga | title = Puella Magi Oriko Magica | author = | illustrator = Kuroe Mura | publisher = Houbunsha | publisher_en = Yen Press (Sjeverna Amerika) | demographic = | magazine = | first = 12. .5. 2011. | last = 12. 6. 2011. | volumes = 2 | volume_list = }} {{Infobox animanga/Print | type = novel | author = Hajime Ninomae | illustrator = Yūpon | publisher = Nitroplus Books | demographic = | label = | published = 14. kolovoza 2011. }} {{Infobox animanga/Game | title = Puella Magi Madoka Magica Portable | developer = [[Banpresto]] | publisher = Namco Bandai Games, Nitroplus | genre = pustolovna igra, igra identiteta | ratings = | platforms = [[PlayStation Portable]] | released = 15. ožujka 2012 }} {{Infobox animanga/Video | type = film | title = Puella Magi Madoka Magica the Movie Part I: Beginnings | director = Akiyuki Shinbo | producer = Atsuhiro Iwakami | writer = Gen Urobuchi | music = Yuki Kajiura | studio = Shaft | production = Aniplex, Houbunsha, Hakuhodo DY Media Partners, Nitroplus, Movic, Shaft, Mainichi Broadcasting System (MBS) | licensor = | released = 6. listopada 2012. | runtime = 130 minutes }} {{Infobox animanga/Print | type = manga | title = Puella Magi Madoka Magica: The Different Story | author = | illustrator = Hanokage | publisher = Houbunsha | demographic = | magazine = | first = 12. 10. 2012. | last = 12. 11. 2012. | volumes = 3 | volume_list = }} {{Infobox animanga/Video | type = film | title = Puella Magi Madoka Magica the Movie Part II: Eternal | director = Akiyuki Shinbo | producer = Atsuhiro Iwakami | writer = Gen Urobuchi | music = Yuki Kajiura | studio = Shaft | production = Aniplex, Houbunsha, Hakuhodo DY Media Partners, Nitroplus, Movic, Shaft, Mainichi Broadcasting System (MBS) | licensor = | released = 13. listopada 2012. | runtime = 109 minutes }} {{Infobox animanga/Video | type = film | title = Puella Magi Madoka Magica the Movie Part III: Rebellion | director = Akiyuki Shinbo | producer = Atsuhiro Iwakami | writer = Gen Urobuchi | music = Yuki Kajiura | studio = Shaft | production = Aniplex, Houbunsha, Hakuhodo DY Media Partners, Nitroplus, Movic, Shaft, Mainichi Broadcasting System (MBS) | licensor = | released = Q4 2013 | runtime = }} {{Infobox animanga/Footer}} {{Nihongo|'''''Puella Magi Madoka Magica'''''|魔法少女まどか☆マギカ|Mahō Shōjo Madoka Magika|"Magical Girl Madoka of the [[Magus]]"}} japanska je [[anime]] serija [[fantastika|fantastike]] i [[Drama|drame]] iz 2011. koju su producirali [[Shaft (poduzeće)|Shaft]] i [[Aniplex]]. Seriju je režirao [[Akiyuki Shinbo]] a napisao [[Gen Urobuchi]], dok je originalni dizajn likova obradila Ume Aoki.<ref name="ann-announce">{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2010-10-28/new-shinbo/shaft-anime-to-be-maho-shojo-madoka-magika|title=New Shinbo/Shaft Anime to Be ''Mahō Shōjo Madoka Magica''|publisher=Anime News Network|date=28. listopada 2010|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Priča je inverzija ustaljenih pravila magical girl žanra u kojoj se razni klišeji okreću naglavačke te ne prikazuju tipičnu priču u kojoj djevojka stekne čarobne moći te se mora boriti protiv zla. Razni protagonisti nisu ono što se isprva čine a veseli ton žanra ovdje je zamijenjen [[Tragedija|tragedijom]]. U radnji, junakinja Madoka razmišlja bi li prihvatila ponudu tajnovitog bića, Kyubeyja, kako bi postala djevojka sa čarobnim moćima i borila se protiv zlih sila. Prvih 10 epizoda u Japanu su emitirali kanali TBS i MBS između siječnja i ožujka 2011., dok su zadnje dvije epizoda odgođene sve do travnja 2011. jer ih je prekinuo [[Zemljotres u Sendaiju 2011]]. Za razliku od većine drugih animea, ovdje je [[manga]] adaptirala seriju u sklopu tri manga serije, ''Puella Magi Kazumi Magica: The Innocent Malice'', ''Puella Magi Oriko Magica'' i ''Puella Magi Madoka Magica: A Different Story'', koje je sve objavio Houbunsha. Roman priče objavljen je u kolovozu 2011. Pojavila se i video igra te dva anime filma koja su sažela seriju, a objavljena 2012. Po seriji se objavio i časopis, ''Manga Time Kirara Magica'', u lipnju 2012. Godine 2013. izašao je film koji služi kao nastavak priči nazvan Puella Magi Madoka Magica The Movie: Rebellion Story. == Radnja == === Koncept === U priči, postoje bizarni entiteti poznati kao Vještica (Majo) koji nastanjuju skrivene svijetove poznate kao "Labirinte" koji nisu vidljivi ljudima, izuzev čarobnih djevojaka. Vještice utječu na ljude tako što im davaju pečate, poznate kao "Vještičji poljubac", koji ih čine nestabilnima te ljudi potom uzrokuju nesreće, bolesti ili samoubistvo. Kako bi se borio protiv Vještica, neobično mačkoliko biće Kyubey traži te regrutuje mlade devojke koje imaju potencijala postati čarobne devojke. Ipak, one moraju sklopiti ugovor sa Kyubeyjom: one će dobiti čarobne moći te obvezu boriti se u zamjenu za to d aim se ostvari želja po izboru. Njihove moći mogu aktivirati uz pomoć posebnog artikla, Dragulja duša, koji ne sadrži samo njihove moći, nego i njihovu dušu. Ako ga izgube, izgubiti će i svoju dušu. Kasnije se otkriva da Dragulji duša moraju biti periodično očišćeni tako što cure pobjeđuju Vještice te se hrane izvorom njihove moći, Sjemenom žalosti. Ako Dragulj duša postane previše zasićen, ili cura sa čarobnim moćima postane i sama žalosna, i sama će se transformisati u Vješticu. === Glavna priča === Grad Mitakihara. 14-godišnja<ref>{{cite web|title=Madoka Kaname (鹿目 まどか)|publisher=MyAnimeList|url=http://myanimelist.net/character/37832/|accessdate=2. rujna 2013}}</ref> djevojka Madoka Kaname te njena najbolja prijateljica Sayaka Miki upoznaju neobično mačkoliko biće, zvano Kyubey. Ovo biće je inteligentno te im ponudi da će im ostvariti jednu želju po volji, ali zauzvrat one moraju postati čarobne djevojke te se boriti i staviti život na kocku kako bi pobjedile ili uništile Vještice, entite psihodeličnog izgleda. Istodobno, pojavljuje se nova učenica u školi, Homura Akemi, koja pokušava nagovoriti Madoku da nikada ne postane čarobna djevojka jer je to prevelik teret. Dok Madoka razmišlja o prijedlogu, otkriva da život čarobnih djevojaka nije ni izdaleka toliko glamurozan kao što je zamislila. Primjerice, jedna djevojka premine prilikom borbe sa Vješticom. Druga prihvati postati čarobna djevojka u zamjenu za želju kojom ozdravlja bolesnog dečka kojeg voli, ali pošto on ne zna da ga je ona izlječila, brzo ju zaboravi. Homura pak otkriva da je iz budućnosti. Manga, ''Puella Magi Kazumi Magica: The Innocent Malice'', se odigrava u Asunaru Cityju te slijedi drugačiju junakinju, Kazumi, koja se sa drugim čarobnim djevojkama bori protiv Svetaca Plejada. Druga manga, ''Puella Magi Oriko Magica'', se odigrava u alternativnom svijetu u kojem Homura, Mami Tomoe te Kyōko Sakura, zajedno sa siročetom zvanom Yuma Chitose, koju je zlostavljala majka, se bore protiv drugog para čarobnih djevojaka, Oriko Mikuni i Kirika Kure, koje love čarobne djevojke.<ref>{{cite web|url=http://houbunsha.co.jp/comics/detail.php?p=%CB%E2%CB%A1%BE%AF%BD%F7%A4%AA%A4%EA%A4%B3%A1%F9%A5%DE%A5%AE%A5%AB|title=魔法少女おりこ☆マギカ|trans_title=Puella Magi Oriko Magica|publisher=Houbunsha|accessdate=10. travnja 2013|language=Japanski}}</ref> prednastavak, ''Puella Magi Oriko Magica: Noisy Citrine'', slijedi Kirku koja sretne prijateljicu iz djetinjstva, Eriku. ''Puella Magi Madoka Magica: The Different Story'' se također odigrava u alternativnom vremenu. == Mediji == === Anime === ''Puella Magi Madoka Magica'' je odobrena za razvoj nakon što je [[Akiyuki Shinbo]] izrazio želju da radi na novoj magical girl seriji za producenta Atsuhira Iwakamija dok su zajedno radili na animeima ''[[Hidamari Sketch]]'' i ''[[Bakemonogatari]]''.<ref name="megami">{{cite journal|journal=Megami Magazine|title=新房昭之×虚淵玄×蒼樹うめ×シャフト 1大プロジェクト始動|trans_title=Akiyuki Shinbo × Gen Urobuchi × Ume Aoki × Shaft: The Start of One Large Project|issue=127|publisher=Gakken|date= 2010-10-25|pages=115|language=Japanski}}</ref> Tijekom rane faze planiranja, Iwakami je odlučio ne adaptirati postojeće radove kako bi Shinbo imao slobodu u redateljskom stilu.<ref name="megami" /> On je potom kontaktirao Gena Urobuchija kako bi radio kao scenarist serije te [[Ume Aoki]] koja je zadužena za dizajn likova.<ref name="megami" /> Serija je objavljena tijekom reklama za anime seriju ''[[Togainu no Chi]]''.<ref name="ann-first-cm">{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2010-10-21/bakemonogatari-shinbo-phantom-urobuchi-launch-new-anime|title=''Bakemonogataris'' Shinbo, ''Phantoms'' Urobuchi Launch New Anime|publisher=Anime News Network|date=21. listopada 2010|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Od tada, emitirano je više reklama koje su razotkrile glavne likove.<ref name="megami" /> Prvih 10 epizoda emitovano je na kanalima MBS, Tokyo Broadcasting System te Chubu-Nippon Broadcasting između 7. siječnja i 11. ožujka 2011.;<ref name="mbs-official-site">{{cite web|url=http://www.mbs.jp/madoka-magica/|title=魔法少女まどか☆マギカ 番組公式|trans_title=Puella Magi Madoka Magica Official Program|publisher=Mainichi Broadcasting System|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Zbog zemljotresa u Japanu 2011., zaustavljeno je emitovanje epizode 10 u Kantou, kao i zadnje dvije epizode.<ref>{{cite web | url = http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-03-16/this-week-madoka-magica-not-aired-in-self-restraint | title = This Week's ''Madoka Magica'' Not Aired in 'Self-Restraint' | publisher = Anime News Network | date =16. mart 2011 | accessdate = 10. travnja 2013}}</ref><ref name="madokadelay" /> Preostale dvije epizoda emitovano je 22. travnja u Kansaiju i Kantōu.<ref name="madokaresume">{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-04-10/madoka-magica-anime-to-resume-on-april-21|title=''Madoka Magica'' Anime to Resume on April 21|publisher=Anime News Network|date= 10. april 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Serija je emitovana i na [[Crunchyroll]]u 15. veljače 2012., kao i na [[Hulu]] i Crackleu.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-02-14/crunchyroll-to-stream-puella-magi-madoka-magica-anime|title=Crunchyroll to Stream ''Puella Magi Madoka Magica'' Anime|publisher=Anime News Network|date=14. februar 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-02-15/crackle-hulu-also-stream-puella-magi-madoka-magica-anime|title=Crackle, Hulu Also Stream ''Puella Magi Madoka Magica'' Anime|publisher=Anime News Network|date= 15. veljače 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Anime je emitiran u Italiji na kanalu [[Rai 4]] 2012. Serija je objavljena na Blu-rayju i DVD-u do kraja jeseni 2011.<ref name="madokadelay">{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-03-23/madoka-magica-airing-streaming-delayed-for-now|title=''Madoka Magicas'' Airing, Streaming Delayed 'For Now'|publisher=Anime News Network|date= |accessdate=10. travnja 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-03-15/anime/manga-releases-delayed-cancelled-after-quake|title=Anime/Manga Releases Delayed, Cancelled After Quake|publisher=Anime News Network|date=15. ožujka 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Dramski CD-i su regularno uključeni u prvi, treći i peti svezak DVD-a/Blue-rayja. Šesti i posljednji set DVD-a sadrži redateljsku verziju epizode 12.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-08-16/japanese-stores-list-madoka-magica-no.12-director-edit|title=Japanese Stores List ''Madoka Magica'' #12 Director's Edit|publisher=Anime News Network|date=16. kolovoza 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Aniplex of America objavio je seriu u Severnoj Americi do juna 2012.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-07-01/aniplex-usa-adds-madoka-magica-blue-exorcist-on-home-video|title=Aniplex of America Adds ''Madoka Magica'', ''Blue Exorcist'' on Home Video|publisher=Anime News Network|date=1. srpnja 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Manga Entertainment je licencirala seriju za Veliku Britaniju te objavila na DVD-u/ Blue-rayju 29. listopada 2012.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-05-31/manga-releasing-puella-magi-madoka-magica-on-bd/dvd-october-22|title=Manga Releasing ''Puella Magi Madoka Magica'' on BD/DVD October 22|publisher=Anime News Network|date=30. svibnja 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Madman Entertainment je seriju prikazao i u Australiji na kanalu ABC3 početkom 2013.<ref>{{cite web|url=http://www.abc.net.au/tv/guide/abc3/201301/programs/ZX9129A001D2013-01-06T201855.htm|title=Puella Magi Madoka Magica - I First Met Her In A Dream, Or Something...|publisher=ABC3|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> ==== Glasovne uloge ==== * '''Madoka Kaname''' - [[Aoi Yuuki]] * '''Homura Akemi''' - [[Chiwa Saito]] * '''Sayaka Miki''' - [[Eri Kitamura]] * '''Mami Tomoe''' - [[Kaori Mizuhashi]] * '''Kyoko Sakura''' - [[Ai Naonaka]] * '''Kyubey''' - [[Emiri Kato]] * '''Kazuko Saotome''' - [[Junko Iwao]] * '''Hitomi Shizuki''' - [[Ryoko Shintai]] ==== Filmovi ==== [[Datoteka:Cosplayers of Puella Magi Madoka Magica at Otakon 20120727.jpg|lijevo|mini|200px|Cosplay serije na Otakonu 2012.]] Prva dva anime filma, {{nihongo|''Beginnings''|始まりの物語|Hajimari no Monogatari}} i {{nihongo|''Eternal''|永遠の物語|Eien no Monogatari}}, su kompilacije anime serije. Prvi film, koji pokriva prvih osam epizoda serije,<ref>{{cite web|url=http://kotaku.com/5950073/madoka-magica-beginnings-may-be-better-than-the-series|title=Madoka Magica: Beginnings May Be Better Than the Series|publisher=Kotaku|date=9. listopada 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> je igrao u bioskopu od 6. listopada 2012., dok je drugi film objavljen 13. listopada 2012.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-06-06/madoka-magica-films-slated-for-october-6-and-13|title=''Madoka Magica'' Films Slated for October 6 & 13|publisher=Anime News Network|date=6. lipnja 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Treći film, nazvan {{nihongo|''Rebellion''|叛逆の物語|Hangyaku no Monogatari}}, je potpuno nova priča koju je napisao Urobuchi te je objavljena u japanskim bioskopima 2013.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-11-08/madoka-magica-film-project-to-be-trilogy|title=''Madoka Magica'' Film Project to Be Trilogy|publisher=Anime News Network|date=11. listopada 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref><ref name="ANN-film-titles">{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-03-31/2012-madoka-magica-film-2-parts-titled|title=2012 ''Madoka Magica'' Film's 2 Parts Titled|publisher=Anime News Network|date=31. ožujka 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> ==== Muzika ==== [[Soundtrack]] za anime i filmove je skladao [[Yuki Kajiura]]. Soundtrack za seriju je objavljen na tri CD sveska, u sklopu DVD/Blue-ray izdanja u Japanu. Za anime seriju, uvodna glazbena tema je {{nihongo|"Connect"|コネクト|Konekuto}} koju pjeva [[ClariS]] a u odjavnoj špici "Magia" koju pjeva [[Kalafina]].<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2010-12-09/noragaki-puella-magi-madoka-magica-promos-streamed|title=''Noragaki'', ''Puella Magi Madoka Magica'' Promos Streamed|publisher=Anime News Network|date=9. prosinca 2010|accessdate=10 .travnja 2013}}</ref> Glazba u odjavnoj špici za epizode jedan i dva zove se {{nihongo|"Mata Ashita"|また あした|See You Tomorrow}} koju pjeva [[Aoi Yūki]], dok je u odjavnoj špici za epizodu devet "And I'm Home" koju pjevaju [[Eri Kitamura]] i [[Ai Nonaka]]. Glavna tema za prvi film je {{nihongo|"Luminous"|ルミナス|Ruminasu}} koju pjeva ClariS a za drugi film {{nihongo|"Hikari Furu"|ひかりふる|Light Falling}} koju pjeva Kalafina.<ref>{{cite web|url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/521010/products/music/984060/1/|title=ルミナス|trans_title=Luminous|publisher=Oricon|accessdate=10 .travnja 2013|language=Japanski}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/442690/products/music/988124/1/|title=ひかりふるス|trans_title=Hikari Furu|publisher=Oricon|accessdate=10 .travnja 2013|language=Japanski}}</ref> === Manga === [[Houbunsha]] je objavio prve tri manga serije koje se temelje na franšizi. Izravna adaptacija anime serije, koju je ilustrovao Hanokage, objavljena je u tri ''tankōbon'' sveska, od kojih svaki sadrži četiri poglavlja, a objavljena su između 12. veljače i 30. svibnja 2011.<ref name="kirara-madoka">{{cite web|url=http://www.dokidokivisual.com/madokamagica/|title=魔法少女まどか☆マギカ×まんがタイムきららフォワード 驚愕の3大プロジェクト始動|trans_title=Puella Magi Madoka Magica × Manga Time Kirara Forward: The Start of Three Large Surprising Projects|publisher=Houbunsha|accessdate=10 .travnja 2013|language=Japanski|archive-date=2018-12-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207053022/http://www.dokidokivisual.com/madokamagica/}}</ref> Mangu je za Severnu Ameriku licencirao Yen Press.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-10-14/yen-press-adds-madoka-magica-soul-eater-not-yuki-chan|title=Yen Press Adds ''Madoka Magica'', ''Soul Eater Not'', ''Yuki-chan''|publisher=Anime News Network|date=14. listopada 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Sporedna priča mange, {{nihongo|''Puella Magi Kazumi Magica: The Innocent Malice''|魔法少女かずみ☆マギカ〜The innocent malice〜|Mahō Shōjo Kazumi Magika: The Innocent Malice}}, koju je napisao Masaki Hiramatsu i ilustrirao Takashi Tensugi, je serijalizirana između ožujka 2011. i siječnja 2013. u izdanju ''Manga Time Kirara Forward''.<ref name="kirara-madoka" /><ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-11-24/madoka-magica-spinoff-manga-kazumi-magica-ends-in-japan|title=''Madoka Magica'' Spinoff Manga ''Kazumi Magica'' Ends in Japan|publisher=Anime News Network|date=24. studeni 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Treća manga, {{nihongo|''Puella Magi Oriko Magica''|魔法少女おりこ☆マギカ|Mahō Shōjo Oriko Magika}}, koju je napisao Kuroe Mura, je objavljena u dva ''tankōbon'' izdanja između svibnja i lipnja 2011.<ref name="kirara-madoka" /> I ''Kazumi Magica'' i ''Oriko Magica'' je licencirao Yen Press u Sjevernoj Americi.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-10-13/yen-press-adds-madoka-magica-spinoff-manga-last-k-on-volumes|title=Yen Press Adds ''Madoka Magica'' Spinoff Manga, Last ''K-ON'' Volumes|publisher=Anime News Network|date=13. listopadaq 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Prvi svezak službenog antologijskog stripa je objavljen u rujnu 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.dokidokivisual.com/comics/book/index.php?cid=538|title=魔法少女まどか☆マギカ　アンソロジーコミック　第1巻|trans_title=Puella Magi Madoka Magica Anthology Comic Vol. 1|publisher=Houbunsha|accessdate=10. travnja 2013|language=Japanski|archive-date=2011-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20111001075109/http://www.dokidokivisual.com/comics/book/index.php?cid=538}}</ref> Mjesečni časopis posvećen ''Puelli Magici'', nazvan {{nihongo|''Manga Time Kirara Magica''|まんがタイムきらら☆マギカ|Manga Taimu Kirara Magika}}, je objavljen 8. lipnja 2012. te sadrži razne manga priče.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-06-07/hanokage-to-launch-new-madoka-magica-manga|title=Hanokage to Launch New ''Madoka Magica'' Manga|publisher=Anime News Network|date=7. lipnja 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Još jedna manga Hanokagea, ''Puella Magi Madoka Magica: The Different Story'', je objavljena u tri ''tankōbon'' izdanja između listopada i studenog 2012.<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.jp/dp/4832242032/|title=魔法少女まどか☆マギカ ~The different story~ (上)|trans_title=Puella Magi Madoka Magica: The Different Story (1)|publisher=Amazon.com|accessdate=10. travnja 2013|language=Japanski}}</ref> === Video igre === [[Video igre]] koje se temelje na seriji, nazvane {{Nihongo|''Puella Magi Madoka Magica Portable''|魔法少女まどか☆マギカ ポータブル|Mahō Shōjo Madoka Magika Pōtaburu}}, objavljene su za [[PlayStation]] Portable 15. ožujka 2012. Igra dozvoljava igračima da uzmu razne putevem čime mogu da promene sudbinu izvorne priče.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2012-02-24/madoka-magica-portable-psp-game-3rd-promo-streamed|title=''Madoka Magica'' Portable PSP Game's 3rd Promo Streamed|publisher=Anime News Network|date=24. veljače 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Igra je objavljena u dva izdanja, u standardnoj kutiji sa bonus DVD-om, te kolekcionarskom kutijom koja sadrži bonus Blu-ray disk i druge razne dodatke.<ref>{{cite web|url=http://madoka-magica-game.channel.or.jp/#/limited|title=魔法少女まどか☆マギカ ポータブル - バンダイナムコゲームス公式サイト|trans_title=Puella Magi Madoka Magica Portable - Namco Bandai Games Official Site|publisher=Namco Bandai Games|accessdate=10. travnja 2013|language=Japanski}}</ref> Besplatna [[smartphone]] aplikacija, {{nihongo|''Mami's Heart Pounding Tiro Finale''|マミのドキドキティロフィナーレ|Mami no Doki Doki Tiro Fināre}}, je objavljena 14. listopada 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2011-10-07/madoka-magica-mami-inspires-free-smartphone-game-app|title=''Madoka Magica'' Mami Inspires Free Smartphone Game App|publisher=Anime News Network|date=7. listopada 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Video igra tipa [[third-person shooter]] nazvana ''Puella Magi Madoka Magica TPS featuring Homura Akemi'' je objavljena za Android uređaje u prosincu 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2011-12-08/madoka-magica-3rd-person-shooter-app-with-homura-unveiled|title=''Madoka Magica'' 3rd-Person Shooter App With Homura Unveiled|publisher=[[Anime News Network]]|date=8. prosinca 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Druga verzija ''TPS'' koja sadrži Sayaku i Kyōko je objavljena u listopadu 2012.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2012-10-16/new-madoka-magica-android-game-stars-kyoko-sayaka-with-baseball-bat|title=New ''Madoka Magica'' Android Game Stars Kyōko, Sayaka With Baseball Bat|publisher=Anime News Network|date=|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Puzzle igra za [[iPhone]] nazvana ''Puella Magi Madoka Magica Puzzle of Memories'' je objavljena u ožujku 2013.<ref>{{cite web|url=http://www.madoka-magica.com/news/index.html#news17414|title=News|publisher=Shaft|accessdate=10. travnja 2013|archivedate=2020-12-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201201065923/https://www.madoka-magica.com/news/index.html#news17414|deadurl=yes}}</ref> == Odjek == Prvo Blue-ray izdanje serije rasprodano je u 53.000 primjeraka samo u prvom tjednu, a od toga je čak 22.000 prodano prvog dana, čime se slomio rekord kojeg je prije u Japanu držao ''[[Bakemonogatari]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-05-03/madoka-magica-1-sells-53000-as-no.1-tv-anime-bd-in-1st-week|title=''Madoka Magica'' 1 Sells 53,000 as #1 TV Anime BD in 1st Week|publisher=Anime News Network|date=3. svibnja 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Drugo izdanje je prodano u 54.000 kopija, čime je razbilo svoj vlastiti rekord.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-05-31/madoka-magica-tops-weekly-bd-chart-for-2nd-straight-time|title=''Madoka Magica Tops Weekly BD Chart for 2nd Straight Time|publisher=Anime News Network|date=31. svibnja 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Svako daljnje izdanje prodano je u preko 50.000 kopija u prvom tjednu.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-08-30/madoka-magica-5-is-5th-bd-volume-to-sell-50000+|title=''Madoka Magica'' 5 is 5th BD Volume to Sell 50,000+|publisher=Anime News Network|date=30. kolovoza 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Emitiranje celokupne serije uživo na ''Nico Nico Douga'' 18. lipnja 2011 okupilo je oko milijun gledatelja, čime je slomljen rekord od 570.000 gledatelja kojeg je držao ''[[Lucky Star (anime)|Lucky Star]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-06-21/1-million-stream-free-madoka-magica-in-japan-taiwan|title=1 Million Stream Free Madoka Magica in Japan, Taiwan|publisher=Anime News Network|date=21. lipnja 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Serija je pobjedila televizijsku nagradu na 16. nagradama animacije u [[Kobe]]u,<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-09-02/macross-f-madoka-magica-hetalia-win-anime-kobe-awards|title=Macross F, Madoka Magica, Hetalia Win Anime Kobe Award|publisher=Anime News Network|date=2. rujna 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> kao i 12 ''NewType'' anime nagrada<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-10-09/madoka-magica-wins-12-of-21-newtype-anime-awards|title=''Madoka Magica'' Wins 12 of 21 Newtype Anime Awards|publisher=Anime News Network|date=9. listopada 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> te veliku nagradu za animaciju na festivalu japanskih umjetnosti u medijima 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-12-15/madoka-magica-saturn-apartments-win-media-arts-awards|title=''Madoka Magica'', Saturn Apartments Win Media Arts Awards|publisher=Anime News Network|date=14. prosinca 2011|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> Takođe je pobedio posebno priznanje na nagradama godišnjih licenciranja 2012.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-07-02/one-piece-madoka-magica-win-licensing-of-the-year-awards|title=''One Piece'', ''Madoka Magica'' Win Licensing of the Year Awards|publisher=Anime News Network|date=2. srpnja 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> ''Madoka Magica'' je nagrađena sa Seiun nagradom u kategoriji "Najbolji mediji" na japanskoj konvenciji znanstvene-fantastike 2012.<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-07-07/madoka-magica-gundam/the-origin-win-at-japan-sci-fi-con|title=''Madoka Magica'', ''Gundam: The Origin'' Win at Japan Sci-Fi Con|publisher=Anime News Network|date=7. srpnja 2012|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> U 103. izdanju časopisa ''Neo'', Matt Kamen je zapisao: "Sa svojim hrabrim pristupom zastarjelom žanru, ''Puella Magi Madoka Magica'' je u biti za 'magical girl' učinila ono što je ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' svojedobno učinio za velike robote." Kritičar na siteu Nihonreview je seriji dao ocjenu 9 od 10 te usporedio koncept sklapanja ugovora da junakinja postane čarobna djevojka da ''[[Faust (Goethe)|Faustom]]'': "Režija serije privlači pozornost samu na sebe pošto pomaže i nagovještava razvoj priče. Kadrovi Kyubeyjine siluete i sjene se ponavljaju sve dok ne postanu uznemirujuće."<ref>{{cite web|url=http://www.nihonreview.com/anime/puella-magi-madoka-magica/|title=''Puella Magi Madoka Magica - Review''|publisher=Nihonreview|date=|author=|accessdate=10. travnja 2013|archive-date=2013-03-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130324134857/http://www.nihonreview.com/anime/puella-magi-madoka-magica/|dead-url=yes}}</ref> Tim Jones je za THEM Anime hvalio seriju i dao joj 4 od 5 zvijezdica: "Ako je ikada bila serija koja zavarava prvim pogledom, onda je to ''Puella Magi Madoka Magica'' koja uzima žanr 'magical girl' te ga preokrene naglavačke. Rezultat je lijepa, dobro napisana i iznenađujuće mračna serija koja je sušta suprotnost ''[[Sailor Moon]]u'' i ''[[Pretty Cure]]u''." Ipak, Jones je uočio da ''Sailor Moon'' svejedno ima bolje razvijenu glavnu junakinju: "Najslabija karika je sama Madoka, koja proživi jako malo razvoja osobnosti sve do kraja serije. U biti, većinu serije provede tako što sluša što joj drugi govore, doživi forsiranu priču o prošlosti te plače kada se loše stvari dogode njenim prijateljicama. U seriji poput ''Sailor Moon'', možete jasno vidjeti razvoj junakinje Usagi Tsukino od nesretne plačljivke do čvrste, odlučne čarobne djevojke na kraju prve sezone. U usporedbi sa njom, Madoka se jedva mijenja."<ref>{{cite web|url=http://www.themanime.org/viewreview.php?id=1243|title=''Puella Magi Madoka Magica - Review''|publisher=THEM Anime|date=|author=Tim Jones|accessdate=10. travnja 2013}}</ref> == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Puella Magi Madoka Magica}} * [http://www.madoka-magica.com/ Službeni website] {{ja icon}} * {{IMDb title|title=Puella Magi Madoka Magica|id=1773185}} * [http://myanimelist.net/anime/9756/Mahou_Shoujo_Madoka%E2%98%85Magica ''Puella Magi Madoka Magica''] na MyAnimeList * {{ann|anime|12120}} {{Authority control}} [[Kategorija:TV serije fantastike]] [[Kategorija:Trileri]] [[Kategorija:TV serije započete 2011.]] [[Kategorija:TV serije prestale 2011.]] qrjdztp3nkdrwktjoji1iz1448v4fsi 0 215071 42652301 42504076 2026-07-09T14:44:10Z ~2026-39046-49 373375 42652301 wikitext text/x-wiki {{Političar (SR) | ime = Željka Cvijanović | slika = Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg | širina_slike = 200p | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = [[2 8 1967]].(49god) | mesto_rođenja = [[Teslić]] | država_rođenja = [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = | narodnost = | veroispovest = | partija = | supružnik = | deca = 3 | univerzitet = | profesija = | funkcija 1 = [[Predsjednik Vlade Republike Srpske]] | izbori 1 = | početak funkcije 1 = [[12. mart]] [[2013]]. | kraj funkcije 1 = | prethodnik 1 = [[Aleksandar Džombić]] | naslednik 1 = | funkcija 2 = [[Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske]] | izbori 2 = | početak funkcije 2 = [[29. decembar]] [[2010]] | kraj funkcije 2 = [[27. februar]] [[2013]]. | prethodnik 2 = | naslednik 2 = [[Igor Vidović]] }} '''Željka Cvijanović''' ([[Teslić]], [[SFR Jugoslavija]], [[1967|4 mart 1967]]) je srpski clan Predsjednistva iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koja od 2013. obavlja dužnost [[predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednice Vlade Republike Srpske]]. Prije toga je bila [[Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske|ministarka za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske]]. == Biografija == Rođena je [[1967|4 marta 1967]]. u [[Teslić]]u gdje je završila osnovnu i srednju školu. Visoko obrazovanje nastavlja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, zatim [[Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci]], i na [[Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci]]. Magistrirala je u oblasti diplomatsko-konzularnog prava na temu „Međunarodno-pravni položaj Evropske unije“. Radila je kao nastavnik i profesor engleskog jezika, kao viši prevodilac, a potom i asistent u Misiji Evropske unije u BiH, kao savjetnik predsjednika Vlade za evropske integracije i saradnju sa međunarodnim organizacijama, a obavljala je i poslove šefa Kabineta [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika Vlade Republike Srpske]] i rukovodila Jedinicom za koordinaciju i evropske integracije. U proteklom skupštinskom mandatu bila je član iz reda stručnjaka Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske. Na položaj [[Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske|ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske]] izabrana je 29. decembra 2010. godine. Za premijera je izabrana 12. marta 2013. == Porodični život == Rođena je u porodici Grabovac, od oca Slobodana i majke Ive. Udata je za Aleksandra Cvijanovića, generalnog direktora Zavoda za izgradnju Banje Luke. Majka je dvoje djece. Nastanjena je u Banjaluci. == Povezano == * [[Vlada Republike Srpske]] == Izvori == * [http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/ClanoviVlade/Pages/mr_Zeljka_Cvijanovic.aspx Vlada Republike Srpske: mr Željka Cvijanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130304093736/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/ClanoviVlade/Pages/mr_Zeljka_Cvijanovic.aspx |date=2013-03-04 }} {{sr}} == Vanjske veze == * [http://www.rtrs.tv/av/player.php?id=16919&x=1 Radio-televizija Republike Srpske: Intervju: Željka Cvijanović, 10. 2. 2012.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sr}} {{Predsednici vlada Republike Srpske}} {{Lifetime|1967||Cvijanović, Željka}} [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Predsjednici vlada Republike Srpske]] [[Kategorija:Biografije, Teslić]] 6q610ykufe8nqe235zlqh505o6a64qs 0 219032 42652622 42270358 2026-07-10T04:44:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652622 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infokutija02 film | naslov filma = Razvod: Nader i Simin | naslov = {{fa icon}} جدایی نادر از سیمین<br />Džodaji-je Nader az Simin | slika = A Separation.jpg | opis = Poster filma | širina slike = 230px | režija = [[Asgar Farhadi]] | producent = Asgar Farhadi | scenarij = Asgar Farhadi | uloge = [[Lejla Hatami]]<br />[[Pejman Moadi]]<br />[[Šahab Huseini]]<br />[[Sareh Bajat]]<br />[[Sarina Farhadi]] | glazba = [[Satar Oraki]] | fotografija = [[Mahmud Kalari]] | montaža = [[Hajedeh Safijari]] | distributer = [[FilmIran]] ([[Iran]])<br />[[Sony Pictures Entertainment|Sony Pictures Classics]] ([[SAD]])<br />[[Artificial Eye]] ([[UK]])<br />[[Continental Film]] ([[Hrvatska]])<br />[[Memento Films]] ([[svijet]]) | premijera = {{Film date|df=y|2011|02|15|[[Berlinski filmski festival|Berlin]]|2011|03|16|Iran}} | trajanje = 123 [[Minuta|min.]] | država = {{flag|Iran}} | jezik = [[Perzijski jezik|perzijski]] | budžet = 500.000 [[USD]] | zarada = 1,716.752 [[USD]] ([[Iran]])<br />10,816.752 [[USD]] ([[svijet]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/default.htm?id=aseperation.htm|title=Box Office Mojo|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | žanr = [[drama]] | web stranica = http://www.sonyclassics.com/aseparation/ | imdb_id = 1832382 }} '''Razvod: Nader i Simin''' ili '''Nader i Simin se rastaju''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جدایی نادر از سیمین; ''Džodaji-je Nader az Simin''), [[iran]]ski [[dramski film]] iz [[2011.]] godine u režiji i produkciji [[Asgar Farhadi|Asgara Farhadija]] s [[Lejla Hatami|Lejlom Hatami]], [[Pejman Moadi|Pejmanom Maodijem]], [[Šahab Huseini|Šahabom Huseinijem]], [[Sareh Bajat]] i režiserovom kćeri [[Sarina Farhadi|Sarinom Farhadi]] u [[Glumac|glavnim ulogama]]. Radnja filma usredotočena je na bračni par [[iran]]ske srednje klase odnosno složene [[obitelj]]ske i [[Društvo|društvene]] odnose koji počinju njihovom svađom oko mogućnosti selibe van zemlje, pokretanjem parnice za [[Rastava|rastava braka]] i privremenim razdvajanjem Simin od Nadera, a kulminiraju nesretnim događajima u koje su upleteni Naderov bolesni otac, kćer i mlada njegovateljica sa svojom obitelji. Apolitički scenarij, dinamičnost radnje i izbjegavanje klasične crno-bijele podjele likova na [[protagonist]]e i [[antagonist]]e drami je dala notu univerzalnosti koja je osvojila [[Iran|domaće]] i [[Zapadni svijet|zapadnjačke]] filmske kritičare. Prema filmskim portalima ''Rotten Tomatoes'' i ''Metacritic'', film je prema pozitivnom prijemu kritičara pozicioniran na prvom mjestu u [[2011.]] godini. Osvajač je više desetaka međunarodnih nagrada među kojima su i ''Zlatni medjved'' za najbolji film odnosno ''Srebrni medvjed'' za najboljeg glumca i glumicu na [[Berlinski filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]]<ref name="Spiegel">{{eng icon}} {{cite news|title=Iranian Film Takes. It also won the 2012 Golden Globe for best foreign film. Top Prize at Berlinale|url=http://www.spiegel.de/international/zeitgeist/0,1518,746610,00.html|date=19. 2. 2011}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>, ''[[Zlatni globus]]'' za najbolji film na stranom jeziku<ref name="LATimes">{{eng icon}} {{cite news|title=Golden Globes: 'A Separation' wins best foreign language film|url=http://latimesblogs.latimes.com/movies/2012/01/separation-golden-globes-best-foreign-language-film.html|date=15. 1. 2012|work=Los Angeles Times}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>, te ''[[Zlatna arena]]'' za najbolji film u međunarodnoj natjecateljskoj konkurenciji na [[Festival igranog filma u Puli|Festivalu igranog filma]] u [[Pula|Puli]]<ref name="pula58">{{sh icon}} {{cite news|title=Nagrade 58. festivala igranog filma u Puli|url=http://www.pulafilmfestival.hr/58/hr/index.php?p=detail&article=1524|date=23. 7. 2011|work=Pula Film Festival}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>. Film je također osvojio i prestižnu nagradu [[Oscar|''Oscar'' (Academy Award)]] u konkurenciji za najbolji film na stranom jeziku<ref>{{eng icon}} {{cite news|author=PressTV|title=Academy Awards goes to Farhadi’s A Separation|location=Tehran|work=PressTV|url=http://www.presstv.ir/detail/228835.html|date=27. 2. 2012|access-date=2013-05-09|archive-date=2012-02-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20120229200609/http://www.presstv.ir/detail/228835.html|dead-url=yes}} Preuzeto 27. 2. 2012.</ref>, a bio je nominiran i za najbolji originalni scenarij<ref name="AMPAS">{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.oscars.org/awards/academyawards/84/nominees.html|title=Nominees for the 84th Academy Awards|work=Oscars}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>. == Radnja == Nader i Simin u [[brak]]u su četrnaest godina i imaju 11-godišnju kćer Termeh, a žive u [[Teheran]]u kao tipična [[iran]]ska obitelj [[Gospodarstvo Irana|više srednje klase]]. Bračni problemi pojavljuju se nakon što Simin izrazi želju da se odsele iz [[Iran]]a kako bi kćeri pružili bolje uvjete, dok Nader odlučno odbija takvu pomisao jer važnijom smatra skrb za svog nemoćnog oca koji boluje od [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]. Kao odgovor na Naderovo protivljenje selidbi, Simin na [[sud]]u traži [[Rastava|rastavu braka]]. Obiteljski sudac prosudi da njihovi bračni problemi nisu dovoljno teški za pokretanje rastave pa odbije Siminin zahtjev, a ona potom napušta muža i kćer te se seli k svojim roditeljima. Nader je u međuvremenu prezaposlen u banci da bi sam skrbio za bolesnog oca, pa na temelju ženine preporuke kao njegovateljicu zapošljava Razieh, mladu i religioznu trudnicu iz siromašnog predgrađa. Bez dogovora sa svojim plahim suprugom Hudžatom čija je suglasnost potrebna u skladu s konzervativnom tradicijom, Razieh zbog osobnog financijskog beznađa prihvaća Naderovu ponudu i na posao vodi svoju petogodišnju kćer. Uhodavajući se u novi posao Razieh već prvi dan shvati da je starac [[Inkontinencija mokraće|inkontinentan]] pa zove nekog da se raspita je li njegovo čišćenje u skladu s religijskim načelima, a nakon što sazna da se to ne smatra [[grijeh]]om odlučuje zadržati posao. Ipak, Razieh s vremenom počinje nagovarati svog muža da se prijavi za taj posao, pritom skrivajući da ga je sama ranije obavljala. Nader održi razgovor s Hudžatom i zaposli ga, ali već prvog dana vjerovnici strpaju Hudžata u [[zatvor]] zbog nagomilanih [[dug]]ova. Slijedom tih događaja, Razieh se vraća na posao. Za vrijeme čišćenja Razieh shvaća da je starac izišao iz stana i panično izlazi na ulicu da ga potraži, a potom ga ugleda na sred prometno zagušene ceste. Iako se u filmu ne prikazuje što se točno dogodilo nakon što je Razieh ugledala starca, iz kasnijih scena saznajemo da ju je udario [[automobil]] u pokušaju spašavanja starca od sigurne smrti. Sljedećeg dana Nader i njegova kći ulaze u naizgled prazan stan, prilikom čega Termeh pronalazi djeda kako nesvjesan leži na podu svoje sobe s rukom zavezanom za krevet. Ubrzo u stan ulazi i Razieh pa izbija prepirka s Naderom koji je tjera vani. Nader je optuži za nebrigu i krađu novca iz njegove sobe, neznajući da je novac ranije uzela Simin da isplati tvrtku za preseljenje. Razieh se kasnije vraća u Naderov stan uvjeravajući ga da je nedužna i traži od njega dnevnicu za obavljen posao, a on je bijesan izbacuje iz stana prilikom čega se spotiče niz stepenice i bježi iz zgrade. Hudžatova sestra kasnije zove Simin i obavještava je kako Razieh leži u bolnici i da je pretrpjela spontani [[pobačaj]]. Slučaj uskoro završava na sudu zaduženom za razotkrivanje uzroka spontanog pobačaja odnosno potencijalne Naderove odgovornosti, kojem u slučaju dokazivanja krivnje prijeti kazna od jedne do tri godine zatvora. Nastavak filma uglavnom se vrti oko Naderove sudbine, a on istovremeno tuži Razieh zbog zanemarivanja svog oca. Hudžat se usijane glave u nekoliko navrata pokušava fizički suprostaviti Naderu, upućuje mu prijetnje kao i njegovoj obitelji odnosno učitelju Termeh koji je na sudu svjedočio u Naderovu korist. Nakon što sudac zbog ispada na ročištu udalji Hudžata iz sudnice, Razieh priznaje da je njen muž duboko depresivan i samodestruktivan odnosno da uzima [[Antidepresivi|antidepresive]] zbog tih problema. Nader u razgovoru s Hodžatovom kćerkom otkriva razlog zbog kojeg njena majka nije bila u stanu za vrijeme pogoršanja stanja oboljelog starca tj. da je Razieh bila u posjetu liječniku odnosno da je bila odlučna sakriti taj podatak pred sudom. Nova saznanja nagnala su Nadera u sumnju da iza pobačaja možda stoji nasrtljivi Hudžat. Termeh na ročištu štiti oca lažnim iskazom, a Simin pokušava sklopiti financijsku nagodbu s Razieh i Hudžatom zbog gubitka nerođenog djeteta. Nader se tom prijedlogu žestoko protivi jer smatra da bi ispata porazumijevala tehničko priznavanje krivnje. Moral svih likova doveden je u pitanje nakon što se otkriva da je Nader pokušao prikriti da mu je poznata trudnoća Rezaieh, odnosno da je ona pokušala zatajiti podatak da ju je dan prije incidenta s Naderom udario automobil prilikom spašavanja njegova oca. Naposljetku se u Hudžatovoj kući sastaju oba bračna para i njegovi vjerovnici kako bi dogovorili uvjete odštete i povratka dugova. Nader se i dalje dvoumi oko iskaza o tome je li on ili automobil odgovoran za pobačaj, pa prije uplate zatraži od Raizeh da prisegne na [[Kuran]] kako je stopostotno uvjerena da je njegovo guranje uzrok pobačaja. Unatoč Hudžatovim poticajima da Razieh to učini, ona odbija u uvjerenju da se radi o velikom grijehu koji može negativno utjecati na njenu kći. Potpuno slomljen, Hudžat poludi i potpuno izbezumljen počne bjesnjeti po kući nakon čega gosti odlaze i novčane transakcije propadaju. Posljednja scena odvija se ponovo na sudu, a svi likovi odjeveni su u crno što simbolizira smrt u iranskoj kulturi. Rastava Nadera i Simin je službeno usvojena, a sudac od Termeh traži da odluči hoće li živjeti s majkom ili ocem. Ucviljena Termeh kaže da je donijela odluku, ali da prije izricanja odluke traži od suda da udalji njene roditelje iz sudnice. U posljednjem kadru filma Nader i Simin razdvojeni u hodniku tiho čekaju kćer, a film završava bez da se gledatelju otkrije njen izbor. == Glumačke uloge == * [[Lejla Hatami]] - ''Simin'' * [[Pejman Moadi]] - ''Nader'' * [[Šahab Huseini]] - ''Hudžat'' * [[Sareh Bajat]] - ''Razieh'' * [[Sarina Farhadi]] - ''Termeh'' * [[Ali-Asgar Šahbazi]] - ''Naderov otac'' * [[Širin Jazdanbahš]] - ''Siminina majka'' * [[Kimia Huseini]] - ''Somajeh'' * [[Merila Zarei]] - ''gđa. Gaherei'' == Filmsko osoblje == * [[Asgar Farhadi]] - režiser, scenarist i producent * Mahmud Kalari - snimatelj * Satar Oraki - glazba * Hajedeh Safijari - montaža * Muhamed Reza Delpak - dizajn zvuka * Reza Narimizadeh - snimatelj zvuka * Mahmud Samakbaši - montaža zvuka == Produkcija == [[Asgar Farhadi]] tvrdi kako je na ideju scenarija došao spajajući neka osobna iskustva s apstraktnim slikama koje je zamišljao određeno vrijeme, te da je film „logičan razvoj” od njegovog prethodnog filma ''[[O Elly]]''<ref>{{eng icon}} {{Cite web|last=Wiseman|first=Andreas|date=18. 2. 2011|url=http://www.screendaily.com/reports/one-on-one/asghar-farhadi/5024047.article|title=One on One: Asghar Farhadi|work=Screen International|accessdate=18. 2. 2012}}</ref>. Scenarij je počeo pisati samo godinu dana prije premijernog prikazivanja, a tijekom nekoliko mjeseci uspio je okupiti renomirani tim glumaca odnosno pronaći sponzore što mu nije predstavljalo problem nakon što se proslavio prethodnim filmom. Državnu potporu nije iskoristio, a od filmskog udruženja [[APSA]] primio je 25.000 [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Cite web|author=BusinessofCinema|date=2011-02-04|url=http://www.businessofcinema.com/news.php?newsid=17677|title=Berlin debut for MPA & APSA supported Iranian film|publisher=Join The Dots Media|accessdate=18. 2. 2012}}</ref>. == Premijera == Film je premijerno prikazan [[9. 2.]] [[2011.]] na IXXX. [[Međunarodni filmski festival Fadžr|filmskom festivalu Fadžr]] u [[iran]]skom glavnom gradu [[Teheran]]u<ref>{{eng icon}} {{Cite web|author=Tehran Times|date=12. 2. 2011|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=235679|title='Nader and Simin' people's choice so far at Fajr festival}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>. Šest dana kasnije prikazan je i na [[Berlinski filmski festival|međunarodnom filmskom festivalu]] u [[Berlin]]u<ref name=berlinale>{{eng icon}} {{Cite web|url=http://www.berlinale.de/en/programm/berlinale_programm/datenblatt.php?film_id=20116885|title=Competition: Jodaeiye Nader az Simin|author=Berlinale|publisher=Berlin International Film Festival|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716203458/http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=235679|dead-url=yes}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> na kojem je [[Asgar Farhadi|Farhadi]] s filmom ''[[O Elly]]'' dvije godine ranije osvojio Srebrnog medvjeda za najboljeg režisera. Distributer filma ''Nader i Simin se rastaju'' u [[Iran]]u je [[FilmIran]]<ref>{{eng icon}} {{Cite web|author=Tehran Times|date=22. 2. 2011|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=236215|title=Asghar Farhadi repeats success at Berlinale}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>, u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] [[Sony Pictures Entertainment|Sony Pictures Classics]], a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Continental Film]]<ref>{{sh icon}} {{Cite web|author=Continental Film|date=1. 9. 2011|url=http://www.continental-film.hr/press/filmomanija-5-prvi-put-u-tri-grada-istovremeno-od-219-do-210-|title=Filmomanija 5 Prvi put u tri grada istovremeno od 21.9. do 2.10.|access-date=2013-05-09|archivedate=2013-01-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130127015500/http://www.continental-film.hr/press/filmomanija-5-prvi-put-u-tri-grada-istovremeno-od-219-do-210-|deadurl=yes}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>. === Kritike === {{Quote box|width=30%|align=right|citat=„''Nader i Simin se rastaju'' jedan je od vječnih remek-djela koji će se gledati još desetljećima.”|izvor=[[Roger Ebert]]<ref name="Ebert">{{eng icon}} {{cite news|url=http://blogs.suntimes.com/ebert/2011/12/the_best_films_of_2011.html|title=The Best Films of 2011|last=Ebert|first=Roger|date=15. 12. 2011|work=Chicago Sun-Times|access-date=2013-05-09|archivedate=2012-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120105215412/http://blogs.suntimes.com/ebert/2011/12/the_best_films_of_2011.html|deadurl=yes}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>}} Film je naišao na izuzetno dobar prijem u svijetu kritike; od 109 prikupljenih recenzija na ''[[Rotten Tomatoes]]u'' film ima 108 odnosno >99% pozitivnih kritika, uz prosječnu ocijenu 8,8 od 10<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/a_separation_2011/|title=A Separation|author=Rotten Tomatoes}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>. Prema ''[[Metacritic]]u'' i njegovih 38 recenzija film ima 95% pozitivnih ocijena<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/a-separation|title=A Separation|author=Metacritic}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> na temelju čega je proglašen najuspješnijem filmom [[2011.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.metacritic.com/feature/best-and-worst-films-of-2011|title=The Best and Worst Movies of 2011|last=Dietz|first=Jason|date=5. 2. 2012}}{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>. == Top deset ljestvice == Film se pojavio na mnogim top deset ljestvicama raznih kritičara najboljih filmova [[2011.]] godine<ref name="met">{{eng icon}} Dietz, Jason (8. 12. 2011). [http://www.metacritic.com/feature/movie-critic-best-of-2011-top-ten-lists "Metacritic: 2011 Film Critic Top Ten"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170510134309/http://www.metacritic.com/feature/movie-critic-best-of-2011-top-ten-lists |date=2017-05-10 }}. ''[[Metacritic]]''. Preuzeto 18. 2. 2012.</ref>: {{Col-begin}} {{Col-2}} * '''1.''' – [[Roger Ebert]], ''[[Chicago Sun-Times]]''<ref name="met"/> * '''1.''' – [[Joe Morgenstern]], ''[[Wall Street Journal]]''<ref name="met"/> * '''1.''' – [[Peter Rainer]], ''[[Christian Science Monitor]]''<ref name="met"/> * '''1.''' – [[Mike D'Angelo]], ''[[Freelance]]''<ref name="ind">{{eng icon}} [http://www.indiewire.com/survey/ "IndieWIRE: Annual Critics Survey 2011"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207235953/http://www.indiewire.com/survey/ |date=2012-02-07 }} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> * '''1.''' – [[Nathaniel Rogers]], ''[[The Film Experience]]''<ref name="ind"/> * '''1.''' – [[Kristy Pushko]], ''[[The Film Stage]]''<ref name="ind"/> * '''1.''' – [[Andrew Dowd]], ''[[Time Out Chicago]]''<ref name="ind"/> * '''2.''' – [[Alison Willmore]], ''[[A.V. Club]]''<ref name="met"/> * '''2.''' – [[Andrea Gronvall]], ''[[Chicago Reader]]''<ref name="met"/> * '''2.''' – [[Oliver Lyttelton]], ''[[The Playlist]]''<ref name="met"/> * '''2.''' – [[Chuck Bowen]], ''[[Slant]]''<ref name="met"/> * '''2.''' – [[David Fear]], ''[[Time Out New York]]''<ref name="met"/> {{Col-2}} * '''2.''' – [[Peter Martin]], ''[[Twitch]]''<ref name="ind"/> * '''2.''' – [[Tom Hall]], ''[[Sarasota Film Festival]]''<ref name="ind"/> * '''3.''' – [[Marjorie Baumgarten]], ''[[Austin Chronicle]]''<ref name="met"/> * '''3.''' – [[Noel Murray]], ''[[A.V. Club]]''<ref name="met"/> * '''3.''' – [[Scott Tobias]], ''[[A.V. Club]]''<ref name="met"/> * '''3.''' – [[Peter Bradshaw]], ''[[The Guardian]]''<ref name="met"/> * '''3.''' – [[Rene Rodriguez]], ''[[Miami Herald]]''<ref name="met"/> * '''3.''' – [[Dave McCoy]], ''[[MSN Movies]]''<ref name="met"/> * '''3.''' – [[Nick Schager]], ''[[Slant]]''<ref name="met"/> * '''3.''' – [[Peter Howell]], ''[[Toronto Star]]''<ref>{{cite web|url=http://www.thestar.com/article/1108132--peter-howell-s-top-10-movies-of-2011|title=Peter Howell’s Top 10 movies of 2011|last=Howell|first=Peter|date=29. 12. 2011|location=Toronto}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> * '''4.''' – [[Ray Greene]], ''[[Boxoffice Magazine]]''<ref name="met"/> * '''4.''' – [[Owen Gleiberman]], ''[[Entertainment Weekly]]''<ref name="met"/> {{Col-end}} === Nagrade i nominacije === {| class="wikitable" style="font-size:100%;" |- ! Godina !! Udruženje !! Nominacija !! Rezultat |- | rowspan="57"|[[2011.]] | rowspan="5"|[[Berlinski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/2011/03_preistrger_2011/03_preistraeger_2011.html|title=Berlin International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2014-04-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410210919/http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/2011/03_preistrger_2011/03_preistraeger_2011.html|dead-url=yes}}</ref> | Zlatni medvjed za najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Nagrada ekumenskog žirija |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Nagrada žirija ''Berliner Morgenposta'' |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Srebrni medvjed za najboljeg glumca |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Srebrni medvjed za najbolju glumicu |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | rowspan="2"|[[Durbanski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.cca.ukzn.ac.za/index.php?option=com_content&view=article&id=212%3Aawards-at-diff-2011&catid=30&Itemid=30|title=Durban International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji scenarij |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | rowspan="7"|[[Međunarodni filmski festival Fadžr|Filmski festival Fadžr]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.imdb.com/event/ev0000747/2011|title=Fajr Film Festival|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Nagrada publike za najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Kristalni simorg]] za najbolju fotografiju |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Kristalni simorg]] za najboljeg režisera |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Kristalni simorg]] za najbolji scenarij |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Kristalni simorg]] za najbolju montažu zvuka |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Počasna diploma za najboljeg sporednog glumca |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Počasna diploma za najbolju sporednu glumicu |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Festival igranog filma u Puli|Pulski filmski festival]]<ref name="pula58"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.pulafilmfestival.hr/en/index.php?p=list&group=2|title=Pula Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2012-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20120420044553/http://www.pulafilmfestival.hr/en/index.php?p=list&group=2|dead-url=yes}}</ref> | Zlatna arena za najbolji međunarodni film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Sydneyjski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://sff.org.au/public/news/2011-sff-official-competition-winner-is/|title=Sydney Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2012-04-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120403192935/http://sff.org.au/public/news/2011-sff-official-competition-winner-is/|dead-url=yes}}</ref> | Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Erevanski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.gaiff.am/en/winners/|title=Yerevan International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2015-05-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20150503092457/http://www.gaiff.am/en/winners|dead-url=yes}}</ref> | Velika nagrada (Zlatna marelica) za najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Amsterdamski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.worldcinemaamsterdam.nl/index.php?option=com_content&view=article&id=542%3Afilms-a-separation-en-porfirio-vallen-in-prijzen&catid=1%3Alatest-news&Itemid=87&lang=nl|title=World Cinema Amsterdam Festival|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Nagrada publike za najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Sankt Petersburški filmski festival]] "KinoForum"<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://en.spbkinoforum.ru/entry/248|title=Saint Petersburg International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | Velika nagrada za najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Melbournški filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://miff.com.au/news/322#article322|title=Melbourne International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2011-10-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20111006053551/http://miff.com.au/news/322#article322|dead-url=yes}}</ref> | Najpopularniji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | rowspan="4"| [[Iranska filmska nagrada]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.whatsupiran.com/News/Item/83|title=Iran Cinema Celebration Awards|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji režiser |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji originalni scenarij |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji sporedni glumac |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[San Sebastianski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.sansebastianfestival.com/in/pagina.php?ano=2011&ap=1&id=2651|title=San Sebastian International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2012-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20120407015454/http://www.sansebastianfestival.com/in/pagina.php?ano=2011&ap=1&id=2651|dead-url=yes}}</ref> | Nagrada drugog gledišta |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Fukuoški filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.focus-on-asia.com/english/news/index.html|title=Fukuoka International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2013-02-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20130225045019/http://www.focus-on-asia.com/english/news/index.html}}</ref> | Nagrada publike za najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Riški filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://arsenals.lv/en/a/12191|title=Riga International Film Festival|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Nagrada FIPRESCI |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Vancouverski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite news|url=http://www.vancouversun.com/entertainment/movie-guide/Nuit+festival/5555577/story.html|title=Nuit #1 is festival's No. 1|date=15. 10. 2011|author=John Mackie|work=Vancouver Sun|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-10-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018221952/http://www.vancouversun.com/entertainment/movie-guide/Nuit+festival/5555577/story.html}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> | Nagrada ''Rogers People's Choicea'' |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Britanska nezavisna filmska nagrada]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://bifa.org.uk/press/winners-announced-at-the-14th-moet-british-independent-film-awards/|title=British Independent Film Awards|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji strani film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Filmska nagrada BBC-a]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/programmes/b008z086|title=BBC Four World Cinema Awards|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | rowspan="4"|[[Azijsko-pacifička filmska nagrada]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.asiapacificscreenacademy.com/2011/11/a-separation-and-once-upon-a-time-in-anatolia-win-major-awards-at-apsa/|title=Asia Pacific Screen Awards|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Dostignuće u režiji |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Najbolji glumac |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Najbolji scenarij |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | [[Njujorška udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.nyfcc.com/awards/|title=New York Film Critics Circle Awards|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2019-12-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207223028/http://www.nyfcc.com/awards/|url-status=dead}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | ''[[National Board of Review]]''<ref>{{eng icon}} {{cite news|url=http://content.usatoday.com/communities/entertainment/post/2011/12/national-board-of-review-awards-hugo-clooney-swinton/1|title=National Board of Review awards 'Hugo,' Clooney, Swinton|last=Oldenburg|first=Ann|work=USA Today|date=1. 12. 2011}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Indijski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.indianexpress.com/news/Farhadi-wins-Best-Director--Columbian-Porfirio-Best-Film/883757/|title=International Film Festival of India|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji režiser |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Nagrada Satellite]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.pressacademy.com/award_cat/current-nominees/|title=Satellite Awards|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | [[Nagrada Camerimage]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.pluscamerimage.pl/?lang=en|title=Camerimage|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Srebrna žaba |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Nagrada Independent Spirit]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.spiritawards.com/nominee_category/best-international-film/|title=Independent Spirit Awards|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2014-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105212552/http://www.spiritawards.com/nominee_category/best-international-film|dead-url=yes}}</ref> | Najbolji međunarodni film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Društvo bostonskih filmskih kritičara]] | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| 2. mjesto |- | rowspan="2"|[[Udruga filmskih kritičara Los Angelesa]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.lafca.net/years/2011.html|title=Los Angeles Film Critics Association|accessdate=18. 2. 2012|archivedate=2015-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150704001210/http://www.lafca.net/years/2011.html|deadurl=yes}}</ref> | Najbolji scenarij |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| 2. mjesto |- | [[Njujorška udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2011/12/11/idUS269450243620111211|title=New York Film Critics Online|work=Reuters|date=11. 12. 2011|access-date=2013-05-09|archivedate=2015-06-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150626103149/http://www.reuters.com/article/2011/12/11/idUS269450243620111211|deadurl=yes}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Udruga radio-televizijskih filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.criticschoice.com/movie-awards/17th-annual-critics-choice-movie-awards-2012/|title=Broadcast Film Critics Association Awards|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2013-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20130108023529/http://www.criticschoice.com/movie-awards/17th-annual-critics-choice-movie-awards-2012/|dead-url=yes}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | rowspan="2"|[[Čikaška udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.chicagofilmcritics.org/|title=Chicago Film Critics Association|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji scenarij |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | [[Udruga filmskih kritičara Dallas-Fort Worth]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://dfwfilmcritics.com/|title=Dallas-Fort Worth Film Critics Assocation|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Jugoistočna udruga filmskih kritičara]] | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Ženska udruga filmskih kritičara]] | Najbolji strani film o ženama |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | rowspan="5"|[[Londonska udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://criticscircle.org.uk/|title=London Film Critics Circle|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Film godine |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Film godine na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Režiser godine |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Scenarij godine |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Sporedna glumica godine |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Utaška udruga filmskih kritičara]] | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Filmski festival u Abu Dhabiju]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.abudhabifilmfestival.ae/en/program/awards-2011|title=Abu Dabhi Film Festival|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2015-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501142645/http://www.abudhabifilmfestival.ae/en/program/awards-2011|dead-url=yes}}</ref> | Nagrada posebnog žirija |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | rowspan="34"|[[2012.]] | rowspan="2"|[[Internetska udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.ofcs.org/2011/12/15th-annual-online-film-critics-society.html#more|title=Online Society of Film Critics|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2012-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118162856/http://www.ofcs.org/2011/12/15th-annual-online-film-critics-society.html#more|dead-url=yes}}</ref> | Najbolji film na neengleskom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji originalni scenarij |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | [[Dublinska udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite news|url=http://www.irishtimes.com/newspaper/theticket/2011/1223/1224309403735.html|title=Irish Times|work=The Irish Times|date=23. 12. 2011|access-date=2013-05-09|archive-date=2011-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20111227093300/http://www.irishtimes.com/newspaper/theticket/2011/1223/1224309403735.html|dead-url=yes}} Preuzeto 18. 2. 2012.</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Vancouverska udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.vancouversun.com/entertainment/Silent+movie+Artist+golden+Vancouver+film+critics/5971629/story.html|title=Vancouver Film Critics Circle|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2012-01-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20120129222335/http://www.vancouversun.com/entertainment/Silent+movie+Artist+golden+Vancouver+film+critics/5971629/story.html}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Denverska udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://denverfilmcritics.org/727/news/the-tree-of-life-the-descendants-reign-supreme-with-denver-area-film-critics/#more-727|title=Denver Film Critics Society|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2012-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20120308054800/http://denverfilmcritics.org/727/news/the-tree-of-life-the-descendants-reign-supreme-with-denver-area-film-critics/#more-727|dead-url=yes}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | rowspan="3"|[[Nacionalna udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.nationalsocietyoffilmcritics.com/?p=44#respond|title=National Society of Film Critics|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| 3. mjesto |- | Najbolji scenarij |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Sjevernoteksaška udruga filmskih kritičara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.northtexasfilmcritics.com/best-of-2011-from-the-ntfca|title=North Texas Film Critics Association|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2013-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20131224191204/http://www.northtexasfilmcritics.com/best-of-2011-from-the-ntfca}}</ref> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Udruga filmskih kritičara Kansas Cityja]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.kcfcc.org/|title=Kansas Film Critics Circle|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji strani film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Bodilska nagrada]] | Najbolji neamerički film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Savez ženskih filmskih novinara]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://awfj.org/eda-awards/2011-eda-award-winners/|title=Alliance of Women Film Journalists|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji film na neengleskom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[Zlatni globus]]<ref name="LATimes"/> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | [[BAFTA]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.bafta.org/film/awards/nominations-announcement,2537,BA.html|title=British Academy Film Awards|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2014-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20140925101630/http://www.bafta.org/film/awards/nominations-announcement,2537,BA.html}}</ref> | Najbolji film na neengleskom jeziku |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- |rowspan="10"|[[Međunarodno društvo filmofila]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|title=Awards 2012|url=http://icsfilm.org/awards/2012|date=22. 2. 2012|accessdate=27. 11. 2012}}</ref> | Najbolji film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji režiser |bgcolor="#ddffdd"| 2. mjesto |- | Najbolji originalni scenarij |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji glumac |bgcolor="#ddffdd"| 2. mjesto |- | Najbolja glumica |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Najbolji sporedni glumac |bgcolor="#ddffdd"| 2. mjesto |- | Najbolja sporedna glumica |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolja montaža |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Najbolja glumačka postava |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- |[[Nagrada Guldbagge]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.sfi.se/en-GB/Press/Press-archive/2011-Guldbagge-Award-Winners/|title=2011 Guldbagge Award Winners|date=23. 1. 2012|accessdate=18. 2. 2012}}</ref> | Najbolji strani film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- |rowspan="2"|[[Oscar|Oscar (Academy Award)]]<ref name="AMPAS"/> | Najbolji film na stranom jeziku |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji originalni scenarij |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | [[Nagrada César]]<ref>{{fra icon}} {{cite web|url=http://www.academie-cinema.org/espace-presse/conference-presse.html|title=Académie des arts et techniques du cinéma|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2015-04-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20150426193715/http://www.academie-cinema.org/espace-presse/conference-presse.html|dead-url=yes}}</ref> | Najbolji strani film |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- |rowspan="3"|[[Udruga međunarodnog filma Chlotrudis]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.chlotrudis.org/content/artist-leads-pack-nominations-18th-annual-chlotrudis-awards|title=Chlotrudis Society for Independent Film|date=27. 1. 2012|accessdate=18. 2. 2012|archive-date=2014-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105051722/http://www.chlotrudis.org/content/artist-leads-pack-nominations-18th-annual-chlotrudis-awards|dead-url=yes}}</ref> | Najbolji režiser |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolji sporedni glumac |bgcolor="#ffdddd"|Ne |- | Najbolja izvedba glumačke postave |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- |rowspan="2"|[[Jaipurski filmski festival]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|url=http://www.tehrantimes.com/arts-and-culture/95038-a-separation-shines-at-jaipur-film-festival|title=Tehran Times|date=1. 2. 2012|accessdate=18. 2. 2012}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | Najbolji režiser |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |- | Najbolja glumica |bgcolor="#ddffdd"| '''Pobjednik''' |} == Povezano == * [[Iranska kinematografija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.sonyclassics.com/aseparation/ Službene stranice] {{en icon}} * {{imdb title|id=1832382|title=A Separation (2011)}} * {{Sure naslov|138911110002}} * {{rotten-tomatoes|id=a_separation_2011|title=A Separation (2011)}} {{en icon}} ;Recenzije: * Dragan Rubeša ([[Novi list]]): [http://www.novilist.hr/Scena/Film/Nader-i-Simin-se-rastaju-iscrtavanje-klasnih-linija ''»Nader i Simin se rastaju«: iscrtavanje klasnih linija''] {{sh icon}} * Vedran Jerbić (Filmovi.hr): [http://www.filmovi.hr/index.php?p=article&id=1603 ''Minuciozan pogled u iransku svakodnevnicu''] {{sh icon}} * Jelena Djurdjic (FAK-TvojFilm): [http://www.fak-tvojfilm.net/novi-filmovi/nader-i-simin-se-rastaju/ ''Nader i Simin se rastaju'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sh icon}} {{Asgar Farhadi}} {{Oscar za najbolji film na stranom jeziku}} {{Zlatni globus za najbolji film na stranom jeziku}} {{César za najbolji strani film}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Iranski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na perzijskom jeziku]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji strani film]] [[Kategorija:Filmovi nagrađeni Zlatnim globusom za najbolji strani film]] 24bme11tv63b9m28m7gzs9hzm39j0gy 0 220120 42652452 42270467 2026-07-09T20:46:25Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652452 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Događaji == * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[Rat u Sloveniji]] *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] * [[Internet]] postaje globalni fenomen * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * [[Protesti na trgu Tiananmen]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] jl1qms0o4e5m7gkkcj6ix3ki69qzhot 42652457 42652452 2026-07-09T20:52:22Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652457 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Događaji == * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[Rat u Sloveniji]] *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] *** [[Bitka za Vukovar]] *** [[Masakri na Markalama]] *** [[Genocid u Srebrenici|Masakr u Srebrenici]] *** [[Opsada Sarajeva]] *** [[Etničko čišćenje Prijedora|Masakr u Prijedoru]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] * [[Internet]] postaje globalni fenomen * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * [[Protesti na trgu Tiananmen]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] 3pczd5uo3uopzyn0tzlu70ewtbyaof2 42652458 42652457 2026-07-09T20:55:50Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652458 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Događaji == * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[14. kongres Saveza komunista Jugoslavije]] *** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 1990.]] *** [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990.]] *** [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.]] *** [[Deklaracija o neovisnosti Slovenije]] *** [[Balvan-revolucija]] *** [[Rat u Sloveniji]] *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] *** [[Bitka za Vukovar]] *** [[Masakri na Markalama]] *** [[Genocid u Srebrenici|Masakr u Srebrenici]] *** [[Opsada Sarajeva]] *** [[Etničko čišćenje Prijedora|Masakr u Prijedoru]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] * [[Internet]] postaje globalni fenomen * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * [[Protesti na trgu Tiananmen]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] rx5qw56mya73cbeuqhh2sy94uq771fz 42652470 42652458 2026-07-09T22:07:31Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652470 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Prethodni događaji == {{Glavni|1989|1980e}} * [[Protesti na trgu Tiananmen]] (proljeće 1989.) * [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (juni 1989.) * Opći sastanak [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu (7.-8. jula 1989.) * [[Paneuropski piknik]] u [[Sopron]]u (19. augusta 1989.) * Ostavka [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] u NDR-u (18. oktobra 1989.) * [[Pad Berlinskog zida]] (9. novembra 1989.) ** Ostavka [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u [[Narodna Republika Bugarska|N. R. Bugarskoj]] (10. novembra 1989.) ** [[Baršunasta revolucija]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ** [[Rumunjska revolucija]] i ubojstvo [[Nicolae Ceaușescu|Nikolaja Čaušeskog]] (25. decembra 1989.) == Događaji == * [[Pad komunizma u Albaniji|Masovni ustanak i pad komunizma u Albaniji]] (januar 1990.) * [[Proglas iz Temišvara]] (11. marta 1990.) * [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|Parlamentarni izbori]] (mart-april 1990.) * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[14. kongres Saveza komunista Jugoslavije]] *** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 1990.]] *** [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990.]] *** [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.]] *** [[Deklaracija o neovisnosti Slovenije]] *** [[Balvan-revolucija]] *** [[Rat u Sloveniji]] *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] *** [[Bitka za Vukovar]] *** [[Opsada Dubrovnika]] *** [[Etničko čišćenje Prijedora|Masakr u Prijedoru]] *** [[Opsada Mostara]] *** [[Opsada Sarajeva]] *** [[Genocid u Srebrenici|Masakr u Srebrenici]] *** [[Masakri na Markalama]] *** [[Raketiranje Zagreba]] *** [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske|Operacija Namjerna sila]] *** [[Operacija Oluja]] *** [[Operacija Bljesak]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Predsjednički izbori u Poljskoj 1990.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (novembar/decembar 1990.) * [[Građanski rat u Ruandi]] i [[genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]], [[Nelson Mandela]] postaje [[predsjednik Južne Afrike]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] ** Nakon pada Berlinskog zida, države Sovjetskog saveza redom proglašuju samostalnost: [[Litvanija]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Gruzija]], [[Ukrajina]], [[Bjelorusija]], [[Moldavija]] (i [[Pridnjestrovlje]]), [[Azerbejdžan]], [[Kirgistan]], [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]], [[Armenija|Jermenija]], [[Turkmenistan]], [[Kazahstan]] (mart-decembar 1991.) ** [[Referendum o očuvanju Sovjetskog Saveza]] (17. marta 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|S.F.S.R. Rusije]] (12. juna 1991.) ** [[Augustovski puč]] (18.-22. augusta 1991.): pokušaj državnog udara protiv Mihaila Gorbačova ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku od mjesta Sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (24. augusta 1991.) ** Vlada SSSR-a priznaje neovisnost triju baltičkih republika (6. septembra 1991.) ** [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|Referendum za nezavisnost u Ukrajini]], 90% glasova je za ** [[Bjelovješki sporazum]] ** [[Deklaracija iz Alma-Ate]] ** Nastaje [[Zajednica nezavisnih država]] (21. decembra 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje prvi [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Rusija|Ruske Federacije]] (25. decembra 1991.) ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskog Saveza]] (26. decembra 1991.) i konačno raspuštanje [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ruska ustavna kriza]] (jesen 1993.) i granatiranje Bijelog doma u [[Moskva|Moskvi]] * [[Internet]] postaje globalni fenomen * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] 4s231ktmxel1rhc04gxuq55y9fcjuub 42652472 42652470 2026-07-09T22:13:36Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652472 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Prethodni događaji == {{Glavni|1989|1980e}} * [[Protesti na trgu Tiananmen]] (proljeće 1989.) * [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (juni 1989.) * Opći sastanak [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu (7.-8. jula 1989.) * [[Paneuropski piknik]] u [[Sopron]]u (19. augusta 1989.) * Ostavka [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] u NDR-u (18. oktobra 1989.) * [[Pad Berlinskog zida]] (9. novembra 1989.) ** Ostavka [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u [[Narodna Republika Bugarska|N. R. Bugarskoj]] (10. novembra 1989.) ** [[Baršunasta revolucija]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ** [[Rumunjska revolucija]] i ubojstvo [[Nicolae Ceaușescu|Nikolaja Čaušeskog]] (25. decembra 1989.) == Događaji == * [[Pad komunizma u Albaniji|Masovni ustanak i pad komunizma u Albaniji]] (januar 1990.) * [[Proglas iz Temišvara]] (11. marta 1990.) * [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|Parlamentarni izbori]] (mart-april 1990.) * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[14. kongres Saveza komunista Jugoslavije]] (20.-22. januara 1990.) *** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 1990.]] *** [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990.]] *** [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.]] *** [[Deklaracija o neovisnosti Slovenije]] *** [[Balvan-revolucija]] *** [[Rat u Sloveniji]] *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] *** [[Bitka za Vukovar]] *** [[Opsada Dubrovnika]] *** [[Etničko čišćenje Prijedora|Masakr u Prijedoru]] *** [[Opsada Mostara]] *** [[Opsada Sarajeva]] *** [[Genocid u Srebrenici|Masakr u Srebrenici]] *** [[Masakri na Markalama]] *** [[Raketiranje Zagreba]] *** [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske|Operacija Namjerna sila]] *** [[Operacija Oluja]] *** [[Operacija Bljesak]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Predsjednički izbori u Poljskoj 1990.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (novembar/decembar 1990.) * [[Građanski rat u Ruandi]] i [[genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]], [[Nelson Mandela]] postaje [[predsjednik Južne Afrike]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] ** Nakon pada Berlinskog zida, države Sovjetskog saveza redom proglašuju samostalnost: [[Litvanija]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Gruzija]], [[Ukrajina]], [[Bjelorusija]], [[Moldavija]] (i [[Pridnjestrovlje]]), [[Azerbejdžan]], [[Kirgistan]], [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]], [[Armenija|Jermenija]], [[Turkmenistan]], [[Kazahstan]] (mart-decembar 1991.) ** [[Referendum o očuvanju Sovjetskog Saveza]] (17. marta 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|S.F.S.R. Rusije]] (12. juna 1991.) ** [[Augustovski puč]] (18.-22. augusta 1991.): pokušaj državnog udara protiv Mihaila Gorbačova ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku od mjesta Sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (24. augusta 1991.) ** Vlada SSSR-a priznaje neovisnost triju baltičkih republika (6. septembra 1991.) ** [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|Referendum za nezavisnost u Ukrajini]], 90% glasova je za ** [[Bjelovješki sporazum]] ** [[Deklaracija iz Alma-Ate]] ** Nastaje [[Zajednica nezavisnih država]] (21. decembra 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje prvi [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Rusija|Ruske Federacije]] (25. decembra 1991.) ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskog Saveza]] (26. decembra 1991.) i konačno raspuštanje [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ruska ustavna kriza]] (jesen 1993.) i granatiranje Bijelog doma u [[Moskva|Moskvi]] * [[Internet]] postaje globalni fenomen * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] 3awkqra0ir32keimpsfrgitax20nmjz 42652474 42652472 2026-07-09T22:17:01Z Inokosni organ 160059 /* Prethodni događaji */ 42652474 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Prethodni događaji == {{Glavni|1989|1980e}} * [[Sinatrina doktrina]] (1988/90.) * [[Protesti na trgu Tiananmen]] (proljeće 1989.) * [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (juni 1989.) * Opći sastanak [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu (7.-8. jula 1989.) * [[Paneuropski piknik]] u [[Sopron]]u (19. augusta 1989.) * Ostavka [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] u NDR-u (18. oktobra 1989.) * [[Masovni egzodus iz Istočne Njemačke 1989.|Masovni egzodus iz Istočne Njemačke]] * [[Pad Berlinskog zida]] (9. novembra 1989.) * Ostavka [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u [[Narodna Republika Bugarska|N. R. Bugarskoj]] (10. novembra 1989.) * [[Baršunasta revolucija]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] * [[Rumunjska revolucija]] i ubojstvo [[Nicolae Ceaușescu|Nikolaja Čaušeskog]] (25. decembra 1989.) == Događaji == * [[Pad komunizma u Albaniji|Masovni ustanak i pad komunizma u Albaniji]] (januar 1990.) * [[Proglas iz Temišvara]] (11. marta 1990.) * [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|Parlamentarni izbori]] (mart-april 1990.) * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[14. kongres Saveza komunista Jugoslavije]] (20.-22. januara 1990.) *** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 1990.]] *** [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990.]] *** [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.]] *** [[Deklaracija o neovisnosti Slovenije]] *** [[Balvan-revolucija]] *** [[Rat u Sloveniji]] *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] *** [[Bitka za Vukovar]] *** [[Opsada Dubrovnika]] *** [[Etničko čišćenje Prijedora|Masakr u Prijedoru]] *** [[Opsada Mostara]] *** [[Opsada Sarajeva]] *** [[Genocid u Srebrenici|Masakr u Srebrenici]] *** [[Masakri na Markalama]] *** [[Raketiranje Zagreba]] *** [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske|Operacija Namjerna sila]] *** [[Operacija Oluja]] *** [[Operacija Bljesak]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Predsjednički izbori u Poljskoj 1990.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (novembar/decembar 1990.) * [[Građanski rat u Ruandi]] i [[genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]], [[Nelson Mandela]] postaje [[predsjednik Južne Afrike]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] ** Nakon pada Berlinskog zida, države Sovjetskog saveza redom proglašuju samostalnost: [[Litvanija]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Gruzija]], [[Ukrajina]], [[Bjelorusija]], [[Moldavija]] (i [[Pridnjestrovlje]]), [[Azerbejdžan]], [[Kirgistan]], [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]], [[Armenija|Jermenija]], [[Turkmenistan]], [[Kazahstan]] (mart-decembar 1991.) ** [[Referendum o očuvanju Sovjetskog Saveza]] (17. marta 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|S.F.S.R. Rusije]] (12. juna 1991.) ** [[Augustovski puč]] (18.-22. augusta 1991.): pokušaj državnog udara protiv Mihaila Gorbačova ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku od mjesta Sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (24. augusta 1991.) ** Vlada SSSR-a priznaje neovisnost triju baltičkih republika (6. septembra 1991.) ** [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|Referendum za nezavisnost u Ukrajini]], 90% glasova je za ** [[Bjelovješki sporazum]] ** [[Deklaracija iz Alma-Ate]] ** Nastaje [[Zajednica nezavisnih država]] (21. decembra 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje prvi [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Rusija|Ruske Federacije]] (25. decembra 1991.) ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskog Saveza]] (26. decembra 1991.) i konačno raspuštanje [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ruska ustavna kriza]] (jesen 1993.) i granatiranje Bijelog doma u [[Moskva|Moskvi]] * [[Internet]] postaje globalni fenomen * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] fap4vcfku3gfticaw19c4ac23vocq5o 42652518 42652474 2026-07-09T23:13:47Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652518 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Prethodni događaji == {{Glavni|1989|1980e}} * [[Sinatrina doktrina]] (1988/90.) * [[Protesti na trgu Tiananmen]] (proljeće 1989.) * [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (juni 1989.) * Opći sastanak [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu (7.-8. jula 1989.) * [[Paneuropski piknik]] u [[Sopron]]u (19. augusta 1989.) * Ostavka [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] u NDR-u (18. oktobra 1989.) * [[Masovni egzodus iz Istočne Njemačke 1989.|Masovni egzodus iz Istočne Njemačke]] * [[Pad Berlinskog zida]] (9. novembra 1989.) * Ostavka [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u [[Narodna Republika Bugarska|N. R. Bugarskoj]] (10. novembra 1989.) * [[Baršunasta revolucija]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] * [[Rumunjska revolucija]] i ubojstvo [[Nicolae Ceaușescu|Nikolaja Čaušeskog]] (25. decembra 1989.) == Događaji == * [[Pad komunizma u Albaniji|Masovni ustanak i pad komunizma u Albaniji]] (januar 1990.) * [[Proglas iz Temišvara]] (11. marta 1990.) * [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|Parlamentarni izbori]] (mart-april 1990.) * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] (1990. – 1995.) ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[14. kongres Saveza komunista Jugoslavije]] (20.-22. januara 1990.) *** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 1990.|Parlamentarni izbori u SR Sloveniji]] i podjeda [[Demokratska opozicija Slovenije|DEMOS-a]] (8. aprila 1990.) **** [[Predsjednički izbori u Sloveniji 1990.|Predsjednički izbori u Sloveniji]]: pobjeda [[Milan Kučan|Milana Kučana]] *** [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990.|Parlamentarni izbori u SR Hrvatskoj]] (22. aprila/7. maja 1990.) *** [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini]] (18. novembra 1990.) *** [[Referendum o neovisnosti Slovenije]] (23. decembra 1990.) *** [[Balvan-revolucija]] *** [[Deklaracija o neovisnosti Slovenije|Deklaracija o neovisnosti Republike Slovenije]] (25. juna 1991.) *** [[Rat u Sloveniji]] (27. juna – 6. jula 1991.) *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] *** [[Bitka za Vukovar]] *** [[Opsada Dubrovnika]] *** [[Etničko čišćenje Prijedora|Masakr u Prijedoru]] *** [[Opsada Mostara]] *** [[Opsada Sarajeva]] *** [[Genocid u Srebrenici|Masakr u Srebrenici]] *** [[Masakri na Markalama]] *** [[Raketiranje Zagreba]] *** [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske|Operacija Namjerna sila]] *** [[Operacija Oluja]] *** [[Operacija Bljesak]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] (7. februara 1992.) * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] (17. jula 1992. – 31. decembra 1992.) ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Predsjednički izbori u Poljskoj 1990.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (novembar/decembar 1990.) * [[Građanski rat u Ruandi]] i [[genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]], [[Nelson Mandela]] postaje [[predsjednik Južne Afrike]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] ** Nakon pada Berlinskog zida, države Sovjetskog saveza redom proglašuju samostalnost: [[Litvanija]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Gruzija]], [[Ukrajina]], [[Bjelorusija]], [[Moldavija]] (i [[Pridnjestrovlje]]), [[Azerbejdžan]], [[Kirgistan]], [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]], [[Armenija|Jermenija]], [[Turkmenistan]], [[Kazahstan]] (mart-decembar 1991.) ** [[Referendum o očuvanju Sovjetskog Saveza]] (17. marta 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|S.F.S.R. Rusije]] (12. juna 1991.) ** [[Augustovski puč]] (18.-22. augusta 1991.): pokušaj državnog udara protiv Mihaila Gorbačova ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku od mjesta Sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (24. augusta 1991.) ** Vlada SSSR-a priznaje neovisnost triju baltičkih republika (6. septembra 1991.) ** [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|Referendum za nezavisnost u Ukrajini]], 90% glasova je za ** [[Bjelovješki sporazum]] ** [[Deklaracija iz Alma-Ate]] ** Nastaje [[Zajednica nezavisnih država]] (21. decembra 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje prvi [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Rusija|Ruske Federacije]] (25. decembra 1991.) ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskog Saveza]] (26. decembra 1991.) i konačno raspuštanje [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ruska ustavna kriza]] (jesen 1993.) i granatiranje Bijelog doma u [[Moskva|Moskvi]] * [[Internet]] postaje globalni fenomen * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] * [[Crna srijeda]] (16. septembra 1992.): britanska vlada povlači funtu iz evropskog valutnog mehanizma (EVM) * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] === Sport === * [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda]] na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimiru]] u [[Zagreb]]u (13. maja 1990.) * [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetsko prvenstvo u fudbalu]] u [[Italija|Italiji]]. U finalu je [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentinu]] s 1:0, dok je [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] svladala [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Englesku]] s 2:1 u utakmici za treće mjesto (juni/juli 1990.) * Pobjeda [[FK Crvena zvezda|FK Crvene zvezde]] u finale [[Kup prvaka 1990./91.|Liga prvaka 1990/91.]] (29. maja 1991.) * [[UEFA Euro 1992.]] * [[Ljetne olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre u Barceloni]] ([[Španija]], juli/august 1992.) * [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.]] * [[Miguel Induráin]] osvaja svoj 5. [[Tour de France]] (23. jula 1995.) * [[UEFA Euro 1996.]] * [[Ljetne olimpijske igre 1996.|Olimpijske igre u Atlanti]] ([[SAD]], juli/august 1996.) ** [[Michael Johnson]] osvaja dvije zlatne medalje i svjetski rekord na 200 metara ** [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]] osvaja dvije zlatne medalje * [[Ronaldo|Luis Nazario de Lima]] osvaja [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] (decembar 1997.) * [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] * U [[NBA sezona 1997/98.|sezoni NBA 1997/98.]] [[Chicago Bulls|Chicago Bullsi]] [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] osvajaju treći uzastopni naslov * [[Pete Sampras]] osvaja svoj 12. [[Grand Slam]] naslov pobjedom nad [[Andre Agassi|Andreom Agassijem]] u finalu u Londonu. * [[UEFA Euro 2000.]] --- * [[Mike Powell]] 1991. * [[Maurice Greene]] 1999. * [[Hicham El Guerrouj]] 1998/99. * [[Diego Maradona]] * [[Donovan Bailey]] * [[George Weah]] (1995.) * [[Wayne Gretzky]] * [[Hristo Stoičkov]] 1994. * [[Michael Schumacher]] * [[Dennis Bergkamp]] 1998. * [[Ajax]] * [[Zinedine Zidane]] 1998. * [[Haile Gebrselassie]] * [[Rickson Gracie]] * [[Royce Gracie]] * [[Ernesto Hoost]] * [[Peter Aerts]] * [[Mike Tyson]] * [[Andy Hug]] * [[Mas Oyama]] * [[Kazushi Sakuraba]] * [[Igor Vovčančin]] * [[Sergij Bubka]] (1993. i 1994.) * [[Bas Rutten]] * [[Francisco Filho]] * [[Fatih Terim]] * [[Gheorghe Hagi]] * [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] bt5cj1ao6cdf5ouf1sgtf6jdsql5t3h 42652524 42652518 2026-07-09T23:35:06Z Inokosni organ 160059 42652524 wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|199}} '''1990-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1990. i završila 31. decembra 1999. == Prethodni događaji == {{Glavni|1989|1980e}} * [[Sinatrina doktrina]] (1988/90.) * [[Protesti na trgu Tiananmen]] (proljeće 1989.) * [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (juni 1989.) * Opći sastanak [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u Bukureštu (7.-8. jula 1989.) * [[Paneuropski piknik]] u [[Sopron]]u (19. augusta 1989.) * Ostavka [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] u NDR-u (18. oktobra 1989.) * [[Masovni egzodus iz Istočne Njemačke 1989.|Masovni egzodus iz Istočne Njemačke]] * [[Pad Berlinskog zida]] (9. novembra 1989.) * Ostavka [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u [[Narodna Republika Bugarska|N. R. Bugarskoj]] (10. novembra 1989.) * [[Baršunasta revolucija]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] * [[Rumunjska revolucija]] i ubojstvo [[Nicolae Ceaușescu|Nikolaja Čaušeskog]] (25. decembra 1989.) == Događaji == * [[Pad komunizma u Albaniji|Masovni ustanak i pad komunizma u Albaniji]] (januar 1990.) * [[Proglas iz Temišvara]] (11. marta 1990.) * [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|Parlamentarni izbori]] (mart-april 1990.) * [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|Ujedinjenje Njemačke]]: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] i [[Istočna Njemačka|Nemačka Demokratska Republika]] postaju jedna država * [[Prvi zaljevski rat]] ** [[Invazija na Kuvajt]] * [[Raspad SFR Jugoslavije]] (1990. – 1995.) ** [[Jugoslavenski ratovi]] *** [[14. kongres Saveza komunista Jugoslavije]] (20.-22. januara 1990.) *** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 1990.|Parlamentarni izbori u SR Sloveniji]] i podjeda [[Demokratska opozicija Slovenije|DEMOS-a]] (8. aprila 1990.) **** [[Predsjednički izbori u Sloveniji 1990.|Predsjednički izbori u Sloveniji]]: pobjeda [[Milan Kučan|Milana Kučana]] *** [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990.|Parlamentarni izbori u SR Hrvatskoj]] (22. aprila/7. maja 1990.) *** [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini]] (18. novembra 1990.) *** [[Referendum o neovisnosti Slovenije]] (23. decembra 1990.) *** [[Balvan-revolucija]] *** [[Deklaracija o neovisnosti Slovenije|Deklaracija o neovisnosti Republike Slovenije]] (25. juna 1991.) *** [[Rat u Sloveniji]] (27. juna – 6. jula 1991.) *** [[Rat u Hrvatskoj]] *** [[Rat u Bosni i Hercegovini]] *** [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] *** [[Bitka za Vukovar]] *** [[Opsada Dubrovnika]] *** [[Etničko čišćenje Prijedora|Masakr u Prijedoru]] *** [[Opsada Mostara]] *** [[Opsada Sarajeva]] *** [[Genocid u Srebrenici|Masakr u Srebrenici]] *** [[Masakri na Markalama]] *** [[Raketiranje Zagreba]] *** [[NATO-ovo bombardiranje Republike Srpske|Operacija Namjerna sila]] *** [[Operacija Oluja]] *** [[Operacija Bljesak]] ** [[Dejtonski sporazum]] ** Otvaranje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] * [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovorom iz Maastrichta]] osnovana [[Evropska unija]] (7. februara 1992.) * [[Raspad Čehoslovačke]] mirnim putem: nastaju [[Češka|Češka Republika]] i [[Slovačka|Slovačka Republika]] (17. jula 1992. – 31. decembra 1992.) ** [[Václav Havel]] postaje prvi predsjednik Češke * [[Predsjednički izbori u Poljskoj 1990.|Parlamentarni izbori u Poljskoj]] (novembar/decembar 1990.) * [[Građanski rat u Ruandi]] i [[genocid u Ruandi]] * [[Južna Afrika]] ukinula [[aparthejd]], [[Nelson Mandela]] postaje [[predsjednik Južne Afrike]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskog Saveza]], pobjeda [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Zapadni blok|Zapada]] u [[hladni rat|hladnom ratu]] i početak [[post-sovjetske države|post-sovjetske ere]] ** Nakon pada Berlinskog zida, države Sovjetskog saveza redom proglašuju samostalnost: [[Litvanija]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Gruzija]], [[Ukrajina]], [[Bjelorusija]], [[Moldavija]] (i [[Pridnjestrovlje]]), [[Azerbejdžan]], [[Kirgistan]], [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]], [[Armenija|Jermenija]], [[Turkmenistan]], [[Kazahstan]] (mart-decembar 1991.) ** [[Referendum o očuvanju Sovjetskog Saveza]] (17. marta 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|S.F.S.R. Rusije]] (12. juna 1991.) ** [[Augustovski puč]] (18.-22. augusta 1991.): pokušaj državnog udara protiv Mihaila Gorbačova ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku od mjesta Sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (24. augusta 1991.) ** Vlada SSSR-a priznaje neovisnost triju baltičkih republika (6. septembra 1991.) ** [[Ukrajinski referendum o neovisnosti 1991.|Referendum za nezavisnost u Ukrajini]], 90% glasova je za ** [[Bjelovješki sporazum]] ** [[Deklaracija iz Alma-Ate]] ** Nastaje [[Zajednica nezavisnih država]] (21. decembra 1991.) ** [[Boris Jeljcin]] postaje prvi [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Rusija|Ruske Federacije]] (25. decembra 1991.) ** [[Mihail Gorbačov]] daje ostavku [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskog Saveza]] (26. decembra 1991.) i konačno raspuštanje [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] * [[Ruska ustavna kriza]] (jesen 1993.) i granatiranje Bijelog doma u [[Moskva|Moskvi]] * [[Crna srijeda]] (16. septembra 1992.): britanska vlada povlači funtu iz evropskog valutnog mehanizma (EVM) * [[Sporazum iz Osla]] između [[Jaser Arafat|Arafata]] i [[Jichak Rabin|Rabina]] ([[Izraelsko-arapski sukob]]) ** [[Prva Intifada]] ** Nastaje [[Palestinska samouprava]] ** Ubojstvo [[Jichak Rabin|Jichaka Rabina]] u Tel Avivu * Duboka ekonomska [[Izgubljeno desetljeće (Japan)|kriza u Japanu]] * [[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]] uklanja [[homoseksualnost]] s liste mentalnih bolesti * [[Prvi južnoosetijski rat]] * Ubojstvo dvojice antimafijaški sudaca u Siciliji, [[Giovanni Falcone|Falconea]] i [[Paolo Borsellino|Borsellina]] * Skandal "[[Čiste ruke|Čistih ruku]]" u Italiji * [[Somalijski građanski rat]] * [[Eritreja]] postaje nezavisna od [[Etiopija|Etiopije]] * [[Kambodža]] obnavlja monarhiju s [[Norodom Sihanouk|Norodomom Sihanoukom]] * [[Ruska ustavna kriza]] * [[Sjevernoirski sukob|Irski građanski rat]] (''The Troubles'') ** Irska [[IRA]] objavljuje historijski prekid vatre i početak mirovnih pregovora ** Napad IRA-e u [[Manchester]]u tijekom [[UEFA Euro 1996.|Europskog fudbalskog prvenstva]]. Mirovni proces u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] je prekinut ** Novi prekid vatre od strane [[IRA]]-e i novi pregovori o budućem statusu Sjeverne Irske ** IRA, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, vlada Republike Irske i protestantske paravojne skupine postižu mirovni dogovor 10. aprila 1998., na Veliki petak * U Italiji počinje politička karijera tajkuna [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]] * U [[Ženeva|Ženevi]] nastaje [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) * [[Rusija]] prolazi kroz tešku društvenu krizu, uspon [[Ruski oligarsi|oligarhijskog režima]] pod [[Boris Jeljcin|Borisom Jeljcinom]] ** [[Ruska finansijska kriza 1998.|Finansijska kriza i državni bankrot Rusije]] ([[1998]]) * Masovni prosvjedi u [[Zagreb]]u u znak podrške [[Radio 101|Radiju 101]] protiv odluke [[HDZ]]-ove vlade * [[Aleksandar Lukašenko]] je izabran za predsjednika novoosnovane [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] * [[Europska ekonomska zajednica]] postaje [[Europska unija]] i proširuje se uključivanjem triju novih država ([[Austrija|Austrije]], [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]]), dok se dvije druge ([[Norveška]] i [[Švicarska]]) ne pridružuju nakon održanih unutarnjih referenduma * [[Prvi čečenski rat|Prvi]] i [[Drugi čečenski rat]] * Velik broj goveda u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] zaražen je bolešću "[[Goveđa spongiformna encefalopatija|ludih krava]]". Europska komisija uvodi embargo na britansku govedinu * [[Prvi kongoanski rat|Prvi]] i [[Drugi kongoanski rat]] * Masovni ustanak u [[Albanija|Albaniji]] protiv korumpirane vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]] * Kraj britanska vlast nad [[Hong Kong]]om. grad se vraća [[Kina|Kini]] * U Kini smrt predsjednika [[Deng Xiaoping]]a, na mjestu vođe zemlje nasljeđuje ga [[Jiang Zemin]] * Međunarodni [[Protokol iz Kyota]] radi suzbijanja [[Efekt staklenika|efekta staklene bašte]] * Oružane snage [[Srbija|republike Srbije]] pod vladom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] napadaju [[Kosovo]], odnosno tadašnju [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]] ** [[Etničko čišćenje kosovskih Albanaca|progon Albanaca sa Kosova]] ** [[Rat na Kosovu]] i brojni [[Ratni zločini u Ratu na Kosovu|ratni zločini]] ** [[Pregovori u Rambujeu]] ** [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]] * U Srbiji nastanak [[Narodni pokret Otpor|pokreta Otpor!]] * [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|Bombaški napad na američke ambasade]] u [[Dar es Salaam]]u ([[Tanzanija]]) i [[Nairobi]]ju ([[Kenija]]) od strane egipatskih grupa vezanih za [[Al-Kaida|Al-Kaidu]]. Iza napada su stajali [[Ayman al-Zawahiri]] i [[Osama bin Laden]] * Španjolska policija uhitila je u [[London]]u bivšeg [[Čile|čileanskog]] [[Predsjednik Čilea|diktatora]] [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] * Ekonomski rast [[Četiri azijska tigra]] i [[Kina|Kine]] * [[Euro]] stupa na snagu u [[Europska unija|Europskoj uniji]] * U [[Seattle]]u nastaje [[Antiglobalizacija|pokret No-Global]] (v. [[Naomi Klein]], ''No Logo'') * [[Vladimir Putin]] postaje novi premijer [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] ** Suzbijanje moći [[Ruski oligarsi|oligarha]] ([[Boris Berezovski|Berezovskog]], [[Vladimir Gusinski|Gusinskog]], [[Mihail Hodorkovski|Hodorkovskog]], [[Platon Lebedev|Lebedeva]]) u Rusiji ** Žestoki napadi na Čečeniju pod [[Vladimir Putin|Putinovom]] prvom vladom ([[Drugi čečenski rat]]) * Kraj portugalske vlasti nad [[Makao|Makauom]], grad prelazi u ruke [[Kina|Republike Kine]] * [[Rat u Dagestanu]] === Znanost === * Počinje [[Projekat ljudskog genoma]] === Tehnologija === * [[Internet]] postaje globalni fenomen * Osnovana firma [[Google|Google LLC]] === Kultura === * [[Postmodernizam]] ([[Postmoderna arhitektura]], [[Postmoderni feminizam|feminizam]], [[postmoderna filozofija]]) * [[Sony]] izdaje prvu konzolu iz serije [[PlayStation]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] dodijeljeni mnogim autorima izvan zapadne književne sfere: [[Octavio Paz]], [[Nadine Gordimer]], [[Derek Walcott]], [[Kenzaburō Ōe]], [[Gao Xingjian]] === Muzika === * [[Elektronska muzika]] ([[techno]], [[House muzika|house]], [[Hardcore techno|hardcore]], [[drum and bass]] i drugi podžanrovi) * [[Hip-hop]] ([[Tupac Shakur|Tupac]], [[The Notorious B.I.G.]]) * [[Grunge]] ([[Melvins]], [[Nirvana]], [[Afghan Whigs]], [[Pearl Jam]], [[Soundgarden]], [[Hole]]) * [[Turbofolk]] === Film i kino === * [[Quentin Tarantino]] * [[Stanley Kubrick]] (''[[Eyes Wide Shut]]'') * [[Francis Ford Coppola]] * [[Clint Eastwood]] * [[Emir Kusturica]] * [[Steven Spielberg]] * [[Joel i Ethan Coen]] * [[James Cameron]] * ''[[Forrest Gump]]'' * ''[[Braveheart]]'' * ''[[Dances with Wolves]]'' * ''[[The Silence of the Lambs]]'' * ''[[Shakespeare in Love]]'' * ''[[Braveheart]]'' * [[Ridley Scott]] * [[Martin Scorsese]] * [[Robert Altman]] * [[Nanni Moretti]] * [[Wim Wenders]] * [[Werner Herzog]] * [[Lars von Trier]] * ''[[Matrix]]'' * ''[[Trainspotting]]'' * [[David Lynch]] * [[Mike Leigh]] * [[Abbas Kiarostami]] * [[Shōhei Imamura]] * [[Jean-Pierre i Luc Dardenne]] * [[Tom Stoppard]] * [[Nikita Mihalkov]] * [[Aleksandr Sokurov]] * [[Zhang Yimou]] * [[Robert Altman]] * [[Krzysztof Kieślowski]] * [[Tsai Ming-liang]] * [[Milčo Mančevski]] * [[Takeshi Kitano]] * [[Neil Jordan]] * [[Trần Anh Hùng]] === Sport === * [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda]] na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimiru]] u [[Zagreb]]u (13. maja 1990.) * [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetsko prvenstvo u fudbalu]] u [[Italija|Italiji]]. U finalu je [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentinu]] s 1:0, dok je [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] svladala [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Englesku]] s 2:1 u utakmici za treće mjesto (juni/juli 1990.) * Pobjeda [[FK Crvena zvezda|FK Crvene zvezde]] u finale [[Kup prvaka 1990./91.|Liga prvaka 1990/91.]] (29. maja 1991.) * [[UEFA Euro 1992.]] * [[Ljetne olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre u Barceloni]] ([[Španija]], juli/august 1992.) * [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.]] * [[Miguel Induráin]] osvaja svoj 5. [[Tour de France]] (23. jula 1995.) * [[UEFA Euro 1996.]] * [[Ljetne olimpijske igre 1996.|Olimpijske igre u Atlanti]] ([[SAD]], juli/august 1996.) ** [[Michael Johnson]] osvaja dvije zlatne medalje i svjetski rekord na 200 metara ** [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]] osvaja dvije zlatne medalje * [[Ronaldo|Luis Nazario de Lima]] osvaja [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] (decembar 1997.) * [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] * U [[NBA sezona 1997/98.|sezoni NBA 1997/98.]] [[Chicago Bulls|Chicago Bullsi]] [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] osvajaju treći uzastopni naslov * [[Pete Sampras]] osvaja svoj 12. [[Grand Slam]] naslov pobjedom nad [[Andre Agassi|Andreom Agassijem]] u finalu u Londonu. * [[UEFA Euro 2000.]] --- * [[Mike Powell]] 1991. * [[Maurice Greene]] 1999. * [[Hicham El Guerrouj]] 1998/99. * [[Diego Maradona]] * [[Donovan Bailey]] * [[George Weah]] (1995.) * [[Wayne Gretzky]] * [[Hristo Stoičkov]] 1994. * [[Michael Schumacher]] * [[Dennis Bergkamp]] 1998. * [[Ajax]] * [[Zinedine Zidane]] 1998. * [[Haile Gebrselassie]] * [[Rickson Gracie]] * [[Royce Gracie]] * [[Ernesto Hoost]] * [[Peter Aerts]] * [[Mike Tyson]] * [[Andy Hug]] * [[Mas Oyama]] * [[Kazushi Sakuraba]] * [[Igor Vovčančin]] * [[Sergij Bubka]] (1993. i 1994.) * [[Bas Rutten]] * [[Francisco Filho]] * [[Fatih Terim]] * [[Gheorghe Hagi]] * [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] == Vanjske veze == * [http://www.filmovi.com/yu/godine/1990te.shtml Yu filmovi 1990-tih (Filmska banka)] [[Kategorija:1990-e| ]] [[Kategorija:Decenije]] 0ovzu9ayzlzo7py39b7q928tkiz8zrm 0 223700 42652464 42651959 2026-07-09T21:34:27Z Alekol 2231 42652464 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1298}} {{commonscat|1298}} == Događaji == * [[2. 1.]] - Umro je ostrogonski nadbiskup Vladimir (Lodomer), pristalica Andrije Mlečanina. Kaptol proglašava, po kraljevoj želji, đurskog biskupa i kraljevog potkancelara Georgija Bododa (Bicskei Gergely) za novog nadbiskupa.<ref name="Klaic276">Klaić, 276</ref> * [[6. 2.]] - Mongolske invazije Indije: [[Čagatajski kanat|čagatajski]] komandant Kadar je pustošio u Pendžabu, dok ga nije porazila vojska Delhi sultanata. Izveštava se da je 20.000 Mongola poginulo u bici a da su zarobljenici odvedeni u Delhi da ih [[Gnječenje slonom|izgaze slonovi]]. * [[3. 3.]] - Bula ''Sanctæ Romanæ Ecclesiæ'' donosi ''Liber Sextus'' sa ''De Regulis Juris'' - papa [[Bonifacije VIII]] sistematizuje kanonsko pravo. * ožujak - Novi ostrogonski nadbiskup se odmetnuo od kralja Andrije Mlečanina, plašeći se da ga papa neće potvriti. U Ugarskoj jača anžuvinska stranka.<ref name="Klaic276" /> * [[20. 4.]] - Počinju [[Rintfleischovi masakri]]: pošto su Jevreji u [[Röttingen]]u optuženi da su oskrnavili hostiju, neki Boels von Rindtfleisch sa ruljom spaljuje Jevreje u gradu. U narednim mesecima u 146 naselja ubijaju najmanje 20.000 Jevreja. * [[1. 5.]] - Papina bula osniva [[Šibenska biskupija|Šibensku biskupiju]] - na molbu napuljske kraljice Marije i kneza Jurja I. Bribirskoga; time je okončan spor između Šibenika i Trogira.<ref>Klaić, 275-6</ref> ** Prvi put se spominju [[Zlarin]] (u posjedu Šibenske biskupije do 1843), [[Pirovac]] (kao Zlosela). * [[1. 6.]] - Građanski rat u Livoniji, Bitka kod Turaide: burgeri Rige i paganski Litvanci su porazili [[Livonski red|Livonske vitezove]]. * [[23. 6.]] - [[Adolf Nassauski, kralj Njemačke]] je proglašen nedostojnim od strane izbornika u Mainzu. Zatim je za novog rimsko-njemačkog kralja izabrana [[Albrecht I Habsburški]]. * [[28. 6.]] - Proglašena je bula o osnivanju Šibenske biskupije, prvi biskup je fra Martin Rabljanin, gvardijan samostana sv. Frane. * [[2. 7.]] - Bitka kod Göllheima: zbačeni kralj Adolf je poginuo u sukobu sa snagama novoproglašenog Alberta. * [[22. 7.]] - [[Bitka kod Falkirka]]: [[Edward I od Engleske]] je porazio Škote [[William Wallace|Williama Wallacea]]. * [[27. 7.]] - [[Albrecht I Habsburški]] je ponovo izabran za nemačkog kralja u Frankfurtu (do 1308). Krunisan je u Aachenu 24. 8.. * [[1. 8.]] - Rintfleischova rulja je zauzela Nirnberški zamak, gde su se sklonili Jevreji, i ubila ih skoro 700. * [[5. 8.]] - Državni sabor u Pešti, donose se neki zaključci u korist kralja Andrije Mlečanina.<ref name="Klaic276" /> * [[30. 8.]] - [[Kamakura šogunat]]: [[japanski car]] [[Fushimi]] je abdicirao u korist 10-godišnjeg sina [[Go-Fushimi]]ja (vlada do 1301). Stvarni vladar je regent šoguna [[Hōjō Sadatoki]]. * [[8. 9.]] - Korčulanski rat, [[Bitka kod Korčule (1298.)|Bitka kod Korčule]]: đenovska flota je porazila mletačku. * [[21. 11.]] - [[Rudolf I od Češke|Rudolf Habsburg]], sin kralja Alberta, postavljen je za vojvodu Austrije i Štajerske (do 1307). * krajem godine - Landolfo Colonna, ratujući za papu, osvaja [[Palestrina|Palestrinu]], [[Colonna, Roma|Colonnu]] i druge porodične gradove i razara ih. * decembar, krajem - Pregovori Vizantije, Andronika II i Srbije, Milutina Nemanjića: Teodor Metohit je upućen u Srbiju<ref>[https://rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html Srbija kao glavna balkanska država]. rastko.rs</ref> On je 1298-99. pet puta dolazio u zemlju.<ref>''Istorija s. n. I'', 447</ref> === Kroz godinu === * Bratovština svetog križa u Kotoru. * Prvoslav je među prvim lekarima koji se pominju u Srbiji. * Mogući hrvatski sabor u Vrani, ban Pavao sudi između krbavskih plemića Gusića i krbavskoga kneza Kurjaka.<ref>Klaić, 286</ref> * [[Jovan Tarhaniot]] je postavljen za vizantijskog komandanta u Maloj Aziji, u dolini Meandra - ima uspeha, ali su ga lokalni velikaši prinudili na bekstvo 1300. * Vizantijska istorija [[Laonik Halkokondil|Laonika Halkokondila]] pokriva period 1298-1463. * Bugarski car [[Smilec]] je izgleda poginuo, nasleđuje ga mali sin [[Ivan II, car Bugarske|Ivan II]] (do 1299). Njegova majka "Smilcena" se udružuje sa [[Aldimir]]om, bratom bivšeg cara Georgija I Tertera. * Bankrotirala je najveća sijenska banka [[Gran Tavola]], nekada među najmoćnijim bankama u Evropi. * Papin dekretal ''Periculoso'' zahteva [[Zatvoreni crkveni redovi|zatvaranje]] redovnica - često se ne poštuje. * Papa je proglasio četvoricu [[Crkveni naučitelj|Crkvenih naučitelja]]: [[Ambrozije Milanski|Ambrozije]], [[Augustin]], [[Jeronim]] i [[Grgur Veliki]]. * 1297-98 - [[Rumski Sultanat]]: pošto je Mesud II zbačen jer se upetljao u antiilhanidsku zaveru, postavljen je Kejkubad III (Mesud se vraća 1302). * U Kini se koristi drveni pokretni slog za štampanje, rad Wang Zhena. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1298.}} * [[12. 12.]] - [[Albrecht II Habsburški]], vojvoda Austrije, Štajerske, Koruške († [[1358]]) * [[Karlo, vojvoda Kalabrije]] († [[1328]]) * [[Elizabeta Koruška, kraljica Sicilije]] († 1352) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1298.}} * [[2. 1.]] - [[Lodomer]], ostrogonski nadbiskup (* ca. 1235) * [[11. 6.]] - [[Jolanda Poljska|Jolanda]], ugarska princeza, poljska kraljica, blaženica (* 1235) * [[2. 7.]] - [[Adolf Nassauski, kralj Njemačke]] (* ca. 1255) * 14. 7. - [[Jakov Voraginski]], dominikanac, biskup i kroničar (* ca. 1230) * [[Giovanni da Procida]], lekar i diplomata (* 1210) * [[Smilec]], bugarski car [[Kategorija:1298.| ]] [[Kategorija:1290-e]] [[Kategorija:Godine]] 1g7f8brs9wph2kahq9twazgq49znjzc 0 223702 42652467 42374071 2026-07-09T21:45:51Z Alekol 2231 42652467 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1299}} {{commonscat|1299}} == Događaji == * [[15. 7.]] - Umro je kralj [[Erik II. Norveški]], nasledio ga je brat [[Haakon V.]] (do 1319). === Kroz godinu === * Završeni su srpsko-vizantijski pregovori, petogodišnja [[Simonida]] je data kralju Milutinu (ca. 46). * Prvi put se spominje [[Kali]] na [[Ugljan (otok)|Ugljanu]]. * {{circa}} [[Osman I]] se osamostaljuje od Seldžuka. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1299.}} * == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1299.}} * [[15. 7.]] - [[Erik II. Norveški]] (* [[1268]]) [[Kategorija:1299.| ]] [[Kategorija:1290-e]] [[Kategorija:Godine]] 63ob606wrq5kdnq5y531xoouvdg98pd 2 252974 42652280 42651902 2026-07-09T13:03:12Z Duma 16555 /* Struktura */ 42652280 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. '''gastrocnemius''') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Along with the [[soleus muscle]], the gastrocnemius forms half of the [[triceps surae muscle|calf muscle]]. Its function is [[Plantarflexion|plantar flexing]] the foot at the ankle joint and flexing the leg at the knee joint. The gastrocnemius is primarily involved in running, jumping and other "fast" movements of leg, and to a lesser degree in walking and standing. This specialization is connected to the predominance of white muscle fibers (type II fast twitch) present in the gastrocnemius, as opposed to the soleus, which has more red muscle fibers (type I slow twitch) and is the primary active muscle when standing still.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === The plan to use the gastrocnemius in running, jumping, knee and plantar flexing is created in the [[precentral gyrus]] in the cerebrum of the brain.<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Once a plan is produced, the signal is sent to and down an upper motor neuron. The signal is passed through the internal capsule and decussates, or crosses, in the medulla oblongata, specifically in the lateral corticospinal tract.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> The signal continues down through the anterior horn of the spinal cord where the upper motor neuron synapses with the lower motor neuron. Signal propagation continues down the anterior rami (Lumbar 4-5 and Sacral 1-5) of the sacral plexus. The sciatic nerve branches off of the sacral plexus in which the tibial and common fibular nerves are wrapped in one sheath. The tibial nerve eventually separates from the sciatic nerve and innervates the gastrocnemius muscle. == Klinički značaj == The gastrocnemius muscle is prone to [[spasm]]s, which are painful, involuntary contractions of the muscle that may last several minutes.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> A severe ankle dorsiflexion force may result in a Medial Gastrocnemius Strain (MGS) injury of the muscle, commonly referred to as a "torn" or "strained" calf muscle, which is acutely painful and disabling.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> The gastrocnemius muscle may also become [[inflammation|inflamed]] due to overuse. [[Anti-inflammatory]] medications and physical therapy (heat, massage, and stretching) may be useful. Anatomical abnormalities involving the medial head of gastrocnemius muscle result in [[popliteal artery entrapment syndrome]]. == Historija == In a 1967 [[Electromyography|EMG]] study, Herman and Bragin concluded that its most important role was [[Anatomical terms of location#Relative directions in the limbs|plantar]] flexing in large contractions and in rapid development of tension.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == References == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} 98apak3w62hba50ilu13iy3704k8aua 42652288 42652280 2026-07-09T13:58:43Z Duma 16555 /* Funkcija */ 42652288 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. '''gastrocnemius''') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Zajedno sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]], trbušasti mišić lista čini polovinu [[troglavi mišić lista|troglavog mišića lista]]. Njegova funkcija je [[anatomski termini kretanja|plantarna fleksija]] stopala u skočnom zglobu i fleksija noge u koljenskom zglobu. Trbušasti mišić lista je prvenstveno uključen u trčanju, skakanju i drugim "brzim" pokretima noge, a u manjoj mjeri u hodanju i stajanju. Ova specijalizacija je povezana s prevlasti bijelih mišićnih vlakana (brzo trzanje tipa II) prisutnih u trbušastom mišiću lista, za razliku od širokog mišića lista, koji ima više crvenih mišićnih vlakana (sporo trzanje tipa I) i primarni je aktivni mišić pri mirovanju.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === Plan za korištenje trbušastog mišića lista pri trčanju, skakanju, koljenu i plantarnoj fleksiji stvara se u [[gyrus precentralis|precentralnom girusu]] u [[veliki mozak|velikom mozgu]].<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Nakon što se plan stvori, signal se šalje do gornjeg motornog neurona i niz njega. Signal prolazi kroz unutrašnju kapsulu i presijeca se, odnosno ukršta se, u produženoj moždini, tačnije u lateralnom kortikospinalnom traktu.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> Signal se kreće dalje niz prednji rog kičmene moždine gdje se gornji motorni neuron sinapsira s donjim motornim neuronom. Širenje signala se nastavlja niz prednje grane (lumbalne 4-5 i sakralne 1-5) sakralnog pleksusa. Išijatični živac se grana od sakralnog pleksusa u kojem su tibijalni i zajednički fibularni živac obavijeni u jednoj ovojnici. Tibijalni živac se na kraju odvaja od išijatičnog živca i inervira trbušasti mišić lista. == Klinički značaj == The gastrocnemius muscle is prone to [[spasm]]s, which are painful, involuntary contractions of the muscle that may last several minutes.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> A severe ankle dorsiflexion force may result in a Medial Gastrocnemius Strain (MGS) injury of the muscle, commonly referred to as a "torn" or "strained" calf muscle, which is acutely painful and disabling.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> The gastrocnemius muscle may also become [[inflammation|inflamed]] due to overuse. [[Anti-inflammatory]] medications and physical therapy (heat, massage, and stretching) may be useful. Anatomical abnormalities involving the medial head of gastrocnemius muscle result in [[popliteal artery entrapment syndrome]]. == Historija == In a 1967 [[Electromyography|EMG]] study, Herman and Bragin concluded that its most important role was [[Anatomical terms of location#Relative directions in the limbs|plantar]] flexing in large contractions and in rapid development of tension.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == References == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} kesxatcqsn3tt8a2lefs3lfb2j7jhy7 42652289 42652288 2026-07-09T14:03:53Z Duma 16555 /* Klinički značaj */ 42652289 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. '''gastrocnemius''') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Zajedno sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]], trbušasti mišić lista čini polovinu [[troglavi mišić lista|troglavog mišića lista]]. Njegova funkcija je [[anatomski termini kretanja|plantarna fleksija]] stopala u skočnom zglobu i fleksija noge u koljenskom zglobu. Trbušasti mišić lista je prvenstveno uključen u trčanju, skakanju i drugim "brzim" pokretima noge, a u manjoj mjeri u hodanju i stajanju. Ova specijalizacija je povezana s prevlasti bijelih mišićnih vlakana (brzo trzanje tipa II) prisutnih u trbušastom mišiću lista, za razliku od širokog mišića lista, koji ima više crvenih mišićnih vlakana (sporo trzanje tipa I) i primarni je aktivni mišić pri mirovanju.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === Plan za korištenje trbušastog mišića lista pri trčanju, skakanju, koljenu i plantarnoj fleksiji stvara se u [[gyrus precentralis|precentralnom girusu]] u [[veliki mozak|velikom mozgu]].<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Nakon što se plan stvori, signal se šalje do gornjeg motornog neurona i niz njega. Signal prolazi kroz unutrašnju kapsulu i presijeca se, odnosno ukršta se, u produženoj moždini, tačnije u lateralnom kortikospinalnom traktu.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> Signal se kreće dalje niz prednji rog kičmene moždine gdje se gornji motorni neuron sinapsira s donjim motornim neuronom. Širenje signala se nastavlja niz prednje grane (lumbalne 4-5 i sakralne 1-5) sakralnog pleksusa. Išijatični živac se grana od sakralnog pleksusa u kojem su tibijalni i zajednički fibularni živac obavijeni u jednoj ovojnici. Tibijalni živac se na kraju odvaja od išijatičnog živca i inervira trbušasti mišić lista. == Klinički značaj == Trbušasti mišić lista sklon je [[grč]]evima - bolnim, nevoljnim kontrakcijama mišića koje mogu trajati nekoliko minuta.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> Jaka sila dorzifleksije skočnog zgloba može rezultirati istegnućem medijalnog gastrocnemiusa (MGS), koje se obično naziva "cijepanjem" ili "istegnućem" mišića potkoljenice, što je izuzetno bolno i može onesposobiti osobu.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> Trbušasti mišić lista također se može [[upala|upaliti]] zbog prekomjerne upotrebe. [[Antiinflamatorni agens|Protuupalni lijekovi]] i fizikalna terapija (toplina, masaža i istezanje) mogu biti korisni. Anatomske abnormalnosti koje zahvataju medijalnu glavu trbušastog mišića lista dovode do [[Sindrom uklještenja poplitealne arterije|sindroma uklještenja poplitealne arterije]]. == Historija == In a 1967 [[Electromyography|EMG]] study, Herman and Bragin concluded that its most important role was [[Anatomical terms of location#Relative directions in the limbs|plantar]] flexing in large contractions and in rapid development of tension.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == References == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} b4rdubprll1c8eaoqrkn6sy4rq8fz98 42652292 42652289 2026-07-09T14:12:07Z Duma 16555 /* Historija */ 42652292 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. '''gastrocnemius''') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Zajedno sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]], trbušasti mišić lista čini polovinu [[troglavi mišić lista|troglavog mišića lista]]. Njegova funkcija je [[anatomski termini kretanja|plantarna fleksija]] stopala u skočnom zglobu i fleksija noge u koljenskom zglobu. Trbušasti mišić lista je prvenstveno uključen u trčanju, skakanju i drugim "brzim" pokretima noge, a u manjoj mjeri u hodanju i stajanju. Ova specijalizacija je povezana s prevlasti bijelih mišićnih vlakana (brzo trzanje tipa II) prisutnih u trbušastom mišiću lista, za razliku od širokog mišića lista, koji ima više crvenih mišićnih vlakana (sporo trzanje tipa I) i primarni je aktivni mišić pri mirovanju.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === Plan za korištenje trbušastog mišića lista pri trčanju, skakanju, koljenu i plantarnoj fleksiji stvara se u [[gyrus precentralis|precentralnom girusu]] u [[veliki mozak|velikom mozgu]].<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Nakon što se plan stvori, signal se šalje do gornjeg motornog neurona i niz njega. Signal prolazi kroz unutrašnju kapsulu i presijeca se, odnosno ukršta se, u produženoj moždini, tačnije u lateralnom kortikospinalnom traktu.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> Signal se kreće dalje niz prednji rog kičmene moždine gdje se gornji motorni neuron sinapsira s donjim motornim neuronom. Širenje signala se nastavlja niz prednje grane (lumbalne 4-5 i sakralne 1-5) sakralnog pleksusa. Išijatični živac se grana od sakralnog pleksusa u kojem su tibijalni i zajednički fibularni živac obavijeni u jednoj ovojnici. Tibijalni živac se na kraju odvaja od išijatičnog živca i inervira trbušasti mišić lista. == Klinički značaj == Trbušasti mišić lista sklon je [[grč]]evima - bolnim, nevoljnim kontrakcijama mišića koje mogu trajati nekoliko minuta.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> Jaka sila dorzifleksije skočnog zgloba može rezultirati istegnućem medijalnog gastrocnemiusa (MGS), koje se obično naziva "cijepanjem" ili "istegnućem" mišića potkoljenice, što je izuzetno bolno i može onesposobiti osobu.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> Trbušasti mišić lista također se može [[upala|upaliti]] zbog prekomjerne upotrebe. [[Antiinflamatorni agens|Protuupalni lijekovi]] i fizikalna terapija (toplina, masaža i istezanje) mogu biti korisni. Anatomske abnormalnosti koje zahvataju medijalnu glavu trbušastog mišića lista dovode do [[Sindrom uklještenja poplitealne arterije|sindroma uklještenja poplitealne arterije]]. == Historija == U [[Elektromiografija|EMG]] istraživanju iz 1967. godine, Herman i Bragin su zaključili da je njegova najvažnija uloga [[Anatomski izrazi za smještaj|plantarna]] fleksija pri velikim kontrakcijama i brzom razvoju napetosti.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == References == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} 1jaxxo4c3fu20tbmg0pp1pz1xjly7dw 42652293 42652292 2026-07-09T14:12:19Z Duma 16555 /* References */ 42652293 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. '''gastrocnemius''') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Zajedno sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]], trbušasti mišić lista čini polovinu [[troglavi mišić lista|troglavog mišića lista]]. Njegova funkcija je [[anatomski termini kretanja|plantarna fleksija]] stopala u skočnom zglobu i fleksija noge u koljenskom zglobu. Trbušasti mišić lista je prvenstveno uključen u trčanju, skakanju i drugim "brzim" pokretima noge, a u manjoj mjeri u hodanju i stajanju. Ova specijalizacija je povezana s prevlasti bijelih mišićnih vlakana (brzo trzanje tipa II) prisutnih u trbušastom mišiću lista, za razliku od širokog mišića lista, koji ima više crvenih mišićnih vlakana (sporo trzanje tipa I) i primarni je aktivni mišić pri mirovanju.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === Plan za korištenje trbušastog mišića lista pri trčanju, skakanju, koljenu i plantarnoj fleksiji stvara se u [[gyrus precentralis|precentralnom girusu]] u [[veliki mozak|velikom mozgu]].<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Nakon što se plan stvori, signal se šalje do gornjeg motornog neurona i niz njega. Signal prolazi kroz unutrašnju kapsulu i presijeca se, odnosno ukršta se, u produženoj moždini, tačnije u lateralnom kortikospinalnom traktu.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> Signal se kreće dalje niz prednji rog kičmene moždine gdje se gornji motorni neuron sinapsira s donjim motornim neuronom. Širenje signala se nastavlja niz prednje grane (lumbalne 4-5 i sakralne 1-5) sakralnog pleksusa. Išijatični živac se grana od sakralnog pleksusa u kojem su tibijalni i zajednički fibularni živac obavijeni u jednoj ovojnici. Tibijalni živac se na kraju odvaja od išijatičnog živca i inervira trbušasti mišić lista. == Klinički značaj == Trbušasti mišić lista sklon je [[grč]]evima - bolnim, nevoljnim kontrakcijama mišića koje mogu trajati nekoliko minuta.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> Jaka sila dorzifleksije skočnog zgloba može rezultirati istegnućem medijalnog gastrocnemiusa (MGS), koje se obično naziva "cijepanjem" ili "istegnućem" mišića potkoljenice, što je izuzetno bolno i može onesposobiti osobu.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> Trbušasti mišić lista također se može [[upala|upaliti]] zbog prekomjerne upotrebe. [[Antiinflamatorni agens|Protuupalni lijekovi]] i fizikalna terapija (toplina, masaža i istezanje) mogu biti korisni. Anatomske abnormalnosti koje zahvataju medijalnu glavu trbušastog mišića lista dovode do [[Sindrom uklještenja poplitealne arterije|sindroma uklještenja poplitealne arterije]]. == Historija == U [[Elektromiografija|EMG]] istraživanju iz 1967. godine, Herman i Bragin su zaključili da je njegova najvažnija uloga [[Anatomski izrazi za smještaj|plantarna]] fleksija pri velikim kontrakcijama i brzom razvoju napetosti.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} 0sx7m8sevk1u7lpkqvb8q3fn9kch5b9 42652454 42652293 2026-07-09T20:47:28Z Duma 16555 42652454 wikitext text/x-wiki A '''chemolithoautotroph''' is an organism that that uses inorganic chemical compounds to source its energy and electrons, and use carbon dioxide as a carbon source.<ref>{{Cite book |last=Bruslind |first=Linda |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Microbiology_(Bruslind)/11%3A_Microbial_Nutrition |title=Microbiology |publisher=Open Oregon |chapter=11: Microbial Nutrition}}</ref> They do not require organic compounds or light. [[File:Blacksmoker in Atlantic Ocean.jpg|thumb|Hidrotermalni izvor u Atlantskom okeanu. Ove zajednice naseljavaju brojni hemolitoautotrofi.]] == Pregled == [[File:Electron transport chain with NADH.gif|thumb|Prikaz sile protonskog gradijenta stvorene lancem transporta elektrona.]] Most [[Primary nutritional groups|chemoautotrophs]] are [[Lithotroph|lithotrophs]], using inorganic electron donors such as hydrogen sulfide, [[Hydrogen|hydrogen gas]], elemental [[sulfur]], [[ammonium]] and [[Iron(II) oxide|ferrous oxide]] as reducing agents and hydrogen sources for [[biosynthesis]] and chemical energy release. Chemolithoautotrophs are [[Microorganism|microorganisms]] that synthesize energy through the oxidation of inorganic compounds.<ref>{{Cite web |date=2017-05-09 |title=5.10A: The Energetics of Chemolithotrophy |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Microbiology_(Boundless)/05:_Microbial_Metabolism/5.10:_Chemolithotrophy/5.10A:_The_Energetics_of_Chemolithotrophy |access-date= |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> They can sustain themselves entirely on atmospheric CO₂ and inorganic chemicals without the need for light or organic compounds. They enzymatically catalyze redox reactions using mineral substrates to generate ATP energy. Autotrophs use a portion of the [[Adenosine triphosphate|ATP]] produced during photosynthesis or the oxidation of chemical compounds to reduce [[Nicotinamide adenine dinucleotide phosphate|NADP⁺]] to NADPH to form organic compounds.<ref name=":0">{{Cite journal |last=Bruslind |first=Linda |date=2019-08-01 |title=Chemolithotrophy & Nitrogen Metabolism |url=https://open.oregonstate.education/generalmicrobiology/chapter/chemolithotrophy-nitrogen-metabolism/ |journal=General Microbiology |language=en}}</ref> These substrates primarily include hydrogen, iron, nitrogen, and sulfur. Its ecological niche is specialized to deep marine hydrothermal vents, stratified sediment, and subsurface rock. Their metabolic processes play a key role in supporting microbial food webs as primary producers, and biogeochemical fluxes. == Metabolizam i ekološka uloga == [[File:ATP synthase chemiosmosis and oxidative phosphorylation.gif|thumb|Stvaranje ATP-a korištenjem sile protonskog gradijenta.]] Chemolithoautotrophs are microbes that derive energy from the oxidation of inorganic compounds. They fix atmospheric CO₂ as their sole carbon source. Unlike [[Photoautotroph|photoautotrophs]], they do not use light (but rather chemical energy). Through [[oxidative phosphorylation]], they use a proton gradient force to generate the production of [[adenosine triphosphate]] (ATP), which is the primary energy source of living organisms. In order to fix CO₂, they reverse the [[electron transport chain]] using electron donors with high redox potentials.<ref>{{Cite journal |last=Keenleyside |first=Wendy |date=2019-07-23 |title=8.6 Lithotrophy |url=https://ecampusontario.pressbooks.pub/microbio/chapter/8-6-lithotrophy/ |journal=Microbiology: Canadian Edition |language=en}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |date=2018-02-06 |title=14: Chemolithotrophy & Nitrogen Metabolism |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Microbiology_(Bruslind)/14:_Chemolithotrophy_and_Nitrogen_Metabolism |access-date= |website=Biology LibreTexts |language=en}}</ref> Chemolithoautotrophs add nutrients through [[nitrification]] (ammonia to nitrate), sulfur oxidation (hydrogen sulfide to sulfate), and iron oxidation. This metabolic activity fertilizes soil, affects water quality, and atmospheric composition.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seto |first1=Mayumi |last2=Iwasa |first2=Yoh |date=2019-10-14 |title=The fitness of chemotrophs increases when their catabolic by-products are consumed by other species |journal=Ecology Letters |volume=22 |issue=12 |pages=1994–2005 |doi=10.1111/ele.13397 |pmc=6899997 |pmid=31612608 |bibcode=2019EcolL..22.1994S }}</ref><ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-12-443710-9/00104-6 |chapter=Chemolithotrophy |title=Encyclopedia of Biological Chemistry |date=2004 |last1=Hooper |first1=Alan B. |pages=419–424 |isbn=978-0-12-443710-4 }}</ref> They inhabit extreme environments such as deep-sea [[Hydrothermal vent|thermal vents]], acidic hot springs, and underground.<ref name=":1" /> In hydrothermal vents, they are the base of the food web.<ref>{{Cite journal |last1=Frumkin |first1=Amos |last2=Chipman |first2=Ariel D. |last3=Naaman |first3=Israel |date=2023-01-26 |title=An isolated chemolithoautotrophic ecosystem deduced from environmental isotopes: Ayyalon cave (Israel) |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=10 |doi= 10.3389/fevo.2022.1040385 |doi-access=free |bibcode=2023FrEEv..1040385F }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Sievert |first1=Stefan |last2=Vetriani |first2=Costantino |title=Chemoautotrophy at Deep-Sea Vents: Past, Present, and Future |journal=Oceanography |date=March 2012 |volume=25 |issue=1 |pages=218–233 |doi=10.5670/oceanog.2012.21 |bibcode=2012Ocgpy..25a.218S |hdl=1912/5172 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Deng |first1=Wenchao |last2=Zhao |first2=Zihao |last3=Li |first3=Yufang |last4=Cao |first4=Rongguang |last5=Chen |first5=Mingming |last6=Tang |first6=Kai |last7=Wang |first7=Deli |last8=Fan |first8=Wei |last9=Hu |first9=Anyi |last10=Chen |first10=Guangcheng |last11=Chen |first11=Chen-Tung Arthur |last12=Zhang |first12=Yao |date=2023-12-05 |title=Strategies of chemolithoautotrophs adapting to high temperature and extremely acidic conditions in a shallow hydrothermal ecosystem |journal=Microbiome |volume=11 |issue=1 |pages=270 |doi=10.1186/s40168-023-01712-w |doi-access=free |pmc=10696704 |pmid=38049915 }}</ref> Taxa such as aquificae, sulfurimonas, and nitratifactor dominate microbial communities within water samples, fauna, and rocks, respectively.<ref>{{Cite web |last=Gallucci |first=Luigi |title=Hydrothermal Vent Ecology |url=https://www.mpi-bremen.de/en/Hydrothermal-vent-ecology.html |access-date= |website=Max Planck Institute for Marine Microbiology}}</ref> == Reference == {{reflist}} 5clll6o32smgdvnj9henx6tpaiod2zw 0 256162 42652530 42558136 2026-07-10T00:06:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652530 wikitext text/x-wiki {{infobox biodatabase-lat |title = PubMed |logo =[[Datoteka:US-NLM-PubMed-Logo.svg|250px]] |description = |scope = |organism = |center = [[Nacionalna biblioteka za medicinu (SAD)|Nacionalna biblioteka za medicinu]] (NLM) |laboratory = |author = |pmid = |released = Januar 1996 |standard = |format = |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ |download = |webservice = |sql = |sparql = |webapp = |standalone = |license = |versioning = |frequency = |curation = |bookmark = |version= }} '''PubMed''' je slobodno dostupna baza podataka iz prirodnih nauka i biomedicine, koja sadrži citate, apstrakte i za izvestan broj članaka pun tekst. Američka [[Nacionalna biblioteka za medicinu (SAD)|Nacionalna biblioteka za medicinu]] (NLM) pod pokroviteljstvom [[Nacionalni institut za zdravlje (SAD)|Nacionalnog instituta za zdravlje]] (NIH) održava PubMed kao deo [[Entrez]] sistema za [[pretraživanje informacija|pretragu informacija]].<ref name="pubmed_stats">{{cite web |url=http://www.nlm.nih.gov/bsd/licensee/2008_stats/2008_Totals.html |title=Yearly Citation Totals from 2008 MEDLINE/PubMed Baseline |publisher=NIH |date = 17. 12. 2007. |accessdate = 20. 10. 2008.}}</ref> Pored [[MEDLINE]] datateke<ref name="urlWhats the Difference Between MEDLINE and PubMed? Fact Sheet">{{cite web | url = http://www.nlm.nih.gov/pubs/factsheets/dif_med_pub.html | title = What's the Difference Between MEDLINE and PubMed? Fact Sheet | author = | authorlink = | coauthors = | date = | format = | work = | publisher = | pages = | language = | archiveurl = | archivedate = | quote = | accessdate = }}</ref>, PubMed daje pristup: * OLDMEDLINE za pre-[[1966]] citate. * Citate svih članaka iz pojedinih MEDLINE žurnala, prvenstveno najvažnijih iz opšte nauke i hemije. * Citacije u pripremi koje daju uvid u članak pre nego što je uvršten u [[MeSH]] indeks i dodat u MEDLINE. * Citacije pre datuma od koga je žurnal uključen u MEDLINE indeks. == Povezano == * [[Digitalni identifikator objekta|DOI]] * [[Entrez]] * [[JournalReview.org]] * [[PMID]] * [[Pubget]] == Literatura == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{портал|Информатика}} * [http://pubmed.gov/ MEDLINE/PubMed] * [http://ipubmed.ics.uci.edu/ iPubMed] * [http://www.nlm.nih.gov/bsd/disted/pubmed.html PubMed onlajn tutoriali] * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=helppubmed.chapter.pubmedhelp PubMed pomoć] * [http://openwetware.org/wiki/Hardcore_PubMeding_%28advanced_PubMed_searching%29 Napredno PubMed pretraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140919221316/http://openwetware.org/wiki/Hardcore_PubMeding_%28advanced_PubMed_searching%29 |date=2014-09-19 }} * [http://www.pubfocus.com PubFocus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102231255/http://pubfocus.com/ |date=2014-01-02 }} * [http://www.pubmeddy.com PubMeddy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109234416/http://pubmeddy.com/ |date=2016-01-09 }} * [http://www.gopubmed.org GoPubMed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090718141635/http://www.gopubmed.org// |date=2009-07-18 }} * [http://www.nextbio.com NextBio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218132547/http://nextbio.com/ |date=2010-02-18 }} * [http://www.novoseek.com Novoseek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210124034848/http://www.novoseek.com/ |date=2021-01-24 }} * [http://www.xtractor.in XTractor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180313181247/http://xtractor.in/ |date=2018-03-13 }} * [http://pubcrawler.gen.tcd.ie/ PubCrawler] * [http://www.pubmedreader.com/ PubMed čitač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110201102330/http://www.pubmedreader.com/ |date=2011-02-01 }} * [http://guides.library.vcu.edu/content.php?pid=111410 PubMed mašna za pretragu - vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131018034307/http://guides.library.vcu.edu/content.php?pid=111410 |date=2013-10-18 }} * [http://www.pubget.com/ Pubget] * [http://brainarray.mbni.med.umich.edu/Brainarray/prototype/PubAnatomy/ PubAnatomy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100906005019/http://brainarray.mbni.med.umich.edu/Brainarray/prototype/PubAnatomy/ |date=2010-09-06 }} * [http://www.pubrad.org/ PubRad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101119012010/http://www.pubrad.org/ |date=2010-11-19 }} [[Kategorija:Bibliografske baze podataka]] [[Kategorija:Bioinformatika]] 1cw4u6414c8mruz82z0vq97sf2ij6gf 0 257502 42652448 42651969 2026-07-09T20:34:36Z Alekol 2231 /* Jul/Juli/Srpanj */ 42652448 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis. * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas toplote na zapadu Evrope. == Predviđeni događaji == * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] bkbll861qia0x29dxi4w5lif7cl7l6u 42652449 42652448 2026-07-09T20:37:02Z Alekol 2231 /* Smrti */ 42652449 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis. * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas toplote na zapadu Evrope. == Predviđeni događaji == * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] 5qnjlqtet4oiuskxw75t08bbld9dinn 0 497328 42652621 42560317 2026-07-10T04:43:51Z Velebit1991 373524 42652621 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The kanji for Hentai.svg|thumb|150px|Riječ "hentai" napisana na [[kanji]]ju.]] '''Hentaj''' ({{jez-jap|変態, へんたい, Hentai}}, ''metamorfoza'', ''abnormalnost'', ''seksualna perverzija'') je japanska reč koja na zapadu označava eksplicitan seksualni pornografski sadržaj u stripovima ili animacijama, pogotovu onim koji su poreklom iz Japana poput [[anime]]a, [[manga|mange]] ili [[video-igra|video igre]]. Blaža verzija hentaja, koja nije eksplicitna već prosto erotska je [[eči]]. U Japanu, seksualno eksplicitan sadržaj se zove ''Đu hači kin'' (18+; zabrana za maloletnike) ili ''sejnen'' (za odrasle). U japanskom slengu hentaj znači „perverznjak“ ili „čudak“. Postoje oblici ekstremiteta prikazani u hentaju, kao što su [[silovanje]], [[tentakli]] (''čudovišta'' s [[pipci]]ma) i drugi [[Seksualni fetišizam|fetiši]]. Takođe postoje i anime i mange koje samo sadrže hentaj elemente kao što su [[jaoj (žanr)|jaoj]] i [[juri (žanr)|juri]], bez da im je to glavni motiv, iako postoje i takvi slučajevi. == Literatura == {{Commonscat|Hentai}} * Aquila, Meredith (2007). "[http://www.upress.umn.edu/Books/L/lunning_mechademia2.html Ranma 1/2 Fan Fiction Writers: New Narrative Themes or the Same Old Story?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215165131/http://www.upress.umn.edu/Books/L/lunning_mechademia2.html |date=2007-12-15 }}" ''Mechademia 2''. * {{Cite book |ref= harv|last=Buckley|first=Sandra|chapter = Penguin in Bondage: A Graphic Tale of Japanese Comic Books |title=Technoculture|url= https://archive.org/details/technoculture00penl| editor1-last= Penley |editor1-first=C.|editor2-last= Ross|editor2-first=A. | publisher = University of Minnesota |location = Minneapolis| year = 1991 | isbn = 0-8166-1932-8}} * McCarthy, Helen, and Jonathan Clements (1998). ''The Erotic Anime Movie Guide''. London: Titan. {{ISBN|1-85286-946-1}}. * {{Cite book |ref= harv|last = Napier | first = Susan J. | year = 2000 | title = Anime: From ''Akira'' to ''Princess Mononoke'' |url= https://archive.org/details/animefromakirato00napi| location = New York | publisher = Palgrave | isbn = 0-312-23863-0}} * Perper, Timothy and Cornog, Martha (March 2002). [http://www.springerlink.com/content/30p8x1878nbjlrax/ Eroticism for the masses: Japanese manga comics and their assimilation into the U.S.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''Sexuality & Culture'', '''6''' (1) pp. 3–126. {{animanga žanrovi}} [[Kategorija:Hentai| ]] [[Kategorija:Pornografija]] [[Kategorija:Terminologija anime i mange]] c4re7pwj6lgo6cm0j02m55vni1kr4wj 10 497336 42652641 2334368 2026-07-10T06:43:55Z Velebit1991 373524 42652641 wikitext text/x-wiki {{navbox | name = Animanga žanrovi | title = Žanrovi [[anime]]a i [[Manga|mangi]] | titlestyle = background-color:#6AB2E2 | groupstyle = background-color:#F1F0ED; text-align:center; | liststyle = text-align:center; | group1 = Generalni | list1 = [[Šonen]] • [[Šodžo]] • [[Džosej]] • [[Sejnen]] • [[Dečji anime i manga|Kodomomuke]] | group2 = Specifični | list2 = [[Meka (žanr)|Meka]] • [[Harem (žanr)|Harem]] • [[Super sentaj]] | group3 = Erotični | list3 = [[Hentaj]] • [[Eči]] • [[Lolikon]] • [[Juri (žanr)|Juri]] • [[Jaoj (žanr)|Jaoj]] • [[Šotakon]] • [[Ero guro]] • [[Bara (žanr)|Bara]] | group4 = Ostali | list4 = [[Maho šodžo]] • [[Spokon]] • [[Šodžo-aj]] • [[Šonen-aj]] • [[Bišonen]] • [[Bišodžo]] | image = [[Datoteka:Simple_Wikipe_tan_by_Kasuga39.png|100px]] }}<noinclude> [[Kategorija:Manga i anime - šabloni|Žanrovi]] </noinclude> ly0e7zdh8afbwoanza2ojciccwdyeuw 0 774502 42652287 42172965 2026-07-09T13:58:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652287 wikitext text/x-wiki __NOTC__ '''Pfam''' je baza podataka [[Proteinska familija|proteinskih familija]] koja sadrži njihove anotacije i [[poravnavanje višestrukih sekvenci|poravnavanja višestrukih sekvenci]] generisane koristeći [[skriveni Markov model|skrivene Markovljeve modele]].<ref name="pmid18039703">{{cite journal |author=Finn RD, Tate J, Mistry J, Coggill PC, Sammut SJ, Hotz HR, Ceric G, Forslund K, Eddy SR, Sonnhammer EL, Bateman A |title=The Pfam protein families database. |journal=Nucleic Acids Res |volume=36 |issue=Database issue |pages=D281–8 |year=2008 |pmid=18039703 |doi=10.1093/nar/gkm960 |pmc=2238907}}</ref><ref name="pmid16381856">{{cite journal | author = Finn RD, Mistry J, Schuster-Böckler B, Griffiths-Jones S, Hollich V, Lassmann T, Moxon S, Marshall M, Khanna A, Durbin R, Eddy SR, Sonnhammer EL, Bateman A | title = Pfam: clans, web tools and services | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = Database issue | pages = D247–51 | year = 2006 | month = January | pmid = 16381856 | pmc = 1347511 | doi = 10.1093/nar/gkj149 | url = http://nar.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=16381856 | issn = }}</ref><ref name="pmid14681378">{{cite journal | author = Bateman A, Coin L, Durbin R, Finn RD, Hollich V, Griffiths-Jones S, Khanna A, Marshall M, Moxon S, Sonnhammer EL, Studholme DJ, Yeats C, Eddy SR | title = The Pfam protein families database | journal = Nucleic Acids Research | volume = 32 | issue = Database issue | pages = D138–41 | year = 2004 | month = January | pmid = 14681378 | pmc = 308855 | doi = 10.1093/nar/gkh121 | url = http://nar.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=14681378 | issn = }}</ref> == Osobine == Za svaku familiju u Pfam bazi podata je moguće: * Pregledati višestruka poravnavanja * Prikazati arhitekture proteinskih domena * Pregledati vrste distribucija * Slediti linkove prema drugim bazama podataka * Prikaziti poznate proteinske strukture 74% proteinskih sekvenci imaju bar jednu Pfam vezu.<ref name="urlBroadening Pfam Protein Sequence Annotations : Nature Precedings">{{cite web | url = http://precedings.nature.com/documents/3194/version/1 | title = Broadening Pfam Protein Sequence Annotations : Nature Precedings | author = Jaina Mistry, Penny Cogghill, Sean Eddy, Rob Finn, John Tate1 & Alex Bateman1 | authorlink = | coauthors = | date = | format = | work = | publisher = | pages = | language = | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140306004916/http://precedings.nature.com/documents/3194/version/1 | archivedate = 2014-03-06 | quote = | accessdate = | doi = 10.1038/npre.2009.3194.1 | url-status = dead }}</ref> Taj broj se naziva pokrivenost sekvenci. == Povezano == * [[TrEMBL]] * [[InterPro]] == Literatura == {{reflist|2}} [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Biološke baze podataka]] 7jb1zxz8q3tsqlfdg7mwwge4noobqp5 0 1236881 42652251 42304740 2026-07-09T12:12:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652251 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pelretin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pelretin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pelretin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 91587-01-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6435504 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4940263 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = H9MC68UEZ9 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05402 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 39861 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=28 |O=2 | molecular_weight = 336,467 | smiles = C\C(=C/C=C/c1ccc(cc1)C(=O)O)\C=C\C2=C(C)CCCC2(C)C | StdInChI = 1S/C23H28O2/c1-17(10-15-21-18(2)8-6-16-23(21,3)4)7-5-9-19-11-13-20(14-12-19)22(24)25/h5,7,9-15H,6,8,16H2,1-4H3,(H,24,25)/b9-5+,15-10+,17-7+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YRNAHKPMDMVFMV-GMICYETFSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pelretin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,467 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pelretin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pelretin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Karotenoidi]] jybfiq15dunkaclk5q67uiv1bw20ow3 0 1236882 42652252 42275015 2026-07-09T12:13:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652252 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pempidine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pempidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pempidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 79-55-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6603 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6353 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = N5I18JI9D6 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=21 |N=1 | molecular_weight = 155,280 | smiles = CN1C(C)(C)CCCC1(C)C | StdInChI = 1S/C10H21N/c1-9(2)7-6-8-10(3,4)11(9)5/h6-8H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XULIXFLCVXWHRF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pempidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 155,280 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 3,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pempidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pempidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] hxc0o6fh9i8wp6ur9llg69d3cdwpgfx 0 1236883 42652253 42304742 2026-07-09T12:13:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652253 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Penamecillin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Penamecilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Penamecillin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 983-85-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = CE06 | ATC_supplemental = | PubChem = 13795 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = H0P1YE5581 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05406 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=22 |N=2 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 406,453 | smiles = CC(=O)OCOC(=O)C1N2C(SC1(C)C)C(NC(=O)Cc3ccccc3)C2=O | StdInChI = 1S/C19H22N2O6S/c1-11(22)26-10-27-18(25)15-19(2,3)28-17-14(16(24)21(15)17)20-13(23)9-12-7-5-4-6-8-12/h4-8,14-15,17H,9-10H2,1-3H3,(H,20,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NLOOMWLTUVBWAW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Penamecilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 406,453 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 127,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Penamecillin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Penamecillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]] j76tqf6485bt9tw2b3667viv4ah3g10 0 1236884 42652254 42289343 2026-07-09T12:16:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652254 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Penfluridol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Penfluridol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Penfluridol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 26864-56-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = AG03 | ATC_supplemental = | PubChem = 33630 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 31017 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 25TLU22Q8H | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D02630 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 47050 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=28 |H=27 |Cl=1 |F=5 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 523,965 | smiles = OC1(CCN(CCCC(c2ccc(F)cc2)c3ccc(F)cc3)CC1)c4ccc(Cl)c(c4)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C28H27ClF5NO/c29-26-12-7-21(18-25(26)28(32,33)34)27(36)13-16-35(17-14-27)15-1-2-24(19-3-8-22(30)9-4-19)20-5-10-23(31)11-6-20/h3-12,18,24,36H,1-2,13-17H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MDLAAYDRRZXJIF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Penfluridol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 523,965 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 23,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Penfluridol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Penfluridol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antipsihotici}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Difenilbutilpiperidini]] 12yzfssvg9kbw65dqtrx9yumsj7igbe 0 1236885 42652255 42279437 2026-07-09T12:16:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652255 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Penimepicycline.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Penimepiciklin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Penimepicycline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 4599-60-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = AA10 | ATC_supplemental = | PubChem = 5464323 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16736440 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07233 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 75258 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=45 |H=56 |N=6 |O=14 |S=1 | molecular_weight = 937,023 | smiles = CN(C)[C@H]1[C@@H]2CC3C(=C(O)[C@@]2(O)C(=O)C(=C1O)\C(=N\CN4CCN(CCO)CC4)\O)C(=O)c5c(O)cccc5[C@]3(C)O.CC6(C)S[C@@H]7[C@H](\N=C(/O)\COc8ccccc8)C(=O)N7[C@H]6C(=O)O | StdInChI = 1S/C29H38N4O9.C16H18N2O5S/c1-28(41)15-5-4-6-18(35)19(15)23(36)20-16(28)13-17-22(31(2)3)24(37)21(26(39)29(17,42)25(20)38)27(40)30-14-33-9-7-32(8-10-33)11-12-34;1-16(2)12(15(21)22)18-13(20)11(14(18)24-16)17-10(19)8-23-9-6-4-3-5-7-9/h4-6,16-17,22,34-35,37-38,41-42H,7-14H2,1-3H3,(H,30,40);3-7,11-12,14H,8H2,1-2H3,(H,17,19)(H,21,22)/t16?,17-,22-,28-,29+;11-,12+,14-/m01/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MEGKRPMNPGTIIG-VPAPPKCRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Penimepiciklin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 45 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 937,023 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 20 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 9 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 322,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Penimepicycline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Penimepicycline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]] [[Kategorija:Kombinacije antibiotika]] jxgikg5kz1ptzn3wwwmkn4p3ev3gef7 0 1236886 42652256 42304745 2026-07-09T12:19:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652256 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentabamate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentabamat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentabamate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5667-70-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3047822 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2310134 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8871ZB4UGC | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=16 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 204,224 | smiles = CC(OC(=N)O)C(C)C(C)OC(=N)O | StdInChI = 1S/C8H16N2O4/c1-4(5(2)13-7(9)11)6(3)14-8(10)12/h4-6H,1-3H3,(H2,9,11)(H2,10,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XAIVVICFVUFHEP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentabamat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 204,224 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 106,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentabamate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentabamate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] r5n90y6b00erlma7ofogb9dsxnfexl6 0 1236887 42652258 42275017 2026-07-09T12:21:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652258 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 60-30-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9383 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9014 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=33 |N=3 | molecular_weight = 231,421 | smiles = CC[N+](C)(C)CCN(C)CC[N+](C)(C)CC | StdInChI = 1S/C13H33N3/c1-8-15(4,5)12-10-14(3)11-13-16(6,7)9-2/h8-13H2,1-7H3/q+2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NHWGPUVJQFTOQX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 231,421 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 3,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] 1qagvoafqlqvhcri92jmyms09lihjdn 0 1236888 42652259 42279439 2026-07-09T12:21:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652259 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentamorphone2DCSD.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentamorfon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentamorphone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 68616-83-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5464186 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = MM4487B4MW | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05416 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 368,469 | smiles = CCCCCN[C@]12C=CC(=O)[C@@H]3Oc4c(O)ccc5C[C@H]1N(C)CC[C@@]23c45 | StdInChI = 1S/C22H28N2O3/c1-3-4-5-11-23-22-9-8-16(26)20-21(22)10-12-24(2)17(22)13-14-6-7-15(25)19(27-20)18(14)21/h6-9,17,20,23,25H,3-5,10-13H2,1-2H3/t17-,20+,21+,22-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NRPCWSUJMWEFOK-KDXIVRHGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentamorfon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 368,469 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 61,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentamorphone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentamorphone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketoni]] riugclhtzqvsj0g0l720upnwvpcszug 0 1236889 42652257 42299682 2026-07-09T12:21:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652257 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentamycin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentamicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentamycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G01 | ATC_suffix = AA11 | ATC_supplemental = | PubChem = 5358751 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4445390 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=35 |H=58 |O=12 | molecular_weight = 670,828 | smiles = CCCCC[C@@H](O)[C@@H]1[C@@H](O)C[C@@H](O)C[C@@H](O)C[C@@H](O)C[C@@H](O)C[C@@H](O)[C@@H](O)[C@H](O)\C(=C\C=C\C=C\C=C\C=C\[C@H](O)[C@@H](C)OC1=O)\C | StdInChI = 1S/C35H58O12/c1-4-5-11-16-29(41)32-30(42)20-26(38)18-24(36)17-25(37)19-27(39)21-31(43)34(45)33(44)22(2)14-12-9-7-6-8-10-13-15-28(40)23(3)47-35(32)46/h6-10,12-15,23-34,36-45H,4-5,11,16-21H2,1-3H3/b7-6+,10-8+,12-9+,15-13+,22-14+/t23-,24+,25-,26+,27-,28+,29-,30+,31-,32-,33-,34-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AGJUUQSLGVCRQA-SWOUQTJZSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentamicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 35 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 670,828 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 10 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 228,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentamycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentamycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] 3v1699jvm1naa2265khcdq8e3jtljzl 0 1236890 42652260 42309642 2026-07-09T12:21:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652260 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentedrone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentedron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentedrone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 879669-95-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 26286729 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=17 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 191,269 | smiles = CCCC(NC)C(=O)c1ccccc1 | StdInChI = 1S/C12H17NO/c1-3-7-11(13-2)12(14)10-8-5-4-6-9-10/h4-6,8-9,11,13H,3,7H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WLIWIUNEJRETFX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentedron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 191,269 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentedrone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentedrone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 9jnktkeg1h4uitqtxiinmvzdmq6hfsc 0 1236891 42652261 42304761 2026-07-09T12:21:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652261 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Penthienate.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentienat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Penthienate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 22064-27-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AB04 | ATC_supplemental = | PubChem = 6067 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5843 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=30 |N=1 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 340,501 | smiles = CC[N+](C)(CC)CCOC(=O)C(O)(C1CCCC1)c2cccs2 | StdInChI = 1S/C18H30NO3S/c1-4-19(3,5-2)12-13-22-17(20)18(21,15-9-6-7-10-15)16-11-8-14-23-16/h8,11,14-15,21H,4-7,9-10,12-13H2,1-3H3/q+1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NEMLPWNINZELKP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentienat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 340,501 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 74,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Penthienate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Penthienate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Tiofeni]] svy2kro4trk600pa81rs4adax6ah6om 0 1236892 42652262 42304762 2026-07-09T12:21:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652262 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = pentifylline.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentifilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentifylline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1028-33-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C04 | ATC_suffix = AD01 | ATC_supplemental = | PubChem = 70569 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = MBM1C4K26S | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07174 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 1-Hexyltheophylline <!-- Chemical data --> |C=13 |H=20 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 264,323 | smiles = CCCCCCN1C(=O)N(C)c2ncn(C)c2C1=O | StdInChI = 1S/C13H20N4O2/c1-4-5-6-7-8-17-12(18)10-11(14-9-15(10)2)16(3)13(17)19/h9H,4-8H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MRWQRJMESRRJJB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentifilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 264,323 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 58,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentifylline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentifylline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] c8ftlq34nsq1nw5351ho8wsr1klqpuh 0 1236893 42652265 42275019 2026-07-09T12:22:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652265 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentorex.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentoreks | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentorex}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 434-43-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 22031 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = K97CJK0FXR | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=17 |N=1 | molecular_weight = 163,259 | smiles = CC(c1ccccc1)C(C)(C)N | StdInChI = 1S/C11H17N/c1-9(11(2,3)12)10-7-5-4-6-8-10/h4-9H,12H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UMWAUEZOGHNSCH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentoreks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 163,259 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentorex}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentorex] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] e1f3t11nmcef27u1pexnwd1ubf7qwp8 0 1236894 42652263 42284244 2026-07-09T12:21:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652263 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentylenetetrazol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentilentetrazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentylenetetrazol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 54-95-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R07 | ATC_suffix = AB03 | ATC_supplemental = | PubChem = 5917 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5704 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = WM5Z385K7T | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07409 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 116943 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=6 |H=10 |N=4 | molecular_weight = 138,170 | smiles = C1CCc2nnnn2CC1 | StdInChI = 1S/C6H10N4/c1-2-4-6-7-8-9-10(6)5-3-1/h1-5H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CWRVKFFCRWGWCS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentilentetrazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 138,170 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentylenetetrazol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentylenetetrazol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Tetrazoli]] orjx01n5fz2m7dq9mojzhk7uajvpl1l 0 1236895 42652264 42309645 2026-07-09T12:21:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652264 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pentylone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pentilon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pentylone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 698963-77-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=17 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 235,279 | smiles = CCCC(NC)C(=O)c1ccc2OCOc2c1 | StdInChI = 1S/C13H17NO3/c1-3-4-10(14-2)13(15)9-5-6-11-12(7-9)17-8-16-11/h5-7,10,14H,3-4,8H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DFMLULIEUUXXSA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pentilon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 235,279 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 47,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pentylone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pentylone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Benzodioksoli]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 4vb53ykgwhs69yhhc8cxeca5d99c87s 0 1236896 42652268 42309649 2026-07-09T12:25:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652268 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Bismuth subsalicylate.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pepto-Bizmol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pepto-Bismol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 17215772 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=7 |H=5 |Bi=1 |O=4 | molecular_weight = 362,093 | smiles = [OH-].[Bi+3].[O-]C(=O)c1ccccc1[O-] | StdInChI = 1S/C7H6O3.Bi.H2O/c8-6-4-2-1-3-5(6)7(9)10;;/h1-4,8H,(H,9,10);;1H2/q;+3;/p-3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZREIPSZUJIFJNP-UHFFFAOYSA-K | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pepto-Bizmol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 362,093 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 147,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pepto-Bismol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pepto-Bismol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Jedinjenja bizmuta]] rz4ek9en9zlwuan4l21olvuse2gllz7 0 1236897 42652269 42304771 2026-07-09T12:28:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652269 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Peramivir.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Peramivir | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Peramivir}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 229614-55-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 151164 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 133234 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 9ZS94HQO3B | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 332608 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=28 |N=4 |O=4 | molecular_weight = 328,407 | smiles = CCC(CC)C(\N=C(/C)\O)[C@@H]1[C@H](O)[C@H](C[C@H]1NC(=N)N)C(=O)O | StdInChI = 1S/C15H28N4O4/c1-4-8(5-2)12(18-7(3)20)11-10(19-15(16)17)6-9(13(11)21)14(22)23/h8-13,21H,4-6H2,1-3H3,(H,18,20)(H,22,23)(H4,16,17,19)/t9-,10+,11+,12?,13+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XRQDFNLINLXZLB-GKWMMFDUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Peramivir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 328,407 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 152,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Peramivir}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Peramivir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Gvanidini]] hra9bmmr4tvm1y0lyic88finhkkx4i1 0 1236919 42652270 42304772 2026-07-09T12:28:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652270 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Perathiepin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Peratiepin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Perathiepin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1526-83-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 107593 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 96790 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=22 |N=2 |S=1 | molecular_weight = 310,456 | smiles = CN1CCN(CC1)C2Cc3ccccc3Sc4ccccc24 | StdInChI = 1S/C19H22N2S/c1-20-10-12-21(13-11-20)17-14-15-6-2-4-8-18(15)22-19-9-5-3-7-16(17)19/h2-9,17H,10-14H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MYFNXITXHNLSJY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Peratiepin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 310,456 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 31,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Perathiepin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Perathiepin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Tioetri]] 83n1nh10kofh87ro2ba8l5fefofbwtw 0 1236920 42652271 42275023 2026-07-09T12:28:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652271 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Perazine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Perazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Perazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 84-97-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = AB10 | ATC_supplemental = | PubChem = 4744 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8915147A2B | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=25 |N=3 |S=1 | molecular_weight = 339,498 | smiles = CN1CCN(CCCN2c3ccccc3Sc4ccccc24)CC1 | StdInChI = 1S/C20H25N3S/c1-21-13-15-22(16-14-21)11-6-12-23-17-7-2-4-9-19(17)24-20-10-5-3-8-18(20)23/h2-5,7-10H,6,11-16H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WEYVCQFUGFRXOM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Perazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,498 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 35,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Perazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Perazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antipsihotici}} [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Tioetri]] s4p5wna8ht8z0qzraojfal1ngm466j7 0 1236921 42652272 42304773 2026-07-09T12:31:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652272 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Perflubron structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Perflubron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Perflubron}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 423-55-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CX01 | ATC_supplemental = | PubChem = 9873 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9489 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |Br=1 |F=17 | molecular_weight = 498,962 | smiles = FC(F)(F)C(F)(F)C(F)(F)C(F)(F)C(F)(F)C(F)(F)C(F)(F)C(F)(F)Br | StdInChI = 1S/C8BrF17/c9-7(22,23)5(18,19)3(14,15)1(10,11)2(12,13)4(16,17)6(20,21)8(24,25)26 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WTWWXOGTJWMJHI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Perflubron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 498,962 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 0,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Perflubron}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Perflubron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organobromidi]] 4nseh90rit3i9rg1zndsvxme8ouzsdy 0 1236922 42652273 42279448 2026-07-09T12:33:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652273 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pericine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pericin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pericine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 84638-28-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6440735 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=22 |N=2 | molecular_weight = 278,391 | smiles = C\C=C/1\CN2CC[C@H]1C(=C)c3[nH]c4ccccc4c3CC2 | StdInChI = 1S/C19H22N2/c1-3-14-12-21-10-8-15(14)13(2)19-17(9-11-21)16-6-4-5-7-18(16)20-19/h3-7,15,20H,2,8-12H2,1H3/b14-3-/t15-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VAUGOKMDSLQYNG-WNDJQJCJSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pericin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 278,391 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 19,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pericine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pericine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Alkaloidi prisutni u Apocynaceae]] [[Kategorija:Azocini]] ob44s3jcc5n7yvivn9kmudsjhxhnj90 0 1236923 42652274 42304787 2026-07-09T12:35:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652274 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Perindopril/indapamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Perindopril/indapamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C09 | ATC_suffix = BA04 | ATC_supplemental = | PubChem = 9940214 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8115834 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=35 |H=48 |Cl=1 |N=5 |O=8 |S=1 | molecular_weight = 734,302 | smiles = CCC[C@H](N[C@@H](C)C(=O)N1[C@H]2CCCC[C@H]2C[C@H]1C(=O)O)C(=O)OCC.CC3Cc4ccccc4N3\N=C(/O)\c5ccc(Cl)c(c5)S(=O)(=O)N | StdInChI = 1S/C19H32N2O5.C16H16ClN3O3S/c1-4-8-14(19(25)26-5-2)20-12(3)17(22)21-15-10-7-6-9-13(15)11-16(21)18(23)24;1-10-8-11-4-2-3-5-14(11)20(10)19-16(21)12-6-7-13(17)15(9-12)24(18,22)23/h12-16,20H,4-11H2,1-3H3,(H,23,24);2-7,9-10H,8H2,1H3,(H,19,21)(H2,18,22,23)/t12-,13-,14-,15-,16-;/m0./s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LRRJSCKXFJTRLC-MHXJNQAMSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Perindopril/indapamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 35 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 734,302 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 200,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Perindopril/indapamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Perindopril/indapamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Indolini]] iah7weoiqvc4cu5uv1r3vajzhpdkfy6 0 1236924 42652275 42279450 2026-07-09T12:44:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652275 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Perrottetinene.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Perotetinen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Perrottetinene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 160041-34-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 24766094 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=28 |O=2 | molecular_weight = 348,478 | smiles = CC1=CC2C(CC1)C(C)(C)Oc3cc(CCc4ccccc4)cc(O)c23 | StdInChI = 1S/C24H28O2/c1-16-9-12-20-19(13-16)23-21(25)14-18(15-22(23)26-24(20,2)3)11-10-17-7-5-4-6-8-17/h4-8,13-15,19-20,25H,9-12H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DYHMKBLKWFFFSZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Perotetinen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 348,478 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Perrottetinene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Perrottetinene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Benzohromeni]] af167rbv6yu21xtcb4fjx3zdp37p90r 0 1236925 42652277 42299713 2026-07-09T12:49:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652277 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Peruvoside.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Peruvozid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Peruvoside}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1182-87-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = AX02 | ATC_supplemental = | PubChem = 14449 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16498835 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1075790 | synonyms = <small>(3S,5R,10R,13R,14S,17R)- 3-[(2S,5R)- 3,5-dihydroxy- 4-methoxy- 6-methyloxan- 2-yl]oxy- 14-hydroxy- 13-methyl- 17-(5-oxo-2H-furan-3-yl)- 1,2,3,4,5,6,7,8,9,11,12,15,16,17- tetradecahydrocyclopenta[a]phenanthrene- 10-carbaldehyde</small> <!-- Chemical data --> |C=30 |H=44 |O=9 | molecular_weight = 548,665 | smiles = CO[C@@H]1[C@@H](O)[C@H](C)O[C@@H](O[C@H]2CC[C@]3(C=O)[C@H](CC[C@@H]4[C@@H]3CC[C@@]5(C)[C@H](CC[C@@]45O)C6=CC(=O)OC6)C2)[C@H]1O | StdInChI = 1S/C30H44O9/c1-16-24(33)26(36-3)25(34)27(38-16)39-19-6-10-29(15-31)18(13-19)4-5-22-21(29)7-9-28(2)20(8-11-30(22,28)35)17-12-23(32)37-14-17/h12,15-16,18-22,24-27,33-35H,4-11,13-14H2,1-3H3/t16-,18+,19-,20+,21-,22+,24-,25-,26+,27-,28-,29-,30+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PMTSPAGBAFCORP-LPUICVFYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Peruvozid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 548,665 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 131,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Peruvoside}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Peruvoside] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] [[Kategorija:Kardenolidi]] 8sejqd3e5fw7clbfz6i7scyiqtcmssf 0 1236927 42652278 42275027 2026-07-09T12:52:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652278 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Perzinfotel.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Perzinfotel | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Perzinfotel}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 144912-63-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6918236 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = FX5AUU7Z8T | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05447 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=13 |N=2 |O=5 |P=1 | molecular_weight = 260,184 | smiles = OP(=O)(O)CCN1CCCNC2=C1C(=O)C2=O | StdInChI = 1S/C9H13N2O5P/c12-8-6-7(9(8)13)11(3-1-2-10-6)4-5-17(14,15)16/h10H,1-5H2,(H2,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BDABGOLMYNHHTR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Perzinfotel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 260,184 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 116,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Perzinfotel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Perzinfotel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Fosforaste kiseline]] [[Kategorija:1,4-Diazepini]] dut43m2hzappcq4c59pget4sxf1dx7r 0 1236928 42652284 42275031 2026-07-09T13:30:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652284 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pethidineintermediate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Petidin intermedijer A | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pethidine intermediate A}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3627-62-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 62513 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=16 |N=2 | molecular_weight = 200,280 | smiles = CN1CCC(CC1)(C#N)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C13H16N2/c1-15-9-7-13(11-14,8-10-15)12-5-3-2-4-6-12/h2-6H,7-10H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZLFQTZYFXYOGLS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Petidin intermedijer A''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 200,280 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 27,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pethidine intermediate A}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pethidine intermediate A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Nitrili]] i8m3n7njlxzlp8bxcepmvabl3a4m2rh 0 1236929 42652285 42279457 2026-07-09T13:30:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652285 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pethidinicacid.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Petidinska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pethidinic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3627-48-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 101106 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201376 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=17 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 219,280 | smiles = CN1CCC(CC1)(C(=O)O)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C13H17NO2/c1-14-9-7-13(8-10-14,12(15)16)11-5-3-2-4-6-11/h2-6H,7-10H2,1H3,(H,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KHUPPYUUMRDAAX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Petidinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 219,280 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 40,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pethidinic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pethidinic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Piperidini]] svi56qhb2xkgjekl8ira1r7pbcxx2ax 0 1236930 42652286 42275034 2026-07-09T13:34:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652286 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Petrichloral.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Petrihloral | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Petrichloral}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78-12-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6519 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6272 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = U49LID4UYJ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=16 |Cl=12 |O=8 | molecular_weight = 725,697 | smiles = OC(OCC(COC(O)C(Cl)(Cl)Cl)(COC(O)C(Cl)(Cl)Cl)COC(O)C(Cl)(Cl)Cl)C(Cl)(Cl)Cl | StdInChI = 1S/C13H16Cl12O8/c14-10(15,16)5(26)30-1-9(2-31-6(27)11(17,18)19,3-32-7(28)12(20,21)22)4-33-8(29)13(23,24)25/h5-8,26-29H,1-4H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OKACKALPXHBEMA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Petrihloral''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 725,697 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 16 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 117,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Petrichloral}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Petrichloral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] hffyunulpvo05ywflvt1i0hck6c6lfu 0 1236938 42652298 42284287 2026-07-09T14:30:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652298 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piberaline.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piberalin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piberaline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 39640-14-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 65975 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8M09P36809 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=19 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 281,352 | smiles = O=C(N1CCN(Cc2ccccc2)CC1)c3ccccn3 | StdInChI = 1S/C17H19N3O/c21-17(16-8-4-5-9-18-16)20-12-10-19(11-13-20)14-15-6-2-1-3-7-15/h1-9H,10-14H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = TZFUBYYADABEAV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piberalin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 281,352 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 36,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piberaline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piberaline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Piridini]] aj80getu5kdtalcuneuvo556cxwvbiv 0 1236939 42652304 42284292 2026-07-09T15:13:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652304 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Picamilon2d.png | width = | alt = | image2 = Picamilon3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pikamilon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Picamilon}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 34562-97-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N | ATC_suffix = 02CX | ATC_supplemental = | PubChem = 60608 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 54634 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = nicotinoyl-GABA <!-- Chemical data --> |C=10 |H=12 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 208,214 | smiles = OC(=O)CCC\N=C(/O)\c1cccnc1 | StdInChI = 1S/C10H12N2O3/c13-9(14)4-2-6-12-10(15)8-3-1-5-11-7-8/h1,3,5,7H,2,4,6H2,(H,12,15)(H,13,14) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NAJVRARAUNYNDX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pikamilon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 208,214 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 82,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Picamilon}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Picamilon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Piridini]] rqmwcdn8lm1cnf61qs0chkhoziynp0s 0 1236940 42652305 42275042 2026-07-09T15:13:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652305 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Picenadol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pikenadol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Picenadol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 79201-85-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 53077 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 47943 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = TV3535QWTJ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=25 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 247,376 | smiles = CCC[C@]1(CCN(C)C[C@@H]1C)c2cccc(O)c2 | StdInChI = 1S/C16H25NO/c1-4-8-16(9-10-17(3)12-13(16)2)14-6-5-7-15(18)11-14/h5-7,11,13,18H,4,8-10,12H2,1-3H3/t13-,16+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RTOHPIRUUAKHOZ-XJKSGUPXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pikenadol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 247,376 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 23,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Picenadol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Picenadol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Piperidini]] 7zhzu2wmlnocmqoj6d9d2l797s8ln60 0 1236941 42652306 42299732 2026-07-09T15:15:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652306 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = picotamide.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pikotamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Picotamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = B01 | ATC_suffix = AC03 | ATC_supplemental = | PubChem = 4814 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4649 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 654G2VCI4Q | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=20 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 376,409 | smiles = COc1ccc(cc1\C(=N\Cc2cccnc2)\O)\C(=N\Cc3cccnc3)\O | StdInChI = 1S/C21H20N4O3/c1-28-19-7-6-17(20(26)24-13-15-4-2-8-22-11-15)10-18(19)21(27)25-14-16-5-3-9-23-12-16/h2-12H,13-14H2,1H3,(H,24,26)(H,25,27) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KYWCWBXGRWWINE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pikotamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 376,409 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 100,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Picotamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Picotamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Piridini]] pjptf2acb2mh8owjnycjpplit3cr6gi 0 1236942 42652300 42289386 2026-07-09T14:34:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652300 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pidotimod.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pidotimod | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pidotimod}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L03 | ATC_suffix = AX05 | ATC_supplemental = | PubChem = 65944 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 59348 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 785363R681 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07261 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1488165 | synonyms = <small>(4''R'')-3-[(2''S'')-5-oxopyrrolidine-2-carbonyl]-1,3-thiazolidine-4-carboxylic acid</small> <!-- Chemical data --> |C=9 |H=12 |N=2 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 244,268 | smiles = OC(=O)[C@@H]1CSCN1C(=O)[C@@H]2CCC(=N2)O | StdInChI = 1S/C9H12N2O4S/c12-7-2-1-5(10-7)8(13)11-4-16-3-6(11)9(14)15/h5-6H,1-4H2,(H,10,12)(H,14,15)/t5-,6-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UUTKICFRNVKFRG-WDSKDSINSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pidotimod''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 244,268 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 115,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pidotimod}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pidotimod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidoni]] [[Kategorija:Tiazolidini]] e1xe7pwhat899fx8tebfqzr8e3bcr6a 0 1236943 42652307 42304814 2026-07-09T15:18:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652307 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propildazine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pildralazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pildralazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 64000-73-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 68829 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 62062 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = FU2BGC781U | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = ISF-2123 <!-- Chemical data --> |C=8 |H=15 |N=5 |O=1 | molecular_weight = 197,238 | smiles = CC(O)CN(C)C1=NN\C(=N/N)\C=C1 | StdInChI = 1S/C8H15N5O/c1-6(14)5-13(2)8-4-3-7(10-9)11-12-8/h3-4,6,14H,5,9H2,1-2H3,(H,10,11) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KYIAWOXNPBANEW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pildralazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 197,238 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 86,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pildralazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pildralazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Hidrazini]] [[Kategorija:Piridazini]] dtzdd8utfyk429m3r67ca95iwfzto26 0 1236944 42652308 42304815 2026-07-09T15:20:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652308 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pilsicainide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pilzikainid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pilsicainide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 88069-67-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4820 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = AV0X7V6CSE | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08377 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 163238 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=24 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 272,385 | smiles = Cc1cccc(C)c1NC(=O)CC23CCCN2CCC3 | StdInChI = 1S/C17H24N2O/c1-13-6-3-7-14(2)16(13)18-15(20)12-17-8-4-10-19(17)11-5-9-17/h3,6-7H,4-5,8-12H2,1-2H3,(H,18,20) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BCQTVJKBTWGHCX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pilzikainid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 272,385 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pilsicainide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pilsicainide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] 1szqh8wvgzlcegdmjlrrrd1rc7gt0po 0 1236946 42652309 42304816 2026-07-09T15:20:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652309 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pimeclone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pimeklon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pimeclone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 534-84-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 197861 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 171258 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = F0PVL84ZWR | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=21 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 195,301 | smiles = O=C1CCCCC1CN2CCCCC2 | StdInChI = 1S/C12H21NO/c14-12-7-3-2-6-11(12)10-13-8-4-1-5-9-13/h11H,1-10H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PRFPQYGTPKDLHJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pimeklon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 195,301 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pimeclone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pimeclone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Ketoni]] rdncyja6menueojjz1rbyxuger1bp3r 0 1236947 42652310 42284295 2026-07-09T15:20:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652310 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pimethixene.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pimetiksen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pimethixene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 314-03-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R06 | ATC_suffix = AX23 | ATC_supplemental = | PubChem = 4822 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4656 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = T46J20J26F | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07406 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 152408 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=19 |N=1 |S=1 | molecular_weight = 293,426 | smiles = CN1CCC(=C2c3ccccc3Sc4ccccc24)CC1 | StdInChI = 1S/C19H19NS/c1-20-12-10-14(11-13-20)19-15-6-2-4-8-17(15)21-18-9-5-3-7-16(18)19/h2-9H,10-13H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NZLVRVYNQYGMAB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pimetiksen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 293,426 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 28,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pimethixene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pimethixene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Tioksanteni]] 57tzo1tfnbtatxdnd1kpeutjyo72kru 0 1236948 42652303 42279484 2026-07-09T15:10:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652303 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piquindone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pihindon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piquindone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78541-97-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 121903 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 108751 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = O1C9WXY65C | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=22 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 246,348 | smiles = CCc1c(C)[nH]c2C[C@@H]3CCN(C)C[C@H]3C(=O)c12 | StdInChI = 1S/C15H22N2O/c1-4-11-9(2)16-13-7-10-5-6-17(3)8-12(10)15(18)14(11)13/h10,12,16H,4-8H2,1-3H3/t10-,12+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PVZMYDPRVUCJKV-CMPLNLGQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pihindon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 246,348 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 36,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piquindone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piquindone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antipsihotici-lat}} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] cfsbpbczxgt0cu7b6x0leaqym84rcha 0 1236966 42652311 42275047 2026-07-09T15:20:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652311 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piminodine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piminodin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piminodine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 13495-09-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 21950 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 20628 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 3IIX447HWS | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=30 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 366,497 | smiles = CCOC(=O)C1(CCN(CCCNc2ccccc2)CC1)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C23H30N2O2/c1-2-27-22(26)23(20-10-5-3-6-11-20)14-18-25(19-15-23)17-9-16-24-21-12-7-4-8-13-21/h3-8,10-13,24H,2,9,14-19H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PXXKIYPSXYFATG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piminodin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 366,497 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 41,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piminodine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piminodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperidini]] 9w5ys2nfrpoynlnl5cqukt9dduci4rc 0 1236967 42652312 42304818 2026-07-09T15:21:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652312 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pimobendan skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pimobendan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pimobendan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 74150-27-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = CE90 | ATC_supplemental = | PubChem = 4823 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 34AP3BBP9T | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01133 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 24646 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=18 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 334,372 | smiles = COc1ccc(cc1)c2nc3ccc(cc3[nH]2)C4=NNC(=O)CC4C | StdInChI = 1S/C19H18N4O2/c1-11-9-17(24)22-23-18(11)13-5-8-15-16(10-13)21-19(20-15)12-3-6-14(25-2)7-4-12/h3-8,10-11H,9H2,1-2H3,(H,20,21)(H,22,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GLBJJMFZWDBELO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pimobendan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 334,372 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 79,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pimobendan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pimobendan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] [[Kategorija:Piridazini]] 507tq0l68do1ju0p3eekfwlgxdv2cne 0 1236968 42652313 42304821 2026-07-09T15:23:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652313 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = pinaverium.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pinaverijum | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pinaverium}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 59995-65-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AX04 | ATC_supplemental = | PubChem = 40704 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=41 |Br=1 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 511,512 | smiles = COc1cc(Br)c(C[N+]2(CCOCCC3CCC4CC3C4(C)C)CCOCC2)cc1OC | StdInChI = 1S/C26H41BrNO4/c1-26(2)21-6-5-19(22(26)16-21)7-11-31-12-8-28(9-13-32-14-10-28)18-20-15-24(29-3)25(30-4)17-23(20)27/h15,17,19,21-22H,5-14,16,18H2,1-4H3/q+1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DDHUTBKXLWCZCO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pinaverijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 511,512 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 36,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pinaverium}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pinaverium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Morfolini]] nvwo8rbwmu5nqwc4g1lctja4s589l8s 0 1236969 42652314 42304822 2026-07-09T15:23:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652314 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pinazepam.svg | width = | alt = | image2 = Pinazepam3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pinazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pinazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 52463-83-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = BA14 | ATC_supplemental = | PubChem = 40391 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = ? | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 36899 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5286RBZ882 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07314 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1213352 | synonyms = <small>9-chloro-6-phenyl-2-prop-2-ynyl-2,5-diazabicyclo[5.4.0]undeca-5,8,10,12-tetraen-3-one</small> <!-- Chemical data --> |C=18 |H=13 |Cl=1 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 308,762 | smiles = Clc1ccc2N(CC#C)C(=O)CN=C(c3ccccc3)c2c1 | StdInChI = 1S/C18H13ClN2O/c1-2-10-21-16-9-8-14(19)11-15(16)18(20-12-17(21)22)13-6-4-3-5-7-13/h1,3-9,11H,10,12H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MFZOSKPPVCIFMT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pinazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 308,762 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pinazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/? Pinazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Alkini]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] iw0icf9qlu97ihqhwtxwtg0vx9beb2u 0 1236970 42652315 42304824 2026-07-09T15:28:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652315 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pingyangmycin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pingiangmicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pingyangmycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 11116-32-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 84046 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 75831 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=57 |H=89 |N=19 |O=21 |S=2 | molecular_weight = 1440,561 | smiles = CC(O)C(\N=C(/O)\C(C)C(O)C(C)\N=C(/O)\C(\N=C(/O)\C1=C(C)C(=N)NC(=N1)C(CC(=N)O)NCC(N)C(=N)O)C(OC2OC(CO)C(O)C(O)C2OC3OC(CO)C(O)C(OC(=N)O)C3O)c4cnc[nH]4)\C(=N\CCc5nc(cs5)c6nc(cs6)\C(=N\CCCNCCCCN)\O)\O | StdInChI = 1S/C57H89N19O21S2/c1-22-35(73-48(76-46(22)61)27(14-33(60)80)68-15-26(59)47(62)86)52(90)75-37(43(28-16-65-21-69-28)95-56-45(41(84)39(82)31(17-77)94-56)96-55-42(85)44(97-57(63)92)40(83)32(18-78)93-55)53(91)70-24(3)38(81)23(2)49(87)74-36(25(4)79)51(89)67-13-8-34-71-30(20-98-34)54-72-29(19-99-54)50(88)66-12-7-11-64-10-6-5-9-58/h16,19-21,23-27,31-32,36-45,55-56,64,68,77-79,81-85H,5-15,17-18,58-59H2,1-4H3,(H2,60,80)(H2,62,86)(H2,63,92)(H,65,69)(H,66,88)(H,67,89)(H,70,91)(H,74,87)(H,75,90)(H2,61,73,76) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QYOAUOAXCQAEMW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pingiangmicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 57 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1440,561 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 38 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 26 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 40 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 738,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pingyangmycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pingyangmycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Imidazoli]] [[Kategorija:Tiazoli]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] 5ucob2fxopk1wajs3tl53v4rgw4e5q0 0 1236971 42652317 42299739 2026-07-09T15:34:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652317 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pipamazine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pipamazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pipamazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 84-04-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6761 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6503 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 653552FH1N | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D02606 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1909072 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=24 |Cl=1 |N=3 |O=1 |S=1 | molecular_weight = 401,953 | smiles = OC(=N)C1CCN(CCCN2c3ccccc3Sc4ccc(Cl)cc24)CC1 | StdInChI = 1S/C21H24ClN3OS/c22-16-6-7-20-18(14-16)25(17-4-1-2-5-19(17)27-20)11-3-10-24-12-8-15(9-13-24)21(23)26/h1-2,4-7,14-15H,3,8-13H2,(H2,23,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OSJJYEUEJRVVOD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pipamazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 401,953 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 75,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pipamazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pipamazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Tioetri]] tvvrzioq2q19jon5b0diqdz651f3fge 0 1236972 42652318 42279491 2026-07-09T15:34:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652318 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pipamperone1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pipamperon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pipamperone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1893-33-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = AD05 | ATC_supplemental = | PubChem = 4830 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 92 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4664 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5402501F0W | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D02622 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 440294 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=30 |F=1 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 375,480 | smiles = OC(=N)C1(CCN(CCCC(=O)c2ccc(F)cc2)CC1)N3CCCCC3 | StdInChI = 1S/C21H30FN3O2/c22-18-8-6-17(7-9-18)19(26)5-4-12-24-15-10-21(11-16-24,20(23)27)25-13-2-1-3-14-25/h6-9H,1-5,10-16H2,(H2,23,27) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AXKPFOAXAHJUAG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pipamperon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 375,480 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 67,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pipamperone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pipamperone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antipsihotici}} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] t3fxq2x2pklt3o1xi983cuy4mt8zl57 0 1236973 42652320 42289394 2026-07-09T15:34:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652320 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pipemidic acid Structural Formula V1.svg | width = 260px | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pipemidinska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pipemidic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 51940-44-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MB04 | ATC_supplemental = | PubChem = 4831 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = LT12J5HVR8 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08379 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 30116 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=17 |N=5 |O=3 | molecular_weight = 303,316 | smiles = CCN1C=C(C(=O)O)C(=O)c2cnc(nc12)N3CCNCC3 | StdInChI = 1S/C14H17N5O3/c1-2-18-8-10(13(21)22)11(20)9-7-16-14(17-12(9)18)19-5-3-15-4-6-19/h7-8,15H,2-6H2,1H3,(H,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JOHZPMXAZQZXHR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pipemidinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,316 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 98,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pipemidic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pipemidic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] rh8a41eqw7up4v7dtzq65i7dt1owkln 0 1236974 42652321 42304831 2026-07-09T15:34:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652321 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pipenzolate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pipenzolat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pipenzolate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 13473-38-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AB14 | ATC_supplemental = | PubChem = 4832 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = RS3K5YXV34 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1619528 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 354,463 | smiles = CC[N+]1(C)CCCC(C1)OC(=O)C(O)(c2ccccc2)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C22H28NO3/c1-3-23(2)16-10-15-20(17-23)26-21(24)22(25,18-11-6-4-7-12-18)19-13-8-5-9-14-19/h4-9,11-14,20,25H,3,10,15-17H2,1-2H3/q+1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WPUKUEMZZRVAKZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pipenzolat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 354,463 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 46,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pipenzolate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pipenzolate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] q5l2qvxejvypsawr9l3gyigwulposrj 0 1236975 42652319 42304830 2026-07-09T15:34:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652319 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pipequaline.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pipehalin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pipequaline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77472-98-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 71219 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 64354 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = J3S205V4I2 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=24 |N=2 | molecular_weight = 316,439 | smiles = C(Cc1cc(nc2ccccc12)c3ccccc3)C4CCNCC4 | StdInChI = 1S/C22H24N2/c1-2-6-18(7-3-1)22-16-19(11-10-17-12-14-23-15-13-17)20-8-4-5-9-21(20)24-22/h1-9,16-17,23H,10-15H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AMEWZCMTSIONOX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pipehalin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 316,439 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 24,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pipequaline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pipequaline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] o6q3mlska32wmxrzzl7eps5wxq0reh0 0 1236976 42652322 42309713 2026-07-09T15:34:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652322 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piperacetam.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperacetam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperacetam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 84762-34-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 133525 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=19 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 225,287 | smiles = CN1CCN(CC1)C(=O)CN2CCCC2=O | StdInChI = 1S/C11H19N3O2/c1-12-5-7-13(8-6-12)11(16)9-14-4-2-3-10(14)15/h2-9H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LFLAABFVKDLEMT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperacetam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 225,287 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperacetam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperacetam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Pirolidoni]] pd23r026aofyo5d0nubg14nimb7kku1 0 1236977 42652323 42275051 2026-07-09T15:34:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652323 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piperacetazine2.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperacetazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperacetazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 19675 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = KL6248WNW4 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1584 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=30 |N=2 |O=2 |S=1 | molecular_weight = 410,572 | smiles = CC(=O)c1ccc2Sc3ccccc3N(CCCN4CCC(CCO)CC4)c2c1 | StdInChI = 1S/C24H30N2O2S/c1-18(28)20-7-8-24-22(17-20)26(21-5-2-3-6-23(21)29-24)13-4-12-25-14-9-19(10-15-25)11-16-27/h2-3,5-8,17,19,27H,4,9-16H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BTFMCMVEUCGQDX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperacetazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 410,572 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 69,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperacetazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperacetazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antipsihotici-lat}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Tioetri]] lpjz2ti4gyk0yxn3o69rul2uhzoirgh 0 1236978 42652324 42304832 2026-07-09T15:34:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652324 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperacilin/tazobaktam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperacillin/tazobactam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 123683-33-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = CR05 | ATC_supplemental = | PubChem = 9918881 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8094523 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 436129 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=33 |H=39 |N=9 |O=12 |S=2 | molecular_weight = 817,846 | smiles = CCN1CCN(\C(=N\[C@@H](\C(=N\[C@H]2[C@H]3SC(C)(C)[C@@H](N3C2=O)C(=O)O)\O)c4ccccc4)\O)C(=O)C1=O.C[C@@]5(Cn6ccnn6)[C@@H](N7[C@@H](CC7=O)S5(=O)=O)C(=O)O | StdInChI = 1S/C23H27N5O7S.C10H12N4O5S/c1-4-26-10-11-27(19(32)18(26)31)22(35)25-13(12-8-6-5-7-9-12)16(29)24-14-17(30)28-15(21(33)34)23(2,3)36-20(14)28;1-10(5-13-3-2-11-12-13)8(9(16)17)14-6(15)4-7(14)20(10,18)19/h5-9,13-15,20H,4,10-11H2,1-3H3,(H,24,29)(H,25,35)(H,33,34);2-3,7-8H,4-5H2,1H3,(H,16,17)/t13-,14-,15+,20-;7-,8+,10-/m11/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LITBAYYWXZOHAW-WNSWPFHUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperacilin/tazobaktam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 33 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 817,846 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 17 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 319,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperacillin/tazobactam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperacillin/tazobactam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]] [[Kategorija:Kombinacije antibiotika]] 7o1iehqxt4zpj0idw82w7jhcrcbc1jn 0 1236979 42652325 42304833 2026-07-09T15:34:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652325 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piperaquine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperakvin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperaquine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 4085-31-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 122262 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = A0HV2Q956Y | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 303933 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=29 |H=32 |Cl=2 |N=6 | molecular_weight = 535,511 | smiles = Clc1ccc2c(ccnc2c1)N3CCN(CCCN4CCN(CC4)c5ccnc6cc(Cl)ccc56)CC3 | StdInChI = 1S/C29H32Cl2N6/c30-22-2-4-24-26(20-22)32-8-6-28(24)36-16-12-34(13-17-36)10-1-11-35-14-18-37(19-15-35)29-7-9-33-27-21-23(31)3-5-25(27)29/h2-9,20-21H,1,10-19H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UCRHFBCYFMIWHC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperakvin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 535,511 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperaquine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperaquine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organohloridi]] 37qvqm4b7pi60xjeadt7thvvcvh6on3 0 1236980 42652327 42284298 2026-07-09T15:34:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652327 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piperidione.png | width = | alt = | image2 = Piperidione ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperidion | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperidione}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-03-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = DB23 | ATC_supplemental = | PubChem = 6465 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6222 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = BZ6KL0Q8UD | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=15 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 169,221 | smiles = CCC1(CC)C(=NCCC1=O)O | StdInChI = 1S/C9H15NO2/c1-3-9(4-2)7(11)5-6-10-8(9)12/h3-6H2,1-2H3,(H,10,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RGEVWUKXWFOAID-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperidion''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 169,221 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperidione}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperidione] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Ketoni]] fkpt2ov9oujg22g4opvacvon3l37bpe 0 1236981 42652328 42304834 2026-07-09T15:34:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652328 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piperidolate.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperidolat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperidolate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AA30 | ATC_supplemental = | PubChem = 4839 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = RJO31255V9 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08382 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1474977 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=25 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 323,429 | smiles = CCN1CCCC(C1)OC(=O)C(c2ccccc2)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C21H25NO2/c1-2-22-15-9-14-19(16-22)24-21(23)20(17-10-5-3-6-11-17)18-12-7-4-8-13-18/h3-8,10-13,19-20H,2,9,14-16H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KTHVBAZBLKXIHZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperidolat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 323,429 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperidolate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperidolate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] 46287rtwf6dzyev8xhlhrrdp76r7y0q 0 1236982 42652326 42275052 2026-07-09T15:34:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652326 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piperidylthiambutene.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperidiltiambuten | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperidylthiambutene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 54160-31-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3041503 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=21 |N=1 |S=2 | molecular_weight = 303,485 | smiles = CC(C=C(c1cccs1)c2cccs2)N3CCCCC3 | StdInChI = 1S/C17H21NS2/c1-14(18-9-3-2-4-10-18)13-15(16-7-5-11-19-16)17-8-6-12-20-17/h5-8,11-14H,2-4,9-10H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FQRWJLVMJCKSME-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 188 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperidiltiambuten''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,485 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 59,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperidylthiambutene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperidylthiambutene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Tiofeni]] 9co1x0o9k5mtiurn2vxlv2sqeod1wdg 0 1236983 42652329 42304839 2026-07-09T15:35:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652329 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piperocaine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piperokain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piperocaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10782 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = F66XUI6GZL | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 127865 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=23 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 261,359 | smiles = CC1CCCCN1CCCOC(=O)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C16H23NO2/c1-14-8-5-6-11-17(14)12-7-13-19-16(18)15-9-3-2-4-10-15/h2-4,9-10,14H,5-8,11-13H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YQKAVWCGQQXBGW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piperokain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,359 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piperocaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piperocaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] 0wau7brd9emdqhy7g6h8zw847nn1j1o 0 1236984 42652316 42309711 2026-07-09T15:34:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652316 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = PipISB_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = PipISB | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|PipISB}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 58975213 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=26 |F=1 |N=3 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 491,577 | smiles = Fc1ccc(CNC(=O)c2ccc(cc2)S(=O)(=O)n3cc(N4CCCCC4)c5ccccc35)cc1 | StdInChI = 1S/C27H26FN3O3S/c28-22-12-8-20(9-13-22)18-29-27(32)21-10-14-23(15-11-21)35(33,34)31-19-26(30-16-4-1-5-17-30)24-6-2-3-7-25(24)31/h2-3,6-15,19H,1,4-5,16-18H2,(H,29,32) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RXTQWWFLLRSBCM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''PipISB''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 491,577 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 79,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|PipISB}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ PipISB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Indoli]] 4tov5tu97ju3qpstkji061iuj3abys3 0 1236985 42652330 42279493 2026-07-09T15:35:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652330 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pipofezine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pipofezin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pipofezine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 24886-52-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 159977 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 140640 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = P8T739L1FA | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=19 |N=5 |O=1 | molecular_weight = 297,355 | smiles = CN1CCN(CC1)c2cc3N(C)c4ccccc4Oc3nn2 | StdInChI = 1S/C16H19N5O/c1-19-7-9-21(10-8-19)15-11-13-16(18-17-15)22-14-6-4-3-5-12(14)20(13)2/h3-6,11H,7-10H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SDYYIRPAZHJOLM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pipofezin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 297,355 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 44,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pipofezine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pipofezine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] 1126tul56oruanqacav2jvnepnyrznl 0 1236986 42652331 42275055 2026-07-09T15:35:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652331 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pipradrol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pipradrol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pipradrol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 46-76-07 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N06 | ATC_suffix = BX15 | ATC_supplemental = | PubChem = 10083 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9681 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = S6I030E0DA | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=21 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 267,365 | smiles = OC(C1CCCCN1)(c2ccccc2)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C18H21NO/c20-18(15-9-3-1-4-10-15,16-11-5-2-6-12-16)17-13-7-8-14-19-17/h1-6,9-12,17,19-20H,7-8,13-14H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XSWHNYGMWWVAIE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pipradrol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 267,365 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pipradrol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pipradrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Piperidini]] 6k90fxnerbohusjkcf614xce2tn1p3a 0 1236987 42652332 42309717 2026-07-09T15:35:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652332 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piprozolin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piprozolin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piprozolin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 17243-64-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A05 | ATC_suffix = AX01 | ATC_supplemental = | PubChem = 5911905 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4744588 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 7786W0VV8M | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=22 |N=2 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 298,401 | smiles = CCOC(=O)\C=C\1/SC(N2CCCCC2)C(=O)N1CC | StdInChI = 1S/C14H22N2O3S/c1-3-16-11(10-12(17)19-4-2)20-14(13(16)18)15-8-6-5-7-9-15/h10,14H,3-9H2,1-2H3/b11-10- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UAXYBJSAPFTPNB-KHPPLWFESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piprozolin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 298,401 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 75,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piprozolin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piprozolin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Tiazolidini]] teyce6eijp4z0sxdewtmqmexu1rlrnc 0 1236988 42652333 42279494 2026-07-09T15:36:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652333 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirandamine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirandamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirandamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57932-12-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 431429 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 381558 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = WC6V8L1Z13 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=23 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 257,371 | smiles = CN(C)CCC1(C)OCCC2=C1Cc3ccccc23 | StdInChI = 1S/C17H23NO/c1-17(9-10-18(2)3)16-12-13-6-4-5-7-14(13)15(16)8-11-19-17/h4-7H,8-12H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AMJPIGOYWBNJLP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirandamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 257,371 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 12,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirandamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirandamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] cvq57d09afgtd0dir5y0ortooxxs4ca 0 1236989 42652334 42284302 2026-07-09T15:37:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652334 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirarubicin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirarubicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirarubicin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 72496-41-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = DB08 | ATC_supplemental = | PubChem = 3033521 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = D58G680W0G | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01885 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 40848 | synonyms = <small>(9''S'')-7-[(2''R'',4''S'',5''S'',6''S'')-4-amino-6-methyl-5-[(2''R'')-oxan-2-yl]oxyoxan-2-yl]oxy-6,9,11-trihydroxy-9-(2-hydroxyacetyl)-4-methoxy-8,10-dihydro-7''H''-tetracene-5,12-dione</small> <!-- Chemical data --> |C=32 |H=37 |N=1 |O=12 | molecular_weight = 627,636 | smiles = COc1cccc2C(=O)c3c(O)c4C[C@](O)(CC(O[C@H]5C[C@H](N)[C@H](O[C@@H]6CCCCO6)[C@H](C)O5)c4c(O)c3C(=O)c12)C(=O)CO | StdInChI = 1S/C32H37NO12/c1-14-31(45-21-8-3-4-9-42-21)17(33)10-22(43-14)44-19-12-32(40,20(35)13-34)11-16-24(19)30(39)26-25(28(16)37)27(36)15-6-5-7-18(41-2)23(15)29(26)38/h5-7,14,17,19,21-22,31,34,37,39-40H,3-4,8-13,33H2,1-2H3/t14-,17-,19?,21+,22-,31+,32-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KMSKQZKKOZQFFG-YHKVCKOMSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirarubicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 32 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 627,636 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 204,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirarubicin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirarubicin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] 4tdpaflx79o4vfv7hy7mv7zg2zlgkgc 0 1236990 42652336 42304847 2026-07-09T15:40:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652336 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirenoxine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirenoksin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirenoxine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1043-21-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = S01 | ATC_suffix = XA91 | ATC_supplemental = | PubChem = 4846 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 27L0EP6IZK | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=8 |N=2 |O=5 | molecular_weight = 308,245 | smiles = OC(=O)C1=CC(=O)C2=C(N1)C(=O)C=C3Oc4ccccc4N=C23 | StdInChI = 1S/C16H8N2O5/c19-9-5-8(16(21)22)18-14-10(20)6-12-15(13(9)14)17-7-3-1-2-4-11(7)23-12/h1-6H,(H,18,19)(H,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OKPNYGAWTYOBFZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirenoksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 308,245 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 105,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirenoxine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirenoxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Ketoni]] dz6y1a3p6fbvds7xrn81fu18y6hx915 0 1236991 42652339 42304853 2026-07-09T15:42:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652339 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirinixic acid.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piriniksinska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirinixic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 50892-23-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5694 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 86C4MRT55A | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 295416 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=14 |Cl=1 |N=3 |O=2 |S=1 | molecular_weight = 323,798 | smiles = Cc1cccc(Nc2cc(Cl)nc(SCC(=O)O)n2)c1C | StdInChI = 1S/C14H14ClN3O2S/c1-8-4-3-5-10(9(8)2)16-12-6-11(15)17-14(18-12)21-7-13(19)20/h3-6H,7H2,1-2H3,(H,19,20)(H,16,17,18) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SZRPDCCEHVWOJX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piriniksinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 323,798 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 100,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirinixic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirinixic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Pirimidini]] 5sw3thojjofwvvpkmd1z4u3g63ecqoo 0 1236992 42652343 42275065 2026-07-09T15:43:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652343 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piritramide Structural Formulae V.1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piritramid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piritramide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 302-41-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = AC03 | ATC_supplemental = | PubChem = 9331 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8967 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4RP92LYZ2F | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07288 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 559288 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=34 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 430,585 | smiles = OC(=N)C1(CCN(CCC(C#N)(c2ccccc2)c3ccccc3)CC1)N4CCCCC4 | StdInChI = 1S/C27H34N4O/c28-22-26(23-10-4-1-5-11-23,24-12-6-2-7-13-24)14-19-30-20-15-27(16-21-30,25(29)32)31-17-8-3-9-18-31/h1-2,4-7,10-13H,3,8-9,14-21H2,(H2,29,32) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IHEHEFLXQFOQJO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piritramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 430,585 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 74,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piritramide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piritramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Nitrili]] 0k1vh79iki8o7ocfwnwhecuoe0iyw9j 0 1236993 42652337 42304848 2026-07-09T15:41:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652337 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirquinozol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirhinozol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirquinozol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 65950-99-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 47783 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 11317704 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = D16HG4V2UC | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05516 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=9 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 215,208 | smiles = OCc1cc2c3ccccc3NC(=O)n2n1 | StdInChI = 1S/C11H9N3O2/c15-6-7-5-10-8-3-1-2-4-9(8)12-11(16)14(10)13-7/h1-5,15H,6H2,(H,12,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XLUKOGNIEDDIMV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirhinozol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 215,208 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 67,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirquinozol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirquinozol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amidi]] f8mwlg2mlgyxa0ha535y5vuzcn5qtci 0 1236994 42652335 42309721 2026-07-09T15:40:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652335 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pyrazolam-skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirazolam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrazolam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 39243-02-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 12562545 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=12 |Br=1 |N=5 | molecular_weight = 354,204 | smiles = Cc1nnc2CN=C(c3ccccn3)c4cc(Br)ccc4n12 | StdInChI = 1S/C16H12BrN5/c1-10-20-21-15-9-19-16(13-4-2-3-7-18-13)12-8-11(17)5-6-14(12)22(10)15/h2-8H,9H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BGRWSFIQQPVEML-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirazolam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 354,204 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 56,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyrazolam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyrazolam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Piridini]] 7inyn54x0djc3bwornuyd8gmv0s32jm 0 1236995 42652338 42304852 2026-07-09T15:42:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652338 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piridoksin/doksilamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyridoxine/doxylamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 99007-20-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 163685 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10750 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=28 |N=2 |O=5 | molecular_weight = 388,457 | smiles = CN(C)CCOC(C)(c1ccccc1)c2ccccn2.OC(=O)CCC(=O)O | StdInChI = 1S/C17H22N2O.C4H6O4/c1-17(20-14-13-19(2)3,15-9-5-4-6-10-15)16-11-7-8-12-18-16;5-3(6)1-2-4(7)8/h4-12H,13-14H2,1-3H3;1-2H2,(H,5,6)(H,7,8) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KBAUFVUYFNWQFM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piridoksin/doksilamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 388,457 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 100,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyridoxine/doxylamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyridoxine/doxylamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Piridini]] q4vfmwwogo9ofppmov3a9bt9t8kzxwx 0 1236996 42652340 42294618 2026-07-09T15:42:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652340 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pyriprole.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piriprol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyriprole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 394730-71-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = P53 | ATC_suffix = AX26 | ATC_supplemental = | PubChem = 12056859 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 11677344 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 69OX73ZVJN | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=10 |Cl=2 |F=5 |N=5 |S=1 | molecular_weight = 494,269 | smiles = FC(F)Sc1c(NCc2ccccn2)n(nc1C#N)c3c(Cl)cc(cc3Cl)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C18H10Cl2F5N5S/c19-11-5-9(18(23,24)25)6-12(20)14(11)30-16(28-8-10-3-1-2-4-27-10)15(31-17(21)22)13(7-26)29-30/h1-6,17,28H,8H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MWMQNVGAHVXSPE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piriprol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 494,269 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 91,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyriprole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyriprole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Pirazoli]] r3cudacowt8jilciak4j7y4zcmk936u 0 1236997 42652341 42275064 2026-07-09T15:42:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652341 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = pyrithyldione.png | width = | alt = | image2 = Pyrithyldione ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piritildion | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrithyldione}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-04-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = CE03 | ATC_supplemental = | PubChem = 4994 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4820 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8AB20823CK | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07329 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=13 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 167,205 | smiles = CCC1(CC)C(=NC=CC1=O)O | StdInChI = 1S/C9H13NO2/c1-3-9(4-2)7(11)5-6-10-8(9)12/h5-6H,3-4H2,1-2H3,(H,10,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NZASCBIBXNPDMH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piritildion''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 167,205 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyrithyldione}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyrithyldione] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Ketoni]] 2u3m9m8wr55hxx0e9h5m3csoanypmci 0 1236998 42652342 42299763 2026-07-09T15:42:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652342 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pyritinol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piritinol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyritinol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1098-97-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N06 | ATC_suffix = BX02 | ATC_supplemental = | PubChem = 14190 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 13561 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = AK5Q5FZH2R | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D02160 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 488093 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=20 |N=2 |O=4 |S=2 | molecular_weight = 368,471 | smiles = Cc1ncc(CSSCc2cnc(C)c(O)c2CO)c(CO)c1O | StdInChI = 1S/C16H20N2O4S2/c1-9-15(21)13(5-19)11(3-17-9)7-23-24-8-12-4-18-10(2)16(22)14(12)6-20/h3-4,19-22H,5-8H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SIXLXDIJGIWWFU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piritinol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 368,471 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 157,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyritinol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyritinol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Organski disulfidi]] [[Kategorija:Piridini]] g84lfrbt95f7vc1r98l346pqpaknix3 0 1237021 42652344 42275066 2026-07-09T15:43:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652344 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirisudanol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirizudanol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirisudanol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 33605-94-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N06 | ATC_suffix = BX08 | ATC_supplemental = | PubChem = 65782 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = W618Z2SMVL | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07347 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=24 |N=2 |O=6 | molecular_weight = 340,372 | smiles = CN(C)CCOC(=O)CCC(=O)OCc1cnc(C)c(O)c1CO | StdInChI = 1S/C16H24N2O6/c1-11-16(22)13(9-19)12(8-17-11)10-24-15(21)5-4-14(20)23-7-6-18(2)3/h8,19,22H,4-7,9-10H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KTOAWCPDBUCJED-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirizudanol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 340,372 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 109,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirisudanol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirisudanol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Piridini]] sor9scx4o2nqdv3zpa1cl20valem9d2 0 1237022 42652345 42304856 2026-07-09T15:43:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652345 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirlimycin structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirlimicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirlimycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 79548-73-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = J51 | ATC_suffix = FF90 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = LM19JT6G5K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08391 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1652611 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=31 |Cl=1 |N=2 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 410,956 | smiles = CCC1CCNC(C1)C(=O)NC(C(C)Cl)C2OC(SC)C(O)C(O)C2O | StdInChI = 1S/C17H31ClN2O5S/c1-4-9-5-6-19-10(7-9)16(24)20-11(8(2)18)15-13(22)12(21)14(23)17(25-15)26-3/h8-15,17,19,21-23H,4-7H2,1-3H3,(H,20,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HBJOXQRURQPDEX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirlimicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 410,956 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 136,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirlimycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirlimycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] rp84vzfxxcjzrba4yuztygejo8scp63 0 1237023 42652346 42289402 2026-07-09T15:43:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652346 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirlindole.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirlindol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirlindole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 60762-57-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 68802 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 62039 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = V39YPH45FZ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08392 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 32350 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=18 |N=2 | molecular_weight = 226,317 | smiles = Cc1ccc2c(c1)c3CCCC4NCCn2c34 | StdInChI = 1S/C15H18N2/c1-10-5-6-14-12(9-10)11-3-2-4-13-15(11)17(14)8-7-16-13/h5-6,9,13,16H,2-4,7-8H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IWVRVEIKCBFZNF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirlindol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 226,317 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 17,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirlindole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirlindole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] cxrruv6eqfijxmbwpg6bzhcj0wy6vq6 0 1237024 42652349 42275069 2026-07-09T15:44:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652349 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piroheptine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piroheptin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piroheptine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 16378-22-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4854 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = AR6Y753ARL | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01231 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=25 |N=1 | molecular_weight = 303,441 | smiles = CCN1CCC(=C2c3ccccc3CCc4ccccc24)C1C | StdInChI = 1S/C22H25N/c1-3-23-15-14-19(16(23)2)22-20-10-6-4-8-17(20)12-13-18-9-5-7-11-21(18)22/h4-11,16H,3,12-15H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NKJQZSDCCLDOQH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piroheptin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,441 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 3,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piroheptine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piroheptine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Pirolidini]] hhx54hjxhr7ze52ll0piy53gr3f904q 0 1237025 42652350 42304859 2026-07-09T15:44:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652350 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirolate_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirolat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirolate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55149-05-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5361200 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4514698 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 2LF7L6QD58 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05508 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=15 |N=3 |O=5 | molecular_weight = 329,307 | smiles = CCOC(=O)C1=NC(=O)c2cc3cc(OC)c(OC)cc3nc2N1 | StdInChI = 1S/C16H15N3O5/c1-4-24-16(21)14-18-13-9(15(20)19-14)5-8-6-11(22-2)12(23-3)7-10(8)17-13/h5-7H,4H2,1-3H3,(H,17,18,19,20) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KIDJDJMACBOHKQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirolat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 329,307 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 99,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirolate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirolate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] dmkehgg87p5zzyxpofdofq31x4kal1i 0 1237026 42652351 42304860 2026-07-09T15:44:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652351 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirolazamide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirolazamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirolazamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 39186-49-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 71442 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 64526 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = GQN5BVM24W | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05509 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=29 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 363,496 | smiles = OC(=N)C(CCN1CCN2CCCC2C1)(c3ccccc3)c4ccccc4 | StdInChI = 1S/C23H29N3O/c24-22(27)23(19-8-3-1-4-9-19,20-10-5-2-6-11-20)13-15-25-16-17-26-14-7-12-21(26)18-25/h1-6,8-11,21H,7,12-18H2,(H2,24,27) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SEINJQWGYXAADT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirolazamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 363,496 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 50,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirolazamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirolazamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] jlbhtohryuv4le5uofdr0wfjpysf7gc 0 1237027 42652353 42284310 2026-07-09T15:44:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652353 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Piromidic acid.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Piromidinska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Piromidic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MB03 | ATC_supplemental = | PubChem = 4855 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 3I12WH4EWF | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01431 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=16 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 288,302 | smiles = CCN1C=C(C(=O)O)C(=O)c2cnc(nc12)N3CCCC3 | StdInChI = 1S/C14H16N4O3/c1-2-17-8-10(13(20)21)11(19)9-7-15-14(16-12(9)17)18-5-3-4-6-18/h7-8H,2-6H2,1H3,(H,20,21) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RCIMBBZXSXFZBV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Piromidinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,302 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 86,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Piromidic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Piromidic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] 1t0q8x5pmy69jbn4b4akck9gstn4s2e 0 1237028 42652356 42279503 2026-07-09T15:45:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652356 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pirprofen.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirprofen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pirprofen}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 31793-07-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = AE08 | ATC_supplemental = | PubChem = 35935 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 33051 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = T7KN291890 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05515 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 188952 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=14 |Cl=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 251,709 | smiles = CC(C(=O)O)c1ccc(N2CC=CC2)c(Cl)c1 | StdInChI = 1S/C13H14ClNO2/c1-9(13(16)17)10-4-5-12(11(14)8-10)15-6-2-3-7-15/h2-5,8-9H,6-7H2,1H3,(H,16,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PIDSZXPFGCURGN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirprofen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 251,709 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 40,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pirprofen}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pirprofen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Nesteroidni antiinflamatorni lek}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] 0llcxbfb2jntjgsnccgl8hlw4zvw6z8 0 1237029 42652359 42554638 2026-07-09T16:14:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652359 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pitrazepin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pitrazepin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pitrazepin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 90685-01-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 146222 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 128982 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=19 |N=5 | molecular_weight = 317,388 | smiles = C1CN(CCN1)c2nnc3c4ccccc4Cc5ccccc5n23 | StdInChI = 1S/C19H19N5/c1-3-7-16-14(5-1)13-15-6-2-4-8-17(15)24-18(16)21-22-19(24)23-11-9-20-10-12-23/h1-8,20H,9-13H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GXFWOMYQHNODFA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pitrazepin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 317,388 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 46,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pitrazepin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pitrazepin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] dssgaieprwat28r0j4wa66qom17pr9l 0 1237030 42652364 42279509 2026-07-09T16:18:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652364 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pivalylbenzhydrazine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pivalilbenzhidrazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pivalylbenzhydrazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 306-19-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9375 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9007 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Angorvid, Betamezid, Neomarsilid, Pivazide, Pivhydrazine <!-- Chemical data --> |C=12 |H=18 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 206,284 | smiles = CC(C)(C)\C(=N\NCc1ccccc1)\O | StdInChI = 1S/C12H18N2O/c1-12(2,3)11(15)14-13-9-10-7-5-4-6-8-10/h4-8,13H,9H2,1-3H3,(H,14,15) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FWWDFDMCZLOXQI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pivalilbenzhidrazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 206,284 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 44,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pivalylbenzhydrazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pivalylbenzhydrazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Hidrazini]] rj9d722l6yh9uri08p7jpye89xeuh1r 0 1237031 42652366 42299784 2026-07-09T16:21:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652366 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pivoxazepam.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pivoksazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pivoxazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55299-10-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 68722 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 61972 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = F4ER8Z6Q3U | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 357440 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=19 |Cl=1 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 370,829 | smiles = CC(C)(C)C(=O)OC1N=C(c2ccccc2)c3cc(Cl)ccc3N=C1O | StdInChI = 1S/C20H19ClN2O3/c1-20(2,3)19(25)26-18-17(24)22-15-10-9-13(21)11-14(15)16(23-18)12-7-5-4-6-8-12/h4-11,18H,1-3H3,(H,22,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FTJLKTBLZOULCL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pivoksazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,829 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 71,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pivoxazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pivoxazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] 6m3vs305bh47p48rgp4wbq42d45cahm 0 1237032 42652371 42299798 2026-07-09T16:52:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652371 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pleconaril.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Plekonaril | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pleconaril}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 153168-05-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J05 | ATC_suffix = AX06 | ATC_supplemental = | PubChem = 1684 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 1621 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 9H4570Q89D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 29609 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=18 |F=3 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 381,349 | smiles = Cc1cc(CCCOc2c(C)cc(cc2C)c3noc(n3)C(F)(F)F)on1 | StdInChI = 1S/C18H18F3N3O3/c1-10-7-13(16-22-17(27-24-16)18(19,20)21)8-11(2)15(10)25-6-4-5-14-9-12(3)23-26-14/h7-9H,4-6H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KQOXLKOJHVFTRN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Plekonaril''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 381,349 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 74,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pleconaril}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pleconaril] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Izoksazoli]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] 4nio5korwhvxkmqc3xervg808w1hkqg 0 1237033 42652378 42304871 2026-07-09T17:08:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652378 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Plomestane.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Plomestan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Plomestane}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77016-85-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9904788 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8080442 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=26 |O=2 | molecular_weight = 310,430 | smiles = C[C@@]12CC[C@H]3[C@@H](CCC4=CC(=O)CC[C@@]34CC#C)[C@@H]1CCC2=O | StdInChI = 1S/C21H26O2/c1-3-10-21-12-8-15(22)13-14(21)4-5-16-17-6-7-19(23)20(17,2)11-9-18(16)21/h1,13,16-18H,4-12H2,2H3/t16-,17-,18-,20+,21+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JKPDEYAOCSQBSZ-DSVUQQCSSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Plomestan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 310,430 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 34,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Plomestane}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Plomestane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkini]] 78xb9eijrt4klq3oobbmjfe157pgqb1 0 1237036 42652396 42304883 2026-07-09T17:53:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652396 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Poldine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Poldin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Poldine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 596-50-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AB11 | ATC_supplemental = | PubChem = 11018 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10552 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8R92106W2F | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=26 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 340,436 | smiles = C[N+]1(C)CCCC1COC(=O)C(O)(c2ccccc2)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C21H26NO3/c1-22(2)15-9-14-19(22)16-25-20(23)21(24,17-10-5-3-6-11-17)18-12-7-4-8-13-18/h3-8,10-13,19,24H,9,14-16H2,1-2H3/q+1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CQRKVVAGMJJJSR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Poldin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 340,436 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 46,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Poldine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Poldine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] nlfimo0cpohiees8kxd5lcznd7gezlq 0 1237037 42652398 42304887 2026-07-09T17:56:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652398 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Policresulen.png | width = | alt = | image2 = Policresulen ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Polikresulen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Policresulen}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 101418-00-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D08 | ATC_suffix = AE02 | ATC_supplemental = {{ATC|G01|AX03}} {{ATCvet|G51|AD02}} | PubChem = 3050404 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2312470 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=24 |O=12 |S=3 | molecular_weight = 588,624 | smiles = Cc1cc(O)c(cc1Cc2cc(c(O)c(Cc3cc(c(O)cc3C)S(=O)(=O)O)c2C)S(=O)(=O)O)S(=O)(=O)O | StdInChI = 1S/C23H24O12S3/c1-11-4-18(24)20(36(27,28)29)8-14(11)6-16-10-22(38(33,34)35)23(26)17(13(16)3)7-15-9-21(37(30,31)32)19(25)5-12(15)2/h4-5,8-10,24-26H,6-7H2,1-3H3,(H,27,28,29)(H,30,31,32)(H,33,34,35) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ACZKMKGNTMOPBD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Polikresulen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 588,624 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 248,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Policresulen}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Policresulen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Benzensulfonske kiseline]] s31z9pc9at9ct4p8s779a4cx3d94elo 0 1237038 42652397 42309771 2026-07-09T17:56:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652397 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Poly I-C structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Poliinozinska:policitidilna kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Polyinosinic:polycytidylic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 24939-03-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L03 | ATC_suffix = AX07 | ATC_supplemental = | PubChem = 32744 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = NA | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=27 |N=7 |O=16 |P=2 | molecular_weight = 671,403 | smiles = NC1=NC(=O)N(C=C1)[C@@H]2O[C@H](COP(=O)(O)O)[C@@H](O)[C@H]2O.O[C@H]3[C@@H](O)[C@@H](O[C@@H]3COP(=O)(O)O)n4cnc5C(=O)N=CNc45 | StdInChI = 1S/C10H13N4O8P.C9H14N3O8P/c15-6-4(1-21-23(18,19)20)22-10(7(6)16)14-3-13-5-8(14)11-2-12-9(5)17;10-5-1-2-12(9(15)11-5)8-7(14)6(13)4(20-8)3-19-21(16,17)18/h2-4,6-7,10,15-16H,1H2,(H,11,12,17)(H2,18,19,20);1-2,4,6-8,13-14H,3H2,(H2,10,11,15)(H2,16,17,18)/t4-,6-,7-,10-;4-,6-,7-,8-/m11/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ACEVNMQDUCOKHT-ZLOOHWKQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Poliinozinska:policitidilna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 671,403 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 21 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 10 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -4,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 370,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Polyinosinic:polycytidylic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Polyinosinic:polycytidylic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofosfati]] b0zqxde1n32bl73qk1om0n3lzii9gtf 0 1237039 42652415 42309781 2026-07-09T18:23:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652415 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ponazuril.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ponazuril | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ponazuril}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 69004-04-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = P51 | ATC_suffix = AJ04 | ATC_supplemental = | PubChem = 3050408 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = JPW84AS66U | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=14 |F=3 |N=3 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 457,380 | smiles = CN1C(=O)NC(=O)N(C1=O)c2ccc(Oc3ccc(cc3)S(=O)(=O)C(F)(F)F)c(C)c2 | StdInChI = 1S/C18H14F3N3O6S/c1-10-9-11(24-16(26)22-15(25)23(2)17(24)27)3-8-14(10)30-12-4-6-13(7-5-12)31(28,29)18(19,20)21/h3-9H,1-2H3,(H,22,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VBUNOIXRZNJNAD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ponazuril''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 457,380 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 121,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ponazuril}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ponazuril] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] edhdscglwq64ynwgxeo19e3pn4fpe09 0 1237040 42652436 42284424 2026-07-09T20:04:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652436 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Posizolid.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pozizolid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Posizolid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 252260-02-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 213049 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 82V2M8K24R | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = AZD2563 <!-- Chemical data --> |C=21 |H=21 |F=2 |N=3 |O=7 | molecular_weight = 465,404 | smiles = OC[C@H](O)C(=O)N1CCC(=CC1)c2c(F)cc(CN3C[C@H](Oc4ccon4)OC3=O)cc2F | StdInChI = 1S/C21H21F2N3O7/c22-14-7-12(9-26-10-18(33-21(26)30)32-17-3-6-31-24-17)8-15(23)19(14)13-1-4-25(5-2-13)20(29)16(28)11-27/h1,3,6-8,16,18,27-28H,2,4-5,9-11H2/t16-,18+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BYXBMSVAYKKOBS-FUHWJXTLSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pozizolid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 465,404 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 125,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Posizolid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Posizolid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze-lat}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Izoksazoli]] 5j0450s4faoqfbxi71dr85wjynkl96y 0 1237041 42652432 42294688 2026-07-09T19:54:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652432 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Povidon-Iod.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Povidon-jod | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Povidone-iodine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 25655-41-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D08 | ATC_suffix = AG02 | ATC_supplemental = {{ATC|D09|AA09}} (dressing) {{ATC|D11|AC06}} {{ATC|G01|AX11}} {{ATC|R02|AA15}} {{ATC|S01|AX18}} {{ATCvet|G51|AD01}} | PubChem = 410087 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 85H0HZU99M | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201724 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=6 |H=9 |I=2 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 364,951 | smiles = II.C=CN1CCCC1=O | StdInChI = 1S/C6H9NO.I2/c1-2-7-5-3-4-6(7)8;1-2/h2H,1,3-5H2; | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CPKVUHPKYQGHMW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Povidon-jod''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 364,951 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Povidone-iodine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Povidone-iodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Pirolidoni]] i1giha1vz6ohmw7bsmttkvav3uf2aga 0 1237042 42652443 42299848 2026-07-09T20:16:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652443 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prajmaline.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prajmalin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prajmaline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 35080-11-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = BA08 | ATC_supplemental = | PubChem = 37042 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16735977 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 75934UD4GJ | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=33 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 369,520 | smiles = CCC[N+]12[C@H](O)[C@@H](CC)[C@@H]3C[C@H]1[C@@H]4N(C)c5ccccc5[C@@]46C[C@H]2C3[C@H]6O | StdInChI = 1S/C23H33N2O2/c1-4-10-25-17-11-14(13(5-2)22(25)27)19-18(25)12-23(21(19)26)15-8-6-7-9-16(15)24(3)20(17)23/h6-9,13-14,17-22,26-27H,4-5,10-12H2,1-3H3/q+1/t13-,14-,17-,18-,19?,20-,21+,22+,23-,25?/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UAUHEPXILIZYCU-NWCFXAAYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prajmalin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 369,520 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prajmaline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prajmaline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] 89tu2auak5k3hiun1bj0k4zfxryvtsz 0 1237043 42652354 42299771 2026-07-09T15:44:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652354 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pyronaridine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pironaridin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyronaridine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 74847-35-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5485198 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10647812 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = TD3P7Q3SG6 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 35228 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=29 |H=32 |Cl=1 |N=5 |O=2 | molecular_weight = 518,050 | smiles = COc1ccc2Nc3cc(Cl)ccc3\C(=N\c4cc(CN5CCCC5)c(O)c(CN6CCCC6)c4)\c2n1 | StdInChI = 1S/C29H32ClN5O2/c1-37-26-9-8-24-28(33-26)27(23-7-6-21(30)16-25(23)32-24)31-22-14-19(17-34-10-2-3-11-34)29(36)20(15-22)18-35-12-4-5-13-35/h6-9,14-16,36H,2-5,10-13,17-18H2,1H3,(H,31,32) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DJUFPMUQJKWIJB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pironaridin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 518,050 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 73,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyronaridine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyronaridine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Organohloridi]] b4uuyfupf2yvmafq4nenf3efn3qfp86 0 1237044 42652355 42279502 2026-07-09T15:45:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652355 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pyrovalerone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirovaleron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrovalerone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3563-49-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 14373 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 13733 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = VOU69C02JP | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 201960 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=23 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 245,360 | smiles = CCCC(N1CCCC1)C(=O)c2ccc(C)cc2 | StdInChI = 1S/C16H23NO/c1-3-6-15(17-11-4-5-12-17)16(18)14-9-7-13(2)8-10-14/h7-10,15H,3-6,11-12H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SWUVZKWCOBGPTH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirovaleron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 245,360 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyrovalerone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyrovalerone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] cxgac0yxkmodt92tp6n2pkfy5wr7e1y 0 1237045 42652348 42275067 2026-07-09T15:44:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652348 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = pyrrobutamine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirobutamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrrobutamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 91-82-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R06 | ATC_suffix = AX08 | ATC_supplemental = | PubChem = 5284614 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = VE6KP18S8X | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=22 |Cl=1 |N=1 | molecular_weight = 311,848 | smiles = Clc1ccc(C\C(=C/CN2CCCC2)\c3ccccc3)cc1 | StdInChI = 1S/C20H22ClN/c21-20-10-8-17(9-11-20)16-19(18-6-2-1-3-7-18)12-15-22-13-4-5-14-22/h1-3,6-12H,4-5,13-16H2/b19-12+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WDYYVNNRTDZKAZ-XDHOZWIPSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirobutamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 311,848 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 3,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyrrobutamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyrrobutamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Alkeni]] h0nnelvlgz4z4bzsi3rkjiwvkouaeqp 0 1237046 42652352 42550649 2026-07-09T15:44:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652352 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pyrrolidinylthiambutene.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirolidiniltiambuten | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrrolidinylthiambutene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 785722-57-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=19 |N=1 |S=2 | molecular_weight = 289,459 | smiles = CC(C=C(c1cccs1)c2cccs2)N3CCCC3 | StdInChI = 1S/C16H19NS2/c1-13(17-8-2-3-9-17)12-14(15-6-4-10-18-15)16-7-5-11-19-16/h4-7,10-13H,2-3,8-9H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PIJLUNXAEWABFK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 167 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirolidiniltiambuten''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 289,459 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 59,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyrrolidinylthiambutene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyrrolidinylthiambutene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Tiofeni]] d2mnfyjavmcjj7e69bal5b9t5y44ral 0 1237047 42652357 42299777 2026-07-09T15:45:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652357 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pyrvinium.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pirvinijum | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pyrvinium}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 7187-62-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P02 | ATC_suffix = CX01 | ATC_supplemental = | PubChem = 5281035 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 6B9991FLU3 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 8687 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201303 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=28 |N=3 | molecular_weight = 382,521 | smiles = CN(C)c1ccc2c(ccc(\C=C\c3cc(C)n(c3C)c4ccccc4)[n+]2C)c1 | StdInChI = 1S/C26H28N3/c1-19-17-21(20(2)29(19)24-9-7-6-8-10-24)11-13-23-14-12-22-18-25(27(3)4)15-16-26(22)28(23)5/h6-18H,1-5H3/q+1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QMHSXPLYMTVAMK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pirvinijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 382,521 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 12,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pyrvinium}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pyrvinium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Piroli]] qoq80pm7v23frjp3v890e197czs5a7o 0 1237077 42652444 42299849 2026-07-09T20:18:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652444 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pramiconazole.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pramikonazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pramiconazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11411233 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4SYH0R661F | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 175797 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=35 |H=39 |F=2 |N=7 |O=4 | molecular_weight = 659,725 | smiles = CC(C)N1CCN(C1=O)c2ccc(cc2)N3CCN(CC3)c4ccc(OC[C@H]5CO[C@@](Cn6cncn6)(O5)c7ccc(F)cc7F)cc4 | StdInChI = 1S/C35H39F2N7O4/c1-25(2)43-17-18-44(34(43)45)29-6-4-27(5-7-29)40-13-15-41(16-14-40)28-8-10-30(11-9-28)46-20-31-21-47-35(48-31,22-42-24-38-23-39-42)32-12-3-26(36)19-33(32)37/h3-12,19,23-25,31H,13-18,20-22H2,1-2H3/t31-,35-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CZLFUJJQMZZHMG-ZJJOJAIXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pramikonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 35 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 659,725 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 88,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pramiconazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pramiconazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Dioksolani]] [[Kategorija:Ketali]] sts0npyxp1p6gm1glm62n9olh67z0qe 0 1237078 42652445 42299851 2026-07-09T20:18:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652445 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pramoxine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pramokain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pramocaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 140-65-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D04 | ATC_suffix = AB07 | ATC_supplemental = {{ATC|C05|AD07}} | PubChem = 4886 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4717 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 068X84E056 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 8357 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1198 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=27 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 293,401 | smiles = CCCCOc1ccc(OCCCN2CCOCC2)cc1 | StdInChI = 1S/C17H27NO3/c1-2-3-12-20-16-5-7-17(8-6-16)21-13-4-9-18-10-14-19-15-11-18/h5-8H,2-4,9-15H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DQKXQSGTHWVTAD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pramokain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 293,401 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 30,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pramocaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pramocaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Morfolini]] 6k3584scu7ym162hfk9m5x21w6z1cfs 0 1237079 42652446 42478876 2026-07-09T20:20:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652446 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pranoprofen.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pranoprofen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pranoprofen}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 52549-17-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = S01 | ATC_suffix = BC09 | ATC_supplemental = | PubChem = 4888 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4719 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 2R7O1ET613 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 367463 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=13 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 255,269 | smiles = CC(C(=O)O)c1ccc2Oc3ncccc3Cc2c1 | StdInChI = 1S/C15H13NO3/c1-9(15(17)18)10-4-5-13-12(7-10)8-11-3-2-6-16-14(11)19-13/h2-7,9H,8H2,1H3,(H,17,18) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = TVQZAMVBTVNYLA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pranoprofen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 255,269 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 59,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pranoprofen}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pranoprofen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] om7f3a6au94v618mjem1evk1qz8uwil 0 1237080 42652447 42279612 2026-07-09T20:25:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652447 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pravadoline.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pravadolin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pravadoline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 92623-83-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 56463 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 50942 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = P3JW662TWA | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 13178 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=26 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 378,464 | smiles = COc1ccc(cc1)C(=O)c2c(C)n(CCN3CCOCC3)c4ccccc24 | StdInChI = 1S/C23H26N2O3/c1-17-22(23(26)18-7-9-19(27-2)10-8-18)20-5-3-4-6-21(20)25(17)12-11-24-13-15-28-16-14-24/h3-10H,11-16H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MEUQWHZOUDZXHH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pravadolin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 378,464 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pravadoline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pravadoline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Morfolini]] [[Kategorija:Indoli]] o98nw5rbvoj64xy6yqrlefnklt7yowu 0 1237081 42652451 42309823 2026-07-09T20:40:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652451 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prazitone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Praziton | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prazitone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2409-26-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3050417 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 6DZB018428 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 5-phenyl-5-(2-piperidylmethyl)barbituric acid <!-- Chemical data --> |C=16 |H=19 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 301,340 | smiles = O=C1NC(=O)C(CC2CCCCN2)(C(=O)N1)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C16H19N3O3/c20-13-16(11-6-2-1-3-7-11,14(21)19-15(22)18-13)10-12-8-4-5-9-17-12/h1-3,6-7,12,17H,4-5,8-10H2,(H2,18,19,20,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UGZAKKMLMJITLL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Praziton''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 301,340 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 87,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prazitone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prazitone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Piperidini]] kr9in64xefz6xu50i105l7ntd10a1zq 0 1237083 42652456 42289539 2026-07-09T20:48:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652456 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prednimustine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prednimustin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prednimustine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 29069-24-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = AA08 | ATC_supplemental = | PubChem = 34457 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 9403SIO2S8 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C19512 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>[2-[(8''S'',9''S'',10''R'',11''S'',13''S'',14''S'',17''R'')-11,17-Dihydroxy-10,13-dimethyl-3-oxo-7,8,9,11,12,14,15,16-octahydro-6''H''-cyclopenta[''a'']phenanthren-17-yl]-2-oxoethyl] 4-[4-[bis(2-chloroethyl)amino]phenyl]butanoate</small> <!-- Chemical data --> |C=35 |H=45 |Cl=2 |N=1 |O=6 | molecular_weight = 646,641 | smiles = C[C@]12C[C@H](O)[C@H]3[C@@H](CCC4=CC(=O)C=C[C@]34C)[C@@H]1CC[C@]2(O)C(=O)COC(=O)CCCc5ccc(cc5)N(CCCl)CCCl | StdInChI = 1S/C35H45Cl2NO6/c1-33-14-12-26(39)20-24(33)8-11-27-28-13-15-35(43,34(28,2)21-29(40)32(27)33)30(41)22-44-31(42)5-3-4-23-6-9-25(10-7-23)38(18-16-36)19-17-37/h6-7,9-10,12,14,20,27-29,32,40,43H,3-5,8,11,13,15-19,21-22H2,1-2H3/t27-,28-,29-,32+,33-,34-,35-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HFVNWDWLWUCIHC-GUPDPFMOSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prednimustin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 35 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 646,641 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 13 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 104,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prednimustine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prednimustine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Azotni iperiti]] ad7wcavxt0fp91x631kb6xl1mi7gh54 0 1237084 42652455 42289538 2026-07-09T20:48:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652455 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prednylidene.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Predniliden | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prednylidene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 599-33-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = H02 | ATC_suffix = AB11 | ATC_supplemental = | PubChem = 20055008 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16735979 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = IF8PQP966U | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>(8''S'',9''S'',10''R'',11''S'',13''S'',14''S'',17''R'')-11,17-dihydroxy-17-(2-hydroxyacetyl)-10,13-dimethyl-16-methylidene-6,7,8,9,11,12,14,15-octahydrocyclopenta[''a'']phenanthren-3-one</small> <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |O=5 | molecular_weight = 372,455 | smiles = C[C@@]12C[C@H](O)[C@H]3[C@@H](CCC4=CC(=O)C=C[C@@]34C)[C@@H]1CC(=C)[C@@]2(O)C(=O)CO | StdInChI = 1S/C22H28O5/c1-12-8-16-15-5-4-13-9-14(24)6-7-20(13,2)19(15)17(25)10-21(16,3)22(12,27)18(26)11-23/h6-7,9,15-17,19,23,25,27H,1,4-5,8,10-11H2,2-3H3/t15-,16-,17-,19+,20+,21+,22+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WSVOMANDJDYYEY-QDZIRANASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Predniliden''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 372,455 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 94,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prednylidene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prednylidene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] 0fyt156mfr3c1bsa2dpce8ywg9dvuts 0 1237085 42652459 42304928 2026-07-09T21:16:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652459 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Premarin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Premarin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 12126-59-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = CA57 | ATC_supplemental = | PubChem = 656613 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 570974 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = IU5QR144QX | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = conjugated estrogens <!-- Chemical data --> |C=18 |H=19 |Na=1 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 370,395 | smiles = [Na+].C[C@@]12CC[C@H]3C(=CCc4cc(OS(=O)(=O)[O-])ccc34)[C@@H]1CCC2=O | StdInChI = 1S/C18H20O5S.Na/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(23-24(20,21)22)10-11(13)2-4-15(14)16(18)6-7-17(18)19;/h3-5,10,14,16H,2,6-9H2,1H3,(H,20,21,22);/q;+1/p-1/t14-,16+,18-;/m1./s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QTTMOCOWZLSYSV-RLOSDUHESA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Premarin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,395 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 156,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Premarin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Premarin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] bv32mxbme3s1yz4ugkt1eyld99x712z 0 1237086 42652460 42309837 2026-07-09T21:16:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652460 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Premazepam.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Premazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Premazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57435-86-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 72104 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = OI7443PDLB | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=15 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 253,299 | smiles = Cc1c2C(=NCC(=O)Nc2cn1C)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C15H15N3O/c1-10-14-12(9-18(10)2)17-13(19)8-16-15(14)11-6-4-3-5-7-11/h3-7,9H,8H2,1-2H3,(H,17,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CNWSHOJSFGGNLC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Premazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 253,299 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 46,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Premazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Premazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] bk5mqbyy7o7xs77wtnzt26efkxo1rk6 0 1237087 42652461 42275135 2026-07-09T21:17:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652461 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prenalterol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prenalterol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prenalterol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57526-81-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = CA13 | ATC_supplemental = | PubChem = 42396 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 537 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 38665 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = M4G34404CX | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1160714 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=19 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 225,284 | smiles = CC(C)NC[C@H](O)COc1ccc(O)cc1 | StdInChI = 1S/C12H19NO3/c1-9(2)13-7-11(15)8-16-12-5-3-10(14)4-6-12/h3-6,9,11,13-15H,7-8H2,1-2H3/t11-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ADUKCCWBEDSMEB-NSHDSACASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prenalterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 225,284 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 61,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prenalterol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prenalterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] awiqhpj8rlzblw6otu5s9zh7c9fncpq 0 1237088 42652462 42304929 2026-07-09T21:17:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652462 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prenoxdiazine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prenoksdiazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prenoxdiazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 982-43-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = DB18 | ATC_supplemental = | PubChem = 120508 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 107586 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = S491HH391H | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=27 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 361,480 | smiles = C(Cc1onc(CC(c2ccccc2)c3ccccc3)n1)N4CCCCC4 | StdInChI = 1S/C23H27N3O/c1-4-10-19(11-5-1)21(20-12-6-2-7-13-20)18-22-24-23(27-25-22)14-17-26-15-8-3-9-16-26/h1-2,4-7,10-13,21H,3,8-9,14-18H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PXZDWASDNFWKSD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prenoksdiazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 361,480 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 42,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prenoxdiazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prenoxdiazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] 821yzawmfyfx18w2xqgnct42inizhdc 0 1237089 42652463 42309841 2026-07-09T21:26:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652463 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = cropropamide.png | width = | alt = | image2 = crotethamide.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pretkamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prethcamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 8015-51-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R07 | ATC_suffix = AB06 | ATC_supplemental = | PubChem = 71672 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 41A1FCW148 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=46 |N=4 |O=4 | molecular_weight = 466,657 | smiles = CCCN(C(CC)C(=O)N(C)C)C(=O)C=CC.CCC(N(CC)C(=O)C=CC)C(=O)N(C)C | StdInChI = 1S/C13H24N2O2.C12H22N2O2/c1-6-9-12(16)15(10-7-2)11(8-3)13(17)14(4)5;1-6-9-11(15)14(8-3)10(7-2)12(16)13(4)5/h6,9,11H,7-8,10H2,1-5H3;6,9-10H,7-8H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZDHWSRRZUPRQBD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pretkamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 466,657 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 81,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prethcamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prethcamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Alkeni]] 85zywktfk5fduyvywgrx27xhpqedf8s 0 1237090 42652466 42284473 2026-07-09T21:45:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652466 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pridefine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pridefin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pridefine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5370-41-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 31740 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 29434 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = W0394470AX | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=21 |N=1 | molecular_weight = 263,377 | smiles = CCN1CCC(=C(c2ccccc2)c3ccccc3)C1 | StdInChI = 1S/C19H21N/c1-2-20-14-13-18(15-20)19(16-9-5-3-6-10-16)17-11-7-4-8-12-17/h3-12H,2,13-15H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BJUHVJHOJBHLJS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pridefin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 263,377 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 3,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pridefine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pridefine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Pirolidini]] p40ivc4kz583248478iqb51hl4fnda8 0 1237091 42652469 42299876 2026-07-09T21:47:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652469 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prifinium bromide.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prifinijum bromid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prifinium bromide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 4630-95-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AB18 | ATC_supplemental = | PubChem = 20749 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 19537 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 3B7O9ZC520 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1213353 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |Br=1 |N=1 | molecular_weight = 386,368 | smiles = [Br-].CC[N+]1(CC)CCC(=C(c2ccccc2)c3ccccc3)C1C | StdInChI = 1S/C22H28N.BrH/c1-4-23(5-2)17-16-21(18(23)3)22(19-12-8-6-9-13-19)20-14-10-7-11-15-20;/h6-15,18H,4-5,16-17H2,1-3H3;1H/q+1;/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UCGJZJXOPSNTGZ-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prifinijum bromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 386,368 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 43,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prifinium bromide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prifinium bromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Bromidi]] fzew8pq7ufwiz29zuj6k6ir0wpxfsut 0 1237092 42652471 42309854 2026-07-09T22:07:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652471 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prinaberel.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prinaberel | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prinaberel}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 524684-52-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5326893 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4484184 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=10 |F=1 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 271,243 | smiles = Oc1cc2N\C(=C\3/C=CC(=O)C(=C3)F)\Oc2c(C=C)c1 | StdInChI = 1S/C15H10FNO3/c1-2-8-5-10(18)7-12-14(8)20-15(17-12)9-3-4-13(19)11(16)6-9/h2-7,17-18H,1H2/b15-9- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FCXYSEXZEGPLGG-DHDCSXOGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prinaberel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 271,243 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 58,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prinaberel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prinaberel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Alkeni]] 4qfmtwiabanm51guu1tstfvocgf1n2c 0 1237093 42652475 42279677 2026-07-09T22:17:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652475 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pristinamycin IA.png | width = | alt = | image2 = Streptogramin A.svg | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pristinamicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pristinamycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 270076-60-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = FG01 | ATC_supplemental = | PubChem = 11979535 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10152812 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1256399 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=71 |H=84 |N=10 |O=17 | molecular_weight = 1349,483 | smiles = CCC1\N=C(\O)/C(\N=C(/O)\c2ncccc2O)C(C)OC(=O)C(\N=C(/O)\C3CC(=O)CCN3C(=O)C(Cc4ccccc4)N(C)C(=O)C5CCCN5C1=O)c6ccccc6.CC(C)C7OC(=O)C8=CCCN8C(=O)c9coc(CC(=O)CC(O)\C=C(\C)/C=C\C\N=C(\O)/C=C\C7C)n9 | StdInChI = 1S/C43H49N7O10.C28H35N3O7/c1-4-29-40(56)49-21-12-17-30(49)41(57)48(3)32(23-26-13-7-5-8-14-26)42(58)50-22-19-28(51)24-31(50)37(53)47-35(27-15-9-6-10-16-27)43(59)60-25(2)34(38(54)45-29)46-39(55)36-33(52)18-11-20-44-36;1-17(2)26-19(4)9-10-24(34)29-11-5-7-18(3)13-20(32)14-21(33)15-25-30-22(16-37-25)27(35)31-12-6-8-23(31)28(36)38-26/h5-11,13-16,18,20,25,29-32,34-35,52H,4,12,17,19,21-24H2,1-3H3,(H,45,54)(H,46,55)(H,47,53);5,7-10,13,16-17,19-20,26,32H,6,11-12,14-15H2,1-4H3,(H,29,34)/b;7-5-,10-9-,18-13- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MVTQIFVKRXBCHS-FHWPYUEJSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pristinamicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 71 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1349,483 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 22 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -15,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 377,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pristinamycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pristinamycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Depsipeptidi]] [[Kategorija:Ciklični peptidi]] [[Kategorija:Kombinacije antibiotika]] oei9ih83pbrpuqov4l7kwfe0jtj2j43 0 1237095 42652478 42309862 2026-07-09T22:24:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652478 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Probarbital.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Probarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Probarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 76-76-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6455 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6213 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Probarbital, Ipral, Vasalgin, 5-Isopropyl-5-ethylbarbituric acid <!-- Chemical data --> |C=9 |H=14 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 198,219 | smiles = CCC1(C(C)C)C(=NC(=O)N=C1O)O | StdInChI = 1S/C9H14N2O3/c1-4-9(5(2)3)6(12)10-8(14)11-7(9)13/h5H,4H2,1-3H3,(H2,10,11,12,13,14) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HHLXJTDUHFBYAU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Probarbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 198,219 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 82,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Probarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Probarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] q8q9zh3sh0503ni930j725l4r7vq0i8 0 1237096 42652479 42275149 2026-07-09T22:30:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652479 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Procymate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Procimat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Procymate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 13931-64-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3050432 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 308EUN932K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=19 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 185,263 | smiles = CCC(OC(=O)N)C1CCCCC1 | StdInChI = 1S/C10H19NO2/c1-2-9(13-10(11)12)8-6-4-3-5-7-8/h8-9H,2-7H2,1H3,(H2,11,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IGISNRIWPJVXDB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Procimat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 185,263 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 52,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Procymate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Procymate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] byd3h6obdlhuwbyeixvnd3wg3anks1g 0 1237097 42652481 42279683 2026-07-09T22:33:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652481 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prodilidine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prodilidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prodilidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3734-17-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 19514 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = P67JPY18WD | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=21 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 247,333 | smiles = CCC(=O)OC1(CCN(C)C1C)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C15H21NO2/c1-4-14(17)18-15(10-11-16(3)12(15)2)13-8-6-5-7-9-13/h5-9,12H,4,10-11H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LUKSBMJXPCFBKO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prodilidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 247,333 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prodilidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prodilidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] 2j3clhqxq70vrghii9pd5cuyv9spcwb 0 1237121 42652482 42279684 2026-07-09T22:33:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652482 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Alphaprodine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prodin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prodine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-20-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 204163 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 176845 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 14309 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=23 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 261,359 | smiles = CCC(=O)O[C@@]1(CCN(C)C[C@H]1C)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C16H23NO2/c1-4-15(18)19-16(14-8-6-5-7-9-14)10-11-17(3)12-13(16)2/h5-9,13H,4,10-12H2,1-3H3/t13-,16-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UVAZQQHAVMNMHE-CZUORRHYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prodin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,359 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prodine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] qaw127gj5x6l0b11yceyt7vl11qcc5m 0 1237122 42652483 42275150 2026-07-09T22:33:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652483 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Profadol skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Profadol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Profadol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 428-37-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9882 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9498 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 41GDG43FTT | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=21 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 219,323 | smiles = CCCC1(CCN(C)C1)c2cccc(O)c2 | StdInChI = 1S/C14H21NO/c1-3-7-14(8-9-15(2)11-14)12-5-4-6-13(16)10-12/h4-6,10,16H,3,7-9,11H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VFUGCQKESINERB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Profadol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 219,323 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 23,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Profadol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Profadol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Pirolidini]] c6xbkx2chj0wzc2vjdh5c9khlif8vin 0 1237123 42652484 42309874 2026-07-09T22:34:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652484 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Proflazepam.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Proflazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Proflazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 52829-30-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3050433 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 545MN0F125 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=16 |Cl=1 |F=1 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 362,783 | smiles = OCC(O)CN1C(=O)CN=C(c2ccccc2F)c3cc(Cl)ccc13 | StdInChI = 1S/C18H16ClFN2O3/c19-11-5-6-16-14(7-11)18(13-3-1-2-4-15(13)20)21-8-17(25)22(16)9-12(24)10-23/h1-7,12,23-24H,8-10H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RCDQRWWSKKYAJG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Proflazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 362,783 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 73,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Proflazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Proflazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] o3e3wwy2wd5oy1fg8jnlx9am2ke6drn 0 1237124 42652486 42279690 2026-07-09T22:37:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652486 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Proheptazine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Proheptazin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Proheptazine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-14-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 60969 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 54931 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = S23189WW7E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=25 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 275,386 | smiles = CCC(=O)OC1(CCCN(C)CC1C)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C17H25NO2/c1-4-16(19)20-17(15-9-6-5-7-10-15)11-8-12-18(3)13-14(17)2/h5-7,9-10,14H,4,8,11-13H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZXWAUWBYASJEOE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Proheptazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,386 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Proheptazine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Proheptazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Azepani]] 81px1a64ircpfdiy9o0efwr90d8j5a7 0 1237125 42652490 42275163 2026-07-09T22:47:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652490 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prolintane.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prolintan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prolintane}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 493-92-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N06 | ATC_suffix = BX14 | ATC_supplemental = | PubChem = 14592 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 13930 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = EM4YZW677H | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=23 |N=1 | molecular_weight = 217,350 | smiles = CCCC(Cc1ccccc1)N2CCCC2 | StdInChI = 1S/C15H23N/c1-2-8-15(16-11-6-7-12-16)13-14-9-4-3-5-10-14/h3-5,9-10,15H,2,6-8,11-13H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OJCPSBCUMRIPFL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prolintan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 217,350 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 3,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prolintane}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prolintane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Pirolidini]] gx6g8t6hbgpws4z72b7r2g4mq2sc0hb 0 1237126 42652492 42309883 2026-07-09T22:49:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652492 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Promin Molecular Structure Skeletal.svg | width = | alt = | image2 = Promin Molecular Structure Spacefill.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Promin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Promin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3481 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=36 |N=2 |O=18 |S=3 | molecular_weight = 736,740 | smiles = OCC(O)C(O)C(O)C(O)C(Nc1ccc(cc1)S(=O)(=O)c2ccc(NC(C(O)C(O)C(O)C(O)CO)S(=O)(=O)O)cc2)S(=O)(=O)O | StdInChI = 1S/C24H36N2O18S3/c27-9-15(29)17(31)19(33)21(35)23(46(39,40)41)25-11-1-5-13(6-2-11)45(37,38)14-7-3-12(4-8-14)26-24(47(42,43)44)22(36)20(34)18(32)16(30)10-28/h1-8,15-36H,9-10H2,(H,39,40,41)(H,42,43,44) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SQQCWHCJRWYRLB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Promin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 736,740 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 20 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 14 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 18 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 394,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Promin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Promin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] m60asdujfu4aq6b388olqoga4ew24vo 0 1237127 42652493 42309884 2026-07-09T22:49:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652493 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Promoxolane.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Promoksolan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Promoxolane}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 470-43-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10105 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = JHI9RRY52E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=20 |O=3 | molecular_weight = 188,264 | smiles = CC(C)C1(OCC(CO)O1)C(C)C | StdInChI = 1S/C10H20O3/c1-7(2)10(8(3)4)12-6-9(5-11)13-10/h7-9,11H,5-6H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HHFOOWPWAXNJNY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Promoksolan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 188,264 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Promoxolane}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Promoxolane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Dioksolani]] [[Kategorija:Ketali]] 61t6fdp9r623rk0ygn0r87lnnrxtrpp 0 1237128 42652494 42284498 2026-07-09T22:51:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652494 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prontosil.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prontosil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prontosil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 103-12-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 66895 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16736190 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 488279 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=13 |N=5 |O=2 |S=1 | molecular_weight = 291,329 | smiles = Nc1ccc(N=Nc2ccc(cc2)S(=O)(=O)N)c(N)c1 | StdInChI = 1S/C12H13N5O2S/c13-8-1-6-12(11(14)7-8)17-16-9-2-4-10(5-3-9)20(15,18)19/h1-7H,13-14H2,(H2,15,18,19)/b17-16+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ABBQGOCHXSPKHJ-WUKNDPDISA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prontosil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 291,329 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 145,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prontosil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prontosil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina-lat}} [[Kategorija:Anilini]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Azo jedinjenja]] mfae3y7g6j1fyjx5y77blr6yoida1m0 0 1237129 42652495 42309885 2026-07-09T22:51:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652495 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propacetamol-2d-skeletal.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propacetamol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propacetamol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 66532-85-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = BE05 | ATC_supplemental = | PubChem = 68865 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5CHW4JMR82 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=20 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 264,320 | smiles = CCN(CC)CC(=O)Oc1ccc(NC(=O)C)cc1 | StdInChI = 1S/C14H20N2O3/c1-4-16(5-2)10-14(18)19-13-8-6-12(7-9-13)15-11(3)17/h6-9H,4-5,10H2,1-3H3,(H,15,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QTGAJCQTLIRCFL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propacetamol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 264,320 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 58,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propacetamol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propacetamol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] p0apijld09jew7c1oqijnri9tb9dpqy 0 1237130 42652497 42304966 2026-07-09T22:52:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652497 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propallylonal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propalilonal | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propallylonal}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 545-93-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11020 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10554 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = 5-isopropyl-5-(β-bromoallyl)barbituric acid <!-- Chemical data --> |C=10 |H=13 |Br=1 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 289,126 | smiles = CC(C)C1(CC(=C)Br)C(=NC(=O)N=C1O)O | StdInChI = 1S/C10H13BrN2O3/c1-5(2)10(4-6(3)11)7(14)12-9(16)13-8(10)15/h5H,3-4H2,1-2H3,(H2,12,13,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KTGWBBOJAGDSHN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propalilonal''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 289,126 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 82,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propallylonal}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propallylonal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Organobromidi]] t5i9mtr8c73reab7qmjt4zpqv4k2f74 0 1237131 42652498 42471477 2026-07-09T22:52:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652498 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propanidid.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propanidid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propanidid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1421-14-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N01 | ATC_suffix = AX04 | ATC_supplemental = | PubChem = 15004 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 14283 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = AO82L471NS | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05626 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=27 |N=1 |O=5 | molecular_weight = 337,411 | smiles = CCCOC(=O)Cc1ccc(OCC(=O)N(CC)CC)c(OC)c1 | StdInChI = 1S/C18H27NO5/c1-5-10-23-18(21)12-14-8-9-15(16(11-14)22-4)24-13-17(20)19(6-2)7-3/h8-9,11H,5-7,10,12-13H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KEJXLQUPYHWCNM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propanidid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 337,411 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 65,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propanidid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propanidid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] l6hqq49wr71q09hu50o7qvbx38x41sj 0 1237132 42652499 42299905 2026-07-09T22:53:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652499 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = propenidazole.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propenidazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propenidazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G01 | ATC_suffix = AF14 | ATC_supplemental = {{ATC|P01|AB05}} {{ATCvet|P51|AA05}} | PubChem = 6446788 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4950302 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = F0O89MB7QE | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=13 |N=3 |O=5 | molecular_weight = 267,238 | smiles = CCOC(=O)\C(=C\c1ncc([N+](=O)[O-])n1C)\C(=O)C | StdInChI = 1S/C11H13N3O5/c1-4-19-11(16)8(7(2)15)5-9-12-6-10(13(9)3)14(17)18/h5-6H,4H2,1-3H3/b8-5+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GCHKUUOPYMFGEY-VMPITWQZSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propenidazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 267,238 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 107,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propenidazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propenidazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Imidazoli]] kbzn2jvi82nrs1poyquy81e4dtse14s 0 1237133 42652500 42275168 2026-07-09T22:53:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652500 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Properidine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Properidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Properidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 561-76-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 62373 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 56161 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = R1493W1CJ0 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Ipropethidine <!-- Chemical data --> |C=16 |H=23 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 261,359 | smiles = CC(C)OC(=O)C1(CCN(C)CC1)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C16H23NO2/c1-13(2)19-15(18)16(9-11-17(3)12-10-16)14-7-5-4-6-8-14/h4-8,13H,9-12H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XJKQCILVUHXVIQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Properidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,359 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Properidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Properidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] ntb6p69oh5p0baq4qfrrzgbmqmslx4r 0 1237134 42652501 42299906 2026-07-09T22:53:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652501 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propicillin Structural Formula V4.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propicilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propicillin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 551-27-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = CE03 | ATC_supplemental = | PubChem = 65039 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8X1R260V33 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1477112 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=22 |N=2 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 378,443 | smiles = CCC(Oc1ccccc1)C(=O)NC2C3SC(C)(C)C(N3C2=O)C(=O)O | StdInChI = 1S/C18H22N2O5S/c1-4-11(25-10-8-6-5-7-9-10)14(21)19-12-15(22)20-13(17(23)24)18(2,3)26-16(12)20/h5-9,11-13,16H,4H2,1-3H3,(H,19,21)(H,23,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HOCWPKXKMNXINF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propicilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 378,443 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 121,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propicillin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propicillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]] 5zdybt6kml8g36svvuv7g81yjfyr4t3 0 1237135 42652508 42284500 2026-07-09T22:53:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652508 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propiram.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propiram | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propiram}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 15686-91-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 26216 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 24426 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = WT6247U6PX | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=25 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 275,389 | smiles = CCC(=O)N(C(C)CN1CCCCC1)c2ccccn2 | StdInChI = 1S/C16H25N3O/c1-3-16(20)19(15-9-5-6-10-17-15)14(2)13-18-11-7-4-8-12-18/h5-6,9-10,14H,3-4,7-8,11-13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZBAFFZBKCMWUHM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propiram''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,389 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 36,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propiram}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propiram] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Piridini]] oar4sbx3dvcs47w1s332b1tq5z8z6ft 0 1237136 42652509 42304983 2026-07-09T22:53:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652509 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = propiverine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propiverin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propiverine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 54556-98-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G04 | ATC_suffix = BD06 | ATC_supplemental = | PubChem = 4942 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 468GE2241L | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=29 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 367,481 | smiles = CCCOC(C(=O)OC1CCN(C)CC1)(c2ccccc2)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C23H29NO3/c1-3-18-26-23(19-10-6-4-7-11-19,20-12-8-5-9-13-20)22(25)27-21-14-16-24(2)17-15-21/h4-13,21H,3,14-18H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QPCVHQBVMYCJOM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propiverin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 367,481 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propiverine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propiverine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] 3y1a50r1tx7l8y6ewmsm0s0riy6rd96 0 1237137 42652510 42275173 2026-07-09T22:53:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652510 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propizepine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propizepin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propizepine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 10321-12-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 112029 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 100443 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 09B57945V9 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=20 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 296,367 | smiles = CC(CN1C(=O)c2cccnc2Nc3ccccc13)N(C)C | StdInChI = 1S/C17H20N4O/c1-12(20(2)3)11-21-15-9-5-4-8-14(15)19-16-13(17(21)22)7-6-10-18-16/h4-10,12H,11H2,1-3H3,(H,18,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YFLBETLXDPBWTD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propizepin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 296,367 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 48,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propizepine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propizepine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] np2h1q9mrcs8kwr7zioepuy9t7gdw1e 0 1237138 42652503 42275169 2026-07-09T22:53:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652503 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = N-Propylamphetamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propilamfetamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propylamphetamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 51799-32-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 103544 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 11655332 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>''N''-propyl-1-phenyl-propan-2-amine</small>;<br /><small>''N''-propylamphetamine</small> <!-- Chemical data --> |C=12 |H=19 |N=1 | molecular_weight = 177,286 | smiles = CCCc1ccccc1CC(C)N | StdInChI = 1S/C12H19N/c1-3-6-11-7-4-5-8-12(11)9-10(2)13/h4-5,7-8,10H,3,6,9,13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VMVXCJCVBKWYTF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propilamfetamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 177,286 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 26,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propylamphetamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propylamphetamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] 5fqap6d0idgbkbiqv238hykkhqkenvn 0 1237139 42652504 42304975 2026-07-09T22:53:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652504 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propylbarbital_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propilbarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propylbarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2217-08-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 75192 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 67738 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=16 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 212,246 | smiles = CCCC1(CCC)C(=NC(=O)N=C1O)O | StdInChI = 1S/C10H16N2O3/c1-3-5-10(6-4-2)7(13)11-9(15)12-8(10)14/h3-6H2,1-2H3,(H2,11,12,13,14,15) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RCOUWKSZRXJXLA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propilbarbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,246 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 82,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propylbarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propylbarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] ksjm46eoe3r3i5vxsm7m4705g46y2i8 0 1237140 42652505 42304979 2026-07-09T22:53:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652505 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propyliodone.svg | width = | alt = | image2 = Propyliodone-3D-spacefill.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propiliodon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propyliodone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 587-61-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = AD03 | ATC_supplemental = | PubChem = 4949 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 5NPJ6BPX36 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200821 | synonyms = <small>propyl (3,5-diiodo-4-oxopyridin-1(4''H'')-yl)acetate</small> <!-- Chemical data --> |C=10 |H=11 |I=2 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 447,008 | smiles = CCCOC(=O)CN1C=C(I)C(=O)C(=C1)I | StdInChI = 1S/C10H11I2NO3/c1-2-3-16-9(14)6-13-4-7(11)10(15)8(12)5-13/h4-5H,2-3,6H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ROSXARVHJNYYDO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propiliodon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 447,008 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 46,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propyliodone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propyliodone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organojodidi]] fkq1eltpohreq9fgj60g0jk685e22tx 0 1237141 42652506 42284499 2026-07-09T22:53:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652506 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propylisopropyltryptamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propilizopropiltriptamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propylisopropyltryptamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1354632-00-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21106369 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=24 |N=2 | molecular_weight = 244,375 | smiles = CCCN(CCc1c[nH]c2ccccc12)C(C)C | StdInChI = 1S/C16H24N2/c1-4-10-18(13(2)3)11-9-14-12-17-16-8-6-5-7-15(14)16/h5-8,12-13,17H,4,9-11H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OFXPLOPRCQJJFP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propilizopropiltriptamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 244,375 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 19,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propylisopropyltryptamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propylisopropyltryptamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Psihodelični triptamini]] rxwgp3tgswh1x8caqfremqh5lnheo05 0 1237142 42652507 42279699 2026-07-09T22:53:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652507 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propylketobemidone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propilketobemidon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propylketobemidone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21106370 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=23 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 261,359 | smiles = CCCC(=O)C1(CCN(C)CC1)c2cccc(O)c2 | StdInChI = 1S/C16H23NO2/c1-3-5-15(19)16(8-10-17(2)11-9-16)13-6-4-7-14(18)12-13/h4,6-7,12,18H,3,5,8-11H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VQISXVAQCJSTNS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propilketobemidon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,359 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 40,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propylketobemidone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propylketobemidone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Ketoni]] 5q73hhbr0qmf4vk3ddvy6bpwmfx3l3n 0 1237143 42652502 42299907 2026-07-09T22:53:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652502 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Propyphenazone-2d-skeletal.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Propifenazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Propyphenazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 479-92-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = BB04 | ATC_supplemental = | PubChem = 3778 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3646 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = OED8FV75PY | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 135538 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 28318 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=18 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 230,306 | smiles = CC(C)C1=C(C)N(C)N(C1=O)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C14H18N2O/c1-10(2)13-11(3)15(4)16(14(13)17)12-8-6-5-7-9-12/h5-10H,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PXWLVJLKJGVOKE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Propifenazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 230,306 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 23,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Propyphenazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Propyphenazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] hwl8e5nyzog6us1xp7j6dk9alq3h8zv 0 1237144 42652485 42304953 2026-07-09T22:37:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652485 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = proquazone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prohazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Proquazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = AX13 | ATC_supplemental = | PubChem = 31508 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 42VPJ2980S | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 268501 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=18 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 278,348 | smiles = CC(C)N1C(=O)N=C(c2ccccc2)c3ccc(C)cc13 | StdInChI = 1S/C18H18N2O/c1-12(2)20-16-11-13(3)9-10-15(16)17(19-18(20)21)14-7-5-4-6-8-14/h4-12H,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JTIGKVIOEQASGT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prohazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 278,348 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Proquazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Proquazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] 0my6kpsfpswurai5wg23fop4oen0ap7 0 1237145 42652487 42304956 2026-07-09T22:42:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652487 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Proxazole.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Proksazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Proxazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5696-09-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AX07 | ATC_supplemental = | PubChem = 8590 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = FD72T13M0K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=25 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 287,400 | smiles = CCC(c1ccccc1)c2noc(CCN(CC)CC)n2 | StdInChI = 1S/C17H25N3O/c1-4-15(14-10-8-7-9-11-14)17-18-16(21-19-17)12-13-20(5-2)6-3/h7-11,15H,4-6,12-13H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OLTAWOVKGWWERU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Proksazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 287,400 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 42,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Proxazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Proxazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] p9qhk3qe5r05m01bxwk8tnwd3uscp9r 0 1237146 42652488 42275159 2026-07-09T22:42:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652488 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Proxibarbital.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Proksibarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Proxibarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2537-29-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = CA22 | ATC_supplemental = | PubChem = 17336 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16406 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = Proxibarbital, Centralgol, Ipronal, 5-Allyl-5-(β-hydroxypropyl)barbituric acid <!-- Chemical data --> |C=10 |H=14 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 226,229 | smiles = CC(O)CC1(CC=C)C(=NC(=O)N=C1O)O | StdInChI = 1S/C10H14N2O4/c1-3-4-10(5-6(2)13)7(14)11-9(16)12-8(10)15/h3,6,13H,1,4-5H2,2H3,(H2,11,12,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VNLMRPAWAMPLNZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Proksibarbital''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 226,229 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 102,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Proxibarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Proxibarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Alkeni]] 8nx7i3scct9c7ynqebtj3u4340ppto4 0 1237147 42652489 42550865 2026-07-09T22:42:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652489 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Proxorphan.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Proksorfan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Proxorphan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 69815-38-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21476727 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = TFE8T279QV | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=25 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 299,407 | smiles = Oc1ccc2CC3C4CCOCC4(CCN3CC5CC5)c2c1 | StdInChI = 1S/C19H25NO2/c21-15-4-3-14-9-18-16-5-8-22-12-19(16,17(14)10-15)6-7-20(18)11-13-1-2-13/h3-4,10,13,16,18,21H,1-2,5-9,11-12H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = USEITRSTDJBLBU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Proksorfan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 299,407 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Proxorphan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Proxorphan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] hi5tu6n6ywmhpy5wsbhrnvlavfzr65d 0 1237162 42652594 42309958 2026-07-10T02:08:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652594 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Racivir.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Racivir | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Racivir}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 137530-41-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 454858 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=10 |F=1 |N=3 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 247,247 | smiles = OC[C@H]1O[C@H](CS1)N2C=C(F)C(=N)N=C2O | StdInChI = 1S/C8H10FN3O3S/c9-4-1-12(8(14)11-7(4)10)5-3-16-6(2-13)15-5/h1,5-6,13H,2-3H2,(H2,10,11,14)/t5-,6+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XQSPYNMVSIKCOC-RITPCOANSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Racivir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 247,247 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 114,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Racivir}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Racivir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Tioetri]] mbqv3ml7apnu4lf2vhswtx8ylqr441w 0 1237164 42652511 42299919 2026-07-09T22:55:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652511 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Proscillaridin structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Proscilaridin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Proscillaridin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 466-06-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = AB01 | ATC_supplemental = | PubChem = 5284613 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4447658 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = KC6BL281EN | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 600325 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=30 |H=42 |O=8 | molecular_weight = 530,650 | smiles = C[C@@H]1O[C@@H](O[C@H]2CC[C@@]3(C)[C@H]4CC[C@@]5(C)[C@H](CC[C@@]5(O)[C@@H]4CCC3=C2)C6=COC(=O)C=C6)[C@H](O)[C@H](O)[C@H]1O | StdInChI = 1S/C30H42O8/c1-16-24(32)25(33)26(34)27(37-16)38-19-8-11-28(2)18(14-19)5-6-22-21(28)9-12-29(3)20(10-13-30(22,29)35)17-4-7-23(31)36-15-17/h4,7,14-16,19-22,24-27,32-35H,5-6,8-13H2,1-3H3/t16-,19-,20+,21-,22+,24-,25+,26+,27-,28+,29-,30+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MYEJFUXQJGHEQK-ZFTNJUTQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Proscilaridin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 530,650 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 125,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Proscillaridin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Proscillaridin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] 1robyyyb1fueh3xbh49atwdnhjrwt8r 0 1237165 42652512 42284502 2026-07-09T22:55:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652512 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prosidol.svg | width = | alt = | image2 = Prosidol ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prosidol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prosidol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10402849 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8578287 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=27 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 305,412 | smiles = CCOCCN1CCC(CC1)(OC(=O)CC)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C18H27NO3/c1-3-17(20)22-18(16-8-6-5-7-9-16)10-12-19(13-11-18)14-15-21-4-2/h5-9H,3-4,10-15H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IOLPYQBYMPDUNK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prosidol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 305,412 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prosidol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prosidol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] 1tokj8seoua674wbfrpnfxjij4xikk1 0 1237166 42652513 42309898 2026-07-09T23:00:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652513 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prostanozol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prostanozol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prostanozol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = JNU1579M5D | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=38 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 398,581 | smiles = CC12Cc3cn[nH]c3CC1CCC4C5CCC(OC6CCCCO6)C5(C)CCC24 | StdInChI = 1S/C25H38N2O2/c1-24-11-10-20-18(19(24)8-9-22(24)29-23-5-3-4-12-28-23)7-6-17-13-21-16(15-26-27-21)14-25(17,20)2/h15,17-20,22-23H,3-14H2,1-2H3,(H,26,27) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AGJAMJZFPDQSEW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prostanozol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 398,581 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 47,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prostanozol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prostanozol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 2dxrdux4tfbae0uvnunhooqt6nvxwnv 0 1237167 42652514 42304988 2026-07-09T23:04:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652514 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prosultiamine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prosultiamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prosultiamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 59-58-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5355019 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4511078 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = UI32MM3XE3 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=24 |N=4 |O=2 |S=2 | molecular_weight = 356,507 | smiles = CCCSS\C(=C(/C)\N(Cc1cnc(C)nc1N)C=O)\CCO | StdInChI = 1S/C15H24N4O2S2/c1-4-7-22-23-14(5-6-20)11(2)19(10-21)9-13-8-17-12(3)18-15(13)16/h8,10,20H,4-7,9H2,1-3H3,(H2,16,17,18)/b14-11+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UDCIYVVYDCXLSX-SDNWHVSQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prosultiamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 356,507 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 142,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prosultiamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prosultiamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organski disulfidi]] [[Kategorija:Pirimidini]] 1qgfpfmmqra7kjxw7yg8zlom8f1yq7j 0 1237168 42652516 42309903 2026-07-09T23:12:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652516 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = protionamide.png | width = | alt = | image2 = Prothionamide ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Protionamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prothionamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 14222-60-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J04 | ATC_suffix = AD01 | ATC_supplemental = | PubChem = 666418 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 76YOO33643 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=12 |N=2 |S=1 | molecular_weight = 180,270 | smiles = CCCc1cc(ccn1)C(=S)N | StdInChI = 1S/C9H12N2S/c1-2-3-8-6-7(9(10)12)4-5-11-8/h4-6H,2-3H2,1H3,(H2,10,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VRDIULHPQTYCLN-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Protionamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 180,270 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 71,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prothionamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prothionamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Tioamidi]] t3fflc5j2bladw0c60cxwsftmfz0dvd 0 1237169 42652515 42304989 2026-07-09T23:12:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652515 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Protiofate.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Protiofat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Protiofate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 58416-00-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G01 | ATC_suffix = AX13 | ATC_supplemental = | PubChem = 5464207 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = FIP88CI9Y3 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=16 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 288,317 | smiles = CCCO\C(=C/1\S\C(=C(/O)\OCCC)\C(=O)C1=O)\O | StdInChI = 1S/C12H16O6S/c1-3-5-17-11(15)9-7(13)8(14)10(19-9)12(16)18-6-4-2/h15-16H,3-6H2,1-2H3/b11-9+,12-10+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CXXZEBSLCSDIFJ-WGDLNXRISA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Protiofat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,317 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 118,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Protiofate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Protiofate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Tioetri]] ieq5408adxtzwpvn3dz869rif5y238i 0 1237170 42652517 42309905 2026-07-09T23:12:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652517 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Protodioscin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Protodioscin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Protodioscin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55056-80-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 441891 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 390467 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=51 |H=84 |O=22 | molecular_weight = 1049,199 | smiles = C[C@H](CC[C@]1(O)O[C@H]2C[C@H]3[C@@H]4CC=C5C[C@H](CC[C@@]5(C)[C@H]4CC[C@@]3(C)[C@H]2[C@@H]1C)O[C@@H]6O[C@H](CO)[C@@H](O[C@@H]7O[C@@H](C)[C@H](O)[C@@H](O)[C@H]7O)[C@H](O)[C@H]6O[C@@H]8O[C@@H](C)[C@H](O)[C@@H](O)[C@H]8O)CO[C@@H]9O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]9O | StdInChI = 1S/C51H84O22/c1-20(19-65-45-39(60)38(59)35(56)30(17-52)69-45)9-14-51(64)21(2)32-29(73-51)16-28-26-8-7-24-15-25(10-12-49(24,5)27(26)11-13-50(28,32)6)68-48-44(72-47-41(62)37(58)34(55)23(4)67-47)42(63)43(31(18-53)70-48)71-46-40(61)36(57)33(54)22(3)66-46/h7,20-23,25-48,52-64H,8-19H2,1-6H3/t20-,21+,22+,23+,25+,26-,27+,28+,29+,30-,31-,32+,33+,34+,35-,36-,37-,38+,39-,40-,41-,42+,43-,44-,45-,46+,47+,48-,49-,50-,51+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LVTJOONKWUXEFR-WERVGGKFSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Protodioscin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 51 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1049,199 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 22 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 13 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 14 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 346,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Protodioscin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Protodioscin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] [[Kategorija:Saponini]] a1bhw1yeu5rtpvpduohi8xmer7m5xkj 0 1237171 42652519 42429023 2026-07-09T23:14:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652519 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Protokylol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Protokilol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Protokylol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 136-70-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 4969 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4798 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8Y5Y4EEO2V | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201273 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=21 |N=1 |O=5 | molecular_weight = 331,363 | smiles = CC(Cc1ccc2OCOc2c1)NCC(O)c3ccc(O)c(O)c3 | StdInChI = 1S/C18H21NO5/c1-11(6-12-2-5-17-18(7-12)24-10-23-17)19-9-16(22)13-3-4-14(20)15(21)8-13/h2-5,7-8,11,16,19-22H,6,9-10H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LUMAEVHDZXIGEP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Protokilol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 331,363 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 91,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Protokylol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Protokylol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Benzodioksoli]] q7hbrfwglchzcd4s23p305np56hgdqq 0 1237172 42652522 42289624 2026-07-09T23:22:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652522 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Prulifloxacin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Prulifloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Prulifloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 123447-62-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA17 | ATC_supplemental = | PubChem = 65947 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = J42298IESW | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=20 |F=1 |N=3 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 461,463 | smiles = CC1SC2=C(C(=O)O)C(=O)c3cc(F)c(cc3N12)N4CCN(CC5=C(C)OC(=O)O5)CC4 | StdInChI = 1S/C21H20FN3O6S/c1-10-16(31-21(29)30-10)9-23-3-5-24(6-4-23)15-8-14-12(7-13(15)22)18(26)17(20(27)28)19-25(14)11(2)32-19/h7-8,11H,3-6,9H2,1-2H3,(H,27,28) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PWNMXPDKBYZCOO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Prulifloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 461,463 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 124,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Prulifloxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Prulifloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Tioetri]] oi6974j7rbgfut6f6zfmd2x77lvg2oe 0 1237173 42652523 42275193 2026-07-09T23:23:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652523 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Pruvanserin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Pruvanserin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Pruvanserin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 443144-26-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6433122 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4938310 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = UL09X1D9EM | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1215661 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=21 |F=1 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 376,427 | smiles = Fc1ccc(CCN2CCN(CC2)C(=O)c3cccc4c(c[nH]c34)C#N)cc1 | StdInChI = 1S/C22H21FN4O/c23-18-6-4-16(5-7-18)8-9-26-10-12-27(13-11-26)22(28)20-3-1-2-19-17(14-24)15-25-21(19)20/h1-7,15,25H,8-13H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AQRLDDAFYYAIJP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Pruvanserin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 376,427 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 63,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Pruvanserin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Pruvanserin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Indoli]] jqphy2z8ekoi7r0buuk02drds2521xu 0 1237177 42652527 42309920 2026-07-09T23:52:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652527 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 2,6-dimethoxy-4-methylamphetamine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Psi-DOM | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Psi-DOM}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 80888-36-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21106372 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 293399 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=19 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 209,285 | smiles = COc1cc(C)cc(OC)c1CC(C)N | StdInChI = 1S/C12H19NO2/c1-8-5-11(14-3)10(7-9(2)13)12(6-8)15-4/h5-6,9H,7,13H2,1-4H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CFFJUEYUTHKVMQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 203 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Psi-DOM''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 209,285 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 44,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Psi-DOM}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Psi-DOM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] lt3llegaezaa5kyz2a793fho25xwnai 0 1237180 42652529 42275199 2026-07-09T23:55:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652529 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Psychotridine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Psihotridin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Psychotridine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 52617-25-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 171175 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 149650 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=55 |H=62 |N=10 | molecular_weight = 863,148 | smiles = CN1CCC2(C1Nc3ccccc23)c4cccc5c4NC6N(C)CCC56c7cccc8c7NC9N(C)CCC89C%10%11CCN(C)C%10Nc%12c(cccc%11%12)C%13%14CCN(C)C%13Nc%15ccccc%14%15 | StdInChI = 1S/C55H62N10/c1-61-28-23-51(33-13-6-8-21-41(33)56-46(51)61)35-15-10-16-36-43(35)58-48-53(36,25-30-63(48)3)38-18-12-20-40-45(38)60-50-55(40,27-32-65(50)5)54-26-31-64(4)49(54)59-44-37(17-11-19-39(44)54)52-24-29-62(2)47(52)57-42-22-9-7-14-34(42)52/h6-22,46-50,56-60H,23-32H2,1-5H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DVJSMVZSIBHXAO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Psihotridin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 55 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 863,148 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 76,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Psychotridine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Psychotridine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Piroloindoli]] sk3fai111umidkn6c9qxa0zryw107f7 0 1237182 42652533 42309933 2026-07-10T00:37:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652533 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Purmorphamine_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Purmorfamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Purmorphamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 483367-10-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5284329 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=31 |H=32 |N=6 |O=2 | molecular_weight = 520,625 | smiles = C1CCC(CC1)n2cnc3c(Nc4ccc(cc4)N5CCOCC5)nc(Oc6cccc7ccccc67)nc23 | StdInChI = 1S/C31H32N6O2/c1-2-9-25(10-3-1)37-21-32-28-29(33-23-13-15-24(16-14-23)36-17-19-38-20-18-36)34-31(35-30(28)37)39-27-12-6-8-22-7-4-5-11-26(22)27/h4-8,11-16,21,25H,1-3,9-10,17-20H2,(H,33,34,35) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FYBHCRQFSFYWPY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Purmorfamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 520,625 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 77,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Purmorphamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Purmorphamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Naftalini]] [[Kategorija:Morfolini]] [[Kategorija:Purini]] p0xx9f7w2bqlsw5sbbjmj32hdxewhn8 0 1237184 42652541 42305020 2026-07-10T01:02:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652541 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = QH-II-66-2D-skeletal.svg | width = | alt = | image2 = Qhii663d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = QH-II-66 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|QH-II-66}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 183239-39-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9838431 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8014151 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 174535 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=14 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 274,317 | smiles = CN1C(=O)CN=C(c2ccccc2)c3cc(ccc13)C#C | StdInChI = 1S/C18H14N2O/c1-3-13-9-10-16-15(11-13)18(14-7-5-4-6-8-14)19-12-17(21)20(16)2/h1,4-11H,12H2,2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FESCSZDQOFYRDR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''QH-II-66''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 274,317 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|QH-II-66}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ QH-II-66] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Alkini]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] 48r6f2dv3prqfuqvye4a3fh1weqixc7 0 1237185 42652551 42576916 2026-07-10T01:41:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652551 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = R-30490.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = R-30490 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|R-30490}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 60618-49-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 124716 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 609147 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=32 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 380,523 | smiles = CCC(=O)N(c1ccccc1)C2(COC)CCN(CCc3ccccc3)CC2 | StdInChI = 1S/C24H32N2O2/c1-3-23(27)26(22-12-8-5-9-13-22)24(20-28-2)15-18-25(19-16-24)17-14-21-10-6-4-7-11-21/h4-13H,3,14-20H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GARXJOUQUSNOGK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''R-30490''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 380,523 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|R-30490}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ R-30490] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] f6zxdv7q9bljlle4yeahen9rr8et462 0 1237186 42652552 42550650 2026-07-10T01:41:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652552 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = R-4066.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = R-4066 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|R-4066}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 101564-56-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 380029 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>''N''-(3,3-diphenyl-4-oxohex-1-yl)-7,8-benzo-3-azaspiro[5.5]undecane</small> <!-- Chemical data --> |C=32 |H=37 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 451,642 | smiles = CCC(=O)C(CCN1CCC2(CCCc3ccccc23)CC1)(c4ccccc4)c5ccccc5 | StdInChI = 1S/C32H37NO/c1-2-30(34)32(27-14-5-3-6-15-27,28-16-7-4-8-17-28)22-25-33-23-20-31(21-24-33)19-11-13-26-12-9-10-18-29(26)31/h3-10,12,14-18H,2,11,13,19-25H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZVFXEHSJPKPKDW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''R-4066''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 32 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 451,642 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 7,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 20,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|R-4066}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ R-4066] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketoni]] 9rwy3wgg57uinq4xi2spkedfq2g6zmt 0 1237187 42652591 42305024 2026-07-10T02:05:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652591 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Racecadotril Structural Formulea V.1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Racekadotril | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Racecadotril}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 81110-73-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = XA04 | ATC_supplemental = | PubChem = 107751 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 76K53XP4TO | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1516410 | synonyms = <small>benzyl 2-[3-(acetylthio)-2-benzylpropanamido]acetate</small> <!-- Chemical data --> |C=21 |H=23 |N=1 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 385,477 | smiles = CC(=O)SCC(Cc1ccccc1)C(=O)NCC(=O)OCc2ccccc2 | StdInChI = 1S/C21H23NO4S/c1-16(23)27-15-19(12-17-8-4-2-5-9-17)21(25)22-13-20(24)26-14-18-10-6-3-7-11-18/h2-11,19H,12-15H2,1H3,(H,22,25) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ODUOJXZPIYUATO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Racekadotril''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 385,477 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 97,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Racecadotril}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Racecadotril] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Tioetri]] 3n1e0jgukhxtgyyhcnnoogmjlk6556p 0 1237188 42652593 42309957 2026-07-10T02:05:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652593 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = (RS)-epinephrine Formula V.1.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Racemski epinefrin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Racemic epinephrine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 815 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=13 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 183,204 | smiles = CNCC(O)c1ccc(O)c(O)c1 | StdInChI = 1S/C9H13NO3/c1-10-5-9(13)6-2-3-7(11)8(12)4-6/h2-4,9-13H,5H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UCTWMZQNUQWSLP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Racemski epinefrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 183,204 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 72,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Racemic epinephrine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Racemic epinephrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amini]] 1xf51k9rjrhbm731hhyhhsctqsfxfzk 0 1237189 42652592 42275234 2026-07-10T02:05:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652592 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Racemoramide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Racemoramid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Racemoramide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 545-59-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9648 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9269 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = L3J8QT828G | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=32 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 392,534 | smiles = CC(CN1CCOCC1)C(C(=O)N2CCCC2)(c3ccccc3)c4ccccc4 | StdInChI = 1S/C25H32N2O2/c1-21(20-26-16-18-29-19-17-26)25(22-10-4-2-5-11-22,23-12-6-3-7-13-23)24(28)27-14-8-9-15-27/h2-7,10-13,21H,8-9,14-20H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = INUNXTSAACVKJS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Racemoramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 392,534 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Racemoramide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Racemoramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Morfolini]] 9y8uteqla5mg2avve4u4hhqtmygxsir 0 1237190 42652595 42279745 2026-07-10T02:09:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652595 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Radafaxine Structural Formulae.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Radafaksin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Radafaxine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 106083-71-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9795056 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 7970823 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Q47741214K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1172928 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=18 |Cl=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 255,741 | smiles = C[C@@H]1NC(C)(C)CO[C@]1(O)c2cccc(Cl)c2 | StdInChI = 1S/C13H18ClNO2/c1-9-13(16,17-8-12(2,3)15-9)10-5-4-6-11(14)7-10/h4-7,9,15-16H,8H2,1-3H3/t9-,13-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RCOBKSKAZMVBHT-ZANVPECISA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Radafaksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 255,741 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 41,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Radafaxine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Radafaxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Morfolini]] sxeyuy9wimr8liwawoiqg2ffuhjpqnx 0 1237191 42652596 42284554 2026-07-10T02:10:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652596 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Radequinil.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Radehinil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Radequinil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 219846-31-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 22714308 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 11584471 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=14 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 334,329 | smiles = COc1cccc(c1)c2nccc3nc(O)c(cc23)c4noc(C)n4 | StdInChI = 1S/C18H14N4O3/c1-10-20-17(22-25-10)14-9-13-15(21-18(14)23)6-7-19-16(13)11-4-3-5-12(8-11)24-2/h3-9H,1-2H3,(H,21,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JQOFKKWHXGQABB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Radehinil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 334,329 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 94,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Radequinil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Radequinil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] 5vz31azlnwhbva9uqsk03nskf2i7bgy 0 1237192 42652597 42279749 2026-07-10T02:10:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652597 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Radezolid.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Radezolid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Radezolid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 869884-78-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11224409 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9399462 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 53PC6LO35W | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 455461 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=23 |F=1 |N=6 |O=3 | molecular_weight = 438,455 | smiles = CC(=O)NC[C@H]1CN(C(=O)O1)c2ccc(c(F)c2)c3ccc(CNCc4cnn[nH]4)cc3 | StdInChI = 1S/C22H23FN6O3/c1-14(30)25-12-19-13-29(22(31)32-19)18-6-7-20(21(23)8-18)16-4-2-15(3-5-16)9-24-10-17-11-26-28-27-17/h2-8,11,19,24H,9-10,12-13H2,1H3,(H,25,30)(H,26,27,28)/t19-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BTTNOGHPGJANSW-IBGZPJMESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Radezolid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 438,455 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 112,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Radezolid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Radezolid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Bifenili]] [[Kategorija:Triazoli]] 1so9ze3qpl9u16o21p7rvag8qdjoqjd 0 1237193 42652599 42309972 2026-07-10T02:42:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652599 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Radotinib.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Radotinib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Radotinib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 926037-48-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=21 |F=3 |N=8 |O=1 | molecular_weight = 530,504 | smiles = Cc1cn(cn1)c2cc(cc(c2)C(F)(F)F)\N=C(/O)\c3ccc(C)c(Nc4nccc(n4)c5cnccn5)c3 | StdInChI = 1S/C27H21F3N8O/c1-16-3-4-18(9-23(16)37-26-33-6-5-22(36-26)24-13-31-7-8-32-24)25(39)35-20-10-19(27(28,29)30)11-21(12-20)38-14-17(2)34-15-38/h3-15H,1-2H3,(H,35,39)(H,33,36,37) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DUPWHXBITIZIKZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Radotinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 530,504 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 114,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Radotinib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Radotinib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Pirimidini]] [[Kategorija:Imidazoli]] [[Kategorija:Pirazini]] mfvwtf77wfh42reon2vbtm443fjznx8 0 1237194 42652600 42299994 2026-07-10T03:15:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652600 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Raltegravir Strucrural Formulae V.1.svg | width = | alt = | image2 = Raltegravir.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Raltegravir | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Raltegravir}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 871038-72-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J05 | ATC_suffix = AX08 | ATC_supplemental = | PubChem = 11598201 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16445111 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 22VKV8053U | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 254316 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=21 |F=1 |N=6 |O=5 | molecular_weight = 444,416 | smiles = CN1C(=O)C(=C(N=C1C(C)(C)NC(=O)c2oc(C)nn2)\C(=N\Cc3ccc(F)cc3)\O)O | StdInChI = 1S/C20H21FN6O5/c1-10-25-26-17(32-10)16(30)24-20(2,3)19-23-13(14(28)18(31)27(19)4)15(29)22-9-11-5-7-12(21)8-6-11/h5-8,28H,9H2,1-4H3,(H,22,29)(H,24,30) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CZFFBEXEKNGXKS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Raltegravir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 444,416 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 153,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Raltegravir}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Raltegravir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirimidoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] 63jzc5sypu6ct4rfve36kq1y3rlk53v 0 1237221 42652554 42275215 2026-07-10T01:43:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652554 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RAM-378.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RAM-378 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RAM-378}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 4778-96-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5492826 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=27 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 393,475 | smiles = O[C@H]1CC[C@@]2(O)[C@H]3Cc4ccc(O)c5O[C@@H]1[C@]2(CCN3CCc6ccccc6)c45 | StdInChI = 1S/C24H27NO4/c26-17-7-6-16-14-19-24(28)10-8-18(27)22-23(24,20(16)21(17)29-22)11-13-25(19)12-9-15-4-2-1-3-5-15/h1-7,18-19,22,26-28H,8-14H2/t18-,19+,22-,23-,24+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GAHRZWMAHDWVCL-VKJMTUIMSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RAM-378''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 393,475 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 73,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RAM-378}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RAM-378] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] of9wuew6hbasqg7cy9v5nhclil4x3qe 0 1237222 42652601 42309977 2026-07-10T03:19:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652601 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ramatroban structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ramatroban | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ramatroban}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 116649-85-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 123879 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 1911 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = P1ALI72U6C | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 361812 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=21 |F=1 |N=2 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 416,466 | smiles = OC(=O)CCn1c2CCC(Cc2c3ccccc13)NS(=O)(=O)c4ccc(F)cc4 | StdInChI = 1S/C21H21FN2O4S/c22-14-5-8-16(9-6-14)29(27,28)23-15-7-10-20-18(13-15)17-3-1-2-4-19(17)24(20)12-11-21(25)26/h1-6,8-9,15,23H,7,10-13H2,(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LDXDSHIEDAPSSA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ramatroban''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 416,466 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 96,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ramatroban}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ramatroban] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] nhjxoiek8bzt4wd77hwcjoey8ie243y 0 1237223 42652602 42309981 2026-07-10T03:24:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652602 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ramoplanin A2.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ramoplanin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ramoplanin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 76168-82-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 16132338 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 0WX9996O2G | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1095892 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=106 |H=170 |Cl=1 |N=21 |O=30 | molecular_weight = 2254,060 | smiles = CCC\C=C/C=C\C(=O)N[C@@H](CC(=O)N)C(=O)NC(CC(=O)N)C(=O)N[C@H](C1CCC(O)CC1)C(=O)N[C@H](CCCN)C(=O)N[C@H]([C@H](C)O)C(=O)N[C@H](C2CCC(O)CC2)C(=O)N[C@H](C3CCC(O)CC3)C(=O)N[C@@H]([C@H](C)O)C(=O)N[C@@H](Cc4ccccc4)C(=O)N[C@H](CCCN)C(=O)NC(C5CCC(O)CC5)C(=O)N[C@@H]([C@H](C)O)C(=O)NC(C6CCC(O)CC6)C(=O)NCC(=O)N[C@@H](CC(C)C)C(=O)N[C@H](C)C(=O)NC(C7CCC(O)C(Cl)C7)C(=O)O | StdInChI = 1S/C106H170ClN21O30/c1-8-9-10-11-15-22-80(140)114-75(50-78(110)138)96(147)118-76(51-79(111)139)97(148)124-86(60-25-36-66(133)37-26-60)102(153)117-72(21-17-46-109)92(143)120-83(56(6)130)100(151)126-89(63-31-42-69(136)43-32-63)105(156)127-88(62-29-40-68(135)41-30-62)104(155)121-82(55(5)129)99(150)119-74(48-58-18-13-12-14-19-58)95(146)116-71(20-16-45-108)93(144)123-87(61-27-38-67(134)39-28-61)103(154)122-84(57(7)131)101(152)125-85(59-23-34-65(132)35-24-59)98(149)112-52-81(141)115-73(47-53(2)3)94(145)113-54(4)91(142)128-90(106(157)158)64-33-44-77(137)70(107)49-64/h10-15,18-19,22,53-57,59-77,82-90,129-137H,8-9,16-17,20-21,23-52,108-109H2,1-7H3,(H2,110,138)(H2,111,139)(H,112,149)(H,113,145)(H,114,140)(H,115,141)(H,116,146)(H,117,153)(H,118,147)(H,119,150)(H,120,143)(H,121,155)(H,122,154)(H,123,144)(H,124,148)(H,125,152)(H,126,151)(H,127,156)(H,128,142)(H,157,158)/b11-10-,22-15-/t54-,55+,56+,57+,59?,60?,61?,62?,63?,64?,65?,66?,67?,68?,69?,70?,71-,72-,73+,74+,75+,76?,77?,82+,83-,84+,85?,86-,87?,88-,89-,90?/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FSBZBQUUCNYWOK-YIOPJBSBSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ramoplanin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 106 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 2254,060 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 32 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 31 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 61 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -6,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -18,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 852,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ramoplanin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ramoplanin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Alkeni]] 0kntikvsxstltmvm4sz0i32ety6jcrw 0 1237224 42652603 42275250 2026-07-10T03:24:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652603 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ramosetron.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ramosetron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ramosetron}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 132907-72-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 108000 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 2305 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 7ZRO0SC54Y | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1643895 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=17 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 279,336 | smiles = Cn1cc(C(=O)[C@@H]2CCc3nc[nH]c3C2)c4ccccc14 | StdInChI = 1S/C17H17N3O/c1-20-9-13(12-4-2-3-5-16(12)20)17(21)11-6-7-14-15(8-11)19-10-18-14/h2-5,9-11H,6-8H2,1H3,(H,18,19)/t11-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NTHPAPBPFQJABD-LLVKDONJSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ramosetron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 279,336 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 50,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ramosetron}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ramosetron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antiemetici-lat}} [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Indoli]] 8kdvuxbxtr7xluyg27yxszzwyz8xivw 0 1237225 42652604 42305036 2026-07-10T03:25:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652604 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ranbezolid structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ranbezolid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ranbezolid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 496993 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 435159 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 251384 | synonyms = RBX-7644 <!-- Chemical data --> |C=21 |H=24 |F=1 |N=5 |O=6 | molecular_weight = 461,444 | smiles = CC(=O)NC[C@H]1CN(C(=O)O1)c2ccc(N3CCN(Cc4oc(cc4)[N+](=O)[O-])CC3)c(F)c2 | StdInChI = 1S/C21H24FN5O6/c1-14(28)23-11-17-13-26(21(29)33-17)15-2-4-19(18(22)10-15)25-8-6-24(7-9-25)12-16-3-5-20(32-16)27(30)31/h2-5,10,17H,6-9,11-13H2,1H3,(H,23,28)/t17-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PWHNTOQANLCTHN-KRWDZBQOSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ranbezolid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 461,444 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 124,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ranbezolid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ranbezolid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Furani]] 6tr6jnl6j0rcuksx6r5izysnihmfx94 0 1237226 42652605 42284610 2026-07-10T03:33:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652605 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ranimustine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ranimustin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ranimustine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 58994-96-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = AD07 | ATC_supplemental = | PubChem = 71741 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = RYH2T97J77 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>1-(2-chloroethyl)-1-nitroso-3-([(2''R'',3''S'',4''S'',5''R'',6''S'')-3,4,5-trihydroxy-6-methoxyoxan-2-yl]methyl)urea</small> <!-- Chemical data --> |C=10 |H=18 |Cl=1 |N=3 |O=7 | molecular_weight = 327,719 | smiles = CO[C@H]1O[C@H](CNC(=O)N(CCCl)N=O)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]1O | StdInChI = 1S/C10H18ClN3O7/c1-20-9-8(17)7(16)6(15)5(21-9)4-12-10(18)14(13-19)3-2-11/h5-9,15-17H,2-4H2,1H3,(H,12,18)/t5-,6-,7+,8-,9+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AHHFEZNOXOZZQA-ZEBDFXRSSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ranimustin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 327,719 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 140,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ranimustine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ranimustine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Nitrozamini]] [[Kategorija:Ureje]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] 3l8kpdh8onwr6apu09n01djtp0kxqp8 0 1237227 42652612 42305044 2026-07-10T04:14:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652612 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ravuconazole.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ravukonazol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ravuconazole}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 182760-06-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 467825 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 95YH599JWV | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 294029 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=17 |F=2 |N=5 |O=1 |S=1 | molecular_weight = 437,465 | smiles = C[C@@H](c1nc(cs1)c2ccc(cc2)C#N)[C@](O)(Cn3cncn3)c4ccc(F)cc4F | StdInChI = 1S/C22H17F2N5OS/c1-14(21-28-20(10-31-21)16-4-2-15(9-25)3-5-16)22(30,11-29-13-26-12-27-29)18-7-6-17(23)8-19(18)24/h2-8,10,12-14,30H,11H2,1H3/t14-,22+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OPAHEYNNJWPQPX-RCDICMHDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ravukonazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 437,465 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 115,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ravuconazole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ravuconazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Tiazoli]] [[Kategorija:Triazoli]] eknf1r1sgp4mtsre79hosyt93s2ivkp 0 1237228 42652619 42309994 2026-07-10T04:41:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652619 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Razobazam.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Razobazam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Razobazam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78466-98-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 71228 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = LZ84VWN0U4 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=14 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 270,287 | smiles = CN1C(=O)CC(=O)N(c2ccccc2)c3c(C)[nH]nc13 | StdInChI = 1S/C14H14N4O2/c1-9-13-14(16-15-9)17(2)11(19)8-12(20)18(13)10-6-4-3-5-7-10/h3-7H,8H2,1-2H3,(H,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RHZDHINXKVZTEF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Razobazam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 270,287 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 69,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Razobazam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Razobazam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] 2w02txv9b7xrv2to670fwcdozfya2nr 0 1237229 42652620 42309995 2026-07-10T04:41:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652620 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Razupenem.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Razupenem | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Razupenem}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=21 |N=3 |O=4 |S=2 | molecular_weight = 407,507 | smiles = C[C@@H](O)[C@@H]1[C@H]2[C@@H](C)C(=C(N2C1=O)C(=O)O)Sc3nc(cs3)C4=C[C@H](C)NC4 | StdInChI = 1S/C18H21N3O4S2/c1-7-4-10(5-19-7)11-6-26-18(20-11)27-15-8(2)13-12(9(3)22)16(23)21(13)14(15)17(24)25/h4,6-9,12-13,19,22H,5H2,1-3H3,(H,24,25)/t7-,8+,9+,12+,13+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XFGOMLIRJYURLQ-GOKYHWASSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Razupenem''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 407,507 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 156,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Razupenem}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Razupenem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Tiazoli]] [[Kategorija:Karbapenemski antibiotici]] sxovmtxwd23frclnqsb2na0kw92xcsl 0 1237230 42652555 42309941 2026-07-10T01:43:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652555 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RB-101.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RB-101 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RB-101}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 135949-60-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 119600 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>RB-101; phenylmethyl (2''S'')-2-[(2-([(2''S'')-2-amino-4-methylsulfanylbutyl]disulfanylmethyl)-3-phenylpropanoyl)amino]-3-phenylpropanoate</small> <!-- Chemical data --> |C=31 |H=38 |N=2 |O=3 |S=3 | molecular_weight = 582,840 | smiles = CSCC[C@H](N)CSSCC(Cc1ccccc1)C(=O)N[C@@H](Cc2ccccc2)C(=O)OCc3ccccc3 | StdInChI = 1S/C31H38N2O3S3/c1-37-18-17-28(32)23-39-38-22-27(19-24-11-5-2-6-12-24)30(34)33-29(20-25-13-7-3-8-14-25)31(35)36-21-26-15-9-4-10-16-26/h2-16,27-29H,17-23,32H2,1H3,(H,33,34)/t27?,28-,29-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QXXMSEVVNUSHKJ-KEKPXRHTSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RB-101''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 582,840 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 18 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 157,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RB-101}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RB-101] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organski disulfidi]] [[Kategorija:Tioetri]] 0itdz5tj2pojd1gruroneo29wjmj5iq 0 1237231 42652556 42279736 2026-07-10T01:43:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652556 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RCS-4 molecular structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RCS-4 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RCS-4}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1345966-78-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 24769418 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=23 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 321,413 | smiles = CCCCCn1cc(C(=O)c2ccc(OC)cc2)c3ccccc13 | StdInChI = 1S/C21H23NO2/c1-3-4-7-14-22-15-19(18-8-5-6-9-20(18)22)21(23)16-10-12-17(24-2)13-11-16/h5-6,8-13,15H,3-4,7,14H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OZCYJKDWRUIFFE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RCS-4''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 321,413 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 31,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RCS-4}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RCS-4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] h89ad4x3djgukuztgpyrceez6o1cyyx 0 1237232 42652557 42284545 2026-07-10T01:43:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652557 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RCS-8.svg | width = 150px | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RCS-8 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RCS-8}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1345970-42-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 24751863 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=29 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 375,503 | smiles = COc1ccccc1CC(=O)c2cn(CCC3CCCCC3)c4ccccc24 | StdInChI = 1S/C25H29NO2/c1-28-25-14-8-5-11-20(25)17-24(27)22-18-26(23-13-7-6-12-21(22)23)16-15-19-9-3-2-4-10-19/h5-8,11-14,18-19H,2-4,9-10,15-17H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BSQFBMXCQIKYNI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RCS-8''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 375,503 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 31,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RCS-8}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RCS-8] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Dizajnirane droge]] 0uk4eug77ue7frobj3q5yoxxa5a71nt 0 1237233 42652624 42305046 2026-07-10T04:49:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652624 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rebamipide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rebamipid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rebamipide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 90098-04-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5042 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 871 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4866 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = LR583V32ZR | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01121 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1697771 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=15 |Cl=1 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 370,786 | smiles = OC(=O)C(Cc1cc(O)nc2ccccc12)NC(=O)c3ccc(Cl)cc3 | StdInChI = 1S/C19H15ClN2O4/c20-13-7-5-11(6-8-13)18(24)22-16(19(25)26)9-12-10-17(23)21-15-4-2-1-3-14(12)15/h1-8,10,16H,9H2,(H,21,23)(H,22,24)(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ALLWOAVDORUJLA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rebamipid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,786 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 99,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rebamipide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rebamipide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] 9zhln9jf81hl2qhywu7xwyhpfr5gomm 0 1237234 42652625 42294860 2026-07-10T04:51:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652625 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rebeccamycin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rebekamicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rebeccamycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 93908-02-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 73110 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 65891 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 135511 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 370100 | synonyms = <small>7,10-dichloro-8-(3,4-dihydroxy-6-(hydroxymethyl)-5-methoxytetrahydro-2''H''-pyran-2-yl)-8,9-dihydro-1''H''-indolo[2,3-''a'']pyrrolo[3,4-''c'']carbazole-1,3(2''H'')-dione</small> <!-- Chemical data --> |C=27 |H=21 |Cl=2 |N=3 |O=7 | molecular_weight = 570,378 | smiles = CO[C@@H]1[C@@H](CO)O[C@H]([C@H](O)[C@H]1O)n2c3c(Cl)cccc3c4c5C(=O)N=C(O)c5c6c7cccc(Cl)c7[nH]c6c24 | StdInChI = 1S/C27H21Cl2N3O7/c1-38-24-13(8-33)39-27(23(35)22(24)34)32-20-10(5-3-7-12(20)29)15-17-16(25(36)31-26(17)37)14-9-4-2-6-11(28)18(9)30-19(14)21(15)32/h2-7,13,22-24,27,30,33-35H,8H2,1H3,(H,31,36,37)/t13-,22-,23-,24-,27-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QEHOIJJIZXRMAN-QZQSLCQPSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rebekamicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 570,378 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 149,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rebeccamycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rebeccamycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] t3n33a48tba9m0ho0c4l6iosuv7gprt 0 1237235 42652630 42305051 2026-07-10T05:23:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652630 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Reclazepam.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Reklazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Reclazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 76053-16-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3052777 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2314554 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = YJL42911RA | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D05710 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=13 |Cl=2 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 374,221 | smiles = Clc1ccc2N(CCN=C(c3ccccc3Cl)c2c1)C4=NC(=O)CO4 | StdInChI = 1S/C18H13Cl2N3O2/c19-11-5-6-15-13(9-11)17(12-3-1-2-4-14(12)20)21-7-8-23(15)18-22-16(24)10-25-18/h1-6,9H,7-8,10H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MQGIGGJUPITZSE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Reklazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 374,221 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 54,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Reclazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Reclazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Oksazolini]] 6f4g928mkyn0knel4rxojywdzavbz4t 0 1237236 42652632 42279854 2026-07-10T05:34:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652632 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Remacemide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Remacemid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Remacemide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 128298-28-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 60511 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 54551 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = EH6763C1IC | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>(±)-2-amino-''N''-[1,2-di(phenyl)propan-2-yl]acetamide</small> <!-- Chemical data --> |C=17 |H=20 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 268,354 | smiles = CC(Cc1ccccc1)(\N=C(/O)\CN)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C17H20N2O/c1-17(19-16(20)13-18,15-10-6-3-7-11-15)12-14-8-4-2-5-9-14/h2-11H,12-13,18H2,1H3,(H,19,20) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YSGASDXSLKIKOD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Remacemid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 268,354 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 58,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Remacemide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Remacemide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Amini]] 2ggxx1zielhhcs80eqlq4ifgrfplwo0 0 1237237 42652634 42310013 2026-07-10T05:39:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652634 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Remimazolam_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Remimazolam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Remimazolam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 308242-62-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9824461 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 7V4A8U16MB | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=19 |Br=1 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 439,305 | smiles = COC(=O)CCC1N=C(c2ccccn2)c3cc(Br)ccc3n4c(C)cnc14 | StdInChI = 1S/C21H19BrN4O2/c1-13-12-24-21-17(7-9-19(27)28-2)25-20(16-5-3-4-10-23-16)15-11-14(22)6-8-18(15)26(13)21/h3-6,8,10-12,17H,7,9H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CYHWMBVXXDIZNZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Remimazolam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 439,305 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 69,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Remimazolam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Remimazolam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Piridini]] 9te8pkstssqiv81kbae2cer8lcdn1yo 0 1237238 42652635 42310014 2026-07-10T05:39:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652635 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Remogliflozin etabonate structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Remogliflozin etabonat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Remogliflozin etabonate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 442201-24-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = TR0QT6QSUL | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D10055 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 494323 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=38 |N=2 |O=9 | molecular_weight = 522,588 | smiles = CCOC(=O)OCC1OC(Oc2nn(C(C)C)c(C)c2Cc3ccc(OC(C)C)cc3)C(O)C(O)C1O | StdInChI = 1S/C26H38N2O9/c1-7-33-26(32)34-13-20-21(29)22(30)23(31)25(36-20)37-24-19(16(6)28(27-24)14(2)3)12-17-8-10-18(11-9-17)35-15(4)5/h8-11,14-15,20-23,25,29-31H,7,12-13H2,1-6H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UAOCLDQAQNNEAX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Remogliflozin etabonat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 522,588 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 141,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Remogliflozin etabonate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Remogliflozin etabonate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Pirazoli]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] qwv9n41wfnbcvmxcmhhsww02eneql1u 0 1237239 42652637 42310020 2026-07-10T05:51:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652637 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Repirinast.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Repirinast | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Repirinast}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 73080-51-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5050 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4K8KA8B61G | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D01890 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=21 |N=1 |O=5 | molecular_weight = 355,384 | smiles = CC(C)CCOC(=O)C1=CC(=O)C2=C(O1)c3ccc(C)c(C)c3NC2=O | StdInChI = 1S/C20H21NO5/c1-10(2)7-8-25-20(24)15-9-14(22)16-18(26-15)13-6-5-11(3)12(4)17(13)21-19(16)23/h5-6,9-10H,7-8H2,1-4H3,(H,21,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NFQIAEMCQGTTIR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Repirinast''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 355,384 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 81,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Repirinast}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Repirinast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Ketoni]] t980ee9inigxoajgg144yjz95jy6x1l 0 1237240 42652638 42275293 2026-07-10T05:52:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652638 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = reposal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Reposal | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Reposal}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3625-25-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = CA12 | ATC_supplemental = | PubChem = 19254 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10468690 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 505851 | synonyms = Reposal, 5-Ethyl-5-(bicyclo(3.2.1)octenyl)barbituric acid <!-- Chemical data --> |C=14 |H=18 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 262,304 | smiles = CCC1(C(=NC(=O)N=C1O)O)C2=C[C@H]3CC[C@H](C3)C2 | StdInChI = 1S/C14H18N2O3/c1-2-14(11(17)15-13(19)16-12(14)18)10-6-8-3-4-9(5-8)7-10/h6,8-9H,2-5,7H2,1H3,(H2,15,16,17,18,19)/t8-,9+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MKELYWOVSPVORM-DTWKUNHWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Reposal''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 262,304 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 82,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Reposal}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Reposal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Amidi]] dcr9fjr9666xlv1t3105q7x8pod67l2 0 1237241 42652639 42275294 2026-07-10T05:52:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652639 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = (RS)-Reproterol Structural Formula V1.svg | width = 250px | alt = Strukturna formula bez stereokemije | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Reproterol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Reproterol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 54063-54-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R03 | ATC_suffix = AC15 | ATC_supplemental = | PubChem = 25654 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 11941YC6RN | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08474 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=23 |N=5 |O=5 | molecular_weight = 389,406 | smiles = CN1C(=O)N(C)c2ncn(CCCNCC(O)c3cc(O)cc(O)c3)c2C1=O | StdInChI = 1S/C18H23N5O5/c1-21-16-15(17(27)22(2)18(21)28)23(10-20-16)5-3-4-19-9-14(26)11-6-12(24)8-13(25)7-11/h6-8,10,14,19,24-26H,3-5,9H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WVLAAKXASPCBGT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Reproterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 389,406 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 131,2 |} == Stereokemija == Reproterol je [[kiralnost (kemija)|kiralna]], tako da sadrži stereocentar. Tako postoje dva [[enantiomera]], oblik ('' R '') i oblik ('' S ''). Komercijalni pripravci koji sadrže djelatnu tvar kao [[racemat]] (1: 1 smjesa enantiomera).<ref name="Rote Liste">Rote Liste Service GmbH (Hrsg.): ''Rote Liste 2017 – Arzneimittelverzeichnis für Deutschland (einschließlich EU-Zulassungen und bestimmter Medizinprodukte)''. Rote Liste Service GmbH, Frankfurt/Main, 2017, Aufl. 57, {{ISBN|978-3-946057-10-9}}, S. 196.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- class="hintergrundfarbe6" ! colspan="2"| Enantiomeri reproterol |- | [[File:(R)-Reproterol Structural Formula V1.svg|250 px]]<br /><small> CAS-Nummer: 210710-33-1</small> | [[File:(S)-Reproterol Structural Formula V1.svg|250 px]]<br /><small> CAS-Nummer: 210710-34-2</small> |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Reproterol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Reproterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] knw26c5yid913xffske0oe6mxlc30qa 0 1237242 42652640 42305059 2026-07-10T06:01:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652640 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Retosiban structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Retoziban | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Retosiban}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 820957-38-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 96025669 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 23323798 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = GIE06H28OX | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08986 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = GSK-221,149-A <!-- Chemical data --> |C=27 |H=34 |N=4 |O=5 | molecular_weight = 494,583 | smiles = CCC(C)C1N(C(C(=O)N2CCOCC2)c3coc(C)n3)C(=O)C(NC1=O)C4Cc5ccccc5C4 | StdInChI = 1S/C27H34N4O5/c1-4-16(2)23-25(32)29-22(20-13-18-7-5-6-8-19(18)14-20)26(33)31(23)24(21-15-36-17(3)28-21)27(34)30-9-11-35-12-10-30/h5-8,15-16,20,22-24H,4,9-14H2,1-3H3,(H,29,32) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PLVGDGRBPMVYPB-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Retoziban''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 494,583 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 105,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Retosiban}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Retosiban] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Morfolini]] [[Kategorija:Oksazoli]] [[Kategorija:Indani]] k2l7jpmcylls0t17eni6lm5q7szf4y1 0 1237243 42652558 42275216 2026-07-10T01:43:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652558 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RH-34_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RH-34 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RH-34}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1028307-48-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10041987 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=19 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 325,362 | smiles = COc1ccccc1CNCCN2C(=O)Nc3ccccc3C2=O | StdInChI = 1S/C18H19N3O3/c1-24-16-9-5-2-6-13(16)12-19-10-11-21-17(22)14-7-3-4-8-15(14)20-18(21)23/h2-9,19H,10-12H2,1H3,(H,20,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NUAJBITWGGTZCM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RH-34''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 325,362 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 70,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RH-34}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RH-34] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] t3c918711a658z9dmol4escp0c37l6u 0 1237268 42652651 42275315 2026-07-10T07:49:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652651 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rhynchophylline.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rinhofilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rhynchophylline}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 76-66-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3033948 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 519266 | synonyms = <small>methyl (''E'')-2-[(3''R'',6<nowiki>'</nowiki>''R'',7<nowiki>'</nowiki>''S'',8'a''S'')- 6'-ethyl- 2-oxospiro[1''H''-indole-3,1'- 3,5,6,7,8,8a-hexahydro- 2''H''-indolizine]- 7'-yl]- 3-methoxyprop- 2-enoate</small> <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 384,469 | smiles = CC[C@H]1CN2CC[C@@]3([C@@H]2C[C@@H]1\C(=C/OC)\C(=O)OC)C(=O)Nc4ccccc34 | StdInChI = 1S/C22H28N2O4/c1-4-14-12-24-10-9-22(17-7-5-6-8-18(17)23-21(22)26)19(24)11-15(14)16(13-27-2)20(25)28-3/h5-8,13-15,19H,4,9-12H2,1-3H3,(H,23,26)/b16-13+/t14-,15-,19-,22+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DAXYUDFNWXHGBE-KAXDATADSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rinhofilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 384,469 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 67,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rhynchophylline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rhynchophylline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Etri]] 715sfv1wyc5fwws1x7vie6lyf7tvl1l 0 1237269 42652645 42275307 2026-07-10T07:32:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652645 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ricasetron.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rikasetron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ricasetron}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 117086-68-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 71785 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = R92JB88O88 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 285999 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=27 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 313,437 | smiles = CN1C2CCC1CC(C2)NC(=O)N3CC(C)(C)c4ccccc34 | StdInChI = 1S/C19H27N3O/c1-19(2)12-22(17-7-5-4-6-16(17)19)18(23)20-13-10-14-8-9-15(11-13)21(14)3/h4-7,13-15H,8-12H2,1-3H3,(H,20,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ILXWRFDRNAKTDD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rikasetron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 313,437 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 35,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ricasetron}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ricasetron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antiemetici-lat}} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Indolini]] c03zg0h7ra82a8ucqcwegzl4j3sdp5c 0 1237270 42652643 42310037 2026-07-10T07:21:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652643 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Deforolimus.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ridaforolimus | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ridaforolimus}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 572924-54-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XE19 | ATC_supplemental = | PubChem = 11520894 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 24597928 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 48Z35KB15K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=53 |H=84 |N=1 |O=14 |P=1 | molecular_weight = 990,206 | smiles = CO[C@@H]1C[C@H](C[C@@H](C)[C@@H]2CC(=O)[C@H](C)\C=C(/C)\[C@@H](O)[C@@H](OC)C(=O)[C@H](C)C[C@H](C)\C=C\C=C\C=C(/C)\[C@H](C[C@@H]3CC[C@@H](C)[C@](O)(O3)C(=O)C(=O)N4CCCC[C@H]4C(=O)O2)OC)CC[C@H]1OP(=O)(C)C | StdInChI = 1S/C53H84NO14P/c1-32-18-14-13-15-19-33(2)44(63-8)30-40-23-21-38(7)53(61,67-40)50(58)51(59)54-25-17-16-20-41(54)52(60)66-45(35(4)28-39-22-24-43(46(29-39)64-9)68-69(11,12)62)31-42(55)34(3)27-37(6)48(57)49(65-10)47(56)36(5)26-32/h13-15,18-19,27,32,34-36,38-41,43-46,48-49,57,61H,16-17,20-26,28-31H2,1-12H3/b15-13+,18-14+,33-19+,37-27+/t32-,34-,35-,36-,38-,39+,40+,41+,43-,44+,45+,46-,48-,49+,53+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BUROJSBIWGDYCN-QSJQCHSSSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ridaforolimus''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 53 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 990,206 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -11,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 211,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ridaforolimus}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ridaforolimus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] ejmh1ubwpg4jb1cb3o4tzzlrvpo1f7s 0 1237271 42652644 42310039 2026-07-10T07:23:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652644 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rifampicin/izonijazid/pirazinamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rifampicin/isoniazid/pyrazinamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J04 | ATC_suffix = AM05 | ATC_supplemental = | PubChem = 6474062 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=43 |H=58 |N=4 |O=12 | molecular_weight = 822,940 | smiles = CO[C@H]1\C=C\O[C@]2(C)Oc3c(C)c(O)c4c(O)c(\N=C(\O)/C(=C\C=C\[C@H](C)[C@H](O)[C@@H](C)[C@@H](O)[C@@H](C)[C@H](OC(=O)C)[C@@H]1C)/C)c(\C=N\N5CCN(C)CC5)c(O)c4c3C2=O | StdInChI = 1S/C43H58N4O12/c1-21-12-11-13-22(2)42(55)45-33-28(20-44-47-17-15-46(9)16-18-47)37(52)30-31(38(33)53)36(51)26(6)40-32(30)41(54)43(8,59-40)57-19-14-29(56-10)23(3)39(58-27(7)48)25(5)35(50)24(4)34(21)49/h11-14,19-21,23-25,29,34-35,39,49-53H,15-18H2,1-10H3,(H,45,55)/b12-11+,19-14+,22-13-,44-20+/t21-,23+,24+,25+,29-,34-,35+,39+,43+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JQXXHWHPUNPDRT-WDQSUAQRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rifampicin/izonijazid/pirazinamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 43 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 822,940 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 16 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 223,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rifampicin/isoniazid/pyrazinamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rifampicin/isoniazid/pyrazinamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Ketali]] sj9u7xq0p8xz3putwg7hwon7pzdbqg5 0 1237272 42652646 42305076 2026-07-10T07:33:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652646 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rilmazafone structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rilmazafon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rilmazafone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 99593-25-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5069 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4891 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = CU3H37T766 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08481 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>5-([(2-aminoacetyl)amino]methyl)-1-[4-chloro-2-(2-chlorobenzoyl)phenyl]-''N,N''-dimethyl-1,2,4-triazole-3-carboxamide</small> <!-- Chemical data --> |C=21 |H=20 |Cl=2 |N=6 |O=3 | molecular_weight = 475,328 | smiles = CN(C)C(=O)c1nc(C\N=C(/O)\CN)n(n1)c2ccc(Cl)cc2C(=O)c3ccccc3Cl | StdInChI = 1S/C21H20Cl2N6O3/c1-28(2)21(32)20-26-17(11-25-18(30)10-24)29(27-20)16-8-7-12(22)9-14(16)19(31)13-5-3-4-6-15(13)23/h3-9H,10-11,24H2,1-2H3,(H,25,30) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KYHFRCPLIGODFH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rilmazafon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 475,328 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 126,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rilmazafone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rilmazafone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Benzofenoni]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Triazoli]] a6h5dlym4ovdjchjkelojrlfmq53gd5 0 1237273 42652647 42305077 2026-07-10T07:35:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652647 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rimazolium.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rimazolijum | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rimazolium}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 35615-72-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = BG02 | ATC_supplemental = | PubChem = 71940 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 64949 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=19 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 251,302 | smiles = CCOC(=O)C1=C[N+](=C2CCCC(C)N2C1=O)C | StdInChI = 1S/C13H19N2O3/c1-4-18-13(17)10-8-14(3)11-7-5-6-9(2)15(11)12(10)16/h8-9H,4-7H2,1-3H3/q+1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JOWRFSPJFXLGGY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 165 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rimazolijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 251,302 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rimazolium}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rimazolium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] m7cfzjkohk19oio15hj5mv9h7ty6p8i 0 1237274 42652648 42275312 2026-07-10T07:35:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652648 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rimiterol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rimiterol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rimiterol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 32953-89-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R03 | ATC_suffix = AC05 | ATC_supplemental = | PubChem = 36283 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 33366 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 26GIW6ZLPH | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=17 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 223,268 | smiles = O[C@H]([C@H]1CCCCN1)c2ccc(O)c(O)c2 | StdInChI = 1S/C12H17NO3/c14-10-5-4-8(7-11(10)15)12(16)9-3-1-2-6-13-9/h4-5,7,9,12-16H,1-3,6H2/t9-,12+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IYMMESGOJVNCKV-SKDRFNHKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rimiterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 223,268 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 72,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rimiterol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rimiterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Piperidini]] o2l9w47tglqperzqldlrecfryikxgs5 0 1237275 42652652 42310044 2026-07-10T07:49:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652652 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rintatolimod | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rintatolimod}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 38640-92-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 34908 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 94325AJ25N | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = PolyI:PolyC12U <!-- Chemical data --> |C=28 |H=40 |N=9 |O=25 |P=3 | molecular_weight = 995,584 | smiles = O[C@H]1[C@@H](O)[C@@H](O[C@@H]1COP(=O)(O)O)N2C=CC(=N)N=C2O.O[C@H]3[C@@H](O)[C@@H](O[C@@H]3COP(=O)(O)O)N4C=CC(=NC4=O)O.O[C@H]5[C@@H](O)[C@@H](O[C@@H]5COP(=O)(O)O)n6cnc7c(O)ncnc67 | StdInChI = 1S/C10H13N4O8P.C9H14N3O8P.C9H13N2O9P/c15-6-4(1-21-23(18,19)20)22-10(7(6)16)14-3-13-5-8(14)11-2-12-9(5)17;10-5-1-2-12(9(15)11-5)8-7(14)6(13)4(20-8)3-19-21(16,17)18;12-5-1-2-11(9(15)10-5)8-7(14)6(13)4(20-8)3-19-21(16,17)18/h2-4,6-7,10,15-16H,1H2,(H,11,12,17)(H2,18,19,20);1-2,4,6-8,13-14H,3H2,(H2,10,11,15)(H2,16,17,18);1-2,4,6-8,13-14H,3H2,(H,10,12,15)(H2,16,17,18)/t4-,6-,7-,10-;2*4-,6-,7-,8-/m111/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = KNUXHTWUIVMBBY-JRJYXWDASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rintatolimod''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 995,584 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 32 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 16 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -5,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 555,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rintatolimod}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rintatolimod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Organofosfati]] [[Kategorija:Purini]] iq4vjwxe9y7ox7ihc0ezt9a7ovdxxfc 0 1237276 42652654 42310045 2026-07-10T07:57:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652654 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Riociguat Structural Formula V.1.svg | width = | alt = | image2 = Riociguat-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Riociguat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Riociguat}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 625115-55-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = RU3FE2Y4XI | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 76018 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=19 |F=1 |N=8 |O=2 | molecular_weight = 422,416 | smiles = COC(=O)N(C)c1c(N)nc(nc1N)c2nn(Cc3ccccc3F)c4ncccc24 | StdInChI = 1S/C20H19FN8O2/c1-28(20(30)31-2)15-16(22)25-18(26-17(15)23)14-12-7-5-9-24-19(12)29(27-14)10-11-6-3-4-8-13(11)21/h3-9H,10H2,1-2H3,(H4,22,23,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WXXSNCNJFUAIDG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Riociguat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 422,416 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 138,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Riociguat}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Riociguat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Karbamati]] [[Kategorija:Pirimidini]] rze8flqvcfi68xf4fcxsxkrvmlsyeov 0 1237277 42652655 42310047 2026-07-10T07:59:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652655 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ripazepam.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ripazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ripazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 26308-28-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 33474 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 92000WH9C9 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C19518 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 159298 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=16 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 268,314 | smiles = CCn1nc(C)c2NC(=O)CN=C(c3ccccc3)c12 | StdInChI = 1S/C15H16N4O/c1-3-19-15-13(10(2)18-19)17-12(20)9-16-14(15)11-7-5-4-6-8-11/h4-8H,3,9H2,1-2H3,(H,17,20) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YFHYNLHGFKXAIQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ripazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 268,314 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 59,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ripazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ripazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] jzt9b744eusregkw0ssxktaz21zsvgz 0 1237278 42652657 42305079 2026-07-10T08:06:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652657 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ritiometan.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ritiometan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ritiometan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 34914-39-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R01 | ATC_suffix = AX05 | ATC_supplemental = | PubChem = 65787 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 59206 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = J89LM8QVEE | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = (methylidynetrithio)triacetic acid <!-- Chemical data --> |C=7 |H=10 |O=6 |S=3 | molecular_weight = 286,346 | smiles = OC(=O)CSC(SCC(=O)O)SCC(=O)O | StdInChI = 1S/C7H10O6S3/c8-4(9)1-14-7(15-2-5(10)11)16-3-6(12)13/h7H,1-3H2,(H,8,9)(H,10,11)(H,12,13) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZBNBQISDCFIEQC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ritiometan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 286,346 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 187,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ritiometan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ritiometan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Tioetri]] djyu4uvocythy1bhsyabesc995epwzh 0 1237279 42652658 42310048 2026-07-10T08:06:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652658 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ritipenem.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ritipenem | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ritipenem}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = D4SL77931L | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 70088 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=12 |N=2 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 288,277 | smiles = C[C@@H](O)[C@@H]1[C@H]2SC(=C(N2C1=O)C(=O)O)COC(=O)N | StdInChI = 1S/C10H12N2O6S/c1-3(13)5-7(14)12-6(9(15)16)4(19-8(5)12)2-18-10(11)17/h3,5,8,13H,2H2,1H3,(H2,11,17)(H,15,16)/t3-,5+,8-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IKQNRQOUOZJHTR-UWBRJAPDSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ritipenem''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,277 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 155,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ritipenem}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ritipenem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Tioetri]] r4amnfzjqkga2au1sh3h16s3yvpjpzx 0 1237280 42652661 42310051 2026-07-10T08:12:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652661 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rivoglitazone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rivoglitazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rivoglitazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 185428-18-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3055168 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 3A3N0634Q6 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=19 |N=3 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 397,448 | smiles = COc1ccc2nc(COc3ccc(CC4SC(=O)NC4=O)cc3)n(C)c2c1 | StdInChI = 1S/C20H19N3O4S/c1-23-16-10-14(26-2)7-8-15(16)21-18(23)11-27-13-5-3-12(4-6-13)9-17-19(24)22-20(25)28-17/h3-8,10,17H,9,11H2,1-2H3,(H,22,24,25) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XMSXOLDPMGMWTH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rivoglitazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 397,448 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 107,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rivoglitazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rivoglitazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Benzimidazoli]] l1ull04kikl6q5mq492e0nvhareeim4 0 1237281 42652559 42309945 2026-07-10T01:44:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652559 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RJR-2429_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RJR-2429 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RJR-2429}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 91556-75-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10176454 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=16 |N=2 | molecular_weight = 188,269 | smiles = C1CN2CCC1CC2c3cccnc3 | StdInChI = 1S/C12H16N2/c1-2-11(9-13-5-1)12-8-10-3-6-14(12)7-4-10/h1-2,5,9-10,12H,3-4,6-8H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YJYPZLAZNIGNRP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RJR-2429''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 188,269 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 16,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RJR-2429}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RJR-2429] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Piridini]] 9952u0iwncwq8wfiat4pjufljcdikcd 0 1237282 42652664 42279891 2026-07-10T08:24:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652664 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro01-6128_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro01-6128 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro01-6128}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9903898 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 1386 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=17 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 283,322 | smiles = CCOC(=O)NC(=O)C(c1ccccc1)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C17H17NO3/c1-2-21-17(20)18-16(19)15(13-9-5-3-6-10-13)14-11-7-4-8-12-14/h3-12,15H,2H2,1H3,(H,18,19,20) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ILSZPWZFQHSKLW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro01-6128''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 283,322 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 55,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro01-6128}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro01-6128] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Karbamati]] o0sol0ffsnnn2rxmq5g5c9wua0nnec8 0 1237283 42652665 42284717 2026-07-10T08:25:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652665 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro15-4513.svg | width = | alt = | image2 = Ro15-45133d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro15-4513 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro15-4513}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 91917-65-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5081 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4903 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 6597 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=14 |N=6 |O=3 | molecular_weight = 326,310 | smiles = CCOC(=O)c1ncn2c1CN(C)C(=O)c3cc(ccc23)N=[N+]=[N-] | StdInChI = 1S/C15H14N6O3/c1-3-24-15(23)13-12-7-20(2)14(22)10-6-9(18-19-16)4-5-11(10)21(12)8-17-13/h4-6,8H,3,7H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CFSOJZTUTOQNIA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro15-4513''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 326,310 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 114,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro15-4513}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro15-4513] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] iixtq2smckprwhpq5f6imdajkc3wh04 0 1237284 42652666 42275327 2026-07-10T08:25:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652666 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Furethylnorlevorphanol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro4-1539 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro4-1539}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 27767-85-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 20834001 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=27 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 337,455 | smiles = Oc1ccc2CC3C4CCCCC4(CCN3CCc5occc5)c2c1 | StdInChI = 1S/C22H27NO2/c24-17-7-6-16-14-21-19-5-1-2-9-22(19,20(16)15-17)10-12-23(21)11-8-18-4-3-13-25-18/h3-4,6-7,13,15,19,21,24H,1-2,5,8-12,14H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ANCZOEKEGCHEKY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro4-1539''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 337,455 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 36,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro4-1539}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro4-1539] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Furani]] tobjg86136ri73y5fxb33hmk6my2rru 0 1237285 42652663 42310054 2026-07-10T08:24:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652663 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro 44-3888.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro-44-3888 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro-44-3888}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 65267 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=24 |N=4 |O=5 | molecular_weight = 376,407 | smiles = C[C@H](NC(=O)c1ccc(cc1)C(=N)N)C(=O)N2CCC(CC2)OCC(=O)O | StdInChI = 1S/C18H24N4O5/c1-11(21-17(25)13-4-2-12(3-5-13)16(19)20)18(26)22-8-6-14(7-9-22)27-10-15(23)24/h2-5,11,14H,6-10H2,1H3,(H3,19,20)(H,21,25)(H,23,24)/t11-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BHOGTSLQMNCJHA-NSHDSACASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro-44-3888''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 376,407 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 145,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro-44-3888}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro-44-3888] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Amidini]] t5si16ximy00qj1uzej0vc0padq20o3 0 1237286 42652567 42279741 2026-07-10T01:56:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652567 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RO4491533_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RO4491533 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RO4491533}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 579482-31-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11158623 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=20 |F=3 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 423,430 | smiles = Cc1cc(cc(C)n1)c2cccc(c2)C3=Nc4cc(C)c(cc4NC(=O)C3)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C24H20F3N3O/c1-13-7-21-22(11-19(13)24(25,26)27)30-23(31)12-20(29-21)17-6-4-5-16(10-17)18-8-14(2)28-15(3)9-18/h4-11H,12H2,1-3H3,(H,30,31) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LYTVXCQQTLUEQR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RO4491533''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 423,430 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 54,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RO4491533}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RO4491533] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Piridini]] lxyqe38cjuj86ghsb4nd8ntlhg65526 0 1237287 42652667 42310055 2026-07-10T08:25:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652667 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro48-6791.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro48-6791 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro48-6791}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9953485 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=25 |F=1 |N=6 |O=2 | molecular_weight = 412,461 | smiles = CCCN(CCC)Cc1onc(n1)c2ncn3c2CN(C)C(=O)c4cc(F)ccc34 | StdInChI = 1S/C21H25FN6O2/c1-4-8-27(9-5-2)12-18-24-20(25-30-18)19-17-11-26(3)21(29)15-10-14(22)6-7-16(15)28(17)13-23-19/h6-7,10,13H,4-5,8-9,11-12H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NOQIYRGMEFBZTI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro48-6791''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 412,461 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 80,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro48-6791}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro48-6791] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Oksadiazoli]] ap5qvmq0idf98yutftxlsn3a6tz254z 0 1237288 42652668 42310056 2026-07-10T08:25:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652668 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro48-8684_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro48-8684 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro48-8684}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9866317 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=26 |F=1 |N=5 |O=2 | molecular_weight = 411,473 | smiles = CCCN(CCC)Cc1oc(nc1)c2ncn3c2CN(C)C(=O)c4cc(F)ccc34 | StdInChI = 1S/C22H26FN5O2/c1-4-8-27(9-5-2)12-16-11-24-21(30-16)20-19-13-26(3)22(29)17-10-15(23)6-7-18(17)28(19)14-25-20/h6-7,10-11,14H,4-5,8-9,12-13H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YKKLHEHNUYCLQQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro48-8684''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 411,473 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 67,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro48-8684}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro48-8684] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Oksazoli]] tv5gmuek3ayvtukbapdb358e514ub3l 0 1237289 42652669 42310057 2026-07-10T08:25:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652669 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro4938581_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro4938581 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro4938581}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11624499 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=8 |Br=1 |F=2 |N=5 | molecular_weight = 352,137 | smiles = FC(F)c1ncn2c1Cn3ncnc3c4cc(Br)ccc24 | StdInChI = 1S/C13H8BrF2N5/c14-7-1-2-9-8(3-7)13-17-5-19-21(13)4-10-11(12(15)16)18-6-20(9)10/h1-3,5-6,12H,4H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AFJRYPJIKHMNGL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro4938581''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 352,137 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 48,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro4938581}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro4938581] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organobromidi]] irsturhxefn7474q9yjz3xpiajvn2wh 0 1237290 42652568 42309946 2026-07-10T01:56:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652568 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RO5166017_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RO5166017 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RO5166017}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 25016538 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=17 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 219,283 | smiles = CCN(CC1COC(=N1)N)c2ccccc2 | StdInChI = 1S/C12H17N3O/c1-2-15(11-6-4-3-5-7-11)8-10-9-16-12(13)14-10/h3-7,10H,2,8-9H2,1H3,(H2,13,14) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PPONHQQJLWPUPH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RO5166017''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 219,283 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 50,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RO5166017}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RO5166017] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Oksazolini]] 7of2tzvfz1kmc38yhcaq0lw7cvkkqll 0 1237291 42652670 42310058 2026-07-10T08:25:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652670 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = triflunordazepam.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro5-2904 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro5-2904}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2285-16-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 16795 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=11 |F=3 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 304,267 | smiles = FC(F)(F)c1ccc2NC(=O)CN=C(c3ccccc3)c2c1 | StdInChI = 1S/C16H11F3N2O/c17-16(18,19)11-6-7-13-12(8-11)15(20-9-14(22)21-13)10-4-2-1-3-5-10/h1-8H,9H2,(H,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UUBMOUNXQFMBQF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro5-2904''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 304,267 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 41,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro5-2904}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro5-2904] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] 6pipo1yw6x0cs9er85dl2mlt329gzjn 0 1237292 42652671 42310059 2026-07-10T08:25:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652671 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro5-4864_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro5-4864 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro5-4864}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 14439-61-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 1688 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=12 |Cl=2 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 319,185 | smiles = CN1C(=O)CN=C(c2ccc(Cl)cc2)c3cc(Cl)ccc13 | StdInChI = 1S/C16H12Cl2N2O/c1-20-14-7-6-12(18)8-13(14)16(19-9-15(20)21)10-2-4-11(17)5-3-10/h2-8H,9H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PUMYFTJOWAJIKF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro5-4864''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 319,185 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 32,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro5-4864}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro5-4864] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] q0f3ig931ombb1xnhnd8uebvlgfvu5a 0 1237317 42652672 42284718 2026-07-10T08:25:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652672 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ro67-4853_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ro67-4853 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ro67-4853}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9949202 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 1387 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=19 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 325,358 | smiles = CCCCOC(=O)NC(=O)C1c2ccccc2Oc3ccccc13 | StdInChI = 1S/C19H19NO4/c1-2-3-12-23-19(22)20-18(21)17-13-8-4-6-10-15(13)24-16-11-7-5-9-14(16)17/h4-11,17H,2-3,12H2,1H3,(H,20,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RQBUXEUMZZQUFY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ro67-4853''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 325,358 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 64,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ro67-4853}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ro67-4853] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Karbamati]] m3odlcgwdjojvxcbkk39scx9vygq5np 0 1237318 42652675 42305083 2026-07-10T08:32:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652675 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Robenidine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Robenidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Robenidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 25875-51-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = yes | ATC_prefix = P51 | ATC_suffix = AX13 | ATC_supplemental = | PubChem = 9570438 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 4888ME6C4E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=13 |Cl=2 |N=5 | molecular_weight = 334,203 | smiles = NC(=NN=Cc1ccc(Cl)cc1)NN=Cc2ccc(Cl)cc2 | StdInChI = 1S/C15H13Cl2N5/c16-13-5-1-11(2-6-13)9-19-21-15(18)22-20-10-12-3-7-14(17)8-4-12/h1-10H,(H3,18,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MOOFYEJFXBSZGE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Robenidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 334,203 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 75,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Robenidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Robenidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Hidrazini]] 197uk3p3l2ns9erdei9pywe6cu0ve80 0 1237319 42652680 42305087 2026-07-10T09:13:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652680 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rociverine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rociverin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rociverine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 53716-44-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = AA06 | ATC_supplemental = | PubChem = 68705 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = VI08KS44V0 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>(1''S'')-1-(diethylamino)propan-2-yl 1-hydroxybi(cyclohexane)-2-carboxylate</small> <!-- Chemical data --> |C=20 |H=37 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 339,513 | smiles = CCN(CC)CC(C)OC(=O)C1CCCC[C@]1(O)C2CCCCC2 | StdInChI = 1S/C20H37NO3/c1-4-21(5-2)15-16(3)24-19(22)18-13-9-10-14-20(18,23)17-11-7-6-8-12-17/h16-18,23H,4-15H2,1-3H3/t16?,18?,20-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XPYLKZZOBVLVHB-NLPFYKDJSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rociverin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,513 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rociverine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rociverine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] gtxvdgbium1oprz5poyb8ivd1k6va5m 0 1237320 42652569 42454220 2026-07-10T01:56:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652569 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = ROD-188.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = ROD-188 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|ROD-188}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9842377 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=21 |N=1 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 371,450 | smiles = Cc1ccc(cc1)S(=O)(=O)N2CCc3ccccc3[C@@H]2[C@@H]4CCC(=O)O4 | StdInChI = 1S/C20H21NO4S/c1-14-6-8-16(9-7-14)26(23,24)21-13-12-15-4-2-3-5-17(15)20(21)18-10-11-19(22)25-18/h2-9,18,20H,10-13H2,1H3/t18-,20+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GUIJLPKNGJMXKV-AZUAARDMSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''ROD-188''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 371,450 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 72,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|ROD-188}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ ROD-188] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Hipnotici i sedativi-lat}} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Laktoni]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Tetrahidroizohinolini]] 6ry8y5tej0n5gb1nsj5dv52ug3n0yv5 0 1237321 42652682 42305097 2026-07-10T09:31:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652682 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rogletimide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rogletimid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rogletimide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 121840-95-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 56487 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 50963 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 14P4QR28QF | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=14 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 218,252 | smiles = CCC1(CCC(=O)NC1=O)c2ccncc2 | StdInChI = 1S/C12H14N2O2/c1-2-12(9-4-7-13-8-5-9)6-3-10(15)14-11(12)16/h4-5,7-8H,2-3,6H2,1H3,(H,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QXKJWHWUDVQATH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rogletimid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 218,252 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 59,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rogletimide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rogletimide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Piridini]] [[Kategorija:Glutarimidi]] 85j47sepp7a44wgzbgrxaswpooeynvh 0 1237322 42652686 42284734 2026-07-10T09:40:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652686 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = rokitamycin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rokitamicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rokitamycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 74014-51-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = FA12 | ATC_supplemental = | PubChem = 5282211 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4445397 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = ZPT03UEM0E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 556528 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=42 |H=69 |N=1 |O=15 | molecular_weight = 827,995 | smiles = CCCC(=O)O[C@H]1[C@H](C)O[C@H](C[C@]1(C)OC(=O)CC)O[C@@H]2[C@@H](C)O[C@@H](O[C@H]3[C@@H](CC=O)C[C@@H](C)[C@@H](O)\C=C\C=C\C[C@@H](C)OC(=O)C[C@@H](O)[C@@H]3OC)[C@H](O)[C@H]2N(C)C | StdInChI = 1S/C42H69NO15/c1-11-16-32(48)55-40-27(6)53-34(23-42(40,7)58-31(47)12-2)56-37-26(5)54-41(36(50)35(37)43(8)9)57-38-28(19-20-44)21-24(3)29(45)18-15-13-14-17-25(4)52-33(49)22-30(46)39(38)51-10/h13-15,18,20,24-30,34-41,45-46,50H,11-12,16-17,19,21-23H2,1-10H3/b14-13+,18-15+/t24-,25-,26-,27+,28+,29+,30-,34+,35-,36-,37-,38+,39+,40+,41+,42+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VYWWNRMSAPEJLS-YZFKLIOXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 116 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = Insoluble in water; Very soluble in [[chloroform]] and [[methanol]]; Almost completely (>99.5 %) in [[ethanol]] and [[acetonitrile]]. | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rokitamicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 42 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 827,995 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 16 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 15 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 206,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rokitamycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rokitamycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] m2b8fub1q73cl7sk8zvlm16wpvtrj8s 0 1237323 42652691 42305102 2026-07-10T09:47:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652691 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rolziracetam structure.svg | width = | alt = | image2 = Rolziracetam3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rolziracetam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rolziracetam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 18356-28-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 71893 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 64906 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = RES9I0LGG5 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 51396 | synonyms = <small>2,6,7,8-tetrahydro-1''H''-pyrrolizine-3,5-dione</small> <!-- Chemical data --> |C=7 |H=9 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 139,152 | smiles = O=C1CCC2CCC(=O)N12 | StdInChI = 1S/C7H9NO2/c9-6-3-1-5-2-4-7(10)8(5)6/h5H,1-4H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IEZDOKQWPWZVQF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rolziracetam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 139,152 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 37,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rolziracetam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rolziracetam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Imidi]] 1v26dzzc2gu19t4j2b95tmwrioq579x 0 1237324 42652694 42284738 2026-07-10T09:57:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652694 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Romidepsin structure.png | width = | alt = | image2 = Romidepsin ball and spoke.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Romidepsin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Romidepsin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 128517-07-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5352062 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = CX3T89XQBK | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 61080 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1213490 | synonyms = FK228; FR901228; Istodax <!-- Chemical data --> |C=24 |H=36 |N=4 |O=6 |S=2 | molecular_weight = 540,696 | smiles = C\C=C\1/NC(=O)[C@H]2CSSCC\C=C\[C@H](CC(=O)N[C@H](C(C)C)C(=O)N2)OC(=O)[C@@H](NC1=O)C(C)C | StdInChI = 1S/C24H36N4O6S2/c1-6-16-21(30)28-20(14(4)5)24(33)34-15-9-7-8-10-35-36-12-17(22(31)25-16)26-23(32)19(13(2)3)27-18(29)11-15/h6-7,9,13-15,17,19-20H,8,10-12H2,1-5H3,(H,25,31)(H,26,32)(H,27,29)(H,28,30)/b9-7+,16-6-/t15-,17-,19-,20+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OHRURASPPZQGQM-GCCNXGTGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Romidepsin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 540,696 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 193,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Romidepsin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Romidepsin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organski disulfidi]] [[Kategorija:Depsipeptidi]] n7pmgquer2qxtbgqxen2fok4nbqpnsd 0 1237325 42652697 42300053 2026-07-10T10:11:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652697 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ronifibrate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ronifibrat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ronifibrate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 42597-57-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C10 | ATC_suffix = AB07 | ATC_supplemental = | PubChem = 68671 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 61925 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = W86I18X716 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 153983 | synonyms = <small>3-[(pyridin-3-yl)carbonyloxy]propyl 2-(4-chlorophenoxy)-2-methylpropanoate</small> <!-- Chemical data --> |C=19 |H=20 |Cl=1 |N=1 |O=5 | molecular_weight = 377,819 | smiles = CC(C)(Oc1ccc(Cl)cc1)C(=O)OCCCOC(=O)c2cccnc2 | StdInChI = 1S/C19H20ClNO5/c1-19(2,26-16-8-6-15(20)7-9-16)18(23)25-12-4-11-24-17(22)14-5-3-10-21-13-14/h3,5-10,13H,4,11-12H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AYJVGKWCGIYEAK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ronifibrat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 377,819 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 74,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ronifibrate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ronifibrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Piridini]] 499l34ywarc42xw8v3tiszr40suw0qj 0 1237326 42652685 42300049 2026-07-10T09:36:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652685 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Roquinimex.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rohinimeks | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Roquinimex}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 84088-42-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L03 | ATC_suffix = AX02 | ATC_supplemental = | PubChem = 55197 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 372T2944C0 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=16 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 308,331 | smiles = CN(C(=O)C1=C(O)N(C)c2ccccc2C1=O)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C18H16N2O3/c1-19(12-8-4-3-5-9-12)17(22)15-16(21)13-10-6-7-11-14(13)20(2)18(15)23/h3-11,23H,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ONCYIVQBAJEKOT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rohinimeks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 308,331 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 60,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Roquinimex}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Roquinimex] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] rj2ckxbo98gn3gcb6peflfxuvmx7omi 0 1237327 42652702 42279914 2026-07-10T10:47:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652702 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rosonabant.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rozonabant | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rosonabant}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 861151-12-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11316914 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9491881 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=21 |Cl=3 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 451,777 | smiles = Clc1ccc(cc1)C2CC(=NN2c3ccc(Cl)cc3Cl)C(=O)NN4CCCCC4 | StdInChI = 1S/C21H21Cl3N4O/c22-15-6-4-14(5-7-15)20-13-18(21(29)26-27-10-2-1-3-11-27)25-28(20)19-9-8-16(23)12-17(19)24/h4-9,12,20H,1-3,10-11,13H2,(H,26,29) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WMMMJGKFKKBRQR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rozonabant''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 451,777 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 47,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rosonabant}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rosonabant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Pirazolini]] kykcdf59tve0hn17niebm0lrc8tnwxv 0 1237328 42652700 42305107 2026-07-10T10:37:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652700 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rottlerin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rotlerin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rottlerin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = <!-- 'none' if uncategorised --> | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5281847 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4445144 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 8899 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=30 |H=28 |O=8 | molecular_weight = 516,539 | smiles = CC(=O)c1c(O)c(C)c(O)c(Cc2c(O)c3C=CC(C)(C)Oc3c(C(=O)\C=C\c4ccccc4)c2O)c1O | StdInChI = 1S/C30H28O8/c1-15-24(33)19(27(36)22(16(2)31)25(15)34)14-20-26(35)18-12-13-30(3,4)38-29(18)23(28(20)37)21(32)11-10-17-8-6-5-7-9-17/h5-13,33-37H,14H2,1-4H3/b11-10+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DEZFNHCVIZBHBI-ZHACJKMWSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rotlerin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 516,539 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 144,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rottlerin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rottlerin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Hromeni]] 7d8lmnae5qgcvut9xundt00s71fbhkf 0 1237329 42652570 42294802 2026-07-10T01:56:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652570 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RPL554.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RPL-554 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RPL-554}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9934746 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8110374 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <small>9,10-Dimethoxy-2-(2,4,6-trimethylphenylimino)-3-(''N''-carbamoyl-2-aminoethyl)-3,4,6,7-tetrahydro-2''H''-pyrimido[6,1-''a'']isoquinolin-4-one</small> <!-- Chemical data --> |C=26 |H=31 |N=5 |O=4 | molecular_weight = 477,555 | smiles = COc1cc2CCN3C(=O)N(CCNC(=N)O)\C(=N\c4c(C)cc(C)cc4C)\C=C3c2cc1OC | StdInChI = 1S/C26H31N5O4/c1-15-10-16(2)24(17(3)11-15)29-23-14-20-19-13-22(35-5)21(34-4)12-18(19)6-8-30(20)26(33)31(23)9-7-28-25(27)32/h10-14H,6-9H2,1-5H3,(H3,27,28,32)/b29-23+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CSOBIBXVIYAXFM-BYNJWEBRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RPL-554''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 477,555 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 110,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RPL-554}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RPL-554] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Ureje]] fpvn7qtgogq7j0oytr19vc0a3n52a8n 0 1237330 42652571 42289652 2026-07-10T01:56:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652571 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RS-56812_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RS-56812 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RS-56812}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 143137-35-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 6604789 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=21 |N=3 |O=2 | molecular_weight = 311,378 | smiles = Cn1cc(C(=O)C(=O)NC2CN3CCC2CC3)c4ccccc14 | StdInChI = 1S/C18H21N3O2/c1-20-10-14(13-4-2-3-5-16(13)20)17(22)18(23)19-15-11-21-8-6-12(15)7-9-21/h2-5,10,12,15H,6-9,11H2,1H3,(H,19,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZNAPADWWBWFMCQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RS-56812''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 311,378 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 54,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RS-56812}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RS-56812] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Indoli]] 2dy6y90lmdrtnomj7n1556ccdg6uomf 0 1237331 42652572 42275221 2026-07-10T01:56:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652572 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-112.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-112 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-112}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 143982-09-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9904673 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=22 |Cl=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 307,815 | smiles = COC(=O)[C@@H]1C2CCC(C[C@@H]1c3ccc(Cl)c(C)c3)N2C | StdInChI = 1S/C17H22ClNO2/c1-10-8-11(4-6-14(10)18)13-9-12-5-7-15(19(12)2)16(13)17(20)21-3/h4,6,8,12-13,15-16H,5,7,9H2,1-3H3/t12?,13-,15?,16+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VMITZEMDDZVHBZ-FYAIKVRKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-112''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 307,815 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-112}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-112] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] ail7m1f7prvhadpgnc82oo6tbw1knep 0 1237332 42652573 42275222 2026-07-10T01:56:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652573 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenyltropane 24c.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-113 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-113}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 146145-17-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9886801 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=22 |Cl=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 355,858 | smiles = CN1C2CCC1[C@H]([C@H](C2)c3ccc(Cl)cc3)C(=O)Oc4ccccc4 | StdInChI = 1S/C21H22ClNO2/c1-23-16-11-12-19(23)20(21(24)25-17-5-3-2-4-6-17)18(13-16)14-7-9-15(22)10-8-14/h2-10,16,18-20H,11-13H2,1H3/t16?,18-,19?,20+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AAEKULYONKUBOZ-MLFFRYNPSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-113''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 355,858 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-113}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-113] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] eag8qm06tvb0uhp6mthorwk0bxhyf6u 0 1237333 42652574 42536252 2026-07-10T01:56:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652574 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-120.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-120 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-120}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 146145-20-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10109793 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=25 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 335,439 | smiles = CN1[C@H]2CC[C@@H]1[C@H]([C@H](C2)c3ccc(C)cc3)C(=O)Oc4ccccc4 | StdInChI = 1S/C22H25NO2/c1-15-8-10-16(11-9-15)19-14-17-12-13-20(23(17)2)21(19)22(24)25-18-6-4-3-5-7-18/h3-11,17,19-21H,12-14H2,1-2H3/t17-,19+,20+,21-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HIQHQNWJRSNELD-KCLUMXDGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-120''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 335,439 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-120}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-120] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] 4lyu9jpuh61zpwrz7ohgsxwv82b4tvx 0 1237334 42652575 42284549 2026-07-10T01:56:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652575 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenyltropane 25a.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-121 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-121}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 146145-21-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 122190 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 21106374 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=24 |I=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 413,293 | smiles = CC(C)OC(=O)[C@@H]1[C@H]2CCC(C[C@@H]1c3ccc(I)cc3)N2C | StdInChI = 1S/C18H24INO2/c1-11(2)22-18(21)17-15(12-4-6-13(19)7-5-12)10-14-8-9-16(17)20(14)3/h4-7,11,14-17H,8-10H2,1-3H3/t14?,15-,16-,17+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZAQLTGAFVMGUMB-IFFAKLHKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-121''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 413,293 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-121}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-121] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organojodidi]] 9ydd7mrmv65wed59vp0uc37an8a0axi 0 1237335 42652576 42536254 2026-07-10T01:56:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652576 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-150.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-150 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-150}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 752958-88-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9972881 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=27 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 313,434 | smiles = CN1[C@H]2CC[C@@H]1[C@H]([C@H](C2)c3ccc(C)cc3)C(=O)OC4CCC4 | StdInChI = 1S/C20H27NO2/c1-13-6-8-14(9-7-13)17-12-15-10-11-18(21(15)2)19(17)20(22)23-16-4-3-5-16/h6-9,15-19H,3-5,10-12H2,1-2H3/t15-,17+,18+,19-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LBLVIDUIWXYVNG-AITUJVMLSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-150''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 313,434 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-150}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-150] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] mp698xp9t5ke62ynf05x0242cxoqg8g 0 1237336 42652577 42536255 2026-07-10T01:56:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652577 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-171.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-171 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-171}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10565888 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=24 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 296,407 | smiles = CN1C2CCC1C(C(C2)c3ccc(C)cc3)c4onc(C)c4 | StdInChI = 1S/C19H24N2O/c1-12-4-6-14(7-5-12)16-11-15-8-9-17(21(15)3)19(16)18-10-13(2)20-22-18/h4-7,10,15-17,19H,8-9,11H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JWOFBAPJYPWTNI-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-171''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 296,407 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-171}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-171] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Izoksazoli]] tbtj5czv35lv4yxltkhyobxddvwuul4 0 1237337 42652578 42536262 2026-07-10T01:56:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652578 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-177.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-177 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-177}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9800708 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 298580 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=26 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 358,476 | smiles = CN1[C@H]2CC[C@@H]1[C@H]([C@H](C2)c3ccccc3)c4onc(c4)c5ccc(C)cc5 | StdInChI = 1S/C24H26N2O/c1-16-8-10-18(11-9-16)21-15-23(27-25-21)24-20(17-6-4-3-5-7-17)14-19-12-13-22(24)26(19)2/h3-11,15,19-20,22,24H,12-14H2,1-2H3/t19-,20+,22+,24-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JXWXKPFVTJWLMV-IKJKNFHUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-177''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 358,476 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-177}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-177] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Izoksazoli]] p9whzqejlia2t78wnmydybxiveicj23 0 1237338 42652579 42279742 2026-07-10T01:56:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652579 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenyltropane 28a.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-229 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-229}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 160948-17-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9910220 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=25 |I=1 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 424,319 | smiles = CN1[C@H]2CC[C@@H]1[C@H]([C@H](C2)c3ccc(I)cc3)C(=O)N4CCCC4 | StdInChI = 1S/C19H25IN2O/c1-21-15-8-9-17(21)18(19(23)22-10-2-3-11-22)16(12-15)13-4-6-14(20)7-5-13/h4-7,15-18H,2-3,8-12H2,1H3/t15-,16+,17+,18-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HPQILAIJSLHQQC-MLHJIOFPSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-229''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 424,319 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 23,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-229}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-229] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Organojodidi]] szjin13ou0rf3kmet2xijlp7bos7eob 0 1237339 42652580 42309949 2026-07-10T01:56:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652580 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-274.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-274 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-274}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=22 |F=1 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 355,403 | smiles = Fc1ccc(cc1)C2CC3CCC(N3)C2COc4ccc5OCOc5c4 | StdInChI = 1S/C21H22FNO3/c22-14-3-1-13(2-4-14)17-9-15-5-7-19(23-15)18(17)11-24-16-6-8-20-21(10-16)26-12-25-20/h1-4,6,8,10,15,17-19,23H,5,7,9,11-12H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HAHQKXHPHSTOFJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-274''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 355,403 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 39,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-274}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-274] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Benzodioksoli]] dtzv5jcwkr9nnw7hto3weizz5chkxyo 0 1237340 42652581 42309950 2026-07-10T01:56:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652581 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenyltropane_11c.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-31 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-31}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 130342-80-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 131195 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=20 |Cl=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 293,788 | smiles = COC(=O)[C@@H]1[C@H]2CC[C@@H](C[C@@H]1c3ccc(Cl)cc3)N2C | StdInChI = 1S/C16H20ClNO2/c1-18-12-7-8-14(18)15(16(19)20-2)13(9-12)10-3-5-11(17)6-4-10/h3-6,12-15H,7-9H2,1-2H3/t12-,13+,14+,15-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZEOHVQFWFVMPGM-YJNKXOJESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-31''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 293,788 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-31}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-31] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] kxsam1yfiy5ehwmw3svri2eci08eh61 0 1237341 42652582 42309951 2026-07-10T01:56:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652582 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenyltropane 11f.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-32 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-32}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 130342-81-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 125416 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=23 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 273,370 | smiles = COC(=O)[C@@H]1[C@H]2CC[C@@H](C[C@@H]1c3ccc(C)cc3)N2C | StdInChI = 1S/C17H23NO2/c1-11-4-6-12(7-5-11)14-10-13-8-9-15(18(13)2)16(14)17(19)20-3/h4-7,13-16H,8-10H2,1-3H3/t13-,14+,15+,16-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MMKZDDDDODERSJ-JJXSEGSLSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-32''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 273,370 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-32}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-32] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] hijhw3umvrfj7khd21olk1zyik6jbbs 0 1237363 42652583 42536266 2026-07-10T01:56:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652583 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-353.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-353 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-353}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9801045 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=22 |I=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 399,267 | smiles = CCc1ccc(cc1I)[C@H]2C[C@@H]3CC[C@@H](N3)[C@H]2C(=O)OC | StdInChI = 1S/C17H22INO2/c1-3-10-4-5-11(8-14(10)18)13-9-12-6-7-15(19-12)16(13)17(20)21-2/h4-5,8,12-13,15-16,19H,3,6-7,9H2,1-2H3/t12-,13+,15+,16-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BSMPOYNWUIFFDN-XNISGKROSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-353''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 399,267 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 38,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-353}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-353] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organojodidi]] 3wym8tcfkjp0uxo8nuu2y4z577qwgzo 0 1237364 42652584 42284550 2026-07-10T01:57:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652584 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-371.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-371 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-371}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 652978-45-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11474847 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=25 |Cl=1 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 392,921 | smiles = CN1[C@H]2CC[C@@H]1[C@H]([C@H](C2)c3ccc(C)cc3)c4onc(c4)c5ccc(Cl)cc5 | StdInChI = 1S/C24H25ClN2O/c1-15-3-5-16(6-4-15)20-13-19-11-12-22(27(19)2)24(20)23-14-21(26-28-23)17-7-9-18(25)10-8-17/h3-10,14,19-20,22,24H,11-13H2,1-2H3/t19-,20+,22+,24-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MUVQRHMVRFZUGP-IKJKNFHUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-371''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 392,921 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 6,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-371}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-371] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Izoksazoli]] 8dl6z85koqr8babk41gd6g9p5qxl64x 0 1237365 42652585 42309952 2026-07-10T01:57:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652585 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RTI-51.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-51 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-51}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 135367-08-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 22595194 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=20 |Br=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 338,239 | smiles = COC(=O)[C@@H]1[C@H]2CC[C@@H](C[C@@H]1c3ccc(Br)cc3)N2C | StdInChI = 1S/C16H20BrNO2/c1-18-12-7-8-14(18)15(16(19)20-2)13(9-12)10-3-5-11(17)6-4-10/h3-6,12-15H,7-9H2,1-2H3/t12-,13+,14+,15-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HNVGNUVAMRLMSG-YJNKXOJESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-51''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 338,239 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-51}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-51] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] isngxt7vz3s7x7cd4t1ekmls7oblt68 0 1237366 42652586 42275225 2026-07-10T01:57:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652586 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenyltropane 11e - RTI-55.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-55 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-55}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 133647-95-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 108220 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = (–)-2β-Carbomethoxy-3β-(4-iodophenyl)tropane; β-CIT <!-- Chemical data --> |C=16 |H=20 |I=1 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 385,240 | smiles = COC(=O)[C@@H]1[C@H]2CC[C@@H](C[C@@H]1c3ccc(I)cc3)N2C | StdInChI = 1S/C16H20INO2/c1-18-12-7-8-14(18)15(16(19)20-2)13(9-12)10-3-5-11(17)6-4-10/h3-6,12-15H,7-9H2,1-2H3/t12-,13+,14+,15-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SIIICDNNMDMWCI-YJNKXOJESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-55''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 385,240 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-55}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-55] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organojodidi]] g5615zxcrfn48t1vxs8aefaik2yui1w 0 1237367 42652587 42309953 2026-07-10T01:57:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652587 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenyltropane 11g.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RTI-83 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RTI-83}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 155337-52-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9882384 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=25 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 287,397 | smiles = CCc1ccc(cc1)C2CC3CCC(C2C(=O)OC)N3C | StdInChI = 1S/C18H25NO2/c1-4-12-5-7-13(8-6-12)15-11-14-9-10-16(19(14)2)17(15)18(20)21-3/h5-8,14-17H,4,9-11H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UAMCGXVVAUEEEU-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RTI-83''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 287,397 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RTI-83}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RTI-83] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amini]] 4t0ou5skkeg5mu1mj3h5k7p44b91ndq 0 1237368 42652588 42309954 2026-07-10T02:02:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652588 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RU-28306_structure.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RU-28306 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RU-28306}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 73625-11-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 194528 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=16 |N=2 | molecular_weight = 200,280 | smiles = CN(C)C1Cc2cccc3[nH]cc(C1)c23 | StdInChI = 1S/C13H16N2/c1-15(2)11-6-9-4-3-5-12-13(9)10(7-11)8-14-12/h3-5,8,11,14H,6-7H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BQOANWOQEHVATQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RU-28306''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 200,280 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 19,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RU-28306}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RU-28306] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Amini]] cekpyycl9msge1nbplp8nglv3386f3k 0 1237369 42652589 42309955 2026-07-10T02:02:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652589 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RU58642.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RU-58642 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RU-58642}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 143782-63-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9840708 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=11 |F=3 |N=4 |O=2 | molecular_weight = 336,269 | smiles = CC1(C)N(CC#N)C(=O)N(C1=O)c2ccc(C#N)c(c2)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C15H11F3N4O2/c1-14(2)12(23)22(13(24)21(14)6-5-19)10-4-3-9(8-20)11(7-10)15(16,17)18/h3-4,7H,6H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZVWXHSNUBLIKJH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RU-58642''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,269 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 88,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RU-58642}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RU-58642] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Nitrili]] [[Kategorija:Hidantoini]] 72m7tq9mel74hf5ap6qskepwtq741jo 0 1237370 42652704 42284756 2026-07-10T10:54:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652704 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rubitecan.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rubitekan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rubitecan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 91421-42-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 11954380 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = H19C446XXB | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 77305 | synonyms = <small>(19''S'')-19-ethyl-19-hydroxy-10-nitro-17-oxa-3,13-diazapentacyclo[11.8.0.0^2,11.0^4,9.0^15,20]henicosa-1(21),2,4,6,8,10,15(20)-heptaene-14,18-dione</small> <!-- Chemical data --> |C=20 |H=15 |N=3 |O=6 | molecular_weight = 393,350 | smiles = CC[C@@]1(O)C(=O)OCC2=C1C=C3N(Cc4c3nc5ccccc5c4[N+](=O)[O-])C2=O | StdInChI = 1S/C20H15N3O6/c1-2-20(26)13-7-15-16-11(8-22(15)18(24)12(13)9-29-19(20)25)17(23(27)28)10-5-3-4-6-14(10)21-16/h3-7,26H,2,8-9H2,1H3/t20-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GXSOIDVPIMWEQT-FQEVSTJZSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rubitekan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 393,350 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 125,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rubitecan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rubitecan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] b2fcpnyt5asqwiz7ijm17w5h6bvfgxz 0 1237371 42652705 42305119 2026-07-10T10:54:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652705 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ruboxistaurin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ruboksistaurin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ruboxistaurin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 169939-94-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 153999 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 135727 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 721809WQCP | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 91829 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=28 |H=28 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 468,547 | smiles = CN(C)C[C@@H]1CCn2cc(C3=C(C(=O)N=C3O)c4cn(CCO1)c5ccccc45)c6ccccc26 | StdInChI = 1S/C28H28N4O3/c1-30(2)15-18-11-12-31-16-21(19-7-3-5-9-23(19)31)25-26(28(34)29-27(25)33)22-17-32(13-14-35-18)24-10-6-4-8-20(22)24/h3-10,16-18H,11-15H2,1-2H3,(H,29,33,34)/t18-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZCBUQCWBWNUWSU-SFHVURJKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ruboksistaurin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 468,547 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 72,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ruboxistaurin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ruboxistaurin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Maleimidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] ablavzx46y7ecebtpzw10ocx0j12za2 0 1237372 42652709 42289857 2026-07-10T11:16:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652709 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rufloxacin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rufloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rufloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 101363-10-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA10 | ATC_supplemental = | PubChem = 58258 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = Y521XM2900 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 295619 | synonyms = <small>7-Fluoro-6-(4-methylpiperazin-1-yl)-10-oxo-4-thia-1-azatricyclo[7.3.1.0^5,13]trideca-5(13),6,8,11-tetraene-11-carboxylic acid</small> <!-- Chemical data --> |C=17 |H=18 |F=1 |N=3 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 363,407 | smiles = CN1CCN(CC1)c2c(F)cc3C(=O)C(=CN4CCSc2c34)C(=O)O | StdInChI = 1S/C17H18FN3O3S/c1-19-2-4-20(5-3-19)14-12(18)8-10-13-16(14)25-7-6-21(13)9-11(15(10)22)17(23)24/h8-9H,2-7H2,1H3,(H,23,24) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NJCJBUHJQLFDSW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rufloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 363,407 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 89,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rufloxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rufloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Tioetri]] gjh2jezt63dsj8ezrg7fvu0pc8fs35r 0 1237373 42652711 42275346 2026-07-10T11:29:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652711 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Rupatadine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Rupatadin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Rupatadine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 158876-82-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R06 | ATC_suffix = AX28 | ATC_supplemental = | PubChem = 133017 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 117388 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 2AE8M83G3E | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 91397 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=26 |Cl=1 |N=3 | molecular_weight = 415,958 | smiles = Cc1cncc(CN2CCC(=C3c4ccc(Cl)cc4CCc5cccnc35)CC2)c1 | StdInChI = 1S/C26H26ClN3/c1-18-13-19(16-28-15-18)17-30-11-8-20(9-12-30)25-24-7-6-23(27)14-22(24)5-4-21-3-2-10-29-26(21)25/h2-3,6-7,10,13-16H,4-5,8-9,11-12,17H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WUZYKBABMWJHDL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Rupatadin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 415,958 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 29,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Rupatadine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ Rupatadine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Piridini]] 8qzrkl8f5ar5brkn5y068bkd2noqdoi 0 1237374 42652590 42305023 2026-07-10T02:02:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652590 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = RWJ-51204.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = RWJ-51204 | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|RWJ-51204}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 205701-85-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9822240 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 7997989 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 80436 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=19 |F=2 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 399,391 | smiles = CCOCN1C2=C(\C(=N\c3ccccc3F)\O)C(=O)CCN2c4ccc(F)cc14 | StdInChI = 1S/C21H19F2N3O3/c1-2-29-12-26-17-11-13(22)7-8-16(17)25-10-9-18(27)19(21(25)26)20(28)24-15-6-4-3-5-14(15)23/h3-8,11H,2,9-10,12H2,1H3,(H,24,28) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VQOQDABVGWLROX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''RWJ-51204''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 399,391 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 65,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|RWJ-51204}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ RWJ-51204] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }} [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] hb2skah2r7cnebtbso8fwpw9yacmy89 0 1362525 42652636 42521037 2026-07-10T05:50:15Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen von Petersaurach.png]] → [[File:DEU Petersaurach COA.svg]] PNG → SVG 42652636 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Petersaurah | izvorni_naziv = ''Petersaurach'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Petersaurach COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 4.988<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 119 | aglomeracija = | površina = 41,8 | gšir = 49.30944 | gduž = 10.7475 | nadmorska_visina = 442 | registarska_oznaka = AN | pozivni_broj = 09872 | poštanski_kod = 91580 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.petersaurach.de/ www.petersaurach.de] | gradonačelnik = ''Lutz Egerer'' | stranka = [[SPD Bayern|SPD]] | ije = da }} '''Petersaurah''' ({{jez-nem|Petersaurach}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 58 opštinskih središta okruga [[Okrug Ansbah|Ansbah]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 4.988 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9571190. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Petersaurach in AN.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ansbah]] Petersaurah se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Ansbah. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 442 metra. Površina opštine iznosi 41,8&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 4.988 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 119 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Petersaurach}} * [http://www.petersaurach.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ansbah}} mnh7dshrr9762s6m669w37vtb5s1oyk 0 1364515 42652412 42521747 2026-07-09T18:16:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652412 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Polhagen | izvorni_naziv = ''Pollhagen'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Donja Saksonija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.204<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 94 | aglomeracija = | površina = 12,9 | gšir = 52.37667 | gduž = 9.18806 | nadmorska_visina = 50 | registarska_oznaka = SHG | pozivni_broj = 05721 | poštanski_kod = 31718 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.pollhagen.de/ www.pollhagen.de] | gradonačelnik = ''Gerd Wischhöfer'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Polhagen''' ({{jez-nem|Pollhagen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Donja Saksonija]]. Jedno je od 38 opštinskih središta okruga [[Okrug Šaumburg|Šaumburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.204 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 3257030. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Pollhagen_in_SHG.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Šaumburg]] Polhagen se nalazi u saveznoj državi [[Donja Saksonija]] u okrugu Šaumburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 50 metara. Površina opštine iznosi 12,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.204 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 94 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Pollhagen}} * [http://www.pollhagen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928092324/http://www.pollhagen.de/ |date=2007-09-28 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Šaumburg}} r3zfmgaca64712qw31684bksdqrgcp1 0 1367234 42652674 42526667 2026-07-10T08:31:42Z -wuppertaler 176393 CoA + Commons added 42652674 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Cigenhajn}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Cigenhajn | izvorni_naziv = ''Ziegenhain'' | slika = | opis_slike = Cigenhajn | gradska_zastava = | grb = DEU Ziegenhain COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 133<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 187 | aglomeracija = | površina = 0,7 | gšir = 50.67611 | gduž = 7.52556 | nadmorska_visina = 300 | registarska_oznaka = AK | pozivni_broj = 02685 | poštanski_kod = 57632 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.vgflammersfeld.de/ vgflammersfeld.de] | gradonačelnik = ''Ute Müller'' | stranka = | ije = da }} '''Cigenhajn''' ({{jez-nem|Ziegenhain}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 119 opštinskih središta okruga [[Okrug Altenkirhen (Vestervald)|Altenkirhen (Vestervald)]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 133 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7132119. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Ziegenhain_in_AK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Altenkirhen (Vestervald)]] Cigenhajn se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Altenkirhen (Vestervald). Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 300 metara. Površina opštine iznosi 0,7&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 133 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 187 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Ziegenhain (Westerwald)|Ziegenhain}} * [http://www.vgflammersfeld.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Altenkirhen (Vestervald)}} 5c1h3qaxvg5z97gwhh4m6w474onwavh 0 1367236 42652291 42526688 2026-07-09T14:07:24Z -wuppertaler 176393 photo added 42652291 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Cimeršid | izvorni_naziv = ''Zimmerschied'' | slika = ZimmerschiedRheinLahnKreis.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Zimmerschied COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 83<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 38 | aglomeracija = | površina = 2,2 | gšir = 50.35211 | gduž = 7.78248 | nadmorska_visina = 460 | registarska_oznaka = EMS | pozivni_broj = 02608 | poštanski_kod = 56379 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.vgnassau.de/ www.vgnassau.de] | gradonačelnik = ''Helga Schönborn'' | stranka = | ije = da }} '''Cimeršid''' ({{jez-nem|Zimmerschied}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 137 opštinskih središta okruga [[Okrug Rajn-Lan|Rajn-Lan]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 83 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7141141. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Zimmerschied in EMS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Rajn-Lan]] Cimeršid se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Rajn-Lan. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 460 metara. Površina opštine iznosi 2,2&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 83 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 38 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Zimmerschied}} * [http://www.vgnassau.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515132358/http://www.vgnassau.de/ |date=2011-05-15 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Rajn-Lan}} ebyd3w7790a5a65vbhr600de2ubwvb6 0 1367237 42652283 42526705 2026-07-09T13:23:44Z -wuppertaler 176393 photo added 42652283 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Cornhajm | izvorni_naziv = ''Zornheim'' | slika = Drei Grazien Brunnen in Zornheim vor der Kirche St. Bartholomäus (2021).jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Zornheim COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 3.642<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 653 | aglomeracija = | površina = 5,6 | gšir = 49.88889 | gduž = 8.22639 | nadmorska_visina = 214 | registarska_oznaka = MZ | pozivni_broj = 06136 | poštanski_kod = 55270 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.zornheim.de/ www.zornheim.de] | gradonačelnik = ''Dr. Werner Dahmen'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Cornhajm''' ({{jez-nem|Zornheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 66 opštinskih središta okruga [[Okrug Majnc-Bingen|Majnc-Bingen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 3.642 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7339067. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Zornheim in MZ.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Majnc-Bingen]] Cornhajm se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Majnc-Bingen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 214 metara. Površina opštine iznosi 5,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 3.642 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 653 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Verneul]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1978]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Festigny]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1978]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Chatillon sur Marne]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1978]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Burso]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1978]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Oberhoffen-sur-Moder]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1987]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Muison]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1982]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Volfseg]]|[[Austrija]]|kontakt|[[1984]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Enter (Holandija)|Enter]]|[[Holandija]]|kontakt|[[1987]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Ramouchamp]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1972]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Šambol Mizinji]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1966]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Mareuil-le-Port]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1984]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Zornheim&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Zornheim}} * [http://www.zornheim.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majnc-Bingen}} om4urk61rzfuh58s9fogsymloc5sb8z 0 1382387 42652659 42523473 2026-07-10T08:06:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652659 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Ritersdorf}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ritersdorf | izvorni_naziv = ''Rittersdorf'' | slika = | opis_slike = Ritersdorf | gradska_zastava = | grb = Wappen rittersdorf thueringen.jpg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 264<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 30 | aglomeracija = | površina = 8,8 | gšir = 50.81889 | gduž = 11.23444 | nadmorska_visina = 458 | registarska_oznaka = AP | pozivni_broj = 036450 | poštanski_kod = 99448 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.rittersdorf.info/ www.rittersdorf.info] | gradonačelnik = ''Johannes Rokosch'' | stranka = | ije = da }} '''Ritersdorf''' ({{jez-nem|Rittersdorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 75 opštinskih središta okruga [[Okrug Vajmarer Land|Vajmarer Land]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 264 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16071079. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Rittersdorf in AP.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vajmarer Land]] Ritersdorf se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Vajmarer Land. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 458 metara. Površina opštine iznosi 8,8&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 264 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 30 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Rittersdorf (Thuringia)}} * [http://www.rittersdorf.info/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070517104451/http://www.rittersdorf.info/ |date=2007-05-17 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vajmarer Land}} 3gy6qu6wk997h37e1vru1mjwpzlo763 0 1411522 42652389 42508768 2026-07-09T17:44:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652389 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gene enhancer.svg|thumb|250px|Pojačivač gena]] U [[genetika|genetici]] '''pojačivač''' je kratki region [[DNK]] za koji se mogu vezati trans delujući [[protein]]i (slično setu [[transkripcioni faktor|transkripcionih faktora]]) koji povišavaju nivo [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[gen]]a u [[genski klaster|genskom klasteru]]. Enhanceri su obično [[Cis regulatorni element|cis delujući]], mada enhancer ne mora da bude posebno blizo gena na koji deluje, u nekim slučajevima on ne mora da bude ni na istom [[hromozom]]u.<ref name="pmid">{{cite journal |pages=637–45 |doi=10.1038/nature03574 |title=Interchromosomal associations between alternatively expressed loci |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-06-02_435_7042/page/636 |year=2005 |author = Spilianakis Charalampos G., Lalioti Maria D., Town Terrence, Lee Gap Ryol, Flavell Richard A. |journal=Nature |volume=435 |issue=7042 |pmid=15880101}}</ref> Kod [[eukariote|eukariotskih]] ćelija u [[hromatin]]skim kompleksima DNK je savijena na način koji funkcionalno podseća na supernamotano stanje [[prokariote|prokariotske]] DNK. Drugim rečima mada je pojačivač DNK udaljen od gena u pogledu broja nukleotida on je geometrijski blizo [[Promoter (biologija)|promotera]] i gena.<ref>{{cite journal |title = Human immunoglobulin kappa gene enhancer: chromatin structure analysis at high resolution |author = J M Gimble and E E Max |doi = |journal = Mol. Cell. Biol. |month = January |year = 1987 |volume = 7 |issue = 1 |pages = 15-25 |url = http://mcb.asm.org/content/7/1/15.short }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * {{MeshName|Enhancer+Elements,Genetic}} * [http://www.cbrc.jp/research/db/TFSEARCH.html TFSEARCH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110705064348/http://www.cbrc.jp/research/db/TFSEARCH.html |date=2011-07-05 }} * [http://jaspar.genereg.net/ JASPAR] [[Kategorija:Ekspresija gena]] 3xxr30yzlstvhdfpjn5gamqu53zwjgl 0 1431224 42652302 41875182 2026-07-09T14:52:10Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fudbalski treneri]]; +[[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42652302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Rafael Márquez | slika = RafaelMarquezAlvarez.jpg | punoime = Rafael Márquez Álvarez | nadimak = | datumrođenja = [[13. veljače]] [[1979.]] | rodnigrad = {{flagicon|MEX}} [[Zamora, Michoacán|Zamora]] | rodnadržava = [[Meksiko]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Meksikanci|Meksikanac]] | državljanstvo = {{flagicon|MEX}} [[Meksiko|meksičko]] | visina = 1.84m | pozicija = branič/defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] | brojnadresu = 4 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1996–1999 | klubovi1 = {{flagicon|MEX}} [[Club Atlas|Atlas]] | nastupi(golovi)1 = 77 (6) | godine2 = 1999–2003 | klubovi2 = {{flagicon|Monako}} [[AS Monaco|Monaco]] | nastupi(golovi)2 = 87 (5) | godine3 = 2003–2010 | klubovi3 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona]] | nastupi(golovi)3 = 163 (9) | godine4 = 2010–2012 | klubovi4 = {{flagicon|SAD}} [[New York Red Bulls]] | nastupi(golovi)4 = 44 (1) | godine5 = 2013–2014 | klubovi5 = {{flagicon|MEX}} [[Club León|León]] | nastupi(golovi)5 = 40 (1) | godine6 = 2014–2015 | klubovi6 = {{flagicon|ITA}} [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] | nastupi(golovi)6 = 35 (0) | godine7 = 2016–2018 | klubovi7 = {{flagicon|MEX}} [[Atlas F.C.|Atlas]] | nastupi(golovi)7 = 58 (1) | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1997–2018 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|MEX}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 147 (17) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 12.4.2020 }} '''Rafael Márquez Álvarez''' ([[Zamora, Michoacán|Zamora]], [[13. veljače]] [[1979.]]) je [[Meksiko|meksički]] nogometaš i reprezentativac koji trenutno igra za [[Hellas Verona F.C.|Hellas Veronu]] kao branič. Márquez se danas smatra jednim od najboljih braniča u povijesti meksičkog nogometa. Márquez je svoju karijeru započeo [[1996.]] u [[Club Atlas|Atlasu]], za kojeg je odigrao preko 70 utakmica prije nego se [[1999.]] godine preselio u [[Ligue 1]], igrajući četiri godine za [[AS Monaco]], s kojim je osvojio i naslov prvaka. Godine [[2003.]] seli se u [[FC Barcelona|Barcelonu]], za koju će odigrati preko 200 utakmica i osvojiti cijelu seriju naslova - četiri titule [[La Liga|prvaka Španjolske]], dva [[Supercopa de España]], dva naslova osvajača [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] te po jedan [[Copa del Rey]], [[UEFA Super kup]] i [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]. Kada je Barcelona [[2006.]] godine u finalu Lige prvaka porazila [[Arsenal FC|Arsenal]], Márquez je postao prvi Meksikanac koji je osvojio to natjecanje. Godine [[2010.]] prelazi u [[New York Red Bulls]], gdje su njegovi nastupi izazivali brojne kontroverze. Nakon što ga je klub otpustio [[2012.]] godine, vratio se u Meksiko kako bi igrao za [[Club León|León]]. Nakon jedne sezone, prešao je u talijanski klub [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]]. Za reprezentaciju nastupa od [[1997.]] godine te je, tokom te karijere, postavio nekoliko rekorda. Nakon što je bio kapetan momčadi na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|Svjetskom prvenstvu 2014.]], postao je prvi igrač u povijesti koji je bio kapetan svoje reprezentacije na čak četiri uzastopna Svjetska prvenstva ([[2002.]] - [[2014.]]). Svojim golom protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] u fazi po skupinama, Márquez je postao prvi meksički igrač koji je postigao gol na tri uzastopna Svjetska prvenstva te drugi, nakon [[Cuauhtémoc Blanco|Cuauhtémoca Blanca]], koji je postigao gol na tri različita prvenstva. {{Commonscat|Rafael Márquez}} {{Sastav Meksiko 2002 SP}} {{Sastav Meksiko 2006 SP}} {{Sastav Meksiko 2010 SP}} {{Sastav Meksiko 2014 SP}} {{Sastav Meksiko 2018 SP}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1979||Marquez, Rafael}} [[Kategorija:Meksički fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Monaca]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Fudbaleri New York Red Bullsa]] [[Kategorija:Fudbaleri Hellas Verone]] [[Kategorija:Fudbalski treneri]] [[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] 31d3d9feppj508f0deh529mhvwzd5m1 0 1460412 42652608 42566725 2026-07-10T04:13:10Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Žjar (Liptovski Mikulaš)]] na [[Žiar (Liptovský Mikuláš)]] 42566725 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Žjar}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Žjar |originalni_naziv = Žiar |slika = Evanjelická zvonica.jpg |opis_slike = |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = Okrug Liptovski Mikulaš |nadm visina = 759 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = LM |gšir = 49.130556 |gduž = 19.664444 }} '''Žjar''' ({{jez-svk|Žiar}}) je naseljeno mjesto u okrugu Liptovski Mikulaš, u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Žiar, Liptovský Mikuláš District}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Liptovski Mikulaš}} [[Kategorija:Okrug Liptovski Mikulaš]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] n2dxmbhyv0911rjn7bivzpvpqsay72y 42652616 42652608 2026-07-10T04:23:35Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava, commonscat 42652616 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Žjar}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Žjar |originalni_naziv = Žiar |slika = Evanjelická zvonica.jpg |opis_slike = |gradska_zastava = Ziar-liptovsky mikulas-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Liptovski Mikulaš|Liptovski Mikulaš]] |nadm visina = 759<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-07-07}}</ref> |poštanski_kod = 032 05<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 44<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = LM |gšir = 49.130556 |gduž = 19.664444 }} '''Žjar''' ({{jez-svk|Žiar}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Liptovski Mikulaš|okrugu Liptovski Mikulaš]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Žiar, Liptovský Mikuláš District}} * {{Official website}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Liptovski Mikulaš}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Liptovski Mikulaš]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] nv8jxsvwnut7lswkjrvqr0chc7birzv 0 1460413 42652615 42564686 2026-07-10T04:22:52Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava, commonscat 42652615 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Dubrava}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Dubrava |originalni_naziv = Dúbrava |slika = Dúbrava (okres Liptovský Mikuláš).jpg |opis_slike = |gradska_zastava = Dubrava-liptovsky mikulas-flag.svg |kraj = [[Žilinski kraj|Žilinski]] |okrug = [[Okrug Liptovski Mikulaš|Liptovski Mikulaš]] |nadm visina = 649<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-07-07}}</ref> |poštanski_kod = 032 12<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 44<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = LM |gšir = 49.036667 |gduž = 19.502222 }} '''Dubrava''' ({{jez-svk|Dúbrava}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Liptovski Mikulaš|okrugu Liptovski Mikulaš]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Dúbrava (okres Liptovský Mikuláš)}} * {{Official website}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Liptovski Mikulaš}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Liptovski Mikulaš]] [[Kategorija:Žilinski kraj]] gxhao4y5zf61c26ivc4pwii4z6i13x1 1 1462735 42652610 5613397 2026-07-10T04:13:10Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Žjar (Liptovski Mikulaš)]] na [[Razgovor:Žiar (Liptovský Mikuláš)]] 5613397 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 0 1465898 42652712 42488309 2026-07-10T11:35:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652712 wikitext text/x-wiki '''Rusifikacija''' ({{jez-rus|русификация}}) uglavnom označava prisilno usvajanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički [[Rusi]]. Rusifikacijom se uglavnom označava prisilno uvođenje ruskog jezika u društvene ustanove [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]],<ref>[http://www.essortment.com/all/historybelarus_rnql.htm The experiences of Belorus and the Belarussians in the 19th century led to the development of their national consciousness.]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Litva|Litve]],<ref>{{Cite web |title=TSARIST RUSSIFICATION AND THE BEGINNINGS OF THE MODERN LITHUANIAN NATIONAL MOVEMENT |url=http://www.lituanus.org/1996/96_3_03.htm |access-date=2014-07-21 |archive-date=2016-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161212163750/http://www.lituanus.org/1996/96_3_03.htm |dead-url=yes }}</ref> [[Latvija|Latvije]], [[Estonija|Estonije]], [[Finska|Finske]],<ref>{{Cite web |title=Russification of Finland |url=http://www.wordiq.com/definition/Russification_of_Finland |access-date=2014-07-21 |archive-date=2011-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110105134849/http://www.wordiq.com/definition/Russification_of_Finland |dead-url=yes }}</ref> [[Gruzija|Gruzije]] i još nekih ne europskih država poput [[Kazahstan]]a.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/513251/Russia/38542/From-Alexander-II-to-Nicholas-II?anchor=ref422035 Russification policies]</ref> Rusifikacija je pojam koji također podrazumijeva i rusko prisvajanje tuđih običaja i kulture te njihovo svrstavanje iskuljučivo pod [[Rusija|ruski]] nazivnik odnosno [[Ruska kultura|rusku kulturu]].<ref>{{Cite web |title=Russification - Definition |url=http://www.wordiq.com/definition/Russification |access-date=2014-07-21 |archive-date=2010-11-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101120232455/http://www.wordiq.com/definition/Russification |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Ems Ukaz - Definition |url=http://www.wordiq.com/definition/Ems_Ukaz |access-date=2014-07-21 |archive-date=2008-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080514035227/http://www.wordiq.com/definition/Ems_Ukaz |dead-url=yes }}</ref> Za [[pojam]] rusifikacija također se vežu masovne [[Migracija|migracije]] ruskog stanovništva u 17., 18., 19. i 20. stoljeću. [[Rusi]] danas imaju velike nacionalne manjine u Ukrajini, Bjelorusiji, Kazahstanu, Litvi, Latviji i Estoniji zbog povijesne politike vezane za rusifikaciju. Pojam također podrazumijeva i politički određena masovna raseljavanja autohtonog stanovništva u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] i njoj susjednim državama.<ref>{{Cite web |url=http://www.historylearningsite.co.uk/russification.htm |title=Russification was the name given to a policy of Alexander III. |access-date=2014-07-21 |archive-date=2014-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140722223506/http://www.historylearningsite.co.uk/russification.htm |url-status=dead }}</ref> == Posljedice rusifikacije == Najveće posljedice politike rusifikacije osjetili su mali [[Kolonija|kolonizirani]] euroazijski narodi na tlu današnje [[Rusija|Ruske Federacije]] koji su se kroz nekoliko generacija asimilirali i posve nestali kao zasebna etnička cjelina. Veliki broj tih manjih naroda odnosno [[pleme]]na posve se [[Asimilacija|asimilirao]] odnosno integrirao u rusku kulturu i [[identitet]]. Posljedice rusifikacije danas u velikoj mjeri osjećaju [[Bjelorusi]] i [[Ukrajinci]] s obzirom da je njihov [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] blizak [[ruski|ruskom jeziku]]. U Bjelorusiji danas vrlo malen broj stanovnika govori [[bjeloruski|bjeloruskim jezikom]], ne više od 10 posto, a mediji i državna televizija i dalje prate događanja isključivo na ruskom jeziku. U Ukrajini gotovo polovica stanovnika u privatnoj sferi govori ruskim jezikom, a mediji podjednako prate događanja na [[ukrajinski|ukrajinskom]] i ruskom jeziku.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4472069.stm Ukraine divided over language row]</ref><ref>[http://www.britannica.com/facts/5/404580/Russification-as-discussed-in-Ukraine Facts about Russification: Ukraine, as discussed in Ukraine]</ref> [[Baltički narodi|Baltičke države]], [[Gruzija]] i [[Kazahstan]] zbog svoje veće kulturološke različitosti od [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]], osjećaju nešto manje rusifikacijske posljednice od dvije prethodno navedene države. U svim [[SSSR|postsovjetskim državama]] većina stanovnika poznaje ruski jezik koji se u vrijeme [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] također službeno upotrebljavao u državnim institucijama i ostalim javnim ustanovama.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/50985/Baltic-states/253374/Russian-hegemony?anchor=ref418674 Baltic states: Russian hegemony]</ref> Do sada najveće političko ograđivanje od daljenjeg procesa rusifikacije u 21. stoljeću provele su [[Litva]], [[Latvija]], [[Estonija]] i [[Ukrajina]].<ref>[http://www.huffingtonpost.com/scott-diel/integrate-me-the-aftermat_b_178226.html Integrate Me: The Aftermath Of Russification]</ref><ref>[http://thepravda.org/ussification-of-ukraine-that-this-new-government-has-embarked-upon Russification of Ukraine that this new government has embarked upon.]</ref><ref>{{Cite web |title=Capitalism Poverty and Russification. The ignored interrelationship. |url=http://eng.maidanua.org/node/905 |access-date=2014-07-21 |archivedate=2010-09-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100928202330/http://eng.maidanua.org/node/905 |deadurl=yes }}</ref> == Povezano == * [[Rusifikacija Ukrajine]] * [[Rusofobija]] * [[Ukrajinofobija]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.wordiq.com/definition/Russification Russification - Definition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120232455/http://www.wordiq.com/definition/Russification |date=2010-11-20 }} * [http://www.spaudos.lt/LietKalba/Rusifikavimas.en.htm Russification in Lithuania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050827104030/http://www.spaudos.lt/LietKalba/Rusifikavimas.en.htm |date=2005-08-27 }} * [http://www.servinghistory.com/topics/Russification_of_Ukraine::sub::See_Also Russification of Ukraine] {{Commonscat|Russification}} {{Asimilacija}} [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Politika]] ampvubo6hkmr0ny7a97bw9luf8d6acv 0 1467859 42652279 42387731 2026-07-09T13:00:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652279 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Petar Alberti |datum rođenja=[[24. kolovoza]] [[1771.]] |mjesto rođenja=[[Split]] |datum smrti=[[15. svibnja]] [[1822.]] |mjesto smrti=[[Split]] |slika= |veličina=200px |opis slike= |stranka= |supruga= |suprug= |položaj=Načelnik Splita |zanimanje= |fusnote= |nasljednik=[[Antun Sarti]] |prethodnik=[[Jakov Cindro]] |mandat_start=1809. |mandat_kraj=1810. |nasljednik2=[[Josip Cindro]] |prethodnik2=[[Nikola Ivelio]] |mandat_start2=1810. |mandat_kraj2=1811. |vjera=rimokatolik }} '''Petar pl. Alberti''' ([[Split]], [[24. kolovoza]] [[1771.]] — Split, [[15. svibnja]] [[1822.]]), splitski političar i [[Dodatak:Popis splitskih gradonačelnika|načelnik]] (1809.-1810. i 1810.-1811.), potomak splitske [[plemstvo|plemićke]] obitelji [[Alberti]] i sin patricija Lovre.<ref name="hbl.lzmk.hr">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=422 |title=Petar Alberti - Hrvatski biografski leksikon |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140512224121/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=422 |url-status=dead }}</ref> Bio je član splitskoga Velikog vijeća koje je nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] [[1797.]] uputilo poziv [[rimsko-njemački car|rimsko-njemačkom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] (1792.-1835.) da Split s okolicom pod svoju vlast. Za vrijeme [[francuska|francuske]] uprave u [[Dalmacija|Dalmaciji]], bio je u upravi splitske općine, prvo kao prisjednik, potom privremeni načelnik, a od [[22. prosinca]] [[1810.]] postao je načelnik. Tada je održao svečani govor u općinskom vijeću te predložio da se francuskom [[maršal]]u [[Auguste Marmont|Augustu Marmontu]] za zasluge dodijeli medalja i podigne [[obelisk]], a njegovim imenom nazove obala.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Početkom [[1816.]] sukobio se s austrijskom pokrajinskom vladom u [[Zadar|Zadru]] odbivši da u poklonstvenu deputaciju caru uđu osim predstavnika splitske općine i predstavnici vanjskih seoskih općina. Štoviše, pokušao je za to pridobiti općine [[Trogir]]a i [[Šibenik]]a, ali je suspendiran s dužnosti.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> == Napomene == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=422 Petar Alberti - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512224121/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=422 |date=2014-05-12 }} {{hr icon}} {{mrva-biog}} {{DEFAULTSORT:Alberti, Petar}} [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Gradonačelnici Splita]] ik0p2xzvnfqn3ftjr87phg82kmynian 0 1469591 42652598 42605756 2026-07-10T02:17:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652598 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = Radio Dalmacija | slika = [[Datoteka:Radio Dalmacija logo.svg|250px]] | razina = regionalna | frekvencija = 87.8, 88.3, 88.5, 96.4, 99.6, 100.0, 105.5, 106.1, 106.3, 106.9 i 107.3 MHz | erp = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = [[1995.]] | prestanak = | prijašnja imena = | vlasnik = | sjedište = [[Split]], [[Hrvatska]] | adresa = Kralja Zvonimira 14/II, 21000 Split | slogan = | stream = [http://shoutcast.pondi.hr:8000/listen.pls Slušaj uživo] | web = [http://www.radiodalmacija.hr www.radiodalmacija.hr] }} '''Radio Dalmacija''' je [[Split|splitska]] regionalna komercijalna [[Hrvatske radio postaje|radio postaja]] koja je sa emitiranjem programa započela [[1995.]] godine. == Izdvojeno iz programa == *'''Hrvatski top 33''' (hrvatski glazbeni noviteti) *'''Furešta top lista''' (top lista stranih glazbenih noviteta) *'''Štoperica''' (emisija o sportu) *'''2 men music show''' (vijesti iz svijeta strane glazbe) *'''Željo moja''' (glazbene želje) *'''Signali u noći''' (glazbena kontakt emisija; do [[2005]]. vodio ju je legendarni dvojac '''Torello''' i '''Zoka''') == Frekvencije == Radio Dalmacija emitira se na 87.8, 88.3, 88.5, 96.4, 99.6, 100.0, 105.5, 106.1, 106.3, 106.9 i 107.3 MHz. == Vanjske veze == * [http://www.radiodalmacija.hr/ Službene stranice Radio Dalmacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701124921/http://www.radiodalmacija.hr/ |date=2014-07-01 }} [[Kategorija:Nastanci 1995.]] [[Kategorija:Hrvatske radiostanice|Dalmacija]] [[Kategorija:Mediji u Splitu]] 5qv49nsde5hp4mklfe2zhunx4lpy8ae 0 1857063 42652683 42587700 2026-07-10T09:34:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652683 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Rogožarski PVT i PVT-H <!-- | slika =Pvt.jpg | opis_slike = Rogožarski PVT | širina_slike = 290px --> | namena =Avion za prelaznu i borbenu obuku | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = [[1934]] | početak_proizvodnje = [[1936]] | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 7,38 | razmah_krila = 11,20 | visina = 2,10 | površina_krila =22,10 | prazan = 965 | poletna = 1.310 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Gnôme-Rhône K7 (IAM K-7) | KEMsnaga = 309 kW(420 KS) | brzina = | brzina0 = 240 | radijus_kretanja = | dolet = 550 | plafon_leta = 7.000 | brzina_penjanja = }} '''PVT''' je jugoslovenski školski avion za prelaznu-lovčku obuku dvosedi, jednomotorni visokokrilac koji je proizvođen od [[1935]]. do [[1941]]. godine u jugoslovenskoj fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz Beograda == Projektovanje i razvoj == === Razvoj aviona PVT === Početkom 30. –tih godina Komanda VV je razmatrala mogućnost nabavke školskog aviona za prelaznu- lovačku obuku koji bi zamenio već zastarele Gurdu-Leser (proizvedenih u Zmaju [[1930]]. godine). Izbor je pao na francuski Moran-Solnije MS.230 što je izazvalo nezadovoljstvo grupe inženjera iz tehničke službe Komande VV. Zbog toga je početkom [[1933]]. godine osnovana konstruktorska grupa (inženjeri: Rudolf Fizir, [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Sima Milutinović]], Ljubomir Ilić, Kosta Sivčev i Adem Biščević) koja je van radnog vremena uz saglasnost rukovodilaca projektovala prelazno školski lovački avion pod radnim nazivom „Prototip vazduhoplovno-tehnički“, skraćeno PVT. Komanda je na osnovu projekta potpisala ugovor sa firmom [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] za izradu prototipa u martu [[1934]]. godine. Prototip je završen u rekordno kratkom vremenu a prvi probni let je obavio fabrički probni pilot poručnik Milan Bjelanović tokom leta 1934. god. Do avgusta je vršeno ispitivanje u opitnoj grupi i vršena fabrička doterivanja. == Tehnički opis == Avion je bio robusan visokokrilni jednokrilac (parasol) sa izvrsnim letačkim karakteristikama pogodan za akrobacije i mnogo bolji od francuskog MS.230. Avion je opremljen radijalnim, vazduhom hlađenim motorom sa sedam cilindara Gnome-Rone 7Kfs1 420 KS i drvenom dvokrakom elisom fiksnog koraka. Avion je imao duple komande a dva člana posade (pilot i instruktor letenja) su sedeli jedan iza drugog. Avion je namenjen vojnoj upotrebi tj. prelaznoj lovačkoj obuci vojnih pilota. Trup aviona, elipsastog poprečnog preseka je u celosti izrađen od drveta obložen šperom. Krila su sa zaobljenim krajevima, sa svake strane, krila su poduprta sa parom kosih čeličnih upornica koje su se oslanjale na trup aviona. Konsrtukcija krila je izvedena od drveta presvučena šperom. Stajni trap je bio fiksan bez osovine, potpuno napravljen od čeličnih cevi odlikovao se velikom čvrstoćom što je omogućavalo avionu sletanje na veoma neravne terene. === Razvoj aviona PVT-H (hidroaviona) === Komanda ratne mornarice je zatražila od Rogožarskog [[1936]]. godine da napravi hodro varijantu aviona PVT. [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Inž. Sima Milutinović]] (tada tehnički direktor Rogožarskog) izvršio je potrebne proračune i utvrdio da će novi hidroavion biti uspešan prelazni hidroplan za akrobatsku obuku i trenažu. Tokom iste godine su jednom PVT-u iz druge serije ugrađeni uvozni EDO plovci, nova elisa i povećan vertikalni stabilizator. Ispitivanje prototipa je izvršila opitna komisija Pomorskog vazduhoplovstva u Divuljama. Novi avion je odlično ocenjen pa je Komanda mornarice [[1938]]. godine naručila još 3 primerka koji su isporučeni tokom [[1939]]. Ovi avioni su dobili zvaničnu oznaku PVT-H (PVT hidroavion). Hidroavioni PVT-H su imali dinamičke komenzatore na kormilu visine i dva mitraljeza Darn od 7,7&nbsp;mm. == Operativno korišćenje == [[File:Rogozarski PVT-H1.JPG|thumb|Rogožarski PVT]] === Proizvodnja i poboljšanja aviona PVT === Komande VV je krajem [[1935]]. godine od fabrike Rogožarski naručila prvu seriju od 20 aviona PVT. Avioni prve serije su isporučeni [[1936]]. godine i imali su francuske motore Gnome-Rone 7Kfs1. Prvi primerci su otišli u Lovačku školu 6. Vazduhoplovnog puka u [[Zemun]]u zamenivši avione Gurdu-Leser. U toku [[1937]]. godine na avionima prve serije izvršena je modifikacija deflektora na motorima. Pošto je praksa potvrdila da su PVT odlični avioni, Komanda VV je 1937. godine naručila drugu seriju od 15 aviona ovog tipa. Ova serija je završena i isporučena tokom [[1938]]. godine. Od druge serije pa na dalje u avione PVT je ugrađivan domaći motor IAM K-7 od 420 KS proizveden u Industriji Avio Motora (IAM) u Rakovici po francuskoj licenci Gnome-Rone. Pored domaćeg motora u drugoj seriji je još modifikovano: na horizontalnim kormilima su postavljeni dinamički kompenzatori, a krilca su napravljena iz dva dela. Treća serija od 15 aviona je ušla u službu krajem juna [[1939]]. godine, bez tehničkih promena u odnosu na prethodnu seriju. Četvrta serija od 10 primeraka aviona je isporučena Vojnom vazduhoplovstvu krajem 1939. I početkom [[1940]]. godine. Avioni ove serije su dobili dva sinhronizovana mirtaljeza Darn 7,7&nbsp;mm u trupu aviona i foto mitraljez OPL. Pored ovoga motori ove serije su bili opremljeni novim karburatorima koji su omogućavali dugotrajan let na leđima. Jedan avion iz četvrte serije je modifikovan u obrušavajući bombarder koji je mogao da ponese jednu bombu od 100&nbsp;kg podvešanu ispod trupa. Na jedan drugi avion takođe iz četvrte serije ugrađen je NAKA prsten sa skupljačem gasova, radi testiranja i razmatranja mogućnosti ugradnje u narednoj seriji. Peta serija PVT aviona od 15 primeraka nije dovršena jer je prekinuta izbijanjem rata. Pet aviona iz ove serije bilo je predviđeno za obuku pilota bez spoljne vidljivosti. === Korišćenje aviona PVT === Avioni '''PVT''' su korišćeni od [[1936]]. Godine u Lovačkoj pilotskoj školi 6. Vazduhoplovnog puka za obuku pilota koji su već savladali osnovne akrobacije na avionu [[Fizir FP-2]]. Nekoliko nastavnika ove škole su [[1938]]. godine osnovali akrobatsku trojku koja je vrlo brzo postala poznata širom zemlje. Od [[1939]]. godine avioni '''PVT''' su korišćeni u trenažnim eskadrilama u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u a do kraja iste godine sve lovačke grupe su dobile 3 do 5 primeraka ovih aviona za održavanje trenaže u akrobacijama. U [[Pančevo|Pančevu]] je [[1940]]. godine otvorena škola letenja bez spoljne vidljivosti koja je bila opremljena sa pet modifikovanih aviona '''PVT''' za ovu namenu. === Korišćenje aviona PVT-H (hidroaviona) === Hidroavioni '''PVT-H''' su bili raspređeni u bazama Divulje i Boka i tamo leteli do Aprilskog rata. === Avioni PVT u Drugom svetskom ratu === [[Italijani]] su zaplenili dva aviona '''PVT-H''' ([[hidroavion]]a) a o njihovom korišćenju u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] nema podataka. Od običnih '''PVT''' aviona Italijani su zaplenili 19 ispravnih i 4 rashodovana aviona na aerodromu [[Nikšić]] i koristili ih u toku rata protiv ustanika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Albanija|Albaniji]]. [[Nemci]] su došli u posed 14 PVT i predali ih svojim saveznicima [[Hrvati]]ma (NDH), gde su službovali sve vreme rata. Šest ovih aviona koji su preživeli rat uključeni su u Ratno vazduhoplovstvo Jugoslovenske Armije (RV JA) i tu leteli do [[1947]]. godine. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}}: * {{zastava|Hrvatska}} - NDH * {{zastava|Italija}} {{Col-end}} == Povezano == * [[Rogožarski R-100]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] * [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)]] == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|ref=harv|title=Jane's All the World's Aircraft 1938|last=Grey|first=C.G.|year=1972|publisher=David & Charles|location=London|isbn=0-7153-5734-4}} * Gunston, Bill. ''World Encyclopedia of Aero Engines''. Cambridge, England. Patrick Stephens Limited, 1989. {{ISBN|1-85260-163-9}} * O. Petrović., Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004. * A. Kolo.;Akrobatski avion PVT, Aerosvet, br.2 maj.1985. * V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000. * {{Cite book|ref= harv|last=Janić|first=Čedomir|authorlink=Čedomir Janić|coauthors=Ognjan Petrović|title=Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica|year=2010|publisher=Aerokomunikacije|location=YU-Beograd|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book|ref=harv|last=Janić|first=Čedomir|coauthors=Ognjan Petrović|title=The Century of Sport Aviation in Serbia|year=2011|publisher=Aerokomunikacije|language={{en}}|location=Beograd}} * {{Cite book|ref=harv|last=Nenadović|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Nenadović|title=Eksperimentalna istraživanja u razvoju koncepcije letelica|year=1967|publisher=SANU (Posebna izdanja)- Spomenica knjiga 30|location=YU-Beograd|pages=167–189}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net/ www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://wapedia.mobi/sr/Rogožarski_PVT wapedia.mobi Rogožarski PVT]{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://dragan.freeservers.com/industrija/history.htm Yugoslav Aviation Industry Pictorial History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091013141342/http://dragan.freeservers.com/industrija/history.htm |date=2009-10-13 }} * [http://ww2photo.mimerswell.com/air/yug/pvth.htm Rogozarski PVT-H] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041216084311/http://ww2photo.mimerswell.com/air/yug/pvth.htm |date=2004-12-16 }} * [http://panzercentral.com/forum/viewtopic.php?f=102&t=17183&start=0 Rogozarski PVT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201008025350/http://panzercentral.com/forum/viewtopic.php?f=102&t=17183&start=0 |date=2020-10-08 }} * [http://www.militarija.com/2011/05/avioni-koje-je-koristila-kraljevina-jugoslavija/ Airplane of YRAF]{{Dead link|date=October 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://jpspanzers.yuku.com/topic/9736 Rogozarski PVT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330191721/http://jpspanzers.yuku.com/topic/9736 |date=2012-03-30 }} * [http://crimso.msk.ru/Site/Crafts/Craft26726.htm Rogozarski PVT] {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Jugoslavenski vojni avioni Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Hidroavioni]] [[Kategorija:Rogožarski]] [[Kategorija:Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Naoružanje Kraljevine Jugoslavije]] snn3rmtyl6mvgos5a0ujx4lsq6q8fp9 0 1857234 42652684 42289820 2026-07-10T09:36:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652684 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) | ime =Rogožarski SIM-XII-H<ref>Stanojević, D.; Janić Č. (12/1982.). „Životni put i delo jednog velikana našeg vazduhoplovstva - svetao primer i uzor naraštajima“. Mašinstvo 31: 1867 - 1876.</ref> | slika = Rogozarski SIM XII-H.JPG | opis_slike = Rogožarski SIM-XII-H | širina_slike = 290px --> | namena =hidroavion za obuku i trenažu pilota | posada = 2 (učenik + instruktor) | prvi_let = 1938 | početak_proizvodnje = 1939 | proizvođač = Rogožarski Beograd | dužina = 7,50 | razmah_krila = 11,00 | visina = 2,96 | površina_krila = 20,50 | prazan = 635 | poletna = 920 | maksimalna_težina = | težina_naoružanja = | TMM = | TMMpot = | RM = | RMpot = | TEM = | TEMsnaga = | KEM = Valter Majdžor 6 190KS | KEMsnaga = 140 | brzina = | brzina0 = 212 | radijus_kretanja = | dolet = | plafon_leta = | brzina_penjanja = }} [[Datoteka:De Havilland Gipsy Six.jpg|thumb|Motor Valter Majdžor 6 ugrađen na avion Rogožarski SIM-XII-H]] '''Rogožarski SIM–XII-H''' je [[jugoslavija|jugoslovenski]] školsko-trenažni visokokrilni [[hidroavion]] sa dva plovka koji je proizveden [[1938]]. godine u jugoslovenskoj fabrici aviona [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] iz [[Beograd]]a<ref>Isaić, Vladimir. (17.04.1981.). "Kako je leteo "Mali Sim"". Front 1186.</ref>. == Projektovanje i razvoj == Bezuspešno pokušavajući da izabere najprikladniji hidroavion za obuku pilota Komanda pomorskog vazduhoplovstva se obratila fabrici [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] [[1937]]. godine i naručila projekat školskog [[hidroavion]]a koji bi po svojim karakteristikama odgovarao školskom avionu [[Rogožarski SIM-H|SIM-X]]. Pošto se nije mogla izvršiti jednostavna modifikacija (prilagođavanje postojećeg aviona SIM-X) zbog ugradnje plovaka EDO, glavni konstruktor Inž. [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)|Sima Milutinović]] je ugradio pojačan motor Valter Majdžor 6 snage 190KS, što je dovelo do povećanja dimenzija aviona. Tako je školsko-trenažni visokokrilni hidroavion sa dva plovka predstavljao potpuno novi avion nazvan '''SIM–XII-H'''. Tokom 1937. godine pristupilo se realizaciji projekta i već krajem godine prototip je bio spreman za testiranje<ref>Stanojević, D.; Janić Č. 12/1982.). „Životni put i delo jednog velikana našeg vazduhoplovstva - svetao primer i uzor naraštajima“. Mašinstvo 31: 1867 - 1876.</ref>. Probni let je obavio [[7. februar]]a [[1938]]. probni pilot Ivan Koroša u hidro bazi [[Divulje]]. Pošto je na ispitivanjima avion postigao zadovoljavajuće rezultate, naručena je prva serija od 4 primerka ovih aviona, koji su isporučeni polovinom [[1939]]. godine<ref>http://airserbia.com/vvkj/index.php?str=avioni&av=74 Rogožarski_SIM-XII-H airserbia.com</ref>. == Tehnički opis == Avion '''SIM-XII-H''', je dvosedi poduprti visokokrilac (parasol), hidroavion sa dva plovka, sa motorom Valter Majdžor 6 snage 190KS i drvenom elisom fiksnog koraka. Avion je pretežno drvene konstrukcije, trup eliptičnog poprečnog preseka je u celosti izrađen od drveta obložen šperom dok je motor obloćen aluminijumskim limom. Krila su: noseća konstrukcija od drveta presvučena platnom, sa zaobljenim krajevima. Sa svake strane, krila su poduprta sa parom kosih čeličnih upornica koje su se oslanjale na trup aviona. Rezervoar za benzin se nalazio u središnjem delu između krila tj. na njihovom spoju. Prva serija aviona je imala ugrađena dva (par) EDO plovka model 47. == Operativno korišćenje == Iskustva sa korišćenjem aviona '''SIM-XII-H''', među pilotima i tehničkim osobljem avion je popularno zvan '''„Mali SIM“''', su bila jako pozitivna pa je Komanda PV (Pomorskog vazduhiplovstva) [[15. jul]]a [[1940]]. godine sklopila ugovor sa fabrikom [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Rogožarski]] za drugu seriju ovih aviona (takođe 4 primerka) s tom razlikom što su ovi hidroavioni bili opremljeni za instrumentalno tj., „slepo“ letenje. Rogožarski je ove avione isporučio za pet meseci ali bez plovaka jer je isporuka plovaka iz Kanade kasnila nekoliko meseci. Po dogovoru sa Mornaricom u fabrici Rogožarski se pristupilo projektovanju i izradi domaćih plovaka za ove avione ali ova aktinost nije završena do izbijanja Aprilskog rata. U tom predratnom periodu dva aviona '''SIM-XII-H''' su imala udese i to oba u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]] 1940. godine. Oba aviona su predložena za rashod pa je komanda PV zatražila odobrenje da plovke sa ovih aviona premesti na nove (avione '''SIM-XII-H''' druge serije) s obzirom da su ovi avioni bili opremljeni instrmentacijom za instrumentalno („slepo“) letenje. Pošto je odobrenje stiglo to je učinjeno tako da su dva aviona iz druge serije osposobljena za korišćenje uoči izbijanja rata<ref>Petrović, Ognjan M. (3/2004.). „Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.)". Let - Flight 3: pp. 58. ISSN: 1450-684X.</ref>. === Avioni SIM-XII-H u Drugom svetskom ratu === Nema podataka o upotrebi aviona SIM-XII-H u toku Aprilskog rata, kao ni to da li su ih Italijani koristili tokom Drugog svetskog rata. == Zemlje koje su koristile ovaj avion == {{Col-begin}}{{Col-break|width=50%}} * {{zastava|Jugoslavija|kingdom}}: * {{zastava|Hrvatska}} - NDH {{Col-end}} == Povezano == * [[Rogožarski SIM-H]] * [[Rogožarski SIM-XIV-H]] * [[Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.|Fabrika Aviona Rogožarski A. D.]] * [[Sima Milutinović (konstruktor aviona)]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite journal | last = Stanojević | first = Dragoljub. | coauthors = Čedomir Janić | date = 1982 | title = Životni put i delo jednog velikana našeg vazduhoplovstva - svetao primer i uzor naraštajima | journal = Mašinstvo | volume = 31 | publisher = Savez inženjera i tehničara Jugoslavije | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = | pages = 1867 - 1876 | chapter = }} * {{cite journal | last = Isaić | first = Vladimir. | coauthors = | date = 1981-04-17 | title = Kako je leteo "Mali Sim" | journal = Front | volume = 1186 | publisher = Narodna armija | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = | pages = | chapter = }} * {{cite journal | last = Petrović | first = Ognjan M. | coauthors = | date = 2004 | title = Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.) SIM-XII-H | journal = Let - Flight | volume = 3 | publisher = Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-684X | pages = pp. 58 | chapter = }} * {{cite journal | last = Ilić | first = Vidosava | coauthors = | date = 2004 | title = Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije | journal = Let - Flight | volume = 3 | publisher = Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: 1450-684X | pages = pp. 88-106 | chapter = }} * {{cite journal | last = Jovannović | first = dr. Branislav | coauthors = | date = 2002 | title = Vazduhoplovna industrija Jugoslavije (I). Ratne mašine | journal = Aeromagazin | volume = Br.52 | publisher = Aeromagazin | location = YU-Beograd | language = {{sr}} | id = ISSN: | pages = str. 26-28 | chapter = }} * {{Cite book|ref=harv|title=Encyclopedia of World Aircraft|year=1997|url=https://archive.org/details/encyclopediaofwo0000unse_t3q3|publisher=Prospero Books|language={{en}}|isbn=1-894102-24-X}} * {{Cite book|ref=harv|last=Green|first=William|title=War Planes of the Second World War: Floatplanes|year=1960|publisher=Macdonald|language={{en}}|pages=200|chapter=Volume 6}} * {{Cite book|ref=harv|title=Jane's All the World's Aircraft 1938|last=Grey|first=C.G.|year=1972|publisher=David & Charles|location=London|isbn =0-7153-5734-4}} * {{Cite book|ref=harv|title=World Encyclopaedia of Aero Engines|url=https://archive.org/details/worldencyclopaed0002guns|last=Gunston|first=Bill|edition=2|year=1989|publisher=Patrick Stephens Ltd|location=Wellingborough|isbn=1-85260-163-9}} * {{Cite book|ref=harv|last=Janić|first=Čedomir|authorlink=Čedomir Janić|coauthors=Ognjan Petrović|title=Vek avijacije u Srbiji 1910—2010 225 značajnih letelica|year=2010|publisher=Aerokomunikacije|location=YU-Beograd|isbn=978-86-913973-0-2}} * {{Cite book|ref=harv|last=Nenadović|first=Miroslav|title=Eksperimentalna istraživanja u razvoju koncepcije letelica|year=1967|publisher=SANU (Posebna izdanja)- Spomenica knjiga 30|location=YU-Beograd|pages=167–189}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.goldenyears.ukf.net www.goldenyears.ukf.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219070818/http://www.goldenyears.ukf.net/ |date=2012-02-19 }} * [http://airserbia.com/vvkj/index.php?str=avioni&av=74 Rogožarski_SIM-XII-H airserbia.com] * [http://www.airwar.ru/enc/other1/simx.html www.airwar.ru/enc/other1/simx.html] * [http://ww2photo.mimerswell.com/air/yug/sim12h.htm http://ww2photo.mimerswell.com/air/yug/sim12h.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041216085208/http://ww2photo.mimerswell.com/air/yug/sim12h.htm |date=2004-12-16 }} {{Rogožarski}} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski školsko-borbeni avioni 1930-ih‎]] [[Kategorija:Hidroavioni]] [[Kategorija:Rogožarski]] rwwfqbod0oq3zvkr4zsjr4vvtlga1or 0 4536739 42652267 18269308 2026-07-09T12:25:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652267 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Peptidoglycan en.svg|minijatura|Peptidoglikan]] '''Murein''' je organski [[makromolekul]].<ref name="PBF">{{cite web|author=Župan, Irina|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori50.htm|work=|publisher=PBF Zagreb|accessdate=12. siječnja 2015.|archive-date=2017-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812035116/http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori50.htm|url-status=dead}}</ref> On je osnova [[bakterijski ćelijski zid|ćelijskih zidova]] bakterija i [[modrozelene alge|modrozelenih algi]] (razvojne grane [[Eubacteria]]). <ref name="PBF"/> Murein daje [[Ćelijski zid|ćelijskom zidu]] čvrstoću i oblik.<ref name="PBF"/> Uloga mu je zaštitna.<ref name="PBF"/> Njegova je funkcija u prvom redu mehanička.<ref name="PBF"/> Ovisno kakva je struktura i udio drugih tvari u bakterijskoj staničnoj stijenci kojima je murein protkan, [[bakterije]] dijelimo u dva razreda: [[gram-pozitivne bakterije]] i [[gram-negativne bakterije]].<ref name="PBF"/> Prva je skupina zbog više slojeva mureina otpornija i krutija, a druga je zbog tankog sloja osjetljivija na mehanička oštećenja.<ref name="PBF"/> Zbog ostalih tvari javlja se i različita reakcija na [[Metoda bojanja po Gramu|bojanje]] po [[Hans Christian Gram|Gramu]].<ref name="PBF"/> Novija literatura umesto pojma murein koristi pojam peptidoglikan.<ref name="PBF"/> Murein je svojstven ćelijskim zidovima [[eubakterija]] (prokarioti), a nema ga kod [[arheobakterija]], niti kod [[eukarioti|eukariota]].<ref name="PBF"/> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mmed.figgrp.298 Diagrammatic representation of peptidoglycan structures.] * [http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi4010446 Structure of MurNAc 6-Phosphate Hydrolase (MurQ) from Haemophilus influenzae with a Bound Inhibitor.] [[Kategorija:Makromolekuli]] [[Kategorija:Membranska biologija]] [[Kategorija:Glikobiologija]] gu6qci678vxw32w2suvqyzqm19uo7z6 0 4547196 42652607 42618581 2026-07-10T04:09:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652607 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Rauma | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Rauma_1989_2.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] [[grad]]a | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Finska | širina-stupnjevi =61 | širina-minute =08 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =21 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Finska}} | lokacija1_ime =[[Finske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Satakunta]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Kari Koski | površina_bilješke = | površina_ukupna =495.62 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2014]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =39,970<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =80.6 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+2]] | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.rauma.fi/ www.rauma] | bilješke = }} '''Rauma''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Raumo'') je [[grad]] i [[općina]] na [[jugozapad]]u [[Finska|Finske]] od 39,970 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/finland-satakunta.php | title =Finland: Satakunta | accessdate = 04. 12. 2015. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Rauma leži u [[Satakunta|Regiji Satakunta]], na [[obala|obali]] [[Botnijski zaliv|Botnijskog zaljeva]] udaljena 50 [[km]] [[sjever]]no od [[državna uprava|administrativnog]] centra [[Satakunta|regije]] [[Pori]]ja, 90&nbsp;km od [[Turku]]a i 240&nbsp;km [[sjeverozapad]]no od [[glavni grad|glavnog grada]] države [[Helsinki]]ja.<ref name=facts>{{cite web | url =http://www.rauma.fi/en/facts-about-rauma | title =Facts about Rauma | accessdate =04. 12. 2015. | language =engleski | publisher =Rauma | archive-date =2016-03-04 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160304105332/http://www.rauma.fi/en/facts-about-rauma | dead-url =yes }}</ref> Pored grada ide magistrala E8 [[Pori]] - [[Turku]]. Rauma je tek 26 grad po veličini<ref name=facts/>, ali je treći najstariji jer je [[povelja|povelju]] o [[gradska prava|statusu grada]] dobio još [[1442]].<ref name=info/> U Raumi se nalaze dva lokaliteta uvrštena na [[UNESCO]]-vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]], to su [[Stara Rauma]] i [[Sammallahdenmäki]] [[nekropola]] iz [[brončano doba|brončanog doba]], koja leži nedaleko od grada.<ref name=info>{{cite web | url =http://www.rauma.fi/en/rauma-info | title =Rauma info | accessdate =04. 12. 2015. | language =engleski | publisher =Rauma | archive-date =2016-03-04 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160304121736/http://www.rauma.fi/en/rauma-info | dead-url =yes }}</ref> ==Historija== [[Historija]] Raume veže se uz [[franjevci|franjevački]] [[samostan]] koji je podignut krajem [[14. vijek]]a, ali kako nema dokumenata iz tog vremena, ni danas nije jasno dali je naselje izraslo pored [[samostan]]a, ili je tu već postojalo neko [[selo]].<ref name=hist/> U svakom slučaju zbog tog je dobila svoje današnje ime, jer - Rauma, potječe od [[Germanski jezici|germanske]] riječi ''strauma'', a ona je značila [[potok]], jer je taj samostan bio podignut do potoka.<ref name=hist/> U svakom slučaju kako mu je tadašnja [[luka]] u [[zaljev]]u Unajan, bila odlično smještena, mjesto je dobro napredovalo. Prvi put se u dokumentima pojavilo pod imenom ''Unio'', zna se da je ono [[1413]]. moralo platiti dva i pol puta veći porez nego [[Ulvila]] pored [[Pori]]ja.<ref name=hist/> U to vrijeme podignuta je [[parohija|parohijska]] [[crkva]] sv. Trojstva, koja je izgorila u [[požar]]u [[1640]].<ref name=hist/> [[povelja|Povelju]] o [[gradska prava|status grada]] grad je dobio [[17. april]]a [[1442]]. od [[kralj]]a [[Karl VIII od Švedske|Karla Knutssona]]. Građani Raume dobili su ista prava kao i oni iz [[Turku]]a, a to je u praksi značilo da mogu slobodno trgovati vlastitim [[brod]]ovima po [[Baltičko more|Baltičkom moru]], organizirati svoju zajednicu i uživati izvjesan imunitet.<ref name=hist/> [[datoteka:Rauma_kosciol.JPG|thumb|right|220px|[[Kamen]]a [[crkva]] sv. Križa]] Pored [[franjevci|franjevačkog]] [[samostan]]a podignuta je krajem [[15. vijek]]a [[kamen]]a [[crkva]] sv. Križa.<ref name=hist/> Pretpostavlja se da Rauma oko [[1500]]. imala negdje između 500-600 stanovnika.<ref name=hist>{{cite web | url =http://www.katajala.net/keskiaika/suomi/kaupungit.html | title =Suomen kaupungit keskiajalla | accessdate =04. 12. 2015. | language =finski | publisher =Jussi Katajala | archive-date =2016-03-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160303185914/http://www.katajala.net/keskiaika/suomi/kaupungit.html | url-status =dead }}</ref> Stanovnici Raume su se [[1550]]. po naredbi [[švedska|švedskog]] [[kralj]]a [[Gustav I od Švedske|Gustava Vase]], poput građana [[Ulvila|Ulvile]], [[Porvoo]]a i [[Tammisaari]]ja, morali iseliti kako bi naselili novoosnovani [[Helsinki]], tek [[1557]]. dopušten im je povratak.<ref name=hista/> Pored tog stanovnike su mučili i česti [[požar]]i, naročito su bili veliki oni iz [[1640]]. i [[1682]]., kao i [[Izostazija|izostatičko]] podizanje [[tlo|tla]] koje je njihovu staru [[luka|luku]] učinilo neupotrebljivom, pa im se smanjio promet izvoza [[drvo (materijal)|drvene]] građe.<ref name=hista/> U [[17. vijek]]u, uvedena je [[carina|carinska]] [[granica]] oko grada, pa je ona ograničila njegovo širenje. Nakon tog uslijedilo je doba planske izgradnje, sa [[Ortogonalna projekcija|ortogonalnim]] rasporedom [[ulica]], pa je novi dio grada podignut na taj način.<ref name=hista/> Rauma je između [[1713]]. - [[1721]]. pretrpila mnogo štete, to je bilo u vrijeme [[Veliki severni rat|Velikog sjevernog rata]] kad su jedinice [[Petar Veliki|Petra Velikog]] napale Finsku.<ref name=hista/> Zlatno doba grada bila su vremena posljednjih [[jedrenjak]]a, tako je [[1890]]. Rauma imala najveću [[flota|flotu]] u Finskoj.<ref name=hista>{{cite web | url =http://www.ovpm.org/en/finland/rauma | title =Rauma, Finland | accessdate = 05. 12. 2015. | language=engleski | publisher=Organization of World Heritage Cities}}</ref> [[Industrija]] je pokrenuta krajem [[19. vijek]]a, kad je osnovana [[tvornica]] [[celuloza|celuloze]]. == Znamenitosti i kultura== Najveća znamenitost je [[historija|Historijski]] centar [[grad]]a - [[Stara Rauma]], sa svojih 600 [[drvo (materijal)|drvenih]] zgrada, na površini od 29 [[hektar]]a.<ref name=unesco>{{cite web | url =http://whc.unesco.org/en/list/582 | title =Old Rauma | accessdate = 04. 12. 2015. | language=engleski | publisher=Unesco}}</ref> Pored toga to je i [[kamen]]a [[crkva]] sv. Križa, podignuta krajem [[15. vijek]]a, koja je danas jedina preostala [[srednji vijek|srednjovjekovna]] [[franjevci|franjevačka]] građevina u Finskoj, uz ruševine crkve sv. Trojstva<ref name=hist/> i nekadašnja gradska vijećnica podignuta između [[1775]]. - [[1776|76]].<ref name=unesco/> Rauma je u Finskoj poznata po svom [[Rauma (dijalekt)|istoimenom]] [[dijalekt]]u - ''Rauman giäl'' u kom ima puno riječi iz [[švedski|švedskog]], [[engleski|engleskog]] i [[njemački|njemačkog jezika]] i po ''Tjednu [[Čipka|čipke]]'' koji se tradicionalno održava svake godine u ljetu od [[1971]].<ref name=pitsi>{{cite web | url =http://www.rauma.fi/koe-kaupunki/kulttuuri/tapahtumat/pitsiviikko/in-english | title =Pitsiviikko | accessdate =04. 12. 2015. | language =engleski | publisher =Rauma | archive-date =2015-11-29 | archive-url =https://web.archive.org/web/20151129220628/http://www.rauma.fi/koe-kaupunki/kulttuuri/tapahtumat/pitsiviikko/in-english | dead-url =yes }}</ref> po ulicama [[Stara Rauma|Stare Raume]]. Taj [[festival]] se održava u znak uspomene na tradiciju [[čipka]]rstva koja se u Raumi razvila tokom [[18. vijek]]a, pa se zna da je samo [[1754]]. prodano 4.000 lakata čipke, što iznosi oko 2400 [[metar]]a.<ref name=pitsa>{{cite web | url =http://www.rauma.fi/koe-kaupunki/raumalaisuudet/rauman-pitsi | title =Rauman pitsi | accessdate = 04. 12. 2015. | language=engleski | publisher=Rauma}}</ref> == Privreda == [[datoteka:Metsä-Botnia Rauma pulp mill.jpg|thumb|left|240px|[[tvornica]] [[celuloza|celuloze]] Metsä-Botnia]] U Raumi je [[2014]]. djelovalo 2,252 [[poduzeće|poduzeća]] pa je [[2013]]. imala 16,862 radnih mjesta.<ref name=facts/> Najveći poslodavac pored samog grada je [[brodogradilište]]<ref name=facts/> koje je danas u vlasništvu [[Južna Koreja|korejskog]] STX, i kako stvari stoje pred zatvaranjem.<ref name=stx>{{cite web | url =http://maritimematters.com/2013/09/stx-finland-closes-down-the-rauma-yard/ | title =STX Finland Closes Down The Rauma Yard | accessdate =04. 12. 2015. | language =engleski | publisher =Maritime Matters | archive-date =2015-09-15 | archive-url =https://web.archive.org/web/20150915191545/http://maritimematters.com/2013/09/stx-finland-closes-down-the-rauma-yard/ | dead-url =yes }}</ref> Tu je i [[luka]] koja ima solidan promet, [[tvornica]] [[celuloza|celuloze]] Metsä Fibre i pogon [[UK|britanskog]] [[Rolls-Royce|Rolls-Royca]]<ref name=facts/> koji proizvodi opremu za [[brod]]ove<ref name=rols>{{cite web | url =http://www.rolls-royce.com/careers/working-for-us/our-locations/finland.aspx | title =Finland | accessdate =04. 12. 2015. | language =engleski | publisher =Rolls Royce | archive-date =2016-01-25 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160125032127/http://www.rolls-royce.com/careers/working-for-us/our-locations/finland.aspx | url-status =dead }}</ref>, a nedaleko od grada se nalazi [[Nuklearna elektrana Olkiluoto]] == Gradovi prijatelji == * {{flag|Norveška}}, [[Gjøvik]] * {{flag|Danska}}, [[Næstved (općina)|Općina Næstved]] * {{flag|Švedska}}, [[Gävle (općina)|Općina Gävle]] * {{flag|Rusija}}, [[Kolpino]] * {{flag|Norveška}}, [[Kaposvár]] == Slike iz Raume == <gallery> datoteka:Vanharauma3.jpg|<center>Stara vijećnica u [[Stara Rauma|Starom gradu]] datoteka:Old Rauma 2.jpg|<center>Ulica u Starom gradu datoteka:Rauma Marela.jpg|<center>Kuća ''Marela'' datoteka:Rauma Taidemuseo.jpg|<center>Muzej umjetnosti </gallery> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Rauma}} * [http://www.rauma.fi/ ''Službene stranice grada Rauma''] {{fi icon}} * [http://www.discoveringfinland.com/travel/regions-cities/western-finland/rauma/ Tourism Rauma & Rauma Guide] [[Kategorija:Gradovi u Finskoj]] [[Kategorija:Općine Finske]] gxizp2lm3dh0aiqzlt424zc86aagb03 0 4549839 42652698 42404078 2026-07-10T10:25:05Z Carsten Steger 165163 Aerial image of Lake Ossiach inserted. 42652698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Jezero Ossiach | drugo_ime = Ossiacher See | slika =Aerial image of Lake Ossiach (view from the east).jpg | slika_širina = | slika_opis =Pogled na jezero | kontinenti = [[Evropa]] | regije =[[Alpe]] | države = {{flag|Austrija}} | pokrajine=[[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruška]] | gradovi= | naselja=Annenheim, Sattendorf, Bodensdorf, Steindorf, Ossiach | vrsta= [[Protočno jezero|protočno]] | površina=10,6<ref name=jarvi/> | volumen=206.28 | visina=502<ref name=jarvi/> | obala = | dužina =10,8<ref name=jarvi/> | širina =1,5<ref name=jarvi/> | dubina =52<ref name=jarvi/> | otoci = | pritoke=[[Potok]] Tiebel | odljev =Seebach u [[Drava|Dravu]] | salinitet = | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta = | karta_širina = | karta_opis = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st =46 | širina-min =40 | širina-sek = 0 | širina-oznaka =N | dužina-st = 13 | dužina-min =58 | dužina-sek = 0 | dužina-oznaka =E | iso-regija = | lok_karta_opis = | fusnote = }} '''Jezero Ossiach''' ([[njemački jezik|njemački]]:''Ossiacher See'', [[Slovenski jezik|slovenski:]] ''Osojsko jezero'') je treće po veličini [[jezero]] u [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]]<ref name=jarvi/>, na [[jug]]u [[Austrija|Austrije]]. == Karakteristike == Ossiach je [[protočno jezero]] iz kog [[izvor|istječu]] vode [[potok]]om Seebach u [[Drava|Dravu]], ono leži [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Villach]]a na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 502 [[metar|metra]].<ref name=jarvi/> Jezero Ossiach je maksimalno duboko 52 [[metar|m]], prosječno 19.6 m, a površina mu iznosi 10,6 [[km²]], dugo je 10,8, a široko 1,5 [[km]]. [[Sjeverozapad]]no od jezera uzdiže se [[planina]] [[Gerlitzen]] visoka 1909 [[metar|m]]. Na planinu od jezera kod mjesta Annenheim vodi [[žičara]] do [[opservatorij]]a Kanzelhöhe na visini 1.524 m.<ref name=jarvi/> Na [[jugozapad]]noj obali na brdu visokom 676 m leže ruševine [[zamak|zamka]] [[Landskron (Koruška)|Landskron]]. Duž [[sjever]]ne obale nižu se [[turizam|turistička]] naselja Sattendorf, Bodensdorf, Steindorf, Ossiach, a Ostriach se smjestio na [[jug]]u. Tu leži i [[željeznička pruga]] Villach - [[Sankt Veit an der Glan]] i [[cesta]].<ref name=jarvi/> Sva veća mjesta na jezeru povezana su [[brod]]skim linijama.<ref name=jarvi>{{cite web | url =http://austria-forum.org/af/AEIOU/Ossiacher_See | title =''Ossiacher See'' | accessdate = 14. 01. 2016 | language=njemački | publisher=Austria-Forum}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Ossiacher See}} * [http://austria-forum.org/af/AEIOU/Ossiacher_See ''Ossiacher See''] {{de icon}} [[Kategorija:Jezera u Austriji]] sx5clwvobpuf8tgqrjmx9tz351b84ly 0 4554141 42652689 42407314 2026-07-10T09:44:11Z Carsten Steger 165163 Aerial image of Millstätter See inserted. 42652689 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Jezero Millstätter | drugo_ime = | slika = Aerial image of Millstätter See (view from the south).jpg | slika_širina = | slika_opis =Pogled na jezero | kontinenti = [[Evropa]] | regije=[[Alpe]] | države = {{flag|Austrija}} | pokrajine=[[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruška]] | gradovi= [[Seeboden am Millstätter See|Seeboden]], [[Millstatt am See|Millstatt]] | naselja=Dellach, Pesenthein | vrsta= [[Protočno jezero|protočno]] | površina=13,3<ref name=aaa/> | volumen= | visina=588<ref name=aaa/> | obala = | dužina =12<ref name=aaa/> | širina =1,9<ref name=aaa/> | dubina =140<ref name=aaa/> | otoci = | pritoke=[[potok]] Riegerbach | odljev =[[potok]] Seebach | salinitet = | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta = | karta_širina = | karta_opis = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st =46 | širina-min =48 | širina-sek = 0 | širina-oznaka =N | dužina-st = 13 | dužina-min =35 | dužina-sek =0 | dužina-oznaka =E | iso-regija = | lok_karta_opis = | fusnote = }} '''Millstätter''' je [[jezero]] u [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]], u [[Spittal an der Drau (okrug)|Okrugu Spittal an der Drau]].<ref name=aaa/> == Karakteristike == Jezero leži na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 588 [[metar|metra]], ima površinu od 13,3 [[km²]], dugo je 12 a široko do 0,6 [[km]] i duboko 140 [[metar|metra]].<ref name=aaa/> Ono je drugo po veličini jezero u [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruškoj]], nakon [[Wörthersee]]a, vrlo čiste [[voda|vode]] pa ga [[ljeto|ljeti]] posjećuje puno [[turizam|turista]].<ref name=aaa>{{cite web | url =http://austria-forum.org/af/AEIOU/Millst%C3%A4tter_See/Millst%C3%A4tter_See_english | title =''Millstätter See'' | accessdate =29. 02. 2016. | language=engleski | publisher=Austria-Forum}}</ref> Millstätter je [[protočno jezero]] koje dobija vode iz [[potok]]a ''Riegerbach'' sa [[istok]]a, vode mu otječu potokom ''Seebach'' koji otječe u [[Rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Lieser (Drava)|Lieser]].<ref name=aaa/> Bazen jezera formirao je [[glečer]] za [[ledeno doba|ledenog doba]], [[sjever]]no od jezera steru se planine Milšteterskih Alpi visoke do 2091 [[metar]]a. Najveća naselja leže duž sjeverne obale jezera to su [[Seeboden am Millstätter See|Seeboden]] (618 [[metar|m]]), [[Millstatt am See|Millstatt]] (611 [[metar|m]]) i Dellach; a duž [[jug|južne]] obale nema većih naselja.<ref name=aaa/> [[sjeveroistok|Sjeveroistočno]] od [[jezero|jezera]] leži grad [[Radenthein]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Millstätter See}} * [http://austria-forum.org/af/AEIOU/Millst%C3%A4tter_See/Millst%C3%A4tter_See_english ''Millstätter See''] {{en icon}} [[Kategorija:Jezera u Austriji]] jwihb3tqpff9plo4p5284p4n4nymyhb 0 4562756 42652540 42407744 2026-07-10T00:59:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652540 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Püspökladány | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Püspökladány_vasútállomás.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=Željeznička stanica | slika_zastava=Flag of Püspökladány.svg | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coa Hungary Town Püspökladány.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Mađarska | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =19 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =21 | dužina-minute =7 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Mađarska}} | lokacija1_ime =[[Županije u Mađarskoj|Županija]] | lokacija1_info =[[Hajdú-Bihar]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Imréné Dombi | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 186.86 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2015]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =14,605<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća = 78.2 stan./[[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = 4150 | pozivni_broj=054 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.puspokladany.hu/ www.hajdunanas] | bilješke = }} '''Püspökladány''' čita se ''Pišpekladanj'' ([[hrvatski]]: ''Nanaš'') je [[grad]] na [[istok]]u [[Mađarska|Mađarske]] od 14,605 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-hajdubihar.php | title =Hajdú-Bihar | accessdate = 16. 05. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Hajdú-Bihar|Županiju Hajdú-Bihar]]. == Geografija == Püspökladány leži u [[Velika mađarska nizina|Alföldu]], udaljen 50 [[km]] [[jugozapad]]no od [[Debrecen]]a. ==Historija== Püspökladány je prvi put dokumentiran [[1351]]. pod imenom ''Ladan''. Tek od [[1543]]. pojavljuje se ime P''ispek Ladan''. Sve do [[19. vijek]]a razvoj mjesta bio je jako usporen, jer je u nekoliko navrata razoreno. Püspökladány je [[1984]]. dobio status velikog [[selo|sela]], a [[1986]]. i [[gradska prava|status grada]]. == Pobratimski gradovi == * {{flag|Finska}}, [[Hämeenlinna]] * {{flag|Austrija}}, [[Fischamend]] * {{flag|Rumunjska}}, [[Opština Ghindari, Mureş|Ghindari]] * {{flag|Nizozemska}}, [[Hattem]] * {{flag|Poljska}}, [[Krasnystaw]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Püspökladány}} * [http://www.puspokladany.hu/ ''Službene stranice Püspökladánya''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200823033724/http://www.puspokladany.hu/ |date=2020-08-23 }} {{hu icon}} [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Naselja u županiji Hajdú-Bihar]] {{geog-stub}} 1s48dvb45tlhn1ii9znw7lkfs006h0e 0 4564459 42652687 42357849 2026-07-10T09:40:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652687 wikitext text/x-wiki {{GrandSlamEvents|2016|Roland Garros| | defchamp = {{flagicon|SWI}} [[Stanislas Wawrinka]] | champ = {{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] | runner = {{flagicon|UK}} [[Andy Murray]] | score = 3–6, 6–1, 6–2, 6–4 }} Branilac titule [[Stanislas Wawrinka]] izgubio je u polufinalu od [[Andy Murray|Andyja Murraya]], koji je postao prvi Britanac nakon [[Bunny Austin|Bunnyja Austina]] [[Roland Garros 1937 - muški singl|1937.]] koji se plasirao u finale. [[Novak Đoković]] osvojio je prvu titulu na Roland Garrosu u karijeri savladavši Murraya u finalu 3–6, 6–1, 6–2, 6–4. Time je postao osmi teniser u istoriji koji je u karijeri osvojio sva 4 Grand Slam turnira. Takođe je ostvario nekalendarski Grand Slam, postavši prvi teniser nakon [[Rod Laver|Roda Lavera]] 1969. koji je bio vlasnik sve četiri GS titule u isto vreme.<ref>{{citeweb|url=https://www.theguardian.com/sport/live/2016/jun/05/french-open-mens-final-andy-murray-v-novak-djokovic-live|title= French Open men's final: Novak Djokovic beats Andy Murray to win title – as it happened|date=5 June 2016|work=Guardian|accessdate=7. 6. 2016}}</ref><ref>{{citeweb|url=http://www.bbc.com/sport/tennis/36455423|title= Novak Djokovic beats Andy Murray to win first French Open title|date=5. 6. 2016|work=BBC Sport|accessdate=7. 6. 2016}}</ref> Postao je i prvi igrač nakon [[Jim Courier|Jima Couriera]] 1992. koji je osvojio Australian Open i Roland Garros u istoj kalendarskoj godini.<ref>{{cite web|url=https://sportscafe.in/articles/tennis/2016/jun/06/novak-djokovic-eyes-calendar-slam-after-french-open-title?utm_source=Facebook&utm_medium=social&utm_campaign=Troll+Tennis|title=Novak Djokovic eyes calendar slam after French Open title|publisher=Sports Cafe|date=6. 6. 2016|accessdate=6. 6. 2016|archive-date=2017-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407042413/https://sportscafe.in/articles/tennis/2016/jun/06/novak-djokovic-eyes-calendar-slam-after-french-open-title?utm_source=Facebook&utm_medium=social&utm_campaign=Troll+Tennis|url-status=dead}}</ref> Ovaj turnir bio je prvi Grand slam turnir na kojem [[Roger Federer]] nije igrao u glavnom delu žrijeba još od [[US Open 1999.|US Opena 1999]], prekinuvši niz od 65 uzastopnih učešća na Grand slam turnirima. ==Nosioci== ==Kvalifikacije== {{Glavni|Roland Garros 2016 - muške kvalifikacije (pojedinačno)}} ==Žrijeb== {{Draw key}} ===Završnica=== {{8TeamBracket-Tennis5 | RD1=Četvrtfinale | RD2=Polufinale | RD3=Finale | team-width=175 | RD1-seed1=1 | RD1-team1='''{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] | RD1-score1-1='''6 | RD1-score1-2='''7 | RD1-score1-3='''6 | RD1-score1-4= | RD1-score1-5= | RD1-seed2=7 | RD1-team2={{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] | RD1-score2-1=3 | RD1-score2-2=5 | RD1-score2-3=3 | RD1-score2-4= | RD1-score2-5= | RD1-seed3=13 | RD1-team3='''{{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] | RD1-score3-1=4 | RD1-score3-2='''7⁹ | RD1-score3-3='''6 | RD1-score3-4='''6 | RD1-score3-5= | RD1-seed4=12 | RD1-team4={{ZD|BEL}} [[David Goffin]] | RD1-score4-1='''6 | RD1-score4-2=6⁷ | RD1-score4-3=4 | RD1-score4-4=1 | RD1-score4-5= | RD1-seed5= | RD1-team5={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos-Viñolas]]}} | RD1-score5-1=2 | RD1-score5-2=1 | RD1-score5-3=6⁷ | RD1-score5-4= | RD1-score5-5= | RD1-seed6=3 | RD1-team6='''{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] | RD1-score6-1='''6 | RD1-score6-2='''6 | RD1-score6-3='''7⁹ | RD1-score6-4= | RD1-score6-5= | RD1-seed7=9 | RD1-team7={{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] | RD1-score7-1='''7 | RD1-score7-2=6³ | RD1-score7-3=0 | RD1-score7-4=2 | RD1-score7-5= | RD1-seed8=2 | RD1-team8='''{{nowrap|{{ZD|VB}} [[Andy Murray]]}} | RD1-score8-1=5 | RD1-score8-2='''7⁷ | RD1-score8-3='''6 | RD1-score8-4='''6 | RD1-score8-5= | RD2-seed1=1 | RD2-team1='''{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] | RD2-score1-1='''6 | RD2-score1-2='''6 | RD2-score1-3='''6 | RD2-score1-4= | RD2-score1-5= | RD2-seed2=13 | RD2-team2={{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] | RD2-score2-1=2 | RD2-score2-2=1 | RD2-score2-3=4 | RD2-score2-4= | RD2-score2-5= | RD2-seed3=3 | RD2-team3={{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] | RD2-score3-1=4 | RD2-score3-2=2 | RD2-score3-3='''6 | RD2-score3-4=2 | RD2-score3-5= | RD2-seed4=2 | RD2-team4='''{{nowrap|{{ZD|VB}} [[Andy Murray]]}} | RD2-score4-1='''6 | RD2-score4-2='''6 | RD2-score4-3=4 | RD2-score4-4='''6 | RD2-score4-5= | RD3-seed1=1 | RD3-team1='''{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] | RD3-score1-1=3 | RD3-score1-2='''6 | RD3-score1-3='''6 | RD3-score1-4='''6 | RD3-score1-5= | RD3-seed2=2 | RD3-team2={{nowrap|{{ZD|VB}} [[Andy Murray]]}} | RD3-score2-1='''6 | RD3-score2-2=1 | RD3-score2-3=2 | RD3-score2-4=4 | RD3-score2-5= }} ===Gornja polovina=== ====Dio 1==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=1 | RD1-team01='''{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković|N. Đoković]] | RD1-score01-1='''6 | RD1-score01-2='''6 | RD1-score01-3='''6 | RD1-score01-4= | RD1-score01-5= | RD1-seed02= | RD1-team02={{ZD|TPE}} [[Lu Yen-hsun|Y-h. Lu]] | RD1-score02-1=4 | RD1-score02-2=1 | RD1-score02-3=1 | RD1-score02-4= | RD1-score02-5= | RD1-seed03=KV | RD1-team03={{ZD|TUR}} [[Marsel İlhan|M. İlhan]] | RD1-score03-1=3 | RD1-score03-2=4 | RD1-score03-3=0 | RD1-score03-4= | RD1-score03-5= | RD1-seed04=KV | RD1-team04='''{{ZD|BEL}} [[Steve Darcis|S. Darcis]] | RD1-score04-1='''6 | RD1-score04-2='''6 | RD1-score04-3='''6 | RD1-score04-4= | RD1-score04-5= | RD1-seed05=KV | RD1-team05={{ZD|AUT}} [[Gerald Melzer|G. Melzer]] | RD1-score05-1='''6 | RD1-score05-2=3 | RD1-score05-3=4 | RD1-score05-4=4 | RD1-score05-5= | RD1-seed06= | RD1-team06='''{{ZD|VB}} [[Aljaž Bedene|A. Bedene]] | RD1-score06-1=4 | RD1-score06-2='''6 | RD1-score06-3='''6 | RD1-score06-4='''6 | RD1-score06-5= | RD1-seed07= | RD1-team07='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta|P. Carreño Busta]]}} | RD1-score07-1='''7⁷ | RD1-score07-2=6⁴ | RD1-score07-3='''6 | RD1-score07-4='''6 | RD1-score07-5= | RD1-seed08=31 | RD1-team08={{ZD|ARG}} [[Federico Delbonis|F. Delbonis]] | RD1-score08-1=6³ | RD1-score08-2='''7⁷ | RD1-score08-3=4 | RD1-score08-4=4 | RD1-score08-5= | RD1-seed09=20 | RD1-team09='''{{ZD|AUS}} [[Bernard Tomić|B. Tomić]] | RD1-score09-1='''6 | RD1-score09-2='''6 | RD1-score09-3='''6 | RD1-score09-4= | RD1-score09-5= | RD1-seed10=ZR | RD1-team10={{ZD|SAD}} [[Brian Baker (teniser)|B. Baker]] | RD1-score10-1=3 | RD1-score10-2=4 | RD1-score10-3=4 | RD1-score10-4= | RD1-score10-5= | RD1-seed11= | RD1-team11='''{{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić|B. Ćorić]] | RD1-score11-1='''6 | RD1-score11-2='''6 | RD1-score11-3='''6 | RD1-score11-4= | RD1-score11-5= | RD1-seed12= | RD1-team12={{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz|T. Fritz]] | RD1-score12-1=3 | RD1-score12-2=1 | RD1-score12-3=3 | RD1-score12-4= | RD1-score12-5= | RD1-seed13= | RD1-team13='''{{ZD|FRA}} [[Paul-Henri Mathieu|P-H. Mathieu]] | RD1-score13-1='''6 | RD1-score13-2=6² | RD1-score13-3='''6 | RD1-score13-4=1 | RD1-score13-5='''6 | RD1-seed14= | RD1-team14={{ZD|KOL}} [[Santiago Giraldo|S. Giraldo]] | RD1-score14-1=4 | RD1-score14-2='''7⁷ | RD1-score14-3=4 | RD1-score14-4='''6 | RD1-score14-5=3 | RD1-seed15=ZR | RD1-team15={{ZD|RUS}} [[Dmitrij Tursunov|D. Tursunov]] | RD1-score15-1=3 | RD1-score15-2=3 | RD1-score15-3=1 | RD1-score15-4= | RD1-score15-5= | RD1-seed16=14 | RD1-team16='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut|R. Bautista Agut]]}} | RD1-score16-1='''6 | RD1-score16-2='''6 | RD1-score16-3='''6 | RD1-score16-4= | RD1-score16-5= | RD2-seed01=1 | RD2-team01='''{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković|N. Đoković]] | RD2-score01-1='''7 | RD2-score01-2='''6 | RD2-score01-3='''6 | RD2-score01-4= | RD2-score01-5= | RD2-seed02=KV | RD2-team02={{ZD|BEL}} [[Steve Darcis|S. Darcis]] | RD2-score02-1=5 | RD2-score02-2=3 | RD2-score02-3=4 | RD2-score02-4= | RD2-score02-5= | RD2-seed03= | RD2-team03='''{{ZD|VB}} [[Aljaž Bedene|A. Bedene]] | RD2-score03-1='''7⁷ | RD2-score03-2='''6 | RD2-score03-3=4 | RD2-score03-4=5 | RD2-score03-5='''6 | RD2-seed04= | RD2-team04={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta|P. Carreño Busta]]}} | RD2-score04-1=6⁴ | RD2-score04-2=3 | RD2-score04-3='''6 | RD2-score04-4='''7 | RD2-score04-5=2 | RD2-seed05=20 | RD2-team05={{ZD|AUS}} [[Bernard Tomić|B. Tomić]] | RD2-score05-1='''6 | RD2-score05-2=2 | RD2-score05-3=6⁴ | RD2-score05-4=6⁶ | RD2-score05-5= | RD2-seed06= | RD2-team06='''{{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić|B. Ćorić]] | RD2-score06-1=3 | RD2-score06-2='''6 | RD2-score06-3='''7⁷ | RD2-score06-4='''7⁸ | RD2-score06-5= | RD2-seed07= | RD2-team07={{ZD|FRA}} [[Paul-Henri Mathieu|P-H. Mathieu]] | RD2-score07-1=6⁵ | RD2-score07-2=4 | RD2-score07-3=1 | RD2-score07-4= | RD2-score07-5= | RD2-seed08=14 | RD2-team08='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut|R. Bautista Agut]]}} | RD2-score08-1='''7⁷ | RD2-score08-2='''6 | RD2-score08-3='''6 | RD2-score08-4= | RD2-score08-5= | RD3-seed01=1 | RD3-team01='''{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković|N. Đoković]] | RD3-score01-1='''6 | RD3-score01-2='''6 | RD3-score01-3='''6 | RD3-score01-4= | RD3-score01-5= | RD3-seed02= | RD3-team02={{ZD|VB}} [[Aljaž Bedene|A. Bedene]] | RD3-score02-1=2 | RD3-score02-2=3 | RD3-score02-3=3 | RD3-score02-4= | RD3-score02-5= | RD3-seed03= | RD3-team03={{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić|B. Ćorić]] | RD3-score03-1=2 | RD3-score03-2=3 | RD3-score03-3=3 | RD3-score03-4= | RD3-score03-5= | RD3-seed04=14 | RD3-team04='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut|R. Bautista Agut]]}} | RD3-score04-1='''6 | RD3-score04-2='''6 | RD3-score04-3='''6 | RD3-score04-4= | RD3-score04-5= | RD4-seed01=1 | RD4-team01='''{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković|N. Đoković]] | RD4-score01-1=3 | RD4-score01-2='''6 | RD4-score01-3='''6 | RD4-score01-4='''7 | RD4-score01-5= | RD4-seed02=14 | RD4-team02={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut|R. Bautista Agut]]}} | RD4-score02-1='''6 | RD4-score02-2=4 | RD4-score02-3=1 | RD4-score02-4=5 | RD4-score02-5= }} ====Dio 2==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=11 | RD1-team01='''{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer|D. Ferrer]] | RD1-score01-1='''6 | RD1-score01-2='''6 | RD1-score01-3='''6 | RD1-score01-4= | RD1-score01-5= | RD1-seed02= | RD1-team02={{ZD|RUS}} [[Jevgenij Donskoj|J. Donskoj]] | RD1-score02-1=1 | RD1-score02-2=2 | RD1-score02-3=0 | RD1-score02-4= | RD1-score02-5= | RD1-seed03= | RD1-team03={{ZD|UZB}} [[Denis Istomin|D. Istomin]] | RD1-score03-1='''6 | RD1-score03-2=4 | RD1-score03-3=3 | RD1-score03-4=5 | RD1-score03-5= | RD1-seed04= | RD1-team04='''{{ZD|ARG}} [[Juan Mónaco|J. Mónaco]] | RD1-score04-1=3 | RD1-score04-2='''6 | RD1-score04-3='''6 | RD1-score04-4='''7 | RD1-score04-5= | RD1-seed05= | RD1-team05='''{{nowrap|{{ZD|DOM}} [[Víctor Estrella Burgos|V. Estrella Burgos]]}} | RD1-score05-1='''7 | RD1-score05-2='''6 | RD1-score05-3='''6 | RD1-score05-4= | RD1-score05-5= | RD1-seed06= | RD1-team06={{ZD|UKR}} [[Ilja Marčenko|I. Marčenko]] | RD1-score06-1=5 | RD1-score06-2=4 | RD1-score06-3=3 | RD1-score06-4= | RD1-score06-5= | RD1-seed07=SG | RD1-team07={{ZD|ITA}} [[Thomas Fabbiano|T. Fabbiano]] | RD1-score07-1=4 | RD1-score07-2=4 | RD1-score07-3='''6 | RD1-score07-4=2 | RD1-score07-5= | RD1-seed08=21 | RD1-team08='''{{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López|F. López]] | RD1-score08-1='''6 | RD1-score08-2='''6 | RD1-score08-3=3 | RD1-score08-4='''6 | RD1-score08-5= | RD1-seed09=25 | RD1-team09='''{{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas|P. Cuevas]] | RD1-score09-1=3 | RD1-score09-2='''6 | RD1-score09-3='''6 | RD1-score09-4='''7⁷ | RD1-score09-5= | RD1-seed10=KV | RD1-team10={{ZD|NJE}} [[Tobias Kamke|T. Kamke]] | RD1-score10-1='''6 | RD1-score10-2=2 | RD1-score10-3=3 | RD1-score10-4=6⁴ | RD1-score10-5= | RD1-seed11= | RD1-team11={{ZD|JKO}} [[Chung Hyeon|H. Chung]] | RD1-score11-1=1 | RD1-score11-2=4 | RD1-score11-3=4 | RD1-score11-4= | RD1-score11-5= | RD1-seed12=POZ | RD1-team12='''{{ZD|FRA}} [[Quentin Halys|Q. Halys]] | RD1-score12-1='''6 | RD1-score12-2='''6 | RD1-score12-3='''6 | RD1-score12-4= | RD1-score12-5= | RD1-seed13= | RD1-team13='''{{ZD|TUN}} [[Malek Jaziri|M. Jaziri]] | RD1-score13-1='''6 | RD1-score13-2=3 | RD1-score13-3='''6 | RD1-score13-4='''6 | RD1-score13-5= | RD1-seed14=ZR | RD1-team14={{ZD|NJE}} [[Florian Mayer|F. Mayer]] | RD1-score14-1=4 | RD1-score14-2='''6 | RD1-score14-3=1 | RD1-score14-4=2 | RD1-score14-5= | RD1-seed15= | RD1-team15={{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil|V. Pospisil]] | RD1-score15-1=3 | RD1-score15-2=2 | RD1-score15-3=1 | RD1-score15-4= | RD1-score15-5= | RD1-seed16=7 | RD1-team16='''{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych|T. Berdych]] | RD1-score16-1='''6 | RD1-score16-2='''6 | RD1-score16-3='''6 | RD1-score16-4= | RD1-score16-5= | RD2-seed01=11 | RD2-team01='''{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer|D. Ferrer]] | RD2-score01-1=6⁴ | RD2-score01-2='''6 | RD2-score01-3='''6 | RD2-score01-4='''6 | RD2-score01-5= | RD2-seed02= | RD2-team02={{ZD|ARG}} [[Juan Mónaco|J. Mónaco]] | RD2-score02-1='''7⁷ | RD2-score02-2=3 | RD2-score02-3=4 | RD2-score02-4=2 | RD2-score02-5= | RD2-seed03= | RD2-team03={{nowrap|{{ZD|DOM}} [[Víctor Estrella Burgos|V. Estrella Burgos]]}} | RD2-score03-1=3 | RD2-score03-2=6⁸ | RD2-score03-3=3 | RD2-score03-4= | RD2-score03-5= | RD2-seed04=21 | RD2-team04='''{{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López|F. López]] | RD2-score04-1='''6 | RD2-score04-2='''7¹⁰ | RD2-score04-3='''6 | RD2-score04-4= | RD2-score04-5= | RD2-seed05=25 | RD2-team05='''{{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas|P. Cuevas]] | RD2-score05-1='''7⁷ | RD2-score05-2='''6 | RD2-score05-3='''7⁸ | RD2-score05-4= | RD2-score05-5= | RD2-seed06=POZ | RD2-team06={{ZD|FRA}} [[Quentin Halys|Q. Halys]] | RD2-score06-1=6⁴ | RD2-score06-2=3 | RD2-score06-3=6⁶ | RD2-score06-4= | RD2-score06-5= | RD2-seed07= | RD2-team07={{ZD|TUN}} [[Malek Jaziri|M. Jaziri]] | RD2-score07-1=1 | RD2-score07-2='''6 | RD2-score07-3=2 | RD2-score07-4=4 | RD2-score07-5= | RD2-seed08=7 | RD2-team08='''{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych|T. Berdych]] | RD2-score08-1='''6 | RD2-score08-2=2 | RD2-score08-3='''6 | RD2-score08-4='''6 | RD2-score08-5= | RD3-seed01=11 | RD3-team01='''{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer|D. Ferrer]] | RD3-score01-1='''6 | RD3-score01-2='''7⁸ | RD3-score01-3='''6 | RD3-score01-4= | RD3-score01-5= | RD3-seed02=21 | RD3-team02={{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López|F. López]] | RD3-score02-1=4 | RD3-score02-2=6⁶ | RD3-score02-3=1 | RD3-score02-4= | RD3-score02-5= | RD3-seed03=25 | RD3-team03={{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas|P. Cuevas]] | RD3-score03-1='''6 | RD3-score03-2=3 | RD3-score03-3=2 | RD3-score03-4=5 | RD3-score03-5= | RD3-seed04=7 | RD3-team04='''{{nowrap|{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych|T. Berdych]]}} | RD3-score04-1=4 | RD3-score04-2='''6 | RD3-score04-3='''6 | RD3-score04-4='''7 | RD3-score04-5= | RD4-seed01=11 | RD4-team01={{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer|D. Ferrer]] | RD4-score01-1=3 | RD4-score01-2=5 | RD4-score01-3=3 | RD4-score01-4= | RD4-score01-5= | RD4-seed02=7 | RD4-team02='''{{nowrap|{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych|T. Berdych]]}} | RD4-score02-1='''6 | RD4-score02-2='''7 | RD4-score02-3='''6 | RD4-score02-4= | RD4-score02-5= }} ====Dio 3==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=4 | RD1-team01='''{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal|R. Nadal]] | RD1-score01-1='''6 | RD1-score01-2='''6 | RD1-score01-3='''6 | RD1-score01-4= | RD1-score01-5= | RD1-seed02= | RD1-team02={{ZD|AUS}} [[Sam Groth|S. Groth]] | RD1-score02-1=1 | RD1-score02-2=1 | RD1-score02-3=1 | RD1-score02-4= | RD1-score02-5= | RD1-seed03= | RD1-team03='''{{ZD|ARG}} [[Facundo Bagnis|F. Bagnis]] | RD1-score03-1='''6 | RD1-score03-2='''6 | RD1-score03-3='''7⁷ | RD1-score03-4= | RD1-score03-5= | RD1-seed04=KV | RD1-team04={{nowrap|{{ZD|FRA}} [[Kenny de Schepper|K. de Schepper]]}} | RD1-score04-1=0 | RD1-score04-2=2 | RD1-score04-3=6² | RD1-score04-4= | RD1-score04-5= | RD1-seed05= | RD1-team05='''{{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut|N. Mahut]] | RD1-score05-1='''7⁷ | RD1-score05-2='''6 | RD1-score05-3='''6 | RD1-score05-4= | RD1-score05-5= | RD1-seed06= | RD1-team06={{ZD|LIT}} [[Ričardas Berankis|R. Berankis]] | RD1-score06-1=6⁴ | RD1-score06-2=2 | RD1-score06-3=1 | RD1-score06-4= | RD1-score06-5= | RD1-seed07= | RD1-team07='''{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers|M. Granollers]] | RD1-score07-1='''7 | RD1-score07-2='''6 | RD1-score07-3='''6 | RD1-score07-4= | RD1-score07-5= | RD1-seed08=32 | RD1-team08={{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini|F. Fognini]] | RD1-score08-1=5 | RD1-score08-2=4 | RD1-score08-3=3 | RD1-score08-4= | RD1-score08-5= | RD1-seed09=18 | RD1-team09={{ZD|JAR}} [[Kevin Anderson (teniser)|K. Anderson]] | RD1-score09-1=4 | RD1-score09-2=2 | RD1-score09-3='''6 | RD1-score09-4=5 | RD1-score09-5= | RD1-seed10=POZ | RD1-team10='''{{ZD|FRA}} [[Stéphane Robert|S. Robert]] | RD1-score10-1='''6 | RD1-score10-2='''6 | RD1-score10-3=1 | RD1-score10-4='''7 | RD1-score10-5= | RD1-seed11= | RD1-team11='''{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|A. Zverev]] | RD1-score11-1=5 | RD1-score11-2='''6 | RD1-score11-3='''7⁸ | RD1-score11-4='''7 | RD1-score11-5= | RD1-seed12= | RD1-team12={{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert|P-H. Herbert]] | RD1-score12-1='''7 | RD1-score12-2=2 | RD1-score12-3=6⁶ | RD1-score12-4=5 | RD1-score12-5= | RD1-seed13= | RD1-team13={{ZD|HOL}} [[Thiemo de Bakker|T. de Bakker]] | RD1-score13-1=4 | RD1-score13-2=4 | RD1-score13-3='''7 | RD1-score13-4=6³ | RD1-score13-5= | RD1-seed14= | RD1-team14='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Guillermo García-López|G. García-López]]}} | RD1-score14-1='''6 | RD1-score14-2='''6 | RD1-score14-3=5 | RD1-score14-4='''7⁷ | RD1-score14-5= | RD1-seed15= | RD1-team15={{ZD|ŠPA}} [[Íñigo Cervantes|Í. Cervantes]] | RD1-score15-1='''6 | RD1-score15-2=2 | RD1-score15-3=5 | RD1-score15-4=1 | RD1-score15-5= | RD1-seed16=13 | RD1-team16='''{{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem|D. Thiem]] | RD1-score16-1=3 | RD1-score16-2='''6 | RD1-score16-3='''7 | RD1-score16-4='''6 | RD1-score16-5= | RD2-seed01=4 | RD2-team01='''{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal|R. Nadal]] | RD2-score01-1='''6 | RD2-score01-2='''6 | RD2-score01-3='''6 | RD2-score01-4= | RD2-score01-5= | RD2-seed02= | RD2-team02={{ZD|ARG}} [[Facundo Bagnis|F. Bagnis]] | RD2-score02-1=3 | RD2-score02-2=0 | RD2-score02-3=3 | RD2-score02-4= | RD2-score02-5= | RD2-seed03= | RD2-team03={{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut|N. Mahut]] | RD2-score03-1=3 | RD2-score03-2=2 | RD2-score03-3=0^r | RD2-score03-4= | RD2-score03-5= | RD2-seed04= | RD2-team04='''{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers|M. Granollers]] | RD2-score04-1='''6 | RD2-score04-2='''6 | RD2-score04-3=1 | RD2-score04-4= | RD2-score04-5= | RD2-seed05=POZ | RD2-team05={{ZD|FRA}} [[Stéphane Robert|S. Robert]] | RD2-score05-1=1 | RD2-score05-2='''6 | RD2-score05-3=1 | RD2-score05-4=4 | RD2-score05-5= | RD2-seed06= | RD2-team06='''{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|A. Zverev]] | RD2-score06-1='''6 | RD2-score06-2=3 | RD2-score06-3='''6 | RD2-score06-4='''6 | RD2-score06-5= | RD2-seed07= | RD2-team07={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Guillermo García-López|G. García-López]]}} | RD2-score07-1=5 | RD2-score07-2=4 | RD2-score07-3=6³ | RD2-score07-4= | RD2-score07-5= | RD2-seed08=13 | RD2-team08='''{{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem|D. Thiem]] | RD2-score08-1='''7 | RD2-score08-2='''6 | RD2-score08-3='''7⁷ | RD2-score08-4= | RD2-score08-5= | RD3-seed01=4 | RD3-team01={{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal|R. Nadal]] | RD3-score01-1= | RD3-score01-2= | RD3-score01-3= | RD3-score01-4= | RD3-score01-5= | RD3-seed02= | RD3-team02='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers|M. Granollers]]}} | RD3-score02-1=<small>b/b<small> | RD3-score02-2= | RD3-score02-3= | RD3-score02-4= | RD3-score02-5= | RD3-seed03= | RD3-team03={{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|A. Zverev]] | RD3-score03-1='''7⁷ | RD3-score03-2=3 | RD3-score03-3=3 | RD3-score03-4=3 | RD3-score03-5= | RD3-seed04=13 | RD3-team04={{ZD|AUT}} '''[[Dominic Thiem|D. Thiem]] | RD3-score04-1=6⁴ | RD3-score04-2='''6 | RD3-score04-3='''6 | RD3-score04-4='''6 | RD3-score04-5= | RD4-seed01= | RD4-team01={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers|M. Granollers]]}} | RD4-score01-1=2 | RD4-score01-2='''7⁷ | RD4-score01-3=1 | RD4-score01-4=4 | RD4-score01-5= | RD4-seed02=13 | RD4-team02='''{{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem|D. Thiem]] | RD4-score02-1='''6 | RD4-score02-2=6² | RD4-score02-3='''6 | RD4-score02-4='''6 | RD4-score02-5= }} ====Dio 4==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=12 | RD1-team01='''{{ZD|BEL}} [[David Goffin|D. Goffin]] | RD1-score01-1='''6 | RD1-score01-2='''6 | RD1-score01-3='''6 | RD1-score01-4= | RD1-score01-5= | RD1-seed02=POZ | RD1-team02={{ZD|FRA}} [[Grégoire Barrère|G. Barrère]] | RD1-score02-1=3 | RD1-score02-2=3 | RD1-score02-3=4 | RD1-score02-4= | RD1-score02-5= | RD1-seed03= | RD1-team03={{ZD|ITA}} [[Paolo Lorenzi|P. Lorenzi]] | RD1-score03-1=3 | RD1-score03-2=0 | RD1-score03-3=2 | RD1-score03-4= | RD1-score03-5= | RD1-seed04=KV | RD1-team04='''{{ZD|ARG}} [[Carlos Berlocq|C. Berlocq]] | RD1-score04-1='''6 | RD1-score04-2='''6 | RD1-score04-3='''6 | RD1-score04-4= | RD1-score04-5= | RD1-seed05= | RD1-team05={{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram|R. Ram]] | RD1-score05-1=4 | RD1-score05-2=4 | RD1-score05-3='''7⁷ | RD1-score05-4=0 | RD1-score05-5= | RD1-seed06= | RD1-team06='''{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Veselý|J. Veselý]] | RD1-score06-1='''6 | RD1-score06-2='''6 | RD1-score06-3=6⁵ | RD1-score06-4='''6 | RD1-score06-5= | RD1-seed07= | RD1-team07='''{{ZD|ŠPA}} [[Nicolás Almagro|N. Almagro]] | RD1-score07-1=5 | RD1-score07-2='''6 | RD1-score07-3='''6 | RD1-score07-4='''6 | RD1-score07-5= | RD1-seed08=24 | RD1-team08={{nowrap|{{ZD|NJE}} [[Philipp Kohlschreiber|P. Kohlschreiber]]}} | RD1-score08-1='''7 | RD1-score08-2=2 | RD1-score08-3=2 | RD1-score08-4=4 | RD1-score08-5= | RD1-seed09=26 | RD1-team09='''{{ZD|POR}} [[João Sousa|J. Sousa]] | RD1-score09-1=2 | RD1-score09-2='''7¹⁰ | RD1-score09-3='''6 | RD1-score09-4='''7 | RD1-score09-5= | RD1-seed10= | RD1-team10={{ZD|BIH}} [[Damir Džumhur|D. Džumhur]] | RD1-score10-1='''6 | RD1-score10-2=6⁸ | RD1-score10-3=4 | RD1-score10-4=5 | RD1-score10-5= | RD1-seed11= | RD1-team11={{ZD|ITA}} [[Andreas Seppi|A. Seppi]] | RD1-score11-1=3 | RD1-score11-2=5 | RD1-score11-3=4 | RD1-score11-4= | RD1-score11-5= | RD1-seed12= | RD1-team12='''{{ZD|LAT}} [[Ernests Gulbis|E. Gulbis]] | RD1-score12-1='''6 | RD1-score12-2='''7 | RD1-score12-3='''6 | RD1-score12-4= | RD1-score12-5= | RD1-seed13= | RD1-team13={{ZD|LUX}} [[Gilles Müller|G. Müller]] | RD1-score13-1=5 | RD1-score13-2=4 | RD1-score13-3=1 | RD1-score13-4= | RD1-score13-5= | RD1-seed14= | RD1-team14='''{{ZD|KIP}} [[Marcos Baghdatis|M. Baghdatis]] | RD1-score14-1='''7 | RD1-score14-2='''6 | RD1-score14-3='''6 | RD1-score14-4= | RD1-score14-5= | RD1-seed15=KV | RD1-team15={{ZD|NJE}} [[Jan-Lennard Struff|J-L. Struff]] | RD1-score15-1=3 | RD1-score15-2=4 | RD1-score15-3=4 | RD1-score15-4= | RD1-score15-5= | RD1-seed16=6 | RD1-team16='''{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga|J-W. Tsonga]] | RD1-score16-1='''6 | RD1-score16-2='''6 | RD1-score16-3='''6 | RD1-score16-4= | RD1-score16-5= | RD2-seed01=12 | RD2-team01='''{{ZD|BEL}} [[David Goffin|D. Goffin]] | RD2-score01-1='''7 | RD2-score01-2='''6 | RD2-score01-3='''6 | RD2-score01-4= | RD2-score01-5= | RD2-seed02=KV | RD2-team02={{ZD|ARG}} [[Carlos Berlocq|C. Berlocq]] | RD2-score02-1=5 | RD2-score02-2=1 | RD2-score02-3=4 | RD2-score02-4= | RD2-score02-5= | RD2-seed03= | RD2-team03={{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Veselý|J. Veselý]] | RD2-score03-1=4 | RD2-score03-2=4 | RD2-score03-3=3 | RD2-score03-4= | RD2-score03-5= | RD2-seed04= | RD2-team04='''{{ZD|ŠPA}} [[Nicolás Almagro|N. Almagro]] | RD2-score04-1='''6 | RD2-score04-2='''6 | RD2-score04-3='''6 | RD2-score04-4= | RD2-score04-5= | RD2-seed05=26 | RD2-team05={{ZD|POR}} [[João Sousa|J. Sousa]] | RD2-score05-1=2 | RD2-score05-2=5 | RD2-score05-3=3 | RD2-score05-4= | RD2-score05-5= | RD2-seed06= | RD2-team06='''{{ZD|LAT}} [[Ernests Gulbis|E. Gulbis]] | RD2-score06-1='''6 | RD2-score06-2='''7 | RD2-score06-3='''6 | RD2-score06-4= | RD2-score06-5= | RD2-seed07= | RD2-team07={{ZD|KIP}} [[Marcos Baghdatis|M. Baghdatis]] | RD2-score07-1='''7⁸ | RD2-score07-2='''6 | RD2-score07-3=3 | RD2-score07-4=2 | RD2-score07-5=2 | RD2-seed08=6 | RD2-team08='''{{nowrap|{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga|J-W. Tsonga]]}} | RD2-score08-1=6⁶ | RD2-score08-2=3 | RD2-score08-3='''6 | RD2-score08-4='''6 | RD2-score08-5='''6 | RD3-seed01=12 | RD3-team01='''{{ZD|BEL}} [[David Goffin|D. Goffin]] | RD3-score01-1='''6 | RD3-score01-2=4 | RD3-score01-3='''6 | RD3-score01-4=4 | RD3-score01-5='''6 | RD3-seed02= | RD3-team02={{ZD|ŠPA}} [[Nicolás Almagro|N. Almagro]] | RD3-score02-1=2 | RD3-score02-2='''6 | RD3-score02-3=3 | RD3-score02-4='''6 | RD3-score02-5=2 | RD3-seed03= | RD3-team03='''{{ZD|LAT}} [[Ernests Gulbis|E. Gulbis]] | RD3-score03-1=2 | RD3-score03-2= | RD3-score03-3= | RD3-score03-4= | RD3-score03-5= | RD3-seed04=6 | RD3-team04={{nowrap|{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga|J-W Tsonga]]}} | RD3-score04-1=5^r | RD3-score04-2= | RD3-score04-3= | RD3-score04-4= | RD3-score04-5= | RD4-seed01=12 | RD4-team01='''{{ZD|BEL}} [[David Goffin|D. Goffin]] | RD4-score01-1=4 | RD4-score01-2='''6 | RD4-score01-3='''6 | RD4-score01-4='''6 | RD4-score01-5= | RD4-seed02= | RD4-team02={{nowrap|{{ZD|LAT}} [[Ernests Gulbis|E. Gulbis]]}} | RD4-score02-1='''6 | RD4-score02-2=2 | RD4-score02-3=2 | RD4-score02-4=3 | RD4-score02-5= }} ===Donja polovina=== ====Dio 5==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=8 | RD1-team01='''{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić|M. Raonić]] | RD1-score01-1='''6 | RD1-score01-2='''6 | RD1-score01-3='''7⁷ | RD1-score01-4= | RD1-score01-5= | RD1-seed02=ZR | RD1-team02={{ZD|SRB}} [[Janko Tipsarević|J. Tipsarević]] | RD1-score02-1=3 | RD1-score02-2=2 | RD1-score02-3=6⁵ | RD1-score02-4= | RD1-score02-5= | RD1-seed03= | RD1-team03={{ZD|KAZ}} [[Mihail Kukuškin|M. Kukuškin]] | RD1-score03-1=4 | RD1-score03-2='''6 | RD1-score03-3=2 | RD1-score03-4=4 | RD1-score03-5= | RD1-seed04= | RD1-team04='''{{ZD|FRA}} [[Adrian Mannarino|A. Mannarino]] | RD1-score04-1='''6 | RD1-score04-2=2 | RD1-score04-3='''6 | RD1-score04-4='''6 | RD1-score04-5= | RD1-seed05=SG | RD1-team05='''{{ZD|SLK}} [[Andrej Martin|A. Martin]] | RD1-score05-1='''6 | RD1-score05-2='''6 | RD1-score05-3=4 | RD1-score05-4='''6 | RD1-score05-5= | RD1-seed06= | RD1-team06={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Daniel Muñoz de la Nava|D. Muñoz de la Nava]]}} | RD1-score06-1=2 | RD1-score06-2=3 | RD1-score06-3='''6 | RD1-score06-4=4 | RD1-score06-5= | RD1-seed07=POZ | RD1-team07={{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau|J. Benneteau]] | RD1-score07-1=3 | RD1-score07-2='''6 | RD1-score07-3=4 | RD1-score07-4=6⁴ | RD1-score07-5= | RD1-seed08=29 | RD1-team08='''{{ZD|FRA}} [[Lucas Pouille|L. Pouille]] | RD1-score08-1='''6 | RD1-score08-2=4 | RD1-score08-3='''6 | RD1-score08-4='''7⁷ | RD1-score08-5= | RD1-seed09=23 | RD1-team09='''{{ZD|SAD}} [[Jack Sock|J. Sock]] | RD1-score09-1='''6 | RD1-score09-2='''7 | RD1-score09-3=3 | RD1-score09-4=6³ | RD1-score09-5='''6 | RD1-seed10= | RD1-team10={{ZD|HOL}} [[Robin Haase|R. Haase]] | RD1-score10-1=3 | RD1-score10-2=5 | RD1-score10-3='''6 | RD1-score10-4='''7⁷ | RD1-score10-5=2 | RD1-seed11= | RD1-team11={{ZD|IZR}} [[Dudi Sela|D. Sela]] | RD1-score11-1='''7⁷ | RD1-score11-2=4 | RD1-score11-3=6⁵ | RD1-score11-4='''6 | RD1-score11-5=4 | RD1-seed12=KV | RD1-team12='''{{ZD|NJE}} [[Dustin Brown (teniser)|D. Brown]] | RD1-score12-1=6⁵ | RD1-score12-2='''6 | RD1-score12-3='''7⁷ | RD1-score12-4=4 | RD1-score12-5='''6 | RD1-seed13= | RD1-team13='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos-Viñolas|A. Ramos-Viñolas]]}} | RD1-score13-1='''6 | RD1-score13-2=4 | RD1-score13-3='''7 | RD1-score13-4='''6 | RD1-score13-5= | RD1-seed14= | RD1-team14={{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos|H. Zeballos]] | RD1-score14-1=3 | RD1-score14-2='''6 | RD1-score14-3=5 | RD1-score14-4=0 | RD1-score14-5= | RD1-seed15=KV | RD1-team15='''{{ZD|ARG}} [[Marco Trungelliti|M. Trungelliti]] | RD1-score15-1='''7⁷ | RD1-score15-2=3 | RD1-score15-3='''6 | RD1-score15-4='''6 | RD1-score15-5= | RD1-seed16=10 | RD1-team16={{ZD|HRV}} [[Marin Čilić|M. Čilić]] | RD1-score16-1=6⁴ | RD1-score16-2='''6 | RD1-score16-3=4 | RD1-score16-4=2 | RD1-score16-5= | RD2-seed01=8 | RD2-team01='''{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić|M. Raonić]] | RD2-score01-1='''6 | RD2-score01-2='''7⁷ | RD2-score01-3='''6 | RD2-score01-4= | RD2-score01-5= | RD2-seed02= | RD2-team02={{ZD|FRA}} [[Adrian Mannarino|A. Mannarino]] | RD2-score02-1=1 | RD2-score02-2=6⁰ | RD2-score02-3=1 | RD2-score02-4= | RD2-score02-5= | RD2-seed03=SG | RD2-team03='''{{ZD|SLK}} [[Andrej Martin|A. Martin]] | RD2-score03-1='''6 | RD2-score03-2='''7 | RD2-score03-3='''6 | RD2-score03-4= | RD2-score03-5= | RD2-seed04=29 | RD2-team04={{ZD|FRA}} [[Lucas Pouille|L. Pouille]] | RD2-score04-1=3 | RD2-score04-2=5 | RD2-score04-3=3 | RD2-score04-4= | RD2-score04-5= | RD2-seed05=23 | RD2-team05='''{{ZD|SAD}} [[Jack Sock|J. Sock]] | RD2-score05-1='''6 | RD2-score05-2='''7⁷ | RD2-score05-3='''6 | RD2-score05-4= | RD2-score05-5= | RD2-seed06=KV | RD2-team06={{ZD|NJE}} [[Dustin Brown (teniser)|D. Brown]] | RD2-score06-1=3 | RD2-score06-2=6⁵ | RD2-score06-3=2 | RD2-score06-4= | RD2-score06-5= | RD2-seed07= | RD2-team07='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos-Viñolas|A. Ramos-Viñolas]]}} | RD2-score07-1='''6 | RD2-score07-2='''6 | RD2-score07-3='''7 | RD2-score07-4= | RD2-score07-5= | RD2-seed08=KV | RD2-team08={{ZD|ARG}} [[Marco Trungelliti|M. Trungelliti]] | RD2-score08-1=3 | RD2-score08-2=4 | RD2-score08-3=5 | RD2-score08-4= | RD2-score08-5= | RD3-seed01=8 | RD3-team01='''{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić|M. Raonić]] | RD3-score01-1='''7⁷ | RD3-score01-2='''6 | RD3-score01-3='''6 | RD3-score01-4= | RD3-score01-5= | RD3-seed02=SG | RD3-team02={{ZD|SLK}} [[Andrej Martin|A. Martin]] | RD3-score02-1=6⁴ | RD3-score02-2=2 | RD3-score02-3=3 | RD3-score02-4= | RD3-score02-5= | RD3-seed03=23 | RD3-team03={{ZD|SAD}} [[Jack Sock|J. Sock]] | RD3-score03-1='''7⁷ | RD3-score03-2=4 | RD3-score03-3=4 | RD3-score03-4='''6 | RD3-score03-5=4 | RD3-seed04= | RD3-team04='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos-Viñolas|A. Ramos-Viñolas]]}} | RD3-score04-1=6² | RD3-score04-2='''6 | RD3-score04-3='''6 | RD3-score04-4=4 | RD3-score04-5='''6 | RD4-seed01=8 | RD4-team01={{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić|M. Raonić]] | RD4-score01-1=2 | RD4-score01-2=4 | RD4-score01-3=4 | RD4-score01-4= | RD4-score01-5= | RD4-seed02= | RD4-team02='''{{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos-Viñolas|A. Ramos-Viñolas]]}} | RD4-score02-1='''6 | RD4-score02-2='''6 | RD4-score02-3='''6 | RD4-score02-4= | RD4-score02-5= }} ====Dio 6==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=16 | RD1-team01='''{{ZD|FRA}} [[Gilles Simon|G. Simon]] | RD1-score01-1='''7⁷ | RD1-score01-2='''6 | RD1-score01-3='''6 | RD1-score01-4= | RD1-score01-5= | RD1-seed02= | RD1-team02={{ZD|BRA}} [[Rogério Dutra Silva|R. Dutra Silva]] | RD1-score02-1=6⁵ | RD1-score02-2=4 | RD1-score02-3=2 | RD1-score02-4= | RD1-score02-5= | RD1-seed03= | RD1-team03={{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman|D. Schwartzman]] | RD1-score03-1=2 | RD1-score03-2='''6 | RD1-score03-3=2 | RD1-score03-4=3 | RD1-score03-5= | RD1-seed04= | RD1-team04='''{{ZD|ARG}} [[Guido Pella|G. Pella]] | RD1-score04-1='''6 | RD1-score04-2=3 | RD1-score04-3='''6 | RD1-score04-4='''6 | RD1-score04-5= | RD1-seed05= | RD1-team05='''{{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović|D. Lajović]] | RD1-score05-1='''6 | RD1-score05-2='''6 | RD1-score05-3='''6 | RD1-score05-4= | RD1-score05-5= | RD1-seed06= | RD1-team06={{ZD|SAD}} [[Denis Kudla|D. Kudla]] | RD1-score06-1=4 | RD1-score06-2=3 | RD1-score06-3=3 | RD1-score06-4= | RD1-score06-5= | RD1-seed07= | RD1-team07={{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov|G. Dimitrov]] | RD1-score07-1='''6 | RD1-score07-2=3 | RD1-score07-3='''7 | RD1-score07-4=5 | RD1-score07-5=3 | RD1-seed08=22 | RD1-team08='''{{ZD|SRB}} [[Viktor Troicki|V. Troicki]] | RD1-score08-1=2 | RD1-score08-2='''6 | RD1-score08-3=5 | RD1-score08-4='''7 | RD1-score08-5='''6 | RD1-seed09=30 | RD1-team09='''{{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy|J. Chardy]] | RD1-score09-1='''6 | RD1-score09-2=3 | RD1-score09-3='''6 | RD1-score09-4='''6 | RD1-score09-5= | RD1-seed10= | RD1-team10={{ZD|ARG}} [[Leonardo Mayer|L. Mayer]] | RD1-score10-1=4 | RD1-score10-2='''6 | RD1-score10-3=4 | RD1-score10-4=2 | RD1-score10-5= | RD1-seed11=KV | RD1-team11={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Roberto Carballés Baena|R. Carballés Baena]]}} | RD1-score11-1=2 | RD1-score11-2='''6 | RD1-score11-3=3 | RD1-score11-4='''6 | RD1-score11-5=1 | RD1-seed12=SG | RD1-team12='''{{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek|A. Pavlásek]] | RD1-score12-1='''6 | RD1-score12-2=4 | RD1-score12-3='''6 | RD1-score12-4=1 | RD1-score12-5='''6 | RD1-seed13= | RD1-team13={{ZD|SLK}} [[Martin Kližan|M. Kližan]] | RD1-score13-1='''6 | RD1-score13-2='''6 | RD1-score13-3=5 | RD1-score13-4=4 | RD1-score13-5=0^r | RD1-seed14= | RD1-team14='''{{ZD|JAP}} [[Taro Daniel|T. Daniel]] | RD1-score14-1=3 | RD1-score14-2=4 | RD1-score14-3='''7 | RD1-score14-4='''6 | RD1-score14-5=3 | RD1-seed15= | RD1-team15={{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Rosol|L. Rosol]] | RD1-score15-1='''6 | RD1-score15-2=1 | RD1-score15-3='''6 | RD1-score15-4=3 | RD1-score15-5=4 | RD1-seed16=3 | RD1-team16='''{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka|S. Wawrinka]] | RD1-score16-1=4 | RD1-score16-2='''6 | RD1-score16-3=3 | RD1-score16-4='''6 | RD1-score16-5='''6 | RD2-seed01=16 | RD2-team01='''{{ZD|FRA}} [[Gilles Simon|G. Simon]] | RD2-score01-1=4 | RD2-score01-2=1 | RD2-score01-3='''7 | RD2-score01-4='''7⁷ | RD2-score01-5='''6 | RD2-seed02= | RD2-team02={{ZD|ARG}} [[Guido Pella|G. Pella]] | RD2-score02-1='''6 | RD2-score02-2='''6 | RD2-score02-3=5 | RD2-score02-4=6⁴ | RD2-score02-5=4 | RD2-seed03= | RD2-team03={{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović|D. Lajović]] | RD2-score03-1='''7⁷ | RD2-score03-2=3 | RD2-score03-3=0 | RD2-score03-4=0^r | RD2-score03-5= | RD2-seed04=22 | RD2-team04='''{{ZD|SRB}} [[Viktor Troicki|V. Troicki]] | RD2-score04-1=6⁴ | RD2-score04-2='''6 | RD2-score04-3='''6 | RD2-score04-4=0 | RD2-score04-5= | RD2-seed05=30 | RD2-team05='''{{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy|J. Chardy]] | RD2-score05-1='''6 | RD2-score05-2='''6 | RD2-score05-3='''6 | RD2-score05-4= | RD2-score05-5= | RD2-seed06=SG | RD2-team06={{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek|A. Pavlásek]] | RD2-score06-1=4 | RD2-score06-2=2 | RD2-score06-3=4 | RD2-score06-4= | RD2-score06-5= | RD2-seed07= | RD2-team07={{ZD|JAP}} [[Taro Daniel|T. Daniel]] | RD2-score07-1=6⁷ | RD2-score07-2=3 | RD2-score07-3=4 | RD2-score07-4= | RD2-score07-5= | RD2-seed08=3 | RD2-team08='''{{nowrap|{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka|S. Wawrinka]]}} | RD2-score08-1='''7⁹ | RD2-score08-2='''6 | RD2-score08-3='''6 | RD2-score08-4= | RD2-score08-5= | RD3-seed01=16 | RD3-team01={{ZD|FRA}} [[Gilles Simon|G. Simon]] | RD3-score01-1=4 | RD3-score01-2=2 | RD3-score01-3=2 | RD3-score01-4= | RD3-score01-5= | RD3-seed02=22 | RD3-team02='''{{ZD|SRB}} [[Viktor Troicki|V. Troicki]] | RD3-score02-1='''6 | RD3-score02-2='''6 | RD3-score02-3='''6 | RD3-score02-4= | RD3-score02-5= | RD3-seed03=30 | RD3-team03={{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy|J. Chardy]] | RD3-score03-1=4 | RD3-score03-2=3 | RD3-score03-3=5 | RD3-score03-4= | RD3-score03-5= | RD3-seed04=3 | RD3-team04='''{{nowrap|{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka|S. Wawrinka]]}} | RD3-score04-1='''6 | RD3-score04-2='''6 | RD3-score04-3='''7 | RD3-score04-4= | RD3-score04-5= | RD4-seed01=22 | RD4-team01={{ZD|SRB}} [[Viktor Troicki|V. Troicki]] | RD4-score01-1=6⁵ | RD4-score01-2='''7⁹ | RD4-score01-3=3 | RD4-score01-4=2 | RD4-score01-5= | RD4-seed02=3 | RD4-team02='''{{nowrap|{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka|S. Wawrinka]]}} | RD4-score02-1='''7⁷ | RD4-score02-2=6⁷ | RD4-score02-3='''6 | RD4-score02-4='''6 | RD4-score02-5= }} ====Dio 7==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=5 | RD1-team01='''{{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori|K. Nishikori]] | RD1-score01-1='''6 | RD1-score01-2='''7 | RD1-score01-3='''6 | RD1-score01-4= | RD1-score01-5= | RD1-seed02= | RD1-team02={{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli|S. Bolelli]] | RD1-score02-1=1 | RD1-score02-2=5 | RD1-score02-3=3 | RD1-score02-4= | RD1-score02-5= | RD1-seed03= | RD1-team03='''{{ZD|RUS}} [[Andrej Kuznjecov (teniser)|A. Kuznjecov]] | RD1-score03-1='''6 | RD1-score03-2='''6 | RD1-score03-3='''6 | RD1-score03-4= | RD1-score03-5= | RD1-seed04= | RD1-team04={{ZD|NJE}} [[Benjamin Becker|B. Becker]] | RD1-score04-1=2 | RD1-score04-2=2 | RD1-score04-3=4 | RD1-score04-4= | RD1-score04-5= | RD1-seed05= | RD1-team05='''{{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig|I. Dodig]] | RD1-score05-1='''6 | RD1-score05-2=5 | RD1-score05-3='''7 | RD1-score05-4=2 | RD1-score05-5='''6 | RD1-seed06= | RD1-team06={{ZD|RUS}} [[Mihail Južni|M. Južni]] | RD1-score06-1=4 | RD1-score06-2='''7 | RD1-score06-3=5 | RD1-score06-4='''6 | RD1-score06-5=3 | RD1-seed07= | RD1-team07='''{{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco|F. Verdasco]] | RD1-score07-1='''7 | RD1-score07-2='''6 | RD1-score07-3='''7 | RD1-score07-4= | RD1-score07-5= | RD1-seed08=33 | RD1-team08={{ZD|SAD}} [[Steve Johnson (teniser)|S. Johnson]] | RD1-score08-1=5 | RD1-score08-2=4 | RD1-score08-3=5 | RD1-score08-4= | RD1-score08-5= | RD1-seed09=17 | RD1-team09='''{{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios|N. Kyrgios]] | RD1-score09-1='''7⁸ | RD1-score09-2='''7⁸ | RD1-score09-3='''6 | RD1-score09-4= | RD1-score09-5= | RD1-seed10= | RD1-team10={{ZD|ITA}} [[Marco Cecchinato|M. Cecchinato]] | RD1-score10-1=6⁶ | RD1-score10-2=6⁶ | RD1-score10-3=4 | RD1-score10-4= | RD1-score10-5= | RD1-seed11=KV | RD1-team11={{ZD|RUM}} [[Adrian Ungur|A. Ungur]] | RD1-score11-1=1 | RD1-score11-2=2 | RD1-score11-3=6⁵ | RD1-score11-4= | RD1-score11-5= | RD1-seed12=SG | RD1-team12='''{{ZD|HOL}} [[Igor Sijsling|I. Sijsling]] | RD1-score12-1='''6 | RD1-score12-2='''6 | RD1-score12-3='''7⁷ | RD1-score12-4= | RD1-score12-5= | RD1-seed13= | RD1-team13={{ZD|SAD}} [[Sam Querrey|S. Querrey]] | RD1-score13-1=3 | RD1-score13-2=1 | RD1-score13-3='''7⁷ | RD1-score13-4=3 | RD1-score13-5= | RD1-seed14=POZ | RD1-team14='''{{nowrap|{{ZD|SAD}} [[Bjorn Fratangelo|B. Fratangelo]]}} | RD1-score14-1='''6 | RD1-score14-2='''6 | RD1-score14-3=6³ | RD1-score14-4='''6 | RD1-score14-5= | RD1-seed15= | RD1-team15={{ZD|BRA}} [[Thomaz Bellucci|T. Bellucci]] | RD1-score15-1=1 | RD1-score15-2=3 | RD1-score15-3=4 | RD1-score15-4= | RD1-score15-5= | RD1-seed16=9 | RD1-team16='''{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet|R. Gasquet]] | RD1-score16-1='''6 | RD1-score16-2='''6 | RD1-score16-3='''6 | RD1-score16-4= | RD1-score16-5= | RD2-seed01=5 | RD2-team01='''{{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori|K. Nishikori]] | RD2-score01-1='''6 | RD2-score01-2='''6 | RD2-score01-3='''6 | RD2-score01-4= | RD2-score01-5= | RD2-seed02= | RD2-team02={{ZD|RUS}} [[Andrej Kuznjecov (teniser)|A. Kuznjecov]] | RD2-score02-1=3 | RD2-score02-2=3 | RD2-score02-3=3 | RD2-score02-4= | RD2-score02-5= | RD2-seed03= | RD2-team03={{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig|I. Dodig]] | RD2-score03-1=2 | RD2-score03-2=1 | RD2-score03-3=3 | RD2-score03-4= | RD2-score03-5= | RD2-seed04= | RD2-team04='''{{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco|F. Verdasco]] | RD2-score04-1='''6 | RD2-score04-2='''6 | RD2-score04-3='''6 | RD2-score04-4= | RD2-score04-5= | RD2-seed05=17 | RD2-team05='''{{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios|N. Kyrgios]] | RD2-score05-1='''6 | RD2-score05-2='''6 | RD2-score05-3='''6 | RD2-score05-4= | RD2-score05-5= | RD2-seed06=SG | RD2-team06={{ZD|HOL}} [[Igor Sijsling|I. Sijsling]] | RD2-score06-1=3 | RD2-score06-2=2 | RD2-score06-3=1 | RD2-score06-4= | RD2-score06-5= | RD2-seed07=POZ | RD2-team07={{nowrap|{{ZD|SAD}} [[Bjorn Fratangelo|B. Fratangelo]]}} | RD2-score07-1=1 | RD2-score07-2=6³ | RD2-score07-3=3 | RD2-score07-4= | RD2-score07-5= | RD2-seed08=9 | RD2-team08='''{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet|R. Gasquet]] | RD2-score08-1='''6 | RD2-score08-2='''7⁷ | RD2-score08-3='''6 | RD2-score08-4= | RD2-score08-5= | RD3-seed01=5 | RD3-team01='''{{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori|K. Nishikori]] | RD3-score01-1='''6 | RD3-score01-2='''6 | RD3-score01-3=3 | RD3-score01-4=2 | RD3-score01-5='''6 | RD3-seed02= | RD3-team02={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco|F. Verdasco]]}} | RD3-score02-1=3 | RD3-score02-2=4 | RD3-score02-3='''6 | RD3-score02-4='''6 | RD3-score02-5=4 | RD3-seed03=17 | RD3-team03={{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios|N. Kyrgios]] | RD3-score03-1=2 | RD3-score03-2=6⁷ | RD3-score03-3=2 | RD3-score03-4= | RD3-score03-5= | RD3-seed04=9 | RD3-team04='''{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet|R. Gasquet]] | RD3-score04-1='''6 | RD3-score04-2='''7⁹ | RD3-score04-3='''6 | RD3-score04-4= | RD3-score04-5= | RD4-seed01=5 | RD4-team01={{nowrap|{{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori|K. Nishikori]]}} | RD4-score01-1=4 | RD4-score01-2=2 | RD4-score01-3='''6 | RD4-score01-4=2 | RD4-score01-5= | RD4-seed02=9 | RD4-team02='''{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet|R. Gasquet]] | RD4-score02-1='''6 | RD4-score02-2='''6 | RD4-score02-3=4 | RD4-score02-4='''6 | RD4-score02-5= }} ====Dio 8==== {{16TeamBracket-Compact-Tennis5 | RD1=1. kolo | RD2=2. kolo | RD3=3. kolo | RD4=4. kolo | RD1-seed01=15 | RD1-team01='''{{ZD|SAD}} [[John Isner|J. Isner]] | RD1-score01-1=6⁴ | RD1-score01-2='''7¹⁴ | RD1-score01-3='''7⁹ | RD1-score01-4='''7 | RD1-score01-5= | RD1-seed02= | RD1-team02={{ZD|AUS}} [[John Millman|J. Millman]] | RD1-score02-1='''7⁷ | RD1-score02-2=6¹² | RD1-score02-3=6⁷ | RD1-score02-4=5 | RD1-score02-5= | RD1-seed03=KV | RD1-team03={{ZD|GRU}} [[Nikoloz Basilašvili|N. Basilašvili]] | RD1-score03-1=6⁴ | RD1-score03-2='''7⁹ | RD1-score03-3=5 | RD1-score03-4=1 | RD1-score03-5= | RD1-seed04= | RD1-team04='''{{ZD|VB}} [[Kyle Edmund|K. Edmund]] | RD1-score04-1='''7⁷ | RD1-score04-2=6⁷ | RD1-score04-3='''7 | RD1-score04-4='''6 | RD1-score04-5= | RD1-seed05= | RD1-team05='''{{ZD|RUS}} [[Tejmuraz Gabašvili|T. Gabašvili]] | RD1-score05-1='''7⁷ | RD1-score05-2='''6 | RD1-score05-3='''6 | RD1-score05-4= | RD1-score05-5= | RD1-seed06= | RD1-team06={{ZD|SAD}} [[Donald Young (teniser)|D. Young]] | RD1-score06-1=6¹ | RD1-score06-2=2 | RD1-score06-3=3 | RD1-score06-4= | RD1-score06-5= | RD1-seed07=KV | RD1-team07={{ZD|MOL}} [[Radu Albot|R. Albot]] | RD1-score07-1=2 | RD1-score07-2='''6 | RD1-score07-3=4 | RD1-score07-4='''6 | RD1-score07-5=4 | RD1-seed08=19 | RD1-team08='''{{ZD|FRA}} [[Benoît Paire|B. Paire]] | RD1-score08-1='''6 | RD1-score08-2=4 | RD1-score08-3='''6 | RD1-score08-4=1 | RD1-score08-5='''6 | RD1-seed09=27 | RD1-team09={{ZD|HRV}} '''[[Ivo Karlović|I. Karlović]] | RD1-score09-1='''6 | RD1-score09-2='''7⁹ | RD1-score09-3='''7⁷ | RD1-score09-4= | RD1-score09-5= | RD1-seed10= | RD1-team10={{ZD|ŠPA}} [[Albert Montañés|A. Montañés]] | RD1-score10-1=2 | RD1-score10-2=6⁷ | RD1-score10-3=6⁵ | RD1-score10-4= | RD1-score10-5= | RD1-seed11=KV | RD1-team11={{ZD|SRB}} [[Laslo Đere|L. Đere]] | RD1-score11-1=3 | RD1-score11-2=4 | RD1-score11-3=5 | RD1-score11-4= | RD1-score11-5= | RD1-seed12=POZ | RD1-team12='''{{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|J. Thompson]] | RD1-score12-1='''6 | RD1-score12-2='''6 | RD1-score12-3='''7 | RD1-score12-4= | RD1-score12-5= | RD1-seed13=POZ | RD1-team13='''{{ZD|FRA}} [[Mathias Bourgue|M. Bourgue]] | RD1-score13-1='''7 | RD1-score13-2='''7⁷ | RD1-score13-3='''7⁸ | RD1-score13-4= | RD1-score13-5= | RD1-seed14=KV | RD1-team14={{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Jordi Samper-Montaña|J. Samper-Montaña]]}} | RD1-score14-1=5 | RD1-score14-2=6⁵ | RD1-score14-3=6⁶ | RD1-score14-4= | RD1-score14-5= | RD1-seed15=KV | RD1-team15={{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek|R. Štěpánek]] | RD1-score15-1='''6 | RD1-score15-2='''6 | RD1-score15-3=0 | RD1-score15-4=3 | RD1-score15-5=5 | RD1-seed16=2 | RD1-team16={{ZD|VB}} '''[[Andy Murray|A. Murray]] | RD1-score16-1=3 | RD1-score16-2=3 | RD1-score16-3='''6 | RD1-score16-4='''6 | RD1-score16-5='''7 | RD2-seed01=15 | RD2-team01='''{{ZD|SAD}} [[John Isner|J. Isner]] | RD2-score01-1='''6 | RD2-score01-2='''6 | RD2-score01-3='''6 | RD2-score01-4= | RD2-score01-5= | RD2-seed02= | RD2-team02={{ZD|VB}} [[Kyle Edmund|K. Edmund]] | RD2-score02-1=4 | RD2-score02-2=4 | RD2-score02-3=4 | RD2-score02-4= | RD2-score02-5= | RD2-seed03= | RD2-team03='''{{nowrap|{{ZD|RUS}} [[Tejmuraz Gabašvili|T. Gabašvili]]}} | RD2-score03-1='''6 | RD2-score03-2='''6 | RD2-score03-3=3 | RD2-score03-4='''6 | RD2-score03-5= | RD2-seed04=19 | RD2-team04={{ZD|FRA}} [[Benoît Paire|B. Paire]] | RD2-score04-1=3 | RD2-score04-2=2 | RD2-score04-3='''6 | RD2-score04-4=2 | RD2-score04-5= | RD2-seed05=27 | RD2-team05='''{{ZD|HRV}} [[Ivo Karlović|I. Karlović]] | RD2-score05-1=6² | RD2-score05-2='''6 | RD2-score05-3='''7⁷ | RD2-score05-4=6⁴ | RD2-score05-5='''12 | RD2-seed06=POZ | RD2-team06={{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|J. Thompson]] | RD2-score06-1='''7⁷ | RD2-score06-2=3 | RD2-score06-3=6³ | RD2-score06-4='''7⁷ | RD2-score06-5=10 | RD2-seed07=POZ | RD2-team07={{ZD|FRA}} [[Mathias Bourgue|M. Bourgue]] | RD2-score07-1=2 | RD2-score07-2='''6 | RD2-score07-3='''6 | RD2-score07-4=2 | RD2-score07-5=3 | RD2-seed08=2 | RD2-team08='''{{ZD|VB}} [[Andy Murray|A. Murray]] | RD2-score08-1='''6 | RD2-score08-2=2 | RD2-score08-3=4 | RD2-score08-4='''6 | RD2-score08-5='''6 | RD3-seed01=15 | RD3-team01='''{{ZD|SAD}} [[John Isner|J. Isner]] | RD3-score01-1='''7⁹ | RD3-score01-2=4 | RD3-score01-3=2 | RD3-score01-4='''6 | RD3-score01-5='''6 | RD3-seed02= | RD3-team02={{nowrap|{{ZD|RUS}} [[Tejmuraz Gabašvili|T. Gabašvili]]}} | RD3-score02-1=6⁷ | RD3-score02-2='''6 | RD3-score02-3='''6 | RD3-score02-4=4 | RD3-score02-5=2 | RD3-seed03=27 | RD3-team03={{ZD|HRV}} [[Ivo Karlović|I. Karlović]] | RD3-score03-1=1 | RD3-score03-2=4 | RD3-score03-3=6³ | RD3-score03-4= | RD3-score03-5= | RD3-seed04=2 | RD3-team04='''{{ZD|VB}} [[Andy Murray|A. Murray]] | RD3-score04-1='''6 | RD3-score04-2='''6 | RD3-score04-3='''7⁷ | RD3-score04-4= | RD3-score04-5= | RD4-seed01=15 | RD4-team01={{ZD|SAD}} [[John Isner|J. Isner]] | RD4-score01-1=6⁹ | RD4-score01-2=4 | RD4-score01-3=3 | RD4-score01-4= | RD4-score01-5= | RD4-seed02=2 | RD4-team02='''{{nowrap|{{ZD|VB}} [[Andy Murray|A. Murray]]}} | RD4-score02-1='''7¹¹ | RD4-score02-2='''6 | RD4-score02-3='''6 | RD4-score02-4= | RD4-score02-5= }} == Reference == * {{cite web |url=http://www.rolandgarros.com/en_FR/scores/draws/ms/msdraw.pdf |title=Roland Garros 2016 - muški singl |publisher=Roland Garros |accessdate=25. 5. 2016}} {{Refspisak}} == Vanjske veze == * {{cite web |url=http://www.rolandgarros.com/en_FR/scores/draws/ms/msdraw.pdf |title=Roland Garros 2016 - muški singl |publisher=Roland Garros |accessdate=25. 5. 2016}} [[Kategorija:Roland-Garros]] 2ufecehvx9et9eptk87wo8zbv1iqr7x 0 4568070 42652678 42493007 2026-07-10T08:53:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652678 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Robert Valdgoni | slika = Valdgoni.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[31. maj]] [[1892]]. | mesto_rođenja =[[Daruvar]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[19. april]] [[1939]]. ('''46''' god.) | mesto_smrti =[[Moskva]] | država_smrti ={{zas|SSSR}} [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika]] |profesija= trgovački pomoćnik, revolucionar |KPJ=[[1922]]. |KPSS=[[1920]]. }} '''Robert Valdgoni''' ([[ćirilica]]: Роберт Валдгони); [[Daruvar]], [[31. maj]] [[1892]] — [[Moskva]], [[19. april]] [[1939]]) je bio hrvatski revolucionar, komandant [[Crvena armija|Crvene armije]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]] i član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Krajem dvadesetih se vraća u [[Sovjetski Savez]], gde živi pod pseudonimom ''Aleksej Mihajlovič Buligin''. Tamo pristupa [[Trockizam|trockističkoj]] opoziciji, zbog čega je hapšen [[1930]]. godine. Pogubljen je za vreme [[Velika čistka|Velike čistke]] 1939. godine. == Biografija == Robert Valdgoni rođen je u [[Daruvar|Daruvaru]] 31. maja 1892. godine. Po nacionalnosti je bio [[Hrvati|Hrvat]], iz službeničke porodice, i sam je stekao srednje obrazovanje te pre [[Prvi svetski rat|rata]] radio kao službenik.<ref name="ubavka">{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |title=Ubavka Vujošević, ''Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2019.), 282. |access-date=2024-11-28 |archive-date=2025-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250505223112/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |url-status=dead }}</ref> Porodica Valdgoni je verovatno bila plemićkog porekla, iako je do početka 20. veka pala u siromaštvo.{{sfn|Branđolica|2022|p=32}} Prezime mu se ponekad navodi kao '''Waldgoni'''. Već od 1910. godine, bio je aktivan u Hrvatskom tipografskom društvu, koje je bilo povezano sa [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratskom strankom Hrvatske i Slavonije]]. Učestvovao je na kulturnim događanjima njihovog Pjevačkog društva "Sloga" i nastupao kao [[Flauta|flautista]].<ref>''Agramer Zeitung'' Nr. 264, 19.11.1910, str. 6; ''Agramer Zeitung'' Nr. 282, 12.12.1910, str. 5.</ref> === Prvi svetski rat i Ruski građanski rat === Najverovatnije stupa u [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarsku vojsku]] dobrovoljno oko [[1915]]. godine. Imao je status jednogodišnjeg dobrovoljca, što znači da je u vojnu službu stupio o svom trošku uz prednost da mora da osluži samo godinu dana. Na tom položaju pada u zarobljeništvo kao borac 78. pešadijskog puka, te se u maju [[1916]]. godine pominje kao ratni zarobljenik u mestu [[Arzamas]] kraj [[Nižnji Novgorod|Nižnjeg Novgoroda]].<ref name="au">''Első világháborús veszteséglisták: Veszteség lajstrom, 1916. május-június'', br. 423 (Beč: k.k. Hof- und Staatsdruckerei, 1917.), 4.</ref> Početkom aprila [[1917]]. godine, nalazi se u [[Odesa|Odesi]].<ref name="au2">''Első világháborús veszteséglisták: Veszteség lajstrom, 1917. április'', br. 551 (Beč: k.k. Hof- und Staatsdruckerei, 1917.), 5.</ref> U Odesi se nalazio jer se pridružio Srpskom dobrovoljačkom korpusu i postao njegov oficir.{{sfn|Očak|1974|p=54}}{{sfn|Branđolica|2022|p=145}} Bio je deo Jugoslovenskog revolucionarnog saveza (JRS), [[Boljševici|pro-boljševičke]] organizacije osnovane u leto 1917. godine pod rukovodstvom [[Nikola Kovačević – Čudnovski|Nikole Kovačevića]].<ref name="očak obitelji">[https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Hrvatsko-ruske%20veze%20_%20Druga%20polovica%20XIX.%20i%20pocetak%20XX.%20stoljeca%20(900)/Hrvatsko-ruske%20veze%20_%20Druga%20polovica%20XIX.%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Hrvatsko-ruske veze: Druga polovica XIX. i početak XX. stoljeća'' (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1993.), 238.]</ref> Iako se, po pravilu, oficiri Austro-ugarske vojske nisu primali u JRS, organizacija je napravila izuzetak za par najradikalnijih proboljševičkih oficira, poput Valdgonija i [[Gustav Barabaš|Gustava Barabaša]].{{sfn|Очак|1966|p=62}} Nakon kolapsa [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]], sa mnogim [[Jugosloveni|Jugoslovenima]] našao se u redovima [[Čehoslovačka legija|Čehoslovačke legije]], koja se u leto [[1918]]. godine svrstala na stranu [[Bela armija|Belogardejaca]]. Unutar Legije, postojao je Prvi jugoslovenski puk, sastavljen većinom od Srba i Hrvata. Valdgoni je bio komandant drugog bataljona, većinski hrvatskog, dok je trećim bataljonom, većinski slovenačkim, komandovao [[Pavle Gregorić]]. U novembru [[1918]]. godine puk je poslat u [[Tomsk]], gde je obavljao [[Garnizon|garnizonsku]] dužnost. Valdgoni i Gregorić formiraju ilegalnu organizaciju komunista unutar puka, koja dvaput uspeva da zaustavi slanje puka na front u borbu protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] i proboljševičkih partizanskih odreda.{{sfn|Očak|1974|pp=50-51}} Ilegalna organizacija, koja se nalazila u stanu komandanta bataljona Valdgonija u Tomsku, uspela je da u proleće [[1919]]. godine izdejstvuje smenu komandanta puka A. Rukavine. Na njegovo mesto postavljen je politički progresivniji Luka Sertić. Prvi jugoslovenski puk tada je poneo ime [[Matija Gubec|Matije Gupca]], legendarnog vođe [[seljački ustanak|seljačke bune]] iz 16. veka. Pokrenute su novine puka, ''Naš list'', koje su se zvanično distancirale od političkih događaja u Rusiji, ali su se izjasnile za stvaranje [[Jugoslavija|Jugoslavije]] koja mora biti [[Federacija|federativna]] [[Demokratija|demokratska]] [[republika]]. Ilegalna organizacija Valdgonija i Gregorića celo vreme se bavila pro-boljševičkom agitacijom.{{sfn|Očak|1974|p=51}} Puk je u leto 1919. godine, kako se Bela armija povlačila pred Crvenom, prebačen dalje na istok, u okolinu Njižnjeudinska. Novembra 1919. godine, socijalistička organizacija puka daje otvorenu izjavu solidarnosti sa Crvenom armijom i boljševicima.{{sfn|Branđolica|2022|p=22}} Početkom [[1920]], zahvaljujući boljševičkoj agitaciji Gregorića, Valdgonija, i još nekih oficira, dva od tri bataljona puka "Matija Gubec", zajedno sa oklopnim vozom, su prešla na stranu Crvene armije.{{sfn|Očak|1974|pp=53-54}} Kada su se komunističke trupe približile Njižnjeudinsku, Bela armija planirala je pokolj u radničkim četvrtima grada, da radnici ne bi stali na stranu boljševika. Puk "Matija Gubec" je osujetio ovaj plan, nakon čega je Valdgoni izdejstvovao sastanak sa predsednikom Sibirskog revolucionarnog komiteta, [[Ivan Smirnov|Ivanom Smirnovim]]. Puk je tako pokazao svoju odanost boljševičkoj politici i formalno postao deo Crvene armije.{{sfn|Branđolica|2022|pp=24-25}}{{sfn|Очак|1966|pp=294-295}} Istovremeno, generalni konzul [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] u [[Vladivostok|Vladivostoku]] zahteva, još pre prelaska puka na stranu Crvene armije, da se pokrene krivični postupak protiv Valdgonija i Gregorića, koji su vodili kampanju protiv njega, nazivajući ga "samozvancem, konzulom u penziji, špekulantom i atamanom."<ref name="miloradović">[https://www.academia.edu/39656393/%D0%93%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BD_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87_%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%BD_%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%B9_%D0%9B%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%80%D1%8F_%D0%B4%D0%BB%D1%8F_%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D0%BB%D1%8F%D1%86%D0%B8%D0%B8_%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D0%BE%D0%B7%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B5%D0%BB%D1%8C%D0%BD%D1%8B%D1%85_%D0%BB%D0%B8%D1%86_%D0%B2_%D0%9A%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BB%D0%B5%D0%B2%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5_%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%BE%D0%B2_%D1%85%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2_%D0%B8_%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B5%D0%B2_%D0%B2_1919_1922_%D0%B3%D0%B3_%D0%9C_2010 Горан Милорадович, ''Карантин идей: Лагеря для изоляции «подозрительных лиц» в Королевстве сербов, хорватов и словенцев в 1919–1922 гг.'' (Moskva: Regnum, 2010.), 89-90.]</ref> [[File:Valdgoni i gregorić.png|thumb|350px|Robert Valdgoni i njegova supruga Ana Valdgoni (prvi sleva) sa drugim veteranima Ruskog građanskog rata u [[Varaždin|Varaždinu]] 1923. godine. Prvi zdesna stoji [[Pavle Gregorić]].]] Nakon prelaska na stranu komunista, Prvi jugoslovenski sovjetski bataljon, koji je brojao oko 150 ljudi, postaje Treći železnički bataljon. Poslat je da se bori u [[Ačinsk]] kraj [[Krasnojarsk|Krasnojarska]]. Valdgoni postaje novi komandant Trećeg železničkog bataljona. Nešto kasnije, bataljon je prebačen u [[Sankt-Peterburg|Petrograd]] i tamo rasformiran, jer su njegovi borci upućeni na kurs za starešinski sastav Crvene armije u [[Moskva|Moskvi]].{{sfn|Očak|1974|p=54}} Kao već iskusni vojni oficir, Valdgoni je postavljen za načelnika Jugoslovenske sekcije tečajeva.{{sfn|Očak|1976|pp=90-91}} Obučava i jugoslovenske komuniste koji se vraćaju u Kraljevinu SHS sa eksplicitnim ciljem organizovanja komunističkog pokreta među Jugoslovenima.{{sfn|Očak|1976|p=168}} U drugoj polovini 1921. godine, Valdgoni i Gregorić našli su se pod istragom [[KGB|Čeke]] i Kontrolne komisije Boljševičke partije. Smatrani su za sumnjive zbog toga što su čak do januara 1920. godine bili deo Čehoslovačke legije. Komisija je raspustila Centralni jugoslovenski biro u Moskvi u kom su radili i donela odluku da se repatriraju u Kraljevinu SHS. Uprkos tome što ih je komisija u suštini nepravedno osudila, svi repatrirani Jugosloveni su se i po povratku u Jugoslaviju aktivno uključili u rad komunističkog pokreta.{{sfn|Očak|1976|pp=40-41}}{{sfn|Očak|1979|pp=88-89}} === Revolucionarni rad u Kraljevini SHS i Sovjetskom Savezu === [[1921]]. godine, na kraju [[Ruski građanski rat|Građanskog rata]], zajedno sa suprugom Anom Valdgoni, vratio se u novoosnovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Naselio se u [[Varaždin|Varaždinu]] i zaposlio kao revizor u kompaniji "[[Isaac Singer|Singer]]", a zatim je postao direktor filijale. Kao direktor filijale je zapošljavao komuniste koji nisu mogli da se zaposle nigde drugde nakon donošenja [[Obznana#Zakon o za.C5.A1titi dr.C5.BEave .281921.29|Zakona o zaštiti države]]. Postao je član Komunističke partije Jugoslavije i aktivno se bavio ilegalnim partijskim radom, te je navodno bio čak i sekretar okružnog komiteta KPJ u Varaždinu. Radio je sa [[Ladislav Žerjavić|Ladislavom Žerjavićem]], [[Jovan Mališić|Jovanom Mališićem]], [[Jovo Ljumović|Jovom Ljumovićem]] i drugima.{{sfn|Očak|1976|pp=361-362}} [[1927]]. je pokušavao da postavi komuniste na izbornu listu Republikanskog radničko-seljačkog saveza za varaždinski okrug, nakon čega je privukao pažnju policije. Počeo je talas hapšenja komunista u Varaždinu, zbog čega Valdgoni dobija dozvolu partije da emigrira u [[Sovjetski Savez]]. Tamo je stigao [[20. novembar|20. novembra]] [[1927]]. godine.{{sfn|Očak|1976|p=362}} Od 1927. živeo je u Moskvi kao politički emigrant pod imenom '''Aleksej Mihajlovič Buligin''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Алексей Михайлович Булыгин''). Prvo je dobio posao u trestu "Gosšvejnmašina", a [[1929]]. je postao predavač na jugoslovenskom sektoru [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada|Komunističkog univerziteta nacionalnih manjina Zapada]]. Na KUNMZ-u se, nezadovoljan politikom Boljševičke partije predvođene [[Staljin|Staljinom]], povezao sa pristalicama [[Trocki|Trockog]]. Posle premeštenja u preduzeće Novoexport pri Narodnom komesarijatu trgovine RSFSR, u maju [[1930]]. godine uhapšen je pod optužbama za članstvo u trockističkoj organizaciji. Istraga je utvrdila da je Valdgoni, zajedno sa [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]], [[Stefan Heberling|Stefanom Heberlingom]] i [[Mustafa Dedić|Mustafom Dedićem]], radio na osnivanju alternativne komunističke organizacije koja se trebala zvati Radnička partija.<ref>[https://docs.historyrussia.org/ru/nodes/70112-politbyuro-i-organy-gosudarstvennoy-bezopasnosti#mode/inspect/page/272/zoom/4 О.Б. Мозохина (ur.), ''Политбюро и органы государственной безопасности: Сб. док.'' (Moskva: Кучково поле, 2017), 268.]</ref> Isključen je iz partije i osuđen na tri godine rada u kazneno-popravnom logoru.<ref name="ubavka"/> [[File:Robert Waldgoni grob.jpg|thumb|Spomen-obeležje Robertu Valdgoniju na Donskom groblju u Moskvi, na mestu gde je njegov pepeo pohranjen zajedno sa ostacima preko 5,000 žrtava staljinskog terora.]] Oslobođen je pre isteka kazne, i [[1934]]. ponovo primljen u članstvo Boljševičke partije, što sugeriše da se odrekao opozicionarskih ideja.<ref name="ubavka"/> Primljen je i u "Zemljačestvo", odnosno udruženje Jugoslovena veterana Oktobarske revolucije i Građanskog rata u SSSR-u.<ref>[https://archive.org/details/rad_jugoslavenske_akademije_znanosti_knjiga_131-364-jazu/rad_jugoslavenske_akademije_znanosti_knjiga_356_1969-jazu/page/100/mode/2up Ivan Očak, "Jugoslavenski internacionalisti u SSSR-u poslije Građanskog rata", ''Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti'' 15 (1969), 100-101.]</ref> Radio je kao kontrolor laboratorijske opreme u Glavnom odeljenju za vađenje nafte pri Narodnom komesarijatu za tešku industriju. [[1936]]. godine, KPJ je htela da ga pošalje nazad u Jugoslaviju na partijski rad, ali je nakon montiranog procesa [[Zinovjev|Zinovjevu]] i [[Lav Kamenjev|Kamenjevu]] ponovo izbačen iz partije, te je ovaj plan zaustavljen.<ref name="ubavka"/> Uhapšen je 19. jula [[1938]]. godine. 19. aprila [[1939]]. godine, pogubljen je sa još deset vodećih jugoslovenskih komunista, koji su okarakterisani kao članovi "kontrarevolucionarne desno-trockističke konspirativne organizacije". Kazna je izvršena na osnovu uredbe koju su lično potpisali Josif Staljin, [[Lavrentij Berija]] i [[Andrej Višinski]].{{sfn|Gužvica|2020|pp=127-128}} Iza sebe je ostavio suprugu Anu, sa kojom se upoznao još tokom prvog boravka u Rusiji, i dvoje dece, Vjačeslava i Tamaru. Zbog Valdgonijevog hapšenja, njegova žena i deca izbačeni su na ulicu i onemogućeno im je obrazovanje. Posle Drugog svetskog rata, Pavle Gregorić je stupio u kontakt s njima i lično im finansijski pomagao.{{sfn|Očak|1979|p=87}} Robert Valdgoni rehabilitovan je posthumno, 10. juna [[1958]]. godine.<ref name="ubavka"/> == Povezano == * [[Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji]] * [[Jugosloveni žrtve Velike čistke]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{cite book |last1=Branđolica|first1=Tomislav|title=Ladislav Žerjavić, Iznevjereni ideali: od Lenjina do Golog otoka |date=2022 |publisher=Naklada Dominović|location=Zagreb|ref=harv}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=Jugoslavenski Oktobarci: Likovi i sudbine |date=1979 |publisher=Školska knjiga |location=Zagreb|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20(758)/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Očak|first1=Ivan|title=O Jugoslavenima u bjelogardejskim jedinicama u Rusiji za vrijeme građanskog rata (1918-1920)|journal=Časopis za suvremenu povijest|date=1974|volume=6 |issue=1 |pages=39-55|url=https://hrcak.srce.hr/en/file/320106|ref=harv}} * {{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=U borbi za ideje Oktobra: Jugoslavenski povratnici iz Sovjetske Rusije (1918-1921) |date=1976 |publisher=Svetlost |location=Zagreb |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20povratnici%20iz%20Sovjetske%20Rusije%201918-1921%20(759)/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20p%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Очак|first1=Иван|title=Югославянские интернационалисты в борьбе за победу Советской власти в России, 1917-1921 годы |date=1966 |publisher=МГУ|location=Москва|ref=harv}} {{Lifetime|1892|1938|Valdgoni, Robert}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Biografije, Ruska revolucija]] [[Kategorija:Žrtve Velike čistke iz Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Ruski građanski rat]] [[Kategorija:Ruska revolucija]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] 0ih3eqq99t8tljajzsfdx8na6a0gekk 0 4622869 42652656 42442258 2026-07-10T08:05:34Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:CHE Porrentruy COA.svg]] → [[File:CHE Porrentruy JU COA.svg]] → File replacement: update to new version ([[c:c:GR]]) 42652656 wikitext text/x-wiki {{Grad u Švajcarskoj | naziv = Porentru | izvorni_naziv = <small>''Porrentruy - Pruntrut - Porrentruy''</small> | slika = Porrentruy Innenstadt.JPG | opis_slike = Pogled na Porentru | grb = CHE Porrentruy JU COA.svg | kanton = [[Kanton Jura|Jura]] | stanovništvo = 6.679 | površina = 14,75 | gustina = 453 | poštanski_kod = 2900 | nadmorska_visina = 423 | gradonačelnik = | veb-strana = [http://www.porrentruy.ch/ www.porrentruy.ch] | gšir = 47.418055 | gduž = 7.077793 }} '''Porentru''' ({{Jez-fra|Porrentruy}}, {{Jez-nem|Pruntrut}}, {{Jez-ita|Porrentruy}}) je grad u severozapadnoj [[Švajcarska|Švajcarskoj]]. Porentru je drugi po važnosti grad u okviru kantona [[Kanton Jura|Jura]], gde je istoimenog sedište [[okrug Porentru|okruga Porentru]]. Porentru je poznat po dobro očuvanom starom gradskom jezgru. == Prirodne odlike == Porentru se nalazi u krajnje severozapadnom delu [[Švajcarska|Švajcarske]], blizu državne granice sa [[Francuska|Francuskom]]. Francuska zapravo okružuje predeo oko Porentrua sa tri strane, pa [[okrug Porentru]] čini svojevrsni „džep“ [[Švajcarska|Švajcarske]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Na jabližem mestu granica je udaljena 6&nbsp;km od grada. Od najbližeg većeg grada, [[Bazel]]a, grad je udaljen 70&nbsp;km zapadno, a od prestonice [[Bern]]a, grad je udaljen 95&nbsp;km severno. '''Reljef''': Porentru se nalazi na [[visoravan|visoravni]] u oblasti [[Jura (planina)|Jure]], na približno 420 metara nadmorske visine. Okruženje grada je valovito. '''Klima''': Klima u Porentruu je [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. '''Vode''': Kroz Porentru protiče više manjih potoka. == Historija == Područje Porentrua je bilo naseljeno još u vreme [[preistorija|praistorije]] i [[Antički Rim|Starog Rima]], ali nije imalo veliki značaj. Prvi pomen naselja pod današnjim nazivom vezuje se za godinu [[1136]]. U [[16. vek]]u, tokom [[Švajcarska reformacija|reformacije]], Porentru postaje značajno [[katolicizam|rimokatoličko]] uporište, budući da je ovde prebegao episkop pobunjenog grada [[Bazel]]a. Tada, zbog značaja [[episkop]]skog sedišta, grad doživljava svoj vrhunac (gradnja crkva i drugim velelepnih zdanja). Viševekovno blagostanje i mir bili su prekinuti tokom [[Napoleon I Bonaparta|Napoleonovih]] ratova grad je bio prisilno priključen [[Francuska|Francuskoj]]. Posle toga grad je postao deo [[Stara švajcarska konfederacija|Švajcarske konfederacije]] i sa okolinom je uključen u [[Kanton Bern]]. Položaj na granici doveo do opadanja značaja Porentrua krajem [[19. vek|19.]] i tokom [[20. vek]]a. Početkom [[20. vek]]a obližnji Delemon je preuzeo ulogu središta [[francuzi|francuskog]] dela [[Kanton Bern|kantona Bern]]. Jačanje [[Nemci|nemačkog]] uticaja u ovoj oblasti, tradicionalno naseljenoj [[Francuzi]]ma, dovelo je do pojave pokreta za izdvajanje [[Francuzi|francuskog]] dela [[Kanton Bern|Kantona Bern]] u zasebni kanton. Ovaj pokret javio se [[1947]]. godine, da bi [[1979]]. godine, na osnovu [[referendum]]a, uspostavljen novi danas najmlađi [[Kanton Jura]] sa [[Delemon]]om kao glavni gradom. == Stanovništvo == [[2010]]. godine Porentru je imao nešto nešto manje od 7.000 stanovnika. Od toga 16,4% čine strani državljani. '''Jezik''': [[Švajcarska|Švajcarski]] [[Francuzi]] čine tradicionalno stanovništvo grada i [[francuski jezik]] je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija, pojavom useljenika iz različitih delova sveta, postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Porentrua čuju brojni drugi jezici. Tako danas [[Francuski jezik|francuski]] govori 89,5% gradskog stanovništva, a prate ga [[Nemački jezik|nemački]] (2,8%) i [[italijanski jezik]] (2,2%). '''Veroispovest''': Mesni [[Francuzi]] su oduvek bili [[katolicizam|rimokatolici]]. I danas [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] čine većinu stanovništva (74,3%), uz primetan udeo [[protestantizam|protestanata]] (9,7%), a druge veroispovesti su manje zastupljene. [[Ateizam|Ateisti]] čine 7,1% gradskog stanovništva. == Galerija slika == <gallery> Slika: 2009-05-03 Porrentruy 141.JPG|Glavna gradska ulica Slika: Porrentruy Rathaus.jpg|Gradska kuća Porentrua Slika: Porrentruy Saint-Pierre.jpg|Rimokatolička Crkva sv. Petra Slika: 2009-05-03 Porrentruy 171.JPG|Gradski zamak </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Porrentruy}} * [http://www.porrentruy.ch/ www.porrentruy.ch Zvanična stranica grada Porentrua] {{Spisak gradova u Švajcarskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Porrentruy| ]] [[Kategorija:Gradovi u Švicarskoj]] or7vyvtkkyw6nw7fcrb4d6n122rfzad 0 4629301 42652431 42261345 2026-07-09T19:37:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652431 wikitext text/x-wiki '''Posuška kultura''' nastala je u toku složenog procesa sažimanja kasnoeneolitskog substrata sa novim talasima naseljenika koji na zapadni [[Balkan]] dolaze krajem kasnog [[eneolit]]a i početkom [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Ime je dobila po užem području oko [[Posušje|Posušja]], [[Bosna i Hercegovina]], gdje su otkrivena prva nalazišta i gdje je zabilježena značajna koncentracija njenih aglomeracija (više od dvadeset [[Gradine kod Posušja|gradina]] i otvorenih naselja.) <ref name="Govedarica">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |accessdate= 9. 2. 2017 |archive-date= 2018-02-12 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf }}</ref> Za otkriće ovog fenomena najzaslužniji je [[Petar Oreč]]. Prvi je objavio sistematizovane podatke sa nalazišta koja se pripisuju ovoj kulturi, mada su neka pojedinačna nalazišta bila poznata i od ranije, ali van nekog određenog kulturnog konteksta. Prvo sistematsko istraživanje jednog nalazišta posuške kulture obavili su [[Borivoj Čović]] i Petar Oreč 1975. God. na gornjem platou Trostruke gradine u Sovićima (Grude). Uslijedilo je istraživanje gradine Nečajno u Grudama 1977-1982. (B. Čović, B. Marijanović) i istraživanje [[Ravlića pećina|Ravlića pećine]] u Grudama 1980. god. Istovremeno su završena istraživanja gradina u Duvnu, Livnu, [[Glamoč]]u i Buškom Blatu ([[Alojz Benac]], [[Blagoje Govedarica]]). Borivoj Čović je 1983. god. prikazao prve rezultate Posuške kulture. Istraživanja su nastavljena i u istočnoj Hercegovini publikovana u Arheološkom leksikonu.<ref>[https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1 Arheološki leksikon – Posuška kultura, s.142]</ref> Dijeli se na: * Stariju ili Nečajno-faza, koja počinje u starijem dijelu ranog bronzanog doba (Br.A-1 srednjoevropske periodizacije) * Mlađu ili Sovići-faza, koja počinje u mlađem dijelu ranog bronzano doba (Br.A-2) a završava se početkom srednjeg brončanog doba (Br.B-1) * Faza Gagrice – Hatelji, prema nalazištu Gagrice (Lokve, Čapljina) i pećinskog naselja Hatelji ([[Berkovići]]) <ref>[https://de.scribd.com/document/183795572/Posu%C5%A1ka-kultura-Borivoj-%C4%8Covi%C4%87 Borivoj Čović - Posuška kultura]</ref> === Rasprostranjenost === Od važnijih nalazišta najbrojnjija su naselja. Ukupno ih je evidentirano 84, od čega 51 gradinsko, 23 otvorena (vangradinska) i 10 pećina. Drugu vrstu nalazišta čine [[tumuli]]. Osim kod Posušja, nalazišta ove kulture otkrivena su u Duvanjskom polju ([[Gradine na Duvanjskom polju|Gradina Privala]] i drugi lokaliteti) i Ljubuškom ([[Ravlića pećina]]). Novija istraživanja otkrila su značajan broj ove kulture i na prostoru između [[Neretva|Neretve]] i [[Trebišnjica|Trebišnjice]]: Guvnine (Lokve, [[Čapljina]]), Džakulina glavica (Rivine, [[Stolac]]), Alađinsko brdo (Crnići, Stolac), Hateljska i Sunička pećina ([[Berkovići]]), Meteriz i Kamenica (Orašje, [[Trebinje]]), Gradina Bihovo (Trebinje).<ref>[https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1 Arheološki leksikon]</ref> Dio nalaza sa ranijih istraživanja, nakon nove obrade, bilo je moguće priključiti nalazima Posuške kulture. === Naselja === Najčešći oblik naselja su [[Gradina|gradine]].<ref name="Gradine u Duv.polju">{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Alojz Benac –Utvrđena ilirska naselja|work= ANUBiH, Sarajevo. 1985|accessdate= 9. 2. 2017|archive-date= 2017-02-06|archive-url= https://web.archive.org/web/20170206015318/http://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|url-status= dead}}</ref> One se međusobno razlikuju po smještaju, veličini branjenog prostora, te po tipu i razvijenosti fortifikacije. Kad je u pitanju smještaj, velika većina je smještena dosta nisko, na samom rubu polja ili većih dolina pogodnih za zemljoradnju. Samo manji broj je smješten na dominantan strateški položaj. Neke su podignute i na tjemenu manjih bregova, a njihov relativno nepovoljan položaj nadoknađivan je snažnom fortifikacijom. Neznatan broj je izgrađen na padinama brda ili u blizini strme litice. Poseban manji broj čine gradine izgrađene u samom polju. I veličina gradina varira. Ima ih posve malih (promjera 30-50 metara), malih (50-100 metara) i velikih (promjera 100-150 metara), površine oko 15.000 m2 (Sovići, Kičin, Gagrice i Jasočka gradina). Pored jednostavnih gradina sa jednim prstenastim suhozidom, pojavljuju se gradine sa bastionom i bočnim zidovima, gradine sa dva ili tri koncentrična suhozida, ili sa drugim složenijim elementima utvrđenja. Pronađene su i gradine koje su služile i kao svetište.<ref name="Oreč">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2025.pdf |title= Petar Oruč: Tri prapovijesna svetišta (hrama) u Posušju i Ljubuškom –strana 189 |work= ANUBiH Naše starine |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2021-09-16 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210916150736/https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2025.pdf }}</ref><ref name="Religija Ilira">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/191280925/Alojz-Benac-RELIGIJSKE-PREDSTAVE |title= Alojz Benac –Religijske predstave prastanovnika južnoslavenskih zemalja |work= ANUBiH, Sarajevo. 2012 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Drugi važan tip su otvorena (vangradinska) naselja. Mogu se konstatovati dva tipa: koncentrisana, obično manjih dimenzija (više kuća na manjem prostoru) , i naselja razbijenog tipa. Pećine su takođe služile za boravak, obično kao sezonsko sklonište za čobane. === Keramika === Keramika se dijeli na grubu (pitoci, lonci, amfore, grublje zdjele) i finiju (manji lonci, pehari, zdjele i šolje). Važna karakteristika ove kulture su drške, posebno one sa produžecima na obodu, iznad drške. sjekirastim, u obliku prizme ili pločice, rožastim i sl.. Koljenaste drške se takođe pojavljuju. Ukrašavanje nije posebno razvijeno, ali su tehnike i motivi dosta raznovrsni: udubljeni, urezani i žigosani ukrasi, plastični ukrasi (bradavice, polumjesečasti naljepci) otisci namotane uzice, i uske tkanice, dosta rijetko i kanelirani ukrasi. Rađena je bez primjese mrvljenog kamena ili pijeska i neotporna je. === Privreda, duhovna kultura i organizacija društva === Osnovne privredne djelatnosti su stočarstvo i zemljoradnja. Gradine na višim brdima bila su ljetna naselja stanovništva orijentisanog na stočarstvo, dok su naselja u pećinama bila idealna za zimska boravišta pastira. Stanovnici Posuške kulture ne mogu se okarakterisati kao nomadi. Oni su nosioci sjedilačke kulture. Naselja uz polje su zimska naselja, i u njima je pronađen znatan dio žrvnjeva. Kult mrtvih i dekorativna ukrašavanja keramike su jedina osnova njihove duhovne kulture. Nema spaljivanja, a mrtvi su sahranjivani u zgrčenom položaju. Tragovi ugljenisanog drveta i keramike u grobovima su potvrda rituala kod sahranjivanja. Neki od grobova su bogatije opremljeni (bodeži), kao potvrda postojanja društvene hijerarhije. === Ostalo === Ovoj kulturi pripadaju razni kameni (žrvnjevi za žito, kamena sjekira), metalni (bronzani bodeži, sjekire), te sitniji kremeni artefakti (vrhovi za strijele, nožići, strugalice). == Literatura == * [[Borivoj Čović]], GZM, 1989, Sarajevo –POSUŠKA KULTURA == Reference == {{reference|2}} == Vanjske veze == * [http://imoart.hr/portal/index.php/iz-proslosti/prapovijest/broncano-doba/256-cetinska-i-posuka-kultura Cetinska i Posuška kultura]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.opcina-posusje.ba/povijest-posusja/ Službena stranica općine] {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Posušje]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]] juzsqicmd8fsxhhtsfwis7o59ocmzyw 0 4645142 42652662 42419845 2026-07-10T08:18:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652662 wikitext text/x-wiki {{bez izvora}} {{Infokutija02 muzičar |ime = Rizo Hamidović |tip = solo_singer |datum_rođenja = |datum_smrti = |mjesto_rođenja = [[Kruševo (Novi Pazar)|Kruševo]], [[Novi Pazar]], [[Sandžak]], [[Jugoslavija]] <br /> <small>(danas [[Srbija]])</small> |mjesto_smrti = |instrumenti = |žanr = [[folk]], [[sevdalinka]] |zanimanje = pjevač |prebivalište = Novi Pazar, Srbija<ref name="biografija.org">[https://www.biografija.org/muzika/rizo-hamidovic/ biografija.org]</ref> |godine_aktivnosti = 1980–danas |povezani_izvođači = [[Safet Isović]]<br>[[Šaban Šaulić]]<br>[[Šerbo]] }} '''Rizo Hamidović''' (rođen u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]) je jugoslavenski i bosanski<ref>[https://www.sveopoznatima.com/rizo-hamidovic-biografija/ sveopoznatima.com]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} »... u tadašnjem Sandžaku, gde i danas živi i radi...«</ref> [[folk]] pjevač i interpretator [[sevdalinka|sevdalinki]]. Neke od najpoznatijih izvedbi Hamidovića su ''Ah, šta će ti, lolo, ahmedija'', ''Otvori karte Ciganko'', ''Čudna žena'', ''Oči moje'', ''Samo sam jednom ljubio'', ''Dok me nose na tabutu'', ''Prebrojana leta'' itd. == Biografija == Rođen je u mjestu [[Kruševo (Novi Pazar)|Kruševo]] kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Imao je problema sa edukacijom, ali je ipak završio [[mašinbravar]]ski zanat i nakon toga upisao Višu upravnu školu – koju je prekinuo u korist muzičke karijere.<ref name="biografija.org"/> === Karijera === Počeo je da pjeva na jugoslavenskoj muzičkoj sceni 1980-ih. Prve ploče izdao je za [[Jugoton]], a sadržavale su pjesme ''Rodnom kraju, rodnom zavičaju'', ''Graničar'' i ''Dugo te, dugo, očekujem''. Prvi studijski album Hamidovića zvao se ''Čudna nasta ova godina'' (1984, Jugoton); izdvojile su se pjesme ''Zapjevala sojka ptica'', ''Kiša pada, trava raste'', ''Tamna noći, tamna li si'' i druge. Poslije ovog albuma objavio je još oko 15 (uključujući kompilacije) do 2017. godine. Bio je učesnik festivala i održavao koncerte, te sarađivao sa [[Safet Isović|Safetom Isovićem]].<ref name="biografija.org"/> === Privatni život === Supruga mu se zove Ismeta i imaju dvoje djece.<ref name="biografija.org"/> == Diskografija == * 1984. ''Čudna nasta ova godina'' * 1985. ''Zašto te dugo nema'' * 1987. ''Sad i trebaš / Otvori karte Ciganko'' * 1988. ''Sandžački biseri'' * 1990. ''Samo sam jednom volio'' (sa grupom Saga) * 1994. ''Sandžački biseri 2'' * 1996. ''Eh da je meni'' (s Orkestrom Zlaje Sjerića) * 2000. ''Ne znam ja'' * 2002. ''Bolujem ti'' * 2004. ''Gdje si'' * 2004. ''Sandžački biseri 3'' * 2007. ''Sevdalinke 1'' * 2007. ''Sandažački biseri 4'' * 2009. ''Loše karte'' ; Singlovi, kompilacije i EP-ovi * 1980. ''Rodnom kraju, rodnom zavičaju / Graničar'' * 1980. ''Dugo, te dugo očekujem'' * 1982. ''Sevdalija Kompilacije'' * 1997. ''Crna ženo prokleta bila'' * 1998. ''Želim topli dom'' * 2015. ''Sevdalinke 1'' * 2017. ''Hitovi 1'' == Povezano == * [[Zaim Imamović]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{wikiquotelang|bs|Rizo Hamidović}} * {{YouTube|channel=UCB2ucOiookv28p4eR5tkKfQ}} * {{Discogs artist|2906758}} * [https://expresstabloid.ba/intervju/171834/rizo-hamidovic-o-druzenju-i-saradnji-sa-sabanom-saulicem-kad-pjeva-morao-si-da-sutis-i-slusas/ Intervju o povezanosti sa Šabanom Šaulićem] * [https://expresstabloid.ba/intervju/20813/rizo-hamidovic-malovcic-mi-je-ukrao-pare-a-spasio-sam-ga-batina/ Intervju, opšti] {{authority control}} {{Lifetime|NEPOZNATO|NEPOZNATO|Hamidović, Rizo}} [[Kategorija:Srpski pevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Folk-pjevači]] [[Kategorija:Sevdalinka]] jugdhxx03ppbyf93znsdjojh58upofh 828 4645899 42652521 41436419 2026-07-09T23:22:03Z Uzume 15655 Update from [[d:Special:GoToLinkedPage/enwiki/Q24733825|master]] using [[mw:Synchronizer| #Synchronizer]] 42652521 Scribunto text/plain -- Original module located at [[:en:Module:Wd]] and [[:en:Module:Wd/i18n]]. require("strict") local p = {} local module_arg = ... local i18n local i18nPath local function loadI18n(aliasesP, frame) local title if frame then -- current module invoked by page/template, get its title from frame title = frame:getTitle() else -- current module included by other module, get its title from ... title = module_arg end if not i18n then i18nPath = title .. "/i18n" i18n = require(i18nPath).init(aliasesP) end end p.claimCommands = { property = "property", properties = "properties", qualifier = "qualifier", qualifiers = "qualifiers", reference = "reference", references = "references" } p.generalCommands = { label = "label", title = "title", description = "description", alias = "alias", aliases = "aliases", badge = "badge", badges = "badges" } p.flags = { linked = "linked", short = "short", raw = "raw", multilanguage = "multilanguage", unit = "unit", ------------- preferred = "preferred", normal = "normal", deprecated = "deprecated", best = "best", future = "future", current = "current", former = "former", edit = "edit", editAtEnd = "edit@end", mdy = "mdy", single = "single", sourced = "sourced" } p.args = { eid = "eid", page = "page", date = "date", globalSiteId = "globalSiteId" } local aliasesP = { coord = "P625", ----------------------- image = "P18", author = "P50", authorNameString = "P2093", publisher = "P123", importedFrom = "P143", wikimediaImportURL = "P4656", statedIn = "P248", pages = "P304", language = "P407", hasPart = "P527", publicationDate = "P577", startTime = "P580", endTime = "P582", chapter = "P792", retrieved = "P813", referenceURL = "P854", sectionVerseOrParagraph = "P958", archiveURL = "P1065", title = "P1476", formatterURL = "P1630", quote = "P1683", shortName = "P1813", definingFormula = "P2534", archiveDate = "P2960", inferredFrom = "P3452", typeOfReference = "P3865", column = "P3903", subjectNamedAs = "P1810", wikidataProperty = "P1687", publishedIn = "P1433", lastUpdate = "P5017" } local aliasesQ = { percentage = "Q11229", prolepticJulianCalendar = "Q1985786", citeWeb = "Q5637226", citeQ = "Q22321052" } local parameters = { property = "%p", qualifier = "%q", reference = "%r", alias = "%a", badge = "%b", separator = "%s", general = "%x" } local formats = { property = "%p[%s][%r]", qualifier = "%q[%s][%r]", reference = "%r", propertyWithQualifier = "%p[ <span style=\"font-size:85\\%\">(%q)</span>][%s][%r]", alias = "%a[%s]", badge = "%b[%s]" } local hookNames = { -- {level_1, level_2} [parameters.property] = {"getProperty"}, [parameters.reference] = {"getReferences", "getReference"}, [parameters.qualifier] = {"getAllQualifiers"}, [parameters.qualifier.."\\d"] = {"getQualifiers", "getQualifier"}, [parameters.alias] = {"getAlias"}, [parameters.badge] = {"getBadge"} } -- default value objects, should NOT be mutated but instead copied local defaultSeparators = { ["sep"] = {" "}, ["sep%s"] = {","}, ["sep%q"] = {"; "}, ["sep%q\\d"] = {", "}, ["sep%r"] = nil, -- none ["punc"] = nil -- none } local rankTable = { ["preferred"] = 1, ["normal"] = 2, ["deprecated"] = 3 } local function replaceAlias(id) if aliasesP[id] then id = aliasesP[id] end return id end local function errorText(code, ...) local text = i18n["errors"][code] if arg then text = mw.ustring.format(text, unpack(arg)) end return text end local function throwError(errorMessage, ...) error(errorText(errorMessage, unpack(arg))) end local function replaceDecimalMark(num) return mw.ustring.gsub(num, "[.]", i18n['numeric']['decimal-mark'], 1) end local function padZeros(num, numDigits) local numZeros local negative = false if num < 0 then negative = true num = num * -1 end num = tostring(num) numZeros = numDigits - num:len() for _ = 1, numZeros do num = "0"..num end if negative then num = "-"..num end return num end local function replaceSpecialChar(chr) if chr == '_' then -- replace underscores with spaces return ' ' else return chr end end local function replaceSpecialChars(str) local chr local esc = false local strOut = "" for i = 1, #str do chr = str:sub(i,i) if not esc then if chr == '\\' then esc = true else strOut = strOut .. replaceSpecialChar(chr) end else strOut = strOut .. chr esc = false end end return strOut end local function buildWikilink(target, label) if not label or target == label then return "[[" .. target .. "]]" else return "[[" .. target .. "|" .. label .. "]]" end end -- used to make frame.args mutable, to replace #frame.args (which is always 0) -- with the actual amount and to simply copy tables local function copyTable(tIn) if not tIn then return nil end local tOut = {} for i, v in pairs(tIn) do tOut[i] = v end return tOut end -- used to merge output arrays together; -- note that it currently mutates the first input array local function mergeArrays(a1, a2) for i = 1, #a2 do a1[#a1 + 1] = a2[i] end return a1 end local function split(str, del) local out = {} local i, j = str:find(del) if i and j then out[1] = str:sub(1, i - 1) out[2] = str:sub(j + 1) else out[1] = str end return out end local function parseWikidataURL(url) local id if url:match('^http[s]?://') then id = split(url, "Q") if id[2] then return "Q" .. id[2] end end return nil end local function parseDate(dateStr, precision) precision = precision or "d" local i, j, index, ptr local parts = {nil, nil, nil} if dateStr == nil then return parts[1], parts[2], parts[3] -- year, month, day end -- 'T' for snak values, '/' for outputs with '/Julian' attached i, j = dateStr:find("[T/]") if i then dateStr = dateStr:sub(1, i-1) end local from = 1 if dateStr:sub(1,1) == "-" then -- this is a negative number, look further ahead from = 2 end index = 1 ptr = 1 i, j = dateStr:find("-", from) if i then -- year parts[index] = tonumber(dateStr:sub(ptr, i-1), 10) -- explicitly give base 10 to prevent error if parts[index] == -0 then parts[index] = tonumber("0") -- for some reason, 'parts[index] = 0' may actually store '-0', so parse from string instead end if precision == "y" then -- we're done return parts[1], parts[2], parts[3] -- year, month, day end index = index + 1 ptr = i + 1 i, j = dateStr:find("-", ptr) if i then -- month parts[index] = tonumber(dateStr:sub(ptr, i-1), 10) if precision == "m" then -- we're done return parts[1], parts[2], parts[3] -- year, month, day end index = index + 1 ptr = i + 1 end end if dateStr:sub(ptr) ~= "" then -- day if we have month, month if we have year, or year parts[index] = tonumber(dateStr:sub(ptr), 10) end return parts[1], parts[2], parts[3] -- year, month, day end local function datePrecedesDate(aY, aM, aD, bY, bM, bD) if aY == nil or bY == nil then return nil end aM = aM or 1 aD = aD or 1 bM = bM or 1 bD = bD or 1 if aY < bY then return true end if aY > bY then return false end if aM < bM then return true end if aM > bM then return false end if aD < bD then return true end return false end local function getHookName(param, index) if hookNames[param] then return hookNames[param][index] elseif param:len() > 2 then return hookNames[param:sub(1, 2).."\\d"][index] else return nil end end local function alwaysTrue() return true end -- The following function parses a format string. -- -- The example below shows how a parsed string is structured in memory. -- Variables other than 'str' and 'child' are left out for clarity's sake. -- -- Example: -- "A %p B [%s[%q1]] C [%r] D" -- -- Structure: -- [ -- { -- str = "A " -- }, -- { -- str = "%p" -- }, -- { -- str = " B ", -- child = -- [ -- { -- str = "%s", -- child = -- [ -- { -- str = "%q1" -- } -- ] -- } -- ] -- }, -- { -- str = " C ", -- child = -- [ -- { -- str = "%r" -- } -- ] -- }, -- { -- str = " D" -- } -- ] -- local function parseFormat(str) local chr, esc, param, root, cur, prev, new local params = {} local function newObject(array) local obj = {} -- new object obj.str = "" array[#array + 1] = obj -- array{object} obj.parent = array return obj end local function endParam() if param > 0 then if cur.str ~= "" then cur.str = "%"..cur.str cur.param = true params[cur.str] = true cur.parent.req[cur.str] = true prev = cur cur = newObject(cur.parent) end param = 0 end end root = {} -- array root.req = {} cur = newObject(root) prev = nil esc = false param = 0 for i = 1, #str do chr = str:sub(i,i) if not esc then if chr == '\\' then endParam() esc = true elseif chr == '%' then endParam() if cur.str ~= "" then cur = newObject(cur.parent) end param = 2 elseif chr == '[' then endParam() if prev and cur.str == "" then table.remove(cur.parent) cur = prev end cur.child = {} -- new array cur.child.req = {} cur.child.parent = cur cur = newObject(cur.child) elseif chr == ']' then endParam() if cur.parent.parent then new = newObject(cur.parent.parent.parent) if cur.str == "" then table.remove(cur.parent) end cur = new end else if param > 1 then param = param - 1 elseif param == 1 then if not chr:match('%d') then endParam() end end cur.str = cur.str .. replaceSpecialChar(chr) end else cur.str = cur.str .. chr esc = false end prev = nil end endParam() -- make sure that at least one required parameter has been defined if not next(root.req) then throwError("missing-required-parameter") end -- make sure that the separator parameter "%s" is not amongst the required parameters if root.req[parameters.separator] then throwError("extra-required-parameter", parameters.separator) end return root, params end local function sortOnRank(claims) local rankPos local ranks = {{}, {}, {}, {}} -- preferred, normal, deprecated, (default) local sorted = {} for _, v in ipairs(claims) do rankPos = rankTable[v.rank] or 4 ranks[rankPos][#ranks[rankPos] + 1] = v end sorted = ranks[1] sorted = mergeArrays(sorted, ranks[2]) sorted = mergeArrays(sorted, ranks[3]) return sorted end local function isValueInTable(searchedItem, inputTable) for _, item in pairs(inputTable) do if item == searchedItem then return true end end return false end local Config = {} -- allows for recursive calls function Config:new() local cfg = {} setmetatable(cfg, self) self.__index = self cfg.separators = { -- single value objects wrapped in arrays so that we can pass by reference ["sep"] = {copyTable(defaultSeparators["sep"])}, ["sep%s"] = {copyTable(defaultSeparators["sep%s"])}, ["sep%q"] = {copyTable(defaultSeparators["sep%q"])}, ["sep%r"] = {copyTable(defaultSeparators["sep%r"])}, ["punc"] = {copyTable(defaultSeparators["punc"])} } cfg.entity = nil cfg.entityID = nil cfg.propertyID = nil cfg.propertyValue = nil cfg.qualifierIDs = {} cfg.qualifierIDsAndValues = {} cfg.bestRank = true cfg.ranks = {true, true, false} -- preferred = true, normal = true, deprecated = false cfg.foundRank = #cfg.ranks cfg.flagBest = false cfg.flagRank = false cfg.periods = {true, true, true} -- future = true, current = true, former = true cfg.flagPeriod = false cfg.atDate = {parseDate(os.date('!%Y-%m-%d'))} -- today as {year, month, day} cfg.mdyDate = false cfg.singleClaim = false cfg.sourcedOnly = false cfg.editable = false cfg.editAtEnd = false cfg.inSitelinks = false cfg.langCode = mw.language.getContentLanguage().code cfg.langName = mw.language.fetchLanguageName(cfg.langCode, cfg.langCode) cfg.langObj = mw.language.new(cfg.langCode) cfg.siteID = mw.wikibase.getGlobalSiteId() cfg.states = {} cfg.states.qualifiersCount = 0 cfg.curState = nil cfg.prefetchedRefs = nil return cfg end local State = {} function State:new(cfg, type) local stt = {} setmetatable(stt, self) self.__index = self stt.conf = cfg stt.type = type stt.results = {} stt.parsedFormat = {} stt.separator = {} stt.movSeparator = {} stt.puncMark = {} stt.linked = false stt.rawValue = false stt.shortName = false stt.anyLanguage = false stt.unitOnly = false stt.singleValue = false return stt end -- if id == nil then item connected to current page is used function Config:getLabel(id, raw, link, short) local label = nil local prefix, title= "", nil if not id then id = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() if not id then return "" end end id = id:upper() -- just to be sure if raw then -- check if given id actually exists if mw.wikibase.isValidEntityId(id) and mw.wikibase.entityExists(id) then label = id end prefix, title = "d:Special:EntityPage/", label -- may be nil else -- try short name first if requested if short then label = p._property{aliasesP.shortName, [p.args.eid] = id} -- get short name if label == "" then label = nil end end -- get label if not label then label = mw.wikibase.getLabel(id) end end if not label then label = "" elseif link then -- build a link if requested if not title then if id:sub(1,1) == "Q" then title = mw.wikibase.getSitelink(id) elseif id:sub(1,1) == "P" then -- properties have no sitelink, link to Wikidata instead prefix, title = "d:Special:EntityPage/", id end end label = mw.text.nowiki(label) -- escape raw label text so it cannot be wikitext markup if title then label = buildWikilink(prefix .. title, label) end end return label end function Config:getEditIcon() local value = "" local prefix = "" local front = "&nbsp;" local back = "" if self.entityID:sub(1,1) == "P" then prefix = "Property:" end if self.editAtEnd then front = '<span style="float:' if self.langObj:isRTL() then front = front .. 'left' else front = front .. 'right' end front = front .. '">' back = '</span>' end value = "[[File:OOjs UI icon edit-ltr-progressive.svg|frameless|text-top|10px|alt=" .. i18n['info']['edit-on-wikidata'] .. "|link=https://www.wikidata.org/wiki/" .. prefix .. self.entityID .. "?uselang=" .. self.langCode if self.propertyID then value = value .. "#" .. self.propertyID elseif self.inSitelinks then value = value .. "#sitelinks-wikipedia" end value = value .. "|" .. i18n['info']['edit-on-wikidata'] .. "]]" return front .. value .. back end -- used to create the final output string when it's all done, so that for references the -- function extensionTag("ref", ...) is only called when they really ended up in the final output function Config:concatValues(valuesArray) local outString = "" local j, skip for i = 1, #valuesArray do -- check if this is a reference if valuesArray[i].refHash then j = i - 1 skip = false -- skip this reference if it is part of a continuous row of references that already contains the exact same reference while valuesArray[j] and valuesArray[j].refHash do if valuesArray[i].refHash == valuesArray[j].refHash then skip = true break end j = j - 1 end if not skip then -- add <ref> tag with the reference's hash as its name (to deduplicate references) outString = outString .. mw.getCurrentFrame():extensionTag("ref", valuesArray[i][1], {name = valuesArray[i].refHash}) end else outString = outString .. valuesArray[i][1] end end return outString end function Config:convertUnit(unit, raw, link, short, unitOnly) local space = " " local label = "" local itemID if unit == "" or unit == "1" then return nil end if unitOnly then space = "" end itemID = parseWikidataURL(unit) if itemID then if itemID == aliasesQ.percentage then return "%" else label = self:getLabel(itemID, raw, link, short) if label ~= "" then return space .. label end end end return "" end function State:getValue(snak) return self.conf:getValue(snak, self.rawValue, self.linked, self.shortName, self.anyLanguage, self.unitOnly, false, self.type:sub(1,2)) end function Config:getValue(snak, raw, link, short, anyLang, unitOnly, noSpecial, type) if snak.snaktype == 'value' then local datatype = snak.datavalue.type local subtype = snak.datatype local datavalue = snak.datavalue.value if datatype == 'string' then if subtype == 'url' and link then -- create link explicitly if raw then -- will render as a linked number like [1] return "[" .. datavalue .. "]" else return "[" .. datavalue .. " " .. datavalue .. "]" end elseif subtype == 'commonsMedia' then if link then return buildWikilink("c:File:" .. datavalue, datavalue) elseif not raw then return "[[File:" .. datavalue .. "]]" else return datavalue end elseif subtype == 'geo-shape' and link then return buildWikilink("c:" .. datavalue, datavalue) elseif subtype == 'math' and not raw then local attribute = nil if (type == parameters.property or (type == parameters.qualifier and self.propertyID == aliasesP.hasPart)) and snak.property == aliasesP.definingFormula then attribute = {qid = self.entityID} end return mw.getCurrentFrame():extensionTag("math", datavalue, attribute) elseif subtype == 'external-id' and link then local url = p._property{aliasesP.formatterURL, [p.args.eid] = snak.property} -- get formatter URL if url ~= "" then url = mw.ustring.gsub(url, "$1", datavalue) return "[" .. url .. " " .. datavalue .. "]" else return datavalue end else return datavalue end elseif datatype == 'monolingualtext' then if anyLang or datavalue['language'] == self.langCode then return datavalue['text'] else return nil end elseif datatype == 'quantity' then local value = "" local unit if not unitOnly then -- get value and strip + signs from front value = mw.ustring.gsub(datavalue['amount'], "^%+(.+)$", "%1") if raw then return value end -- replace decimal mark based on locale value = replaceDecimalMark(value) -- add delimiters for readability value = i18n.addDelimiters(value) end unit = self:convertUnit(datavalue['unit'], raw, link, short, unitOnly) if unit then value = value .. unit end return value elseif datatype == 'time' then local y, m, d, p, yDiv, yRound, yFull, value, calendarID, dateStr local yFactor = 1 local sign = 1 local prefix = "" local suffix = "" local mayAddCalendar = false local calendar = "" local precision = datavalue['precision'] if precision == 11 then p = "d" elseif precision == 10 then p = "m" else p = "y" yFactor = 10^(9-precision) end y, m, d = parseDate(datavalue['time'], p) if y < 0 then sign = -1 y = y * sign end -- if precision is tens/hundreds/thousands/millions/billions of years if precision <= 8 then yDiv = y / yFactor -- if precision is tens/hundreds/thousands of years if precision >= 6 then mayAddCalendar = true if precision <= 7 then -- round centuries/millenniums up (e.g. 20th century or 3rd millennium) yRound = math.ceil(yDiv) if not raw then if precision == 6 then suffix = i18n['datetime']['suffixes']['millennium'] else suffix = i18n['datetime']['suffixes']['century'] end suffix = i18n.getOrdinalSuffix(yRound) .. suffix else -- if not verbose, take the first year of the century/millennium -- (e.g. 1901 for 20th century or 2001 for 3rd millennium) yRound = (yRound - 1) * yFactor + 1 end else -- precision == 8 -- round decades down (e.g. 2010s) yRound = math.floor(yDiv) * yFactor if not raw then prefix = i18n['datetime']['prefixes']['decade-period'] suffix = i18n['datetime']['suffixes']['decade-period'] end end if raw and sign < 0 then -- if BCE then compensate for "counting backwards" -- (e.g. -2019 for 2010s BCE, -2000 for 20th century BCE or -3000 for 3rd millennium BCE) yRound = yRound + yFactor - 1 end else local yReFactor, yReDiv, yReRound -- round to nearest for tens of thousands of years or more yRound = math.floor(yDiv + 0.5) if yRound == 0 then if precision <= 2 and y ~= 0 then yReFactor = 1e6 yReDiv = y / yReFactor yReRound = math.floor(yReDiv + 0.5) if yReDiv == yReRound then -- change precision to millions of years only if we have a whole number of them precision = 3 yFactor = yReFactor yRound = yReRound end end if yRound == 0 then -- otherwise, take the unrounded (original) number of years precision = 5 yFactor = 1 yRound = y mayAddCalendar = true end end if precision >= 1 and y ~= 0 then yFull = yRound * yFactor yReFactor = 1e9 yReDiv = yFull / yReFactor yReRound = math.floor(yReDiv + 0.5) if yReDiv == yReRound then -- change precision to billions of years if we're in that range precision = 0 yFactor = yReFactor yRound = yReRound else yReFactor = 1e6 yReDiv = yFull / yReFactor yReRound = math.floor(yReDiv + 0.5) if yReDiv == yReRound then -- change precision to millions of years if we're in that range precision = 3 yFactor = yReFactor yRound = yReRound end end end if not raw then if precision == 3 then suffix = i18n['datetime']['suffixes']['million-years'] elseif precision == 0 then suffix = i18n['datetime']['suffixes']['billion-years'] else yRound = yRound * yFactor if yRound == 1 then suffix = i18n['datetime']['suffixes']['year'] else suffix = i18n['datetime']['suffixes']['years'] end end else yRound = yRound * yFactor end end else yRound = y mayAddCalendar = true end if mayAddCalendar then calendarID = parseWikidataURL(datavalue['calendarmodel']) if calendarID and calendarID == aliasesQ.prolepticJulianCalendar then if not raw then if link then calendar = " ("..buildWikilink(i18n['datetime']['julian-calendar'], i18n['datetime']['julian'])..")" else calendar = " ("..i18n['datetime']['julian']..")" end else calendar = "/"..i18n['datetime']['julian'] end end end if not raw then local ce = nil if sign < 0 then ce = i18n['datetime']['BCE'] elseif precision <= 5 then ce = i18n['datetime']['CE'] end if ce then if link then ce = buildWikilink(i18n['datetime']['common-era'], ce) end suffix = suffix .. " " .. ce end value = tostring(yRound) if m then dateStr = self.langObj:formatDate("F", "1-"..m.."-1") if d then if self.mdyDate then dateStr = dateStr .. " " .. d .. "," else dateStr = d .. " " .. dateStr end end value = dateStr .. " " .. value end value = prefix .. value .. suffix .. calendar else value = padZeros(yRound * sign, 4) if m then value = value .. "-" .. padZeros(m, 2) if d then value = value .. "-" .. padZeros(d, 2) end end value = value .. calendar end return value elseif datatype == 'globecoordinate' then -- logic from https://github.com/DataValues/Geo (v4.0.1) local precision, unitsPerDegree, numDigits, strFormat, value, globe local latitude, latConv, latValue, latLink local longitude, lonConv, lonValue, lonLink local latDirection, latDirectionN, latDirectionS, latDirectionEN local lonDirection, lonDirectionE, lonDirectionW, lonDirectionEN local degSymbol, minSymbol, secSymbol, separator local latDegrees = nil local latMinutes = nil local latSeconds = nil local lonDegrees = nil local lonMinutes = nil local lonSeconds = nil local latDegSym = "" local latMinSym = "" local latSecSym = "" local lonDegSym = "" local lonMinSym = "" local lonSecSym = "" local latDirectionEN_N = "N" local latDirectionEN_S = "S" local lonDirectionEN_E = "E" local lonDirectionEN_W = "W" if not raw then latDirectionN = i18n['coord']['latitude-north'] latDirectionS = i18n['coord']['latitude-south'] lonDirectionE = i18n['coord']['longitude-east'] lonDirectionW = i18n['coord']['longitude-west'] degSymbol = i18n['coord']['degrees'] minSymbol = i18n['coord']['minutes'] secSymbol = i18n['coord']['seconds'] separator = i18n['coord']['separator'] else latDirectionN = latDirectionEN_N latDirectionS = latDirectionEN_S lonDirectionE = lonDirectionEN_E lonDirectionW = lonDirectionEN_W degSymbol = "/" minSymbol = "/" secSymbol = "/" separator = "/" end latitude = datavalue['latitude'] longitude = datavalue['longitude'] if latitude < 0 then latDirection = latDirectionS latDirectionEN = latDirectionEN_S latitude = math.abs(latitude) else latDirection = latDirectionN latDirectionEN = latDirectionEN_N end if longitude < 0 then lonDirection = lonDirectionW lonDirectionEN = lonDirectionEN_W longitude = math.abs(longitude) else lonDirection = lonDirectionE lonDirectionEN = lonDirectionEN_E end precision = datavalue['precision'] if not precision or precision <= 0 then precision = 1 / 3600 -- precision not set (correctly), set to arcsecond end -- remove insignificant detail latitude = math.floor(latitude / precision + 0.5) * precision longitude = math.floor(longitude / precision + 0.5) * precision if precision >= 1 - (1 / 60) and precision < 1 then precision = 1 elseif precision >= (1 / 60) - (1 / 3600) and precision < (1 / 60) then precision = 1 / 60 end if precision >= 1 then unitsPerDegree = 1 elseif precision >= (1 / 60) then unitsPerDegree = 60 else unitsPerDegree = 3600 end numDigits = math.ceil(-math.log10(unitsPerDegree * precision)) if numDigits <= 0 then numDigits = tonumber("0") -- for some reason, 'numDigits = 0' may actually store '-0', so parse from string instead end strFormat = "%." .. numDigits .. "f" if precision >= 1 then latDegrees = strFormat:format(latitude) lonDegrees = strFormat:format(longitude) if not raw then latDegSym = replaceDecimalMark(latDegrees) .. degSymbol lonDegSym = replaceDecimalMark(lonDegrees) .. degSymbol else latDegSym = latDegrees .. degSymbol lonDegSym = lonDegrees .. degSymbol end else latConv = math.floor(latitude * unitsPerDegree * 10^numDigits + 0.5) / 10^numDigits lonConv = math.floor(longitude * unitsPerDegree * 10^numDigits + 0.5) / 10^numDigits if precision >= (1 / 60) then latMinutes = latConv lonMinutes = lonConv else latSeconds = latConv lonSeconds = lonConv latMinutes = math.floor(latSeconds / 60) lonMinutes = math.floor(lonSeconds / 60) latSeconds = strFormat:format(latSeconds - (latMinutes * 60)) lonSeconds = strFormat:format(lonSeconds - (lonMinutes * 60)) if not raw then latSecSym = replaceDecimalMark(latSeconds) .. secSymbol lonSecSym = replaceDecimalMark(lonSeconds) .. secSymbol else latSecSym = latSeconds .. secSymbol lonSecSym = lonSeconds .. secSymbol end end latDegrees = math.floor(latMinutes / 60) lonDegrees = math.floor(lonMinutes / 60) latDegSym = latDegrees .. degSymbol lonDegSym = lonDegrees .. degSymbol latMinutes = latMinutes - (latDegrees * 60) lonMinutes = lonMinutes - (lonDegrees * 60) if precision >= (1 / 60) then latMinutes = strFormat:format(latMinutes) lonMinutes = strFormat:format(lonMinutes) if not raw then latMinSym = replaceDecimalMark(latMinutes) .. minSymbol lonMinSym = replaceDecimalMark(lonMinutes) .. minSymbol else latMinSym = latMinutes .. minSymbol lonMinSym = lonMinutes .. minSymbol end else latMinSym = latMinutes .. minSymbol lonMinSym = lonMinutes .. minSymbol end end latValue = latDegSym .. latMinSym .. latSecSym .. latDirection lonValue = lonDegSym .. lonMinSym .. lonSecSym .. lonDirection value = latValue .. separator .. lonValue if link then globe = parseWikidataURL(datavalue['globe']) if globe then globe = mw.wikibase.getLabelByLang(globe, "en"):lower() else globe = "earth" end latLink = table.concat({latDegrees, latMinutes, latSeconds}, "_") lonLink = table.concat({lonDegrees, lonMinutes, lonSeconds}, "_") value = "[https://geohack.toolforge.org/geohack.php?language="..self.langCode.."&params="..latLink.."_"..latDirectionEN.."_"..lonLink.."_"..lonDirectionEN.."_globe:"..globe.." "..value.."]" end return value elseif datatype == 'wikibase-entityid' then local label local itemID = datavalue['numeric-id'] if subtype == 'wikibase-item' then itemID = "Q" .. itemID elseif subtype == 'wikibase-property' then itemID = "P" .. itemID else return '<strong class="error">' .. errorText('unknown-data-type', subtype) .. '</strong>' end label = self:getLabel(itemID, raw, link, short) if label == "" then label = nil end return label else return '<strong class="error">' .. errorText('unknown-data-type', datatype) .. '</strong>' end elseif snak.snaktype == 'somevalue' and not noSpecial then if raw then return " " -- single space represents 'somevalue' else return i18n['values']['unknown'] end elseif snak.snaktype == 'novalue' and not noSpecial then if raw then return "" -- empty string represents 'novalue' else return i18n['values']['none'] end else return nil end end function Config:getSingleRawQualifier(claim, qualifierID) local qualifiers if claim.qualifiers then qualifiers = claim.qualifiers[qualifierID] end if qualifiers and qualifiers[1] then return self:getValue(qualifiers[1], true) -- raw = true else return nil end end function Config:snakEqualsValue(snak, value) local snakValue = self:getValue(snak, true) -- raw = true if snakValue and snak.snaktype == 'value' and snak.datavalue.type == 'wikibase-entityid' then value = value:upper() end return snakValue == value end function Config:setRank(rank) local rankPos if rank == p.flags.best then self.bestRank = true self.flagBest = true -- mark that 'best' flag was given return end if rank:sub(1,9) == p.flags.preferred then rankPos = 1 elseif rank:sub(1,6) == p.flags.normal then rankPos = 2 elseif rank:sub(1,10) == p.flags.deprecated then rankPos = 3 else return end -- one of the rank flags was given, check if another one was given before if not self.flagRank then self.ranks = {false, false, false} -- no other rank flag given before, so unset ranks self.bestRank = self.flagBest -- unsets bestRank only if 'best' flag was not given before self.flagRank = true -- mark that a rank flag was given end if rank:sub(-1) == "+" then for i = rankPos, 1, -1 do self.ranks[i] = true end elseif rank:sub(-1) == "-" then for i = rankPos, #self.ranks do self.ranks[i] = true end else self.ranks[rankPos] = true end end function Config:setPeriod(period) local periodPos if period == p.flags.future then periodPos = 1 elseif period == p.flags.current then periodPos = 2 elseif period == p.flags.former then periodPos = 3 else return end -- one of the period flags was given, check if another one was given before if not self.flagPeriod then self.periods = {false, false, false} -- no other period flag given before, so unset periods self.flagPeriod = true -- mark that a period flag was given end self.periods[periodPos] = true end function Config:qualifierMatches(claim, id, value) local qualifiers if claim.qualifiers then qualifiers = claim.qualifiers[id] end if qualifiers then for _, v in pairs(qualifiers) do if self:snakEqualsValue(v, value) then return true end end elseif value == "" then -- if the qualifier is not present then treat it the same as the special value 'novalue' return true end return false end function Config:rankMatches(rankPos) if self.bestRank then return (self.ranks[rankPos] and self.foundRank >= rankPos) else return self.ranks[rankPos] end end function Config:timeMatches(claim) local startTime = nil local startTimeY = nil local startTimeM = nil local startTimeD = nil local endTime = nil local endTimeY = nil local endTimeM = nil local endTimeD = nil if self.periods[1] and self.periods[2] and self.periods[3] then -- any time return true end startTime = self:getSingleRawQualifier(claim, aliasesP.startTime) if startTime and startTime ~= "" and startTime ~= " " then startTimeY, startTimeM, startTimeD = parseDate(startTime) end endTime = self:getSingleRawQualifier(claim, aliasesP.endTime) if endTime and endTime ~= "" and endTime ~= " " then endTimeY, endTimeM, endTimeD = parseDate(endTime) end if startTimeY ~= nil and endTimeY ~= nil and datePrecedesDate(endTimeY, endTimeM, endTimeD, startTimeY, startTimeM, startTimeD) then -- invalidate end time if it precedes start time endTimeY = nil endTimeM = nil endTimeD = nil end if self.periods[1] then -- future if startTimeY and datePrecedesDate(self.atDate[1], self.atDate[2], self.atDate[3], startTimeY, startTimeM, startTimeD) then return true end end if self.periods[2] then -- current if (startTimeY == nil or not datePrecedesDate(self.atDate[1], self.atDate[2], self.atDate[3], startTimeY, startTimeM, startTimeD)) and (endTimeY == nil or datePrecedesDate(self.atDate[1], self.atDate[2], self.atDate[3], endTimeY, endTimeM, endTimeD)) then return true end end if self.periods[3] then -- former if endTimeY and not datePrecedesDate(self.atDate[1], self.atDate[2], self.atDate[3], endTimeY, endTimeM, endTimeD) then return true end end return false end function Config:processFlag(flag) if not flag then return false end if flag == p.flags.linked then self.curState.linked = true return true elseif flag == p.flags.raw then self.curState.rawValue = true if self.curState == self.states[parameters.reference] then -- raw reference values end with periods and require a separator (other than none) self.separators["sep%r"][1] = {" "} end return true elseif flag == p.flags.short then self.curState.shortName = true return true elseif flag == p.flags.multilanguage then self.curState.anyLanguage = true return true elseif flag == p.flags.unit then self.curState.unitOnly = true return true elseif flag == p.flags.mdy then self.mdyDate = true return true elseif flag == p.flags.single then self.singleClaim = true return true elseif flag == p.flags.sourced then self.sourcedOnly = true return true elseif flag == p.flags.edit then self.editable = true return true elseif flag == p.flags.editAtEnd then self.editable = true self.editAtEnd = true return true elseif flag == p.flags.best or flag:match('^'..p.flags.preferred..'[+-]?$') or flag:match('^'..p.flags.normal..'[+-]?$') or flag:match('^'..p.flags.deprecated..'[+-]?$') then self:setRank(flag) return true elseif flag == p.flags.future or flag == p.flags.current or flag == p.flags.former then self:setPeriod(flag) return true elseif flag == "" then -- ignore empty flags and carry on return true else return false end end function Config:processFlagOrCommand(flag) local param = "" if not flag then return false end if flag == p.claimCommands.property or flag == p.claimCommands.properties then param = parameters.property elseif flag == p.claimCommands.qualifier or flag == p.claimCommands.qualifiers then self.states.qualifiersCount = self.states.qualifiersCount + 1 param = parameters.qualifier .. self.states.qualifiersCount self.separators["sep"..param] = {copyTable(defaultSeparators["sep%q\\d"])} elseif flag == p.claimCommands.reference or flag == p.claimCommands.references then param = parameters.reference else return self:processFlag(flag) end if self.states[param] then return false end -- create a new state for each command self.states[param] = State:new(self, param) -- use "%x" as the general parameter name self.states[param].parsedFormat = parseFormat(parameters.general) -- will be overwritten for param=="%p" -- set the separator self.states[param].separator = self.separators["sep"..param] -- will be nil for param=="%p", which will be set separately if flag == p.claimCommands.property or flag == p.claimCommands.qualifier or flag == p.claimCommands.reference then self.states[param].singleValue = true end self.curState = self.states[param] return true end function Config:processSeparators(args) local sep for i, v in pairs(self.separators) do if args[i] then sep = replaceSpecialChars(args[i]) if sep ~= "" then self.separators[i][1] = {sep} else self.separators[i][1] = nil end end end end function Config:setFormatAndSeparators(state, parsedFormat) state.parsedFormat = parsedFormat state.separator = self.separators["sep"] state.movSeparator = self.separators["sep"..parameters.separator] state.puncMark = self.separators["punc"] end -- determines if a claim has references by prefetching them from the claim using getReferences, -- which applies some filtering that determines if a reference is actually returned, -- and caches the references for later use function State:isSourced(claim) self.conf.prefetchedRefs = self:getReferences(claim) return (#self.conf.prefetchedRefs > 0) end function State:resetCaches() -- any prefetched references of the previous claim must not be used self.conf.prefetchedRefs = nil end function State:claimMatches(claim) local matches, rankPos -- first of all, reset any cached values used for the previous claim self:resetCaches() -- if a property value was given, check if it matches the claim's property value if self.conf.propertyValue then matches = self.conf:snakEqualsValue(claim.mainsnak, self.conf.propertyValue) else matches = true end -- if any qualifier values were given, check if each matches one of the claim's qualifier values for i, v in pairs(self.conf.qualifierIDsAndValues) do matches = (matches and self.conf:qualifierMatches(claim, i, v)) end -- check if the claim's rank and time period match rankPos = rankTable[claim.rank] or 4 matches = (matches and self.conf:rankMatches(rankPos) and self.conf:timeMatches(claim)) -- if only claims with references must be returned, check if this one has any if self.conf.sourcedOnly then matches = (matches and self:isSourced(claim)) -- prefetches and caches references end return matches, rankPos end function State:out() local result -- collection of arrays with value objects local valuesArray -- array with value objects local sep = nil -- value object local out = {} -- array with value objects local function walk(formatTable, result) local valuesArray = {} -- array with value objects for i, v in pairs(formatTable.req) do if not result[i] or not result[i][1] then -- we've got no result for a parameter that is required on this level, -- so skip this level (and its children) by returning an empty result return {} end end for _, v in ipairs(formatTable) do if v.param then valuesArray = mergeArrays(valuesArray, result[v.str]) elseif v.str ~= "" then valuesArray[#valuesArray + 1] = {v.str} end if v.child then valuesArray = mergeArrays(valuesArray, walk(v.child, result)) end end return valuesArray end -- iterate through the results from back to front, so that we know when to add separators for i = #self.results, 1, -1 do result = self.results[i] -- if there is already some output, then add the separators if #out > 0 then sep = self.separator[1] -- fixed separator result[parameters.separator] = {self.movSeparator[1]} -- movable separator else sep = nil result[parameters.separator] = {self.puncMark[1]} -- optional punctuation mark end valuesArray = walk(self.parsedFormat, result) if #valuesArray > 0 then if sep then valuesArray[#valuesArray + 1] = sep end out = mergeArrays(valuesArray, out) end end -- reset state before next iteration self.results = {} return out end -- level 1 hook function State:getProperty(claim) local value = {self:getValue(claim.mainsnak)} -- create one value object if #value > 0 then return {value} -- wrap the value object in an array and return it else return {} -- return empty array if there was no value end end -- level 1 hook function State:getQualifiers(claim, param) local qualifiers if claim.qualifiers then qualifiers = claim.qualifiers[self.conf.qualifierIDs[param]] end if qualifiers then -- iterate through claim's qualifier statements to collect their values; -- return array with multiple value objects return self.conf.states[param]:iterate(qualifiers, {[parameters.general] = hookNames[parameters.qualifier.."\\d"][2], count = 1}) -- pass qualifier state with level 2 hook else return {} -- return empty array end end -- level 2 hook function State:getQualifier(snak) local value = {self:getValue(snak)} -- create one value object if #value > 0 then return {value} -- wrap the value object in an array and return it else return {} -- return empty array if there was no value end end -- level 1 hook function State:getAllQualifiers(claim, param, result, hooks) local out = {} -- array with value objects local sep = self.conf.separators["sep"..parameters.qualifier][1] -- value object -- iterate through the output of the separate "qualifier(s)" commands for i = 1, self.conf.states.qualifiersCount do -- if a hook has not been called yet, call it now if not result[parameters.qualifier..i] then self:callHook(parameters.qualifier..i, hooks, claim, result) end -- if there is output for this particular "qualifier(s)" command, then add it if result[parameters.qualifier..i] and result[parameters.qualifier..i][1] then -- if there is already some output, then add the separator if #out > 0 and sep then out[#out + 1] = sep end out = mergeArrays(out, result[parameters.qualifier..i]) end end return out end -- level 1 hook function State:getReferences(claim) if self.conf.prefetchedRefs then -- return references that have been prefetched by isSourced return self.conf.prefetchedRefs end if claim.references then -- iterate through claim's reference statements to collect their values; -- return array with multiple value objects return self.conf.states[parameters.reference]:iterate(claim.references, {[parameters.general] = hookNames[parameters.reference][2], count = 1}) -- pass reference state with level 2 hook else return {} -- return empty array end end -- level 2 hook function State:getReference(statement) local citeParamMapping = i18n['cite']['param-mapping'] local citeConfig = i18n['cite']['config'] local citeTypes = i18n['cite']['output-types'] -- will hold rendered properties of the reference which are not directly from statement.snaks, -- Namely, is URL generated from an external ID. local additionalProcessedProperties = {} -- for each citation type, there will be an associative array that associates lists of rendered properties -- to citation-template parameters local candidateParams = {} -- like above, but only associates one rendered property to each parameter; if the above variable -- contains more strings for a parameter, the strings will be assigned to numbered params (e.g. "author1") local citeParams = {} local citeErrors = {} local referenceEmpty = true -- will be set to false if at least one parameter is left unremoved local version = 12 -- increment this each time the below logic is changed to avoid conflict errors if not statement.snaks then return {} end -- don't use bot-added references referencing Wikimedia projects or containing "inferred from" (such references are not usable on Wikipedia) if statement.snaks[aliasesP.importedFrom] or statement.snaks[aliasesP.wikimediaImportURL] or statement.snaks[aliasesP.inferredFrom] then return {} end -- don't include "type of reference" if statement.snaks[aliasesP.typeOfReference] then statement.snaks[aliasesP.typeOfReference] = nil end -- don't include "image" to prevent littering if statement.snaks[aliasesP.image] then statement.snaks[aliasesP.image] = nil end -- don't include "language" if it is equal to the local one if self:getReferenceDetail(statement.snaks, aliasesP.language) == self.conf.langName then statement.snaks[aliasesP.language] = nil end if statement.snaks[aliasesP.statedIn] and not statement.snaks[aliasesP.referenceURL] then -- "stated in" was given but "reference URL" was not. -- get "Wikidata property" properties from the item in "stated in" -- if any of the returned properties of the external-id datatype is in statement.snaks, generate a link from it and use the link in the reference -- find the "Wikidata property" properties in the item from "stated in" local wikidataPropertiesOfSource = mw.text.split(p._properties{p.flags.raw, aliasesP.wikidataProperty, [p.args.eid] = self.conf:getValue(statement.snaks[aliasesP.statedIn][1], true, false)}, ", ", true) for i, wikidataPropertyOfSource in pairs(wikidataPropertiesOfSource) do if statement.snaks[wikidataPropertyOfSource] and statement.snaks[wikidataPropertyOfSource][1].datatype == "external-id" then local tempLink = self:getReferenceDetail(statement.snaks, wikidataPropertyOfSource, false, true) -- not raw, linked if mw.ustring.match(tempLink, "^%[%Z- %Z+%]$") then -- getValue returned a URL in square brackets. -- the link is in wiki markup, so strip the square brackets and the display text -- gsub also returns another, discarted value, therefore the result is assigned to tempLink first tempLink = mw.ustring.gsub(tempLink, "^%[(%Z-) %Z+%]$", "%1") additionalProcessedProperties[aliasesP.referenceURL] = {tempLink} statement.snaks[wikidataPropertyOfSource] = nil break end end end end -- initialize candidateParams and citeParams for _, citeType in ipairs(citeTypes) do candidateParams[citeType] = {} citeParams[citeType] = {} end -- fill candidateParams for _, citeType in ipairs(citeTypes) do -- This will contain value--priority pairs for each param name. local candidateValuesAndPriorities = {} -- fill candidateValuesAndPriorities for refProperty in pairs(statement.snaks) do if citeErrors[citeType] then break end repeat -- just a simple wrapper to emulate "continue" -- set mappingKey and prefix local mappingKey local prefix = "" if statement.snaks[refProperty][1].datatype == 'external-id' then mappingKey = "external-id" prefix = self.conf:getLabel(refProperty) if prefix ~= "" then prefix = prefix .. " " end else mappingKey = refProperty end local paramName = citeParamMapping[citeType][mappingKey] -- skip properties with empty parameter name if paramName == "" then break -- skip this property for this value of citeType end -- handle unknown properties in the reference if not paramName then referenceEmpty = false local error_message = errorText("unknown-property-in-ref", refProperty) assert(error_message) -- Should not be nil citeErrors[citeType] = error_message break end -- set processedProperty local processedProperty local raw = false -- if the value is wanted raw if isValueInTable(paramName, citeConfig[citeType]["raw-value-params"] or {}) then raw = true end if isValueInTable(paramName, citeConfig[citeType]["numbered-params"] or {}) then -- Multiple values may be given. processedProperty = self:getReferenceDetails(statement.snaks, refProperty, raw, self.linked, true) -- anyLang = true else -- If multiple values are given, all but the first suitable one are discarted. processedProperty = {self:getReferenceDetail(statement.snaks, refProperty, raw, self.linked and (statement.snaks[refProperty][1].datatype ~= 'url'), true)} -- link = true/false, anyLang = true end if #processedProperty == 0 then break end referenceEmpty = false -- add an empty entry to candidateValuesAndPriorities, if there isn't one already if not candidateValuesAndPriorities[paramName] then candidateValuesAndPriorities[paramName] = {} end -- find the priority of refProperty local thisPropertyPriority = -1 local thisParamPrioritization = citeConfig[citeType]["prioritization"][paramName] if thisParamPrioritization then for i_priority, i_property in ipairs(thisParamPrioritization) do if i_property == refProperty then thisPropertyPriority = i_priority end end end for _, propertyValue in pairs(processedProperty) do table.insert( candidateValuesAndPriorities[paramName], {prefix .. propertyValue, thisPropertyPriority} ) end until true end -- fill candidateParams[citeType] if not citeErrors[citeType] then local compareValuePriorities = function(pair1, pair2) if pair1[2] == -1 and pair2[2] ~= -1 then return false end if pair1[2] ~= -1 and pair2[2] == -1 then return true end return pair1[2] < pair2[2] end -- fill candidateParams[citeType][paramName] for each used param for paramName, _ in pairs(candidateValuesAndPriorities) do table.sort(candidateValuesAndPriorities[paramName], compareValuePriorities) candidateParams[citeType][paramName] = {} for _, valuePriorityPair in ipairs(candidateValuesAndPriorities[paramName]) do table.insert(candidateParams[citeType][paramName], valuePriorityPair[1]) end end end end -- handle additional properties for refProperty in pairs(additionalProcessedProperties) do for _, citeType in ipairs(citeTypes) do repeat -- skip if there already have been errors if citeErrors[citeType] then break end local paramName = citeParamMapping[citeType][refProperty] -- handle unknown properties in the reference if not paramName then -- Skip this additional property, but do not cause an error. break end if paramName == "" then break end referenceEmpty = false if not candidateParams[citeType][paramName] then candidateParams[citeType][paramName] = {} end for _, propertyValue in pairs(additionalProcessedProperties[refProperty]) do table.insert(candidateParams[citeType][paramName], propertyValue) end until true end end -- fill citeParams for _, citeType in ipairs(citeTypes) do for paramName, paramValues in pairs(candidateParams[citeType]) do if #paramValues == 1 or not isValueInTable(paramName, citeConfig[citeType]["numbered-params"] or {}) then citeParams[citeType][paramName] = paramValues[1] else -- There is more than one value for this parameter - the values will -- go into separate numbered parameters (e.g. "author1", "author2") for paramNum, paramValue in pairs(paramValues) do citeParams[citeType][paramName .. paramNum] = paramValue end end end end -- handle missing mandatory parameters for the templates for _, citeType in ipairs(citeTypes) do for _, requiredCiteParam in pairs(citeConfig[citeType]["mandatory-params"] or {}) do if not citeParams[citeType][requiredCiteParam] then -- The required param is not present. if citeErrors[citeType] then -- Do not override the previous error, if it exists. break end local error_message = errorText("missing-mandatory-param", requiredCiteParam) assert(error_message) -- Should not be nil citeErrors[citeType] = error_message end end end local citeTypeToUse = nil -- choose the output template for _, citeType in ipairs(citeTypes) do if not citeErrors[citeType] then citeTypeToUse = citeType break end end -- set refContent local refContent = "" if citeTypeToUse then local templateToUse = citeConfig[citeTypeToUse]["template"] local paramsToUse = citeParams[citeTypeToUse] if not templateToUse or templateToUse == "" then throwError("no-such-reference-template", tostring(templateToUse), i18nPath, citeTypeToUse) end -- if this module is being substituted then build a regular template call, otherwise expand the template if mw.isSubsting() then for i, v in pairs(paramsToUse) do refContent = refContent .. "|" .. i .. "=" .. v end refContent = "{{" .. templateToUse .. refContent .. "}}" else xpcall( function () refContent = mw.getCurrentFrame():expandTemplate{title=templateToUse, args=paramsToUse} end, function () throwError("no-such-reference-template", templateToUse, i18nPath, citeTypeToUse) end ) end -- If the citation couldn't be displayed using any template, but is not empty (barring ignored propeties), throw an error. elseif not referenceEmpty then refContent = errorText("malformed-reference-header") for _, citeType in ipairs(citeTypes) do refContent = refContent .. errorText("template-failure-reason", citeConfig[citeType]["template"], citeErrors[citeType]) end refContent = refContent .. errorText("malformed-reference-footer") end -- wrap refContent local ref = {} if refContent ~= "" then ref = {refContent} if not self.rawValue then -- this should become a <ref> tag, so save the reference's hash for later ref.refHash = "wikidata-" .. statement.hash .. "-v" .. (tonumber(i18n['version']) + version) end return {ref} else return {} end end -- gets a detail of one particular type for a reference function State:getReferenceDetail(snaks, dType, raw, link, anyLang) local switchLang = anyLang local value = nil if not snaks[dType] then return nil end -- if anyLang, first try the local language and otherwise any language repeat for _, v in ipairs(snaks[dType]) do value = self.conf:getValue(v, raw, link, false, anyLang and not switchLang, false, true) -- noSpecial = true if value then break end end if value or not anyLang then break end switchLang = not switchLang until anyLang and switchLang return value end -- gets the details of one particular type for a reference function State:getReferenceDetails(snaks, dType, raw, link, anyLang) local values = {} if not snaks[dType] then return {} end for _, v in ipairs(snaks[dType]) do -- if nil is returned then it will not be added to the table values[#values + 1] = self.conf:getValue(v, raw, link, false, anyLang, false, true) -- noSpecial = true end return values end -- level 1 hook function State:getAlias(object) local value = object.value local title = nil if value and self.linked then if self.conf.entityID:sub(1,1) == "Q" then title = mw.wikibase.getSitelink(self.conf.entityID) elseif self.conf.entityID:sub(1,1) == "P" then title = "d:Property:" .. self.conf.entityID end if title then value = buildWikilink(title, value) end end value = {value} -- create one value object if #value > 0 then return {value} -- wrap the value object in an array and return it else return {} -- return empty array if there was no value end end -- level 1 hook function State:getBadge(value) value = self.conf:getLabel(value, self.rawValue, self.linked, self.shortName) if value == "" then value = nil end value = {value} -- create one value object if #value > 0 then return {value} -- wrap the value object in an array and return it else return {} -- return empty array if there was no value end end function State:callHook(param, hooks, statement, result) -- call a parameter's hook if it has been defined and if it has not been called before if not result[param] and hooks[param] then local valuesArray = self[hooks[param]](self, statement, param, result, hooks) -- array with value objects -- add to the result if #valuesArray > 0 then result[param] = valuesArray result.count = result.count + 1 else result[param] = {} -- an empty array to indicate that we've tried this hook already return true -- miss == true end end return false end -- iterate through claims, claim's qualifiers or claim's references to collect values function State:iterate(statements, hooks, matchHook) matchHook = matchHook or alwaysTrue local matches = false local rankPos = nil local result, gotRequired for _, v in ipairs(statements) do -- rankPos will be nil for non-claim statements (e.g. qualifiers, references, etc.) matches, rankPos = matchHook(self, v) if matches then result = {count = 0} -- collection of arrays with value objects local function walk(formatTable) local miss for i2, v2 in pairs(formatTable.req) do -- call a hook, adding its return value to the result miss = self:callHook(i2, hooks, v, result) if miss then -- we miss a required value for this level, so return false return false end if result.count == hooks.count then -- we're done if all hooks have been called; -- returning at this point breaks the loop return true end end for _, v2 in ipairs(formatTable) do if result.count == hooks.count then -- we're done if all hooks have been called; -- returning at this point prevents further childs from being processed return true end if v2.child then walk(v2.child) end end return true end gotRequired = walk(self.parsedFormat) -- only append the result if we got values for all required parameters on the root level if gotRequired then -- if we have a rankPos (only with matchHook() for complete claims), then update the foundRank if rankPos and self.conf.foundRank > rankPos then self.conf.foundRank = rankPos end -- append the result self.results[#self.results + 1] = result -- break if we only need a single value if self.singleValue then break end end end end return self:out() end local function getEntityId(arg, eid, page, allowOmitPropPrefix, globalSiteId) local id = nil local prop = nil if arg then if arg:sub(1,1) == ":" then page = arg eid = nil elseif arg:sub(1,1):upper() == "Q" or arg:sub(1,9):lower() == "property:" or allowOmitPropPrefix then eid = arg page = nil else prop = arg end end if eid then if eid:sub(1,9):lower() == "property:" then id = replaceAlias(mw.text.trim(eid:sub(10))) if id:sub(1,1):upper() ~= "P" then id = "" end else id = replaceAlias(eid) end elseif page then if page:sub(1,1) == ":" then page = mw.text.trim(page:sub(2)) end id = mw.wikibase.getEntityIdForTitle(page, globalSiteId) or "" end if not id then id = mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage() or "" end id = id:upper() if not mw.wikibase.isValidEntityId(id) then id = "" end return id, prop end local function nextArg(args) local arg = args[args.pointer] if arg then args.pointer = args.pointer + 1 return mw.text.trim(arg) else return nil end end local function claimCommand(args, funcName) local cfg = Config:new() cfg:processFlagOrCommand(funcName) -- process first command (== function name) local lastArg, parsedFormat, formatParams, claims, value local hooks = {count = 0} -- set the date if given; -- must come BEFORE processing the flags if args[p.args.date] then cfg.atDate = {parseDate(args[p.args.date])} cfg.periods = {false, true, false} -- change default time constraint to 'current' end -- process flags and commands repeat lastArg = nextArg(args) until not cfg:processFlagOrCommand(lastArg) -- get the entity ID from either the positional argument, the eid argument or the page argument cfg.entityID, cfg.propertyID = getEntityId(lastArg, args[p.args.eid], args[p.args.page], false, args[p.args.globalSiteId]) if cfg.entityID == "" then return "" -- we cannot continue without a valid entity ID end cfg.entity = mw.wikibase.getEntity(cfg.entityID) if not cfg.propertyID then cfg.propertyID = nextArg(args) end cfg.propertyID = replaceAlias(cfg.propertyID) if not cfg.entity or not cfg.propertyID then return "" -- we cannot continue without an entity or a property ID end cfg.propertyID = cfg.propertyID:upper() if not cfg.entity.claims or not cfg.entity.claims[cfg.propertyID] then return "" -- there is no use to continue without any claims end claims = cfg.entity.claims[cfg.propertyID] if cfg.states.qualifiersCount > 0 then -- do further processing if "qualifier(s)" command was given if #args - args.pointer + 1 > cfg.states.qualifiersCount then -- claim ID or literal value has been given cfg.propertyValue = nextArg(args) end for i = 1, cfg.states.qualifiersCount do -- check if given qualifier ID is an alias and add it cfg.qualifierIDs[parameters.qualifier..i] = replaceAlias(nextArg(args) or ""):upper() end elseif cfg.states[parameters.reference] then -- do further processing if "reference(s)" command was given cfg.propertyValue = nextArg(args) end -- check for special property value 'somevalue' or 'novalue' if cfg.propertyValue then cfg.propertyValue = replaceSpecialChars(cfg.propertyValue) if cfg.propertyValue ~= "" and mw.text.trim(cfg.propertyValue) == "" then cfg.propertyValue = " " -- single space represents 'somevalue', whereas empty string represents 'novalue' else cfg.propertyValue = mw.text.trim(cfg.propertyValue) end end -- parse the desired format, or choose an appropriate format if args["format"] then parsedFormat, formatParams = parseFormat(args["format"]) elseif cfg.states.qualifiersCount > 0 then -- "qualifier(s)" command given if cfg.states[parameters.property] then -- "propert(y|ies)" command given parsedFormat, formatParams = parseFormat(formats.propertyWithQualifier) else parsedFormat, formatParams = parseFormat(formats.qualifier) end elseif cfg.states[parameters.property] then -- "propert(y|ies)" command given parsedFormat, formatParams = parseFormat(formats.property) else -- "reference(s)" command given parsedFormat, formatParams = parseFormat(formats.reference) end -- if a "qualifier(s)" command and no "propert(y|ies)" command has been given, make the movable separator a semicolon if cfg.states.qualifiersCount > 0 and not cfg.states[parameters.property] then cfg.separators["sep"..parameters.separator][1] = {";"} end -- if only "reference(s)" has been given, set the default separator to none (except when raw) if cfg.states[parameters.reference] and not cfg.states[parameters.property] and cfg.states.qualifiersCount == 0 and not cfg.states[parameters.reference].rawValue then cfg.separators["sep"][1] = nil end -- if exactly one "qualifier(s)" command has been given, make "sep%q" point to "sep%q1" to make them equivalent if cfg.states.qualifiersCount == 1 then cfg.separators["sep"..parameters.qualifier] = cfg.separators["sep"..parameters.qualifier.."1"] end -- process overridden separator values; -- must come AFTER tweaking the default separators cfg:processSeparators(args) -- define the hooks that should be called (getProperty, getQualifiers, getReferences); -- only define a hook if both its command ("propert(y|ies)", "reference(s)", "qualifier(s)") and its parameter ("%p", "%r", "%q1", "%q2", "%q3") have been given for i, v in pairs(cfg.states) do -- e.g. 'formatParams["%q1"] or formatParams["%q"]' to define hook even if "%q1" was not defined to be able to build a complete value for "%q" if formatParams[i] or formatParams[i:sub(1, 2)] then hooks[i] = getHookName(i, 1) hooks.count = hooks.count + 1 end end -- the "%q" parameter is not attached to a state, but is a collection of the results of multiple states (attached to "%q1", "%q2", "%q3", ...); -- so if this parameter is given then this hook must be defined separately, but only if at least one "qualifier(s)" command has been given if formatParams[parameters.qualifier] and cfg.states.qualifiersCount > 0 then hooks[parameters.qualifier] = getHookName(parameters.qualifier, 1) hooks.count = hooks.count + 1 end -- create a state for "properties" if it doesn't exist yet, which will be used as a base configuration for each claim iteration; -- must come AFTER defining the hooks if not cfg.states[parameters.property] then cfg.states[parameters.property] = State:new(cfg, parameters.property) -- if the "single" flag has been given then this state should be equivalent to "property" (singular) if cfg.singleClaim then cfg.states[parameters.property].singleValue = true end end -- if the "sourced" flag has been given then create a state for "reference" if it doesn't exist yet, using default values, -- which must exist in order to be able to determine if a claim has any references; -- must come AFTER defining the hooks if cfg.sourcedOnly and not cfg.states[parameters.reference] then cfg:processFlagOrCommand(p.claimCommands.reference) -- use singular "reference" to minimize overhead end -- set the parsed format and the separators (and optional punctuation mark); -- must come AFTER creating the additonal states cfg:setFormatAndSeparators(cfg.states[parameters.property], parsedFormat) -- process qualifier matching values, analogous to cfg.propertyValue for i, v in pairs(args) do i = tostring(i) if i:match('^[Pp]%d+$') or aliasesP[i] then v = replaceSpecialChars(v) -- check for special qualifier value 'somevalue' if v ~= "" and mw.text.trim(v) == "" then v = " " -- single space represents 'somevalue' end cfg.qualifierIDsAndValues[replaceAlias(i):upper()] = v end end -- first sort the claims on rank to pre-define the order of output (preferred first, then normal, then deprecated) claims = sortOnRank(claims) -- then iterate through the claims to collect values value = cfg:concatValues(cfg.states[parameters.property]:iterate(claims, hooks, State.claimMatches)) -- pass property state with level 1 hooks and matchHook -- if desired, add a clickable icon that may be used to edit the returned values on Wikidata if cfg.editable and value ~= "" then value = value .. cfg:getEditIcon() end return value end local function generalCommand(args, funcName) local cfg = Config:new() cfg.curState = State:new(cfg) local lastArg local value = nil repeat lastArg = nextArg(args) until not cfg:processFlag(lastArg) -- get the entity ID from either the positional argument, the eid argument or the page argument cfg.entityID = getEntityId(lastArg, args[p.args.eid], args[p.args.page], true, args[p.args.globalSiteId]) if cfg.entityID == "" or not mw.wikibase.entityExists(cfg.entityID) then return "" -- we cannot continue without an entity end -- serve according to the given command if funcName == p.generalCommands.label then value = cfg:getLabel(cfg.entityID, cfg.curState.rawValue, cfg.curState.linked, cfg.curState.shortName) elseif funcName == p.generalCommands.title then cfg.inSitelinks = true if cfg.entityID:sub(1,1) == "Q" then value = mw.wikibase.getSitelink(cfg.entityID) end if cfg.curState.linked and value then value = buildWikilink(value) end elseif funcName == p.generalCommands.description then value = mw.wikibase.getDescription(cfg.entityID) else local parsedFormat, formatParams local hooks = {count = 0} cfg.entity = mw.wikibase.getEntity(cfg.entityID) if funcName == p.generalCommands.alias or funcName == p.generalCommands.badge then cfg.curState.singleValue = true end if funcName == p.generalCommands.alias or funcName == p.generalCommands.aliases then if not cfg.entity.aliases or not cfg.entity.aliases[cfg.langCode] then return "" -- there is no use to continue without any aliasses end local aliases = cfg.entity.aliases[cfg.langCode] -- parse the desired format, or parse the default aliases format if args["format"] then parsedFormat, formatParams = parseFormat(args["format"]) else parsedFormat, formatParams = parseFormat(formats.alias) end -- process overridden separator values; -- must come AFTER tweaking the default separators cfg:processSeparators(args) -- define the hook that should be called (getAlias); -- only define the hook if the parameter ("%a") has been given if formatParams[parameters.alias] then hooks[parameters.alias] = getHookName(parameters.alias, 1) hooks.count = hooks.count + 1 end -- set the parsed format and the separators (and optional punctuation mark) cfg:setFormatAndSeparators(cfg.curState, parsedFormat) -- iterate to collect values value = cfg:concatValues(cfg.curState:iterate(aliases, hooks)) elseif funcName == p.generalCommands.badge or funcName == p.generalCommands.badges then if not cfg.entity.sitelinks or not cfg.entity.sitelinks[cfg.siteID] or not cfg.entity.sitelinks[cfg.siteID].badges then return "" -- there is no use to continue without any badges end local badges = cfg.entity.sitelinks[cfg.siteID].badges cfg.inSitelinks = true -- parse the desired format, or parse the default aliases format if args["format"] then parsedFormat, formatParams = parseFormat(args["format"]) else parsedFormat, formatParams = parseFormat(formats.badge) end -- process overridden separator values; -- must come AFTER tweaking the default separators cfg:processSeparators(args) -- define the hook that should be called (getBadge); -- only define the hook if the parameter ("%b") has been given if formatParams[parameters.badge] then hooks[parameters.badge] = getHookName(parameters.badge, 1) hooks.count = hooks.count + 1 end -- set the parsed format and the separators (and optional punctuation mark) cfg:setFormatAndSeparators(cfg.curState, parsedFormat) -- iterate to collect values value = cfg:concatValues(cfg.curState:iterate(badges, hooks)) end end value = value or "" if cfg.editable and value ~= "" then -- if desired, add a clickable icon that may be used to edit the returned value on Wikidata value = value .. cfg:getEditIcon() end return value end -- modules that include this module should call the functions with an underscore prepended, e.g.: p._property(args) local function establishCommands(commandList, commandFunc) for _, commandName in pairs(commandList) do local function wikitextWrapper(frame) local args = copyTable(frame.args) args.pointer = 1 loadI18n(aliasesP, frame) return commandFunc(args, commandName) end p[commandName] = wikitextWrapper local function luaWrapper(args) args = copyTable(args) args.pointer = 1 loadI18n(aliasesP) return commandFunc(args, commandName) end p["_" .. commandName] = luaWrapper end end establishCommands(p.claimCommands, claimCommand) establishCommands(p.generalCommands, generalCommand) -- main function that is supposed to be used by wrapper templates function p.main(frame) if not mw.wikibase then return nil end local f, args loadI18n(aliasesP, frame) -- get the parent frame to take the arguments that were passed to the wrapper template frame = frame:getParent() or frame if not frame.args[1] then throwError("no-function-specified") end f = mw.text.trim(frame.args[1]) if f == "main" then throwError("main-called-twice") end assert(p["_"..f], errorText('no-such-function', f)) -- copy arguments from immutable to mutable table args = copyTable(frame.args) -- remove the function name from the list table.remove(args, 1) return p["_"..f](args) end return p j5a6l03tjwodgrvfnv3lb4x5up93wlv 828 4645903 42652520 41436418 2026-07-09T23:21:59Z Uzume 15655 Update from [[d:Special:GoToLinkedPage/enwiki/Q29879601|master]] using [[mw:Synchronizer| #Synchronizer]] 42652520 Scribunto text/plain -- The values and functions in this submodule should be localized per wiki. local p = {} function p.init(aliasesP) p = { ["version"] = "8", -- increment this each time the below parameters are changed to avoid reference conflict errors ["errors"] = { ["unknown-data-type"] = "Unknown or unsupported datatype '%s'.", ["missing-required-parameter"] = "No required parameters defined, needing at least one", ["extra-required-parameter"] = "Parameter '%s' must be defined as optional", ["no-function-specified"] = "You must specify a function to call", -- equal to the standard module error message ["main-called-twice"] = 'The function "main" cannot be called twice', ["no-such-function"] = 'The function "%s" does not exist', -- equal to the standard module error message ["no-such-reference-template"] = 'Error: template "%s", which is set in %s as the output template for the citation-output type "%s", does not exist', -- Parts of the error message signalling a malformed reference. ["malformed-reference-header"] = "<span style=\"color:#dd3333\">\nError: Unable to display the reference from Wikidata properly. Technical details:\n", ["malformed-reference-footer"] = "See [[Module:wd/doc#References|the documentation]] for further details.\n</span>\n[[Category:Module:Wd reference errors]]", ["template-failure-reason"] = "* Reason for the failure of {{tl|%s}}: %s\n", ["missing-mandatory-param"] = 'The output template call would miss the mandatory parameter <code>%s</code>.', ["unknown-property-in-ref"] = 'The Wikidata reference contains the property {{property|%s}}, which is not assigned to any parameter of this template.' }, ["info"] = { ["edit-on-wikidata"] = "Edit this on Wikidata" }, ["numeric"] = { ["decimal-mark"] = ".", ["delimiter"] = "," }, ["datetime"] = { ["prefixes"] = { ["decade-period"] = "" }, ["suffixes"] = { ["decade-period"] = "s", ["millennium"] = " millennium", ["century"] = " century", ["million-years"] = " million years", ["billion-years"] = " billion years", ["year"] = " year", ["years"] = " years" }, ["julian-calendar"] = "Julian calendar", -- linked page title ["julian"] = "Julian", ["BCE"] = "BCE", ["CE"] = "CE", ["common-era"] = "Common Era" -- linked page title }, ["coord"] = { ["latitude-north"] = "N", ["latitude-south"] = "S", ["longitude-east"] = "E", ["longitude-west"] = "W", ["degrees"] = "°", ["minutes"] = "'", ["seconds"] = '"', ["separator"] = ", " }, ["values"] = { ["unknown"] = "unknown", ["none"] = "none" }, ["cite"] = { ["output-types"] = {"web", "q"}, -- In this order, the output types will be tried ["param-mapping"] = { ["web"] = { -- <= left side: all allowed reference properties for *web page sources* per https://www.wikidata.org/wiki/Help:Sources -- => right side: corresponding parameter names in (equivalent of) [[:en:Template:Cite web]] (if non-existent, keep empty i.e. "") [aliasesP.statedIn] = "website", [aliasesP.referenceURL] = "url", [aliasesP.publicationDate] = "date", [aliasesP.lastUpdate] = "date", [aliasesP.retrieved] = "access-date", [aliasesP.title] = "title", [aliasesP.subjectNamedAs] = "title", [aliasesP.archiveURL] = "archive-url", [aliasesP.archiveDate] = "archive-date", [aliasesP.language] = "language", [aliasesP.author] = "author", [aliasesP.authorNameString] = "author", [aliasesP.publisher] = "publisher", [aliasesP.quote] = "quote", [aliasesP.pages] = "pages", -- extra option [aliasesP.publishedIn] = "website", [aliasesP.sectionVerseOrParagraph] = "at" }, ["q"] = { -- <= left side: all allowed reference properties for *sources other than web pages* per https://www.wikidata.org/wiki/Help:Sources -- => right side: corresponding parameter names in (equivalent of) [[:en:Template:Cite Q]] (if non-existent, keep empty i.e. "") [aliasesP.statedIn] = "1", [aliasesP.pages] = "pages", [aliasesP.column] = "at", [aliasesP.chapter] = "chapter", [aliasesP.sectionVerseOrParagraph] = "section", ["external-id"] = "id", -- used for any type of database property ID [aliasesP.title] = "title", [aliasesP.publicationDate] = "date", [aliasesP.lastUpdate] = "date", [aliasesP.retrieved] = "access-date" } }, ["config"] = { -- supported fields: -- - template: name of the template used for output -- - numbered-params: citation params accepting an arbitrary number of values by numbering the params (e.g. author1, author2) -- - raw-value-params: params taking a raw value (which means the property is rendered with getValue with raw=true) -- - mandatory-params: params that are required be in the template call (after potentially appending numbers to params listed in numbered-params) -- - prioritization: table associating a list of properties, in the order in which they are preferred, to template parameters; -- properties not mentioned here have the lowest priority; -- prioritization of properties handled through additionalProcessedProperties is unsupported; -- no key of this table can be from numbered-params -- Leaving out the "template" field causes the output type to be ignored. ["web"] = { ["template"] = "Cite web", ["numbered-params"] = {"author"}, ["mandatory-params"] = {"url"}, ["prioritization"] = { ["date"] = {aliasesP.lastUpdate, aliasesP.publicationDate}, ["title"] = {aliasesP.title, aliasesP.subjectNamedAs} } }, ["q"] = { ["template"] = "Cite Q", ["raw-value-params"] = {"1"}, -- the first, unnamed parameter of CiteQ takes a QID, not the name of the item cited ["mandatory-params"] = {"1"}, ["prioritization"] = { ["date"] = {aliasesP.lastUpdate, aliasesP.publicationDate} } } } } } p.getOrdinalSuffix = function(num) if tostring(num):sub(-2,-2) == '1' then return "th" -- 10th, 11th, 12th, 13th, ... 19th end num = tostring(num):sub(-1) if num == '1' then return "st" elseif num == '2' then return "nd" elseif num == '3' then return "rd" else return "th" end end p.addDelimiters = function(n) local left, num, right = string.match(n, "^([^%d]*%d)(%d*)(.-)$") if left and num and right then return left .. (num:reverse():gsub("(%d%d%d)", "%1" .. p['numeric']['delimiter']):reverse()) .. right else return n end end return p end return p pgkxz3kqyoyu0zj2nmtkjkdr0ntnin5 10 4646584 42652391 40933096 2026-07-09T17:50:03Z Edgar Allan Poe 29250 42652391 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Fudbalske reprezentacije – | title = Fudbalske reprezentacije – [[Oceanijska fudbalska konfederacija|OFC]] |listclass = hlist | group1 = Punopravne članice | list1 = * {{flagicon|Američka Samoa}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] * {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] * {{flagicon|Fidži}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] * {{flagicon image|New Caledonia flags merged (2017).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] * {{flagicon|Novi Zeland}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] * {{flagicon|Papua Nova Gvineja}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] * {{flagicon|Samoa}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Samoe|Samoa]] * {{flagicon|Solomonski Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] * {{flagicon|Tahiti}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tahitija|Tahiti]] * {{flagicon|Tonga}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]] * {{flagicon|Vanuatu}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] | group2 = Pridružene članice | list2 = * {{flagicon|Kiribati}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kiribatija|Kiribati]] * {{flagicon|Niue}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Niuea|Niue]] * {{flagicon|Tuvalu}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]] | group3 = Neslužbene članice | list3 = * {{flagicon|Maršalovi Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]] * {{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mikronezije|Mikronezija]] * {{flagicon|Nauru}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Naurua|Nauru]] * {{flagicon|otok Norfolk}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norfolka|Norfolk]] * {{flagicon|Palau}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Palaua|Palau]] * {{flagicon|Pitcairnovi otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Pitcairnovih otoka|Pitcairnovi otoci]] * {{flagicon|Tokelau}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tokelaua|Tokelau]] * {{flagicon|Wallis i Futuna}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]] | group4 = Bivše članice | list4 = * {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{small|(1966–1972, 1978–2006)}} * {{flagicon|Sjeverni Marijanski otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] {{small|(1998–2009)}} * {{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] {{small|(1976–1978, 1982–1989)}} }} <noinclude> [[Kategorija:Fudbalski šabloni]] </noinclude> 4enkvgmxp7o331q4cxklcqjgza2bi45 42652392 42652391 2026-07-09T17:50:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Oceanijske nogometne reprezentacije]] na [[Šablon:Fudbalske reprezentacije – OFC]] 42652391 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Fudbalske reprezentacije – | title = Fudbalske reprezentacije – [[Oceanijska fudbalska konfederacija|OFC]] |listclass = hlist | group1 = Punopravne članice | list1 = * {{flagicon|Američka Samoa}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] * {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] * {{flagicon|Fidži}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] * {{flagicon image|New Caledonia flags merged (2017).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] * {{flagicon|Novi Zeland}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] * {{flagicon|Papua Nova Gvineja}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] * {{flagicon|Samoa}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Samoe|Samoa]] * {{flagicon|Solomonski Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] * {{flagicon|Tahiti}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tahitija|Tahiti]] * {{flagicon|Tonga}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]] * {{flagicon|Vanuatu}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] | group2 = Pridružene članice | list2 = * {{flagicon|Kiribati}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kiribatija|Kiribati]] * {{flagicon|Niue}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Niuea|Niue]] * {{flagicon|Tuvalu}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]] | group3 = Neslužbene članice | list3 = * {{flagicon|Maršalovi Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]] * {{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mikronezije|Mikronezija]] * {{flagicon|Nauru}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Naurua|Nauru]] * {{flagicon|otok Norfolk}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norfolka|Norfolk]] * {{flagicon|Palau}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Palaua|Palau]] * {{flagicon|Pitcairnovi otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Pitcairnovih otoka|Pitcairnovi otoci]] * {{flagicon|Tokelau}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tokelaua|Tokelau]] * {{flagicon|Wallis i Futuna}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]] | group4 = Bivše članice | list4 = * {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{small|(1966–1972, 1978–2006)}} * {{flagicon|Sjeverni Marijanski otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] {{small|(1998–2009)}} * {{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] {{small|(1976–1978, 1982–1989)}} }} <noinclude> [[Kategorija:Fudbalski šabloni]] </noinclude> 4enkvgmxp7o331q4cxklcqjgza2bi45 42652406 42652392 2026-07-09T18:05:39Z Edgar Allan Poe 29250 42652406 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Fudbalske reprezentacije – | title = Fudbalske reprezentacije – [[OFC]] |listclass = hlist | group1 = Punopravne članice | list1 = * {{flagicon|Američka Samoa}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američka Samoa]] * {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] * {{flagicon|Fidži}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] * {{flagicon image|New Caledonia flags merged (2017).svg}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] * {{flagicon|Novi Zeland}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] * {{flagicon|Papua Nova Gvineja}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] * {{flagicon|Samoa}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Samoe|Samoa]] * {{flagicon|Solomonski Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] * {{flagicon|Tahiti}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tahitija|Tahiti]] * {{flagicon|Tonga}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tonge|Tonga]] * {{flagicon|Vanuatu}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Vanuatua|Vanuatu]] | group2 = Pridružene članice | list2 = * {{flagicon|Kiribati}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kiribatija|Kiribati]] * {{flagicon|Niue}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Niuea|Niue]] * {{flagicon|Tuvalu}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tuvalua|Tuvalu]] | group3 = Neslužbene članice | list3 = * {{flagicon|Maršalovi Otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Maršalovih Otoka|Maršalovi Otoci]] * {{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mikronezije|Mikronezija]] * {{flagicon|Nauru}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Naurua|Nauru]] * {{flagicon|otok Norfolk}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Norfolka|Norfolk]] * {{flagicon|Palau}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Palaua|Palau]] * {{flagicon|Pitcairnovi otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Pitcairnovih otoka|Pitcairnovi otoci]] * {{flagicon|Tokelau}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Tokelaua|Tokelau]] * {{flagicon|Wallis i Futuna}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Wallisa i Futune|Wallis i Futuna]] | group4 = Bivše članice | list4 = * {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{small|(1966–1972, 1978–2006)}} * {{flagicon|Sjeverni Marijanski otoci}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] {{small|(1998–2009)}} * {{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] {{small|(1976–1978, 1982–1989)}} }} <noinclude> [[Kategorija:Fudbalski šabloni]] </noinclude> kckau71c7qycnw4s2c4zlp7tuh81hcl 0 4666223 42652629 42007252 2026-07-10T05:05:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652629 wikitext text/x-wiki '''Redžep-pašina kula u Žepi''' pripada tipu feudalnih [[kula]] ili «spahijskih» kula iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog]] perioda u naselju [[Žepa]], opština [[Rogatica]], [[Bosna i Hercegovina]]. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 6. do 9 marta 2007. godine, kula je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2919 |title=Redžep-pašina kula |work=Komisija za nacionalne spomenikekons.gov.ba |accessdate=13. 9. 2016 |archive-date=2021-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205195212/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2919 }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. == Lokacija == Nalazi se na lijevoj obali rijeke Žepe, u neposrednoj blizini nove lokacije [[Most na rijeci Žepi|poznatog mosta na Žepi]], nasuprot [[Stari grad Vratar|starom gradu Vrataru]] koji se nalazi na udaljenosti 5 km istočno od kule. == Historija == Žepa se prvi put spominje u sumarnom [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] defteru iz 1485. godine, kao selo koje pripada starom gradu Vrataru. O značaju naselja govori i podatak da su na rijeci Žepi, koja je lijeva pritoka rijeke [[Drina|Drine]], izgrađena dva kamena mosta iz vremena osmanske uprave - jedan koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke, dok je drugi bio lociran desetak metara iznad njezinog ušća, na trasi saobraćajnice koja se u [[Višegrad]]u odvajala od starog [[Istambul|istambulskog]] druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine. Grad Vratar nalazi se na preko 400 m visokom grebenu koji se diže iznad desne obale rijeke. Do grada se moglo doći samo sa južne strane zbog izuzetno složenog planinskog reljefa. U okolini naselja pronađeno je nekoliko pojedinačnih [[Stećci|stećaka]], i jedna nekropola u selu Ljubomišlje. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež na groblju Trojan. U Žepi je konstatovano ukupno 162 stećka, većinom u obliku neukrašene ploče bez postolja, zatim [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] s monolitnim postoljem, te sanduci bez postolja. Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema. Postoji predanje da je kulu gradio izvjesni Redžep-paša i da je u podrumu objekta bila smeštena tamnica. U kartonu objekta, koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika, u dijelu koji je vezan za historiju objekta, stoji podatak da je u kuli najvjerojatnije “sjedio neki feudalac koji je imao svoj zijamet u ovom kraju”. U toku [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], kula je oštećena miniranjem, a civilno stanovništvo koje se sklonilo u njega poubijano. Nakon premještanja mosta na novu lokaciju, 1969. godine su izvršeni radovi i na sanaciji kule. Tokom proteklog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Žepa je bila enklava zaštićena rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. U julu 1995. godine, Vojska RS je zauzela enklavu i tom prilikom je kompletno selo zapaljeno, zajedno sa kulom. == Opis == Kula ima kvadratnu osnovu čije vanjske dimenzije iznose 6,54 x 6,65 m. Mjerenjem na licu mjesta ustanovljeno je da dimenzije objekta na koti terena objekta iznose 6,23 x 6,30 m (mjereno u prizemnom dijelu objekta), što navodi na zaključak da je u posljednjih 50 godina došlo do nasipanja terena oko kule.<ref name="Kule">{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI|work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991|accessdate= 9. 2. 2016|archive-date= 2016-04-17|archive-url= https://web.archive.org/web/20160417080351/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|url-status= dead}}</ref> Kula je imala podrumsku i tri nadzemne etaže, od čega je na svakoj od etaža bila po jedna prostorija. Na temelju puškarnica, može se zaključiti da su prve dvije nadzemne etaže služile za obranu objekta, dok je treća etaža bila namijenjena stanovanju, jer su na ovoj etaži izvedeni prozori orijentirani na sve četiri strane svijeta. Sa južne strane je izveden doksat i na zapadnoj strani kamin. Kula je bila pokrivena šatorastom drvenom krovnom konstrukcijom sa drvenom šindrom kao krovnim pokrivačem. U posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini svi drveni elementi su izgorjeli, pa tako i međuspratna i krovna konstrukcija. Na dimnjaku su vidljivi ostaci ležišta za grede i na temelju njih je moguće utvrditi nagib koji je krov imao. Kula je zidana je od precizno rezanih blokova kamena vapnenca. == Reference == {{reference}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Rogatici]] [[Kategorija:Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] g10336bmw33hcf2svwbpasc8m11lwre 0 4668480 42652496 42643886 2026-07-09T22:52:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652496 wikitext text/x-wiki Tokom [[Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije|ratova na prostoru bivše Jugoslavije]] (1991–2001) [[propaganda]] je bila znatno primenjivana u medijima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], Hrvatske i donekle u medijima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Tokom sukobâ sve strane koristile su se medijima kao propagandnim oruđem. Oni su bili podijeljeni prema etničkim linijama, a bilo je malo nezavisnih glasila koji su se suprotstavljali nacionalističkoj retorici. Propagandom se naročito služio [[Slobodan Milošević]] i njegov režim u Srbiji. Milošević je počeo raditi na kontroli medija krajem osamdesetih godina 20. stoleća, a do 1991. uspešno je učvrstio kontrolu nad [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizijom Srbije]] i drugim medijima. Mediji u Srbiji uveliko su postali glasnik njegovog režima. Deo optužnice [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) protiv Miloševića teretio ga je za upotrebu medija radi širenja propagande. U Hrvatskoj su mediji, među kojima je bio i glavni državni javni emiter [[Hrvatska radiotelevizija]], uveliko bili pod kontrolom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i njegove [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Hrvatski mediji sudelovali su u širenju propagande tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]]. Pojedini analitičari tvrde da su se i [[zapadni mediji]] koristili propagandnim taktikama pri izveštavanju o ratovima, naročito pri prikazivanju srpske strane. == Srpski mediji == === „Masakr u Pakracu” === {{main|Okršaj u Pakracu}} 1.3. 1991. milicija [[Republika Srpska Krajina|SAO Krajine]] zauzela je policijsku postaju u [[Pakrac]]u i razoružala hrvatske policajce. Nakon toga, specijalna policija Hrvatske upala je u postaju i vratila je pod hrvatski ustroj, a pri tom je nekoliko pobunjenih Srba uhićeno. Iako se radilo o oružanom okršaju, nije bilo žrtava. Međutim, idući dan izvanredni broj [[Večernje novosti|Večernjih novosti]] pisao je o "pokolju Srba i genocidu", izmišljajući vest o "40 ubijenih srpskih civila".<ref name="Politika falsifikata">{{Cite web |title=Politika falsifikata |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |access-date=2021-07-28 |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022100724/http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |dead-url=yes }}</ref> === „40 zaklanih beba u Vukovaru” === {{main|Pokolj dece u Vukovaru|Masakr na Ovčari}} Propagandna izmišljotina koja je ostavila najdublji trag bila je ona o "40 zaklanih beba iz Vukovara".<ref name="Politika falsifikata"/> Ova laž je puštena u javnost tokom [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]]. Dan uoči [[Masakr na Ovčari|pokolja 264 hrvatskih zarobljenika i civila na Ovčari]], srpski mediji su objavili da je u jednom podrumu nađeno 40 ubijene i „iskasapljene“ srpske dece.<ref name="Estetika">{{Cite web |title=Estetika ratne propagande |url=http://www.e-novine.com/feljton/32262-Estetika-ratne-propagande.html |access-date=2021-07-28 |archivedate=2010-03-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100325134134/http://www.e-novine.com/feljton/32262-Estetika-ratne-propagande.html |deadurl=yes }}</ref> Udarni naslov Večernjih novosti, 21. novembra 1991, „Pokolj pre predaje”, doneo je svedočenje o navodnom masakru 41 deteta u obdaništu u vukovarskom predgrađu Borovo naselje, prema kom su članovi hrvatske nacionalne garde „sekli grkljane deci između pet i sedam godina i bacali ih u podrum”.<ref name="Vukovar">{{Cite web |title=“Večernje novosti” o zauzeću Vukovara |url=http://www.e-novine.com/feljton/32294-Krvavi-medijski-pir-nad-izmiljenim-zloinima.html |access-date=2021-07-28 |archivedate=2010-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100324142131/http://www.e-novine.com/feljton/32294-Krvavi-medijski-pir-nad-izmiljenim-zloinima.html |deadurl=yes }}</ref> Dr Vesna Bosanac, direktorka vukovarske bolnice iz koje su hrvatski zarobljenici i civili odvedeni na pogubljenje, veruje da je vest o zaklanoj deci namerno puštena da bi izazvala gnev i podstakla Srbe na ubijanje Hrvata.<ref name="ICTY - Testimony dr.Vesna Bosanac">{{cite web|url=http://www.un.org/icty/milosevic/trialc/order-e/030117_2.htm#IVC|title=ICTY - Testimony dr.Vesna Bosanac|}}</ref> Za leševe iza vukovarske bolnice je u prilogu na RTS-u rečeno da su oni bili „srpski ili uglavnom srpski“, dok je za preživele civile unutar bolnice rečeno da su „ustaše preobučene u civile“.<ref name="Estetika"/> Iako niko nije video ubijenu srpski decu, mediji su nekoliko dana na naslovnim stranama donosili priče o strahotama koje su ustaše počinile nad srpskom nejači, sa bizarnim detaljima, raznim svedočenjima o strašnim zločinima i komentarima redakcije o neljudskosti druge strane.<ref name="Estetika"/> Kada je vest o pokolju 40 srpskih beba u blizini [[Vukovar]]a javno demantovana na RTB-u, nakon što su stručnjaci za sudsku medicinu iz Beograda utvrdili da je reč o izmišljotini, šteta je već bila nepopravljiva. U istom prilogu je nakon izvinjenja komentatora RTB, puštena priča dobrovoljaca koji odlaze na ratište „kad vide šta se radi srpskoj deci.“<ref name="Estetika"/> Dnevni list Politika koja je donosila velike naslove o zaklanoj deci preko čitave naslovne strane, demanti je objavila na trećoj strani, u dnu, na samo tri reda.<ref name="Estetika"/> === „30.000 ustaša u Dubrovniku” === {{main|Opsada Dubrovnika}} Uoči [[opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]], oficiri JNA ([[Pavle Strugar]]<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/svjedok-strugar-je-lagao-da-30-000-ustasa-napada-boku/181800.aspx Svjedok: Strugar je lagao da 30. 000 ustaša napada Boku]</ref> i drugi) su svesno i namerno širili dezinformacije o vojnoj situaciji na terenu i preuveličavali "opasnost" od hrvatskog napada na Crnu Goru koji je navodno pretio od "30.000 naoružanih [[ustaše|ustaša]] i 7000 terorista, uključujući i Kurdske plaćenike".<ref name="Pavlovic">[http://pi.library.yorku.ca/ojs/index.php/soi/article/view/8001/7150 Reckoning: The 1991 Siege of Dubrovnik and the Consequences of the “War for Peace”]</ref> Ovu propagandu su naširoko rasprostirali državni mediji [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=TCoLieou2-4 Attack on Dubrovnik: 30 000 Ustasa marsira na Crnu Goru] ("Rat za mir" documentary)</ref> Istina je da su hrvatske vojne snage u Dubrovniku u septembru bile praktično nepostojeće.<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/XI-A.htm#VII.C Annex XI.A : The battle of Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029204025/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/XI-A.htm#VII.C |date=2013-10-29 }}. United Nations Commission of Experts (28 December 1994). University of the West of England. Accessed 7 September 2009.</ref> Grad je branila samo jedna lokalno regrutovana jedinica koja je brojala manje od 1.500 muškaraca bez tenkova i teške artiljerije. Takođe, nije bilo nikakvih plaćenika na hrvatskoj strani.<ref name="Pavlovic" /> === „Hrvati pale gume u Dubrovniku” === {{main|Opsada Dubrovnika}} Tokom [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]] 1991, dok je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] granatirala grad, zvanične informacije su glasile da je [[Dubrovnik]] samo blokiran i da se ne vrši nikakvo bombardiranje niti razaranje grada. Kada su informacije o granatiranju Dubrovnika procurele u srpsko-crnogorsku javnost, predstavnici vojske su saopštili da "crni dim ne potiče od razaranja grada već od paljenja guma".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=fbdYZovA5fE Rat za mir]</ref> [[Radio-televizija Srbije]] je prikazivala slike Dubrovnika sa stubovima dima objašnjavajući kako lokalno stanovništvo pali automobilske gume da bi simulirali ratna razaranja grada.<ref name="Serbian Media is One-Man Show">{{cite web|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A00EFDE133CF933A2575BC0A961958260&sec=&spon=&pagewanted=all#IVC|title=Serbian Media is One-Man Show|}}</ref><ref name="ICTY Serbian TV Accuses Croats of burning tyres in Dubrovnik siege">{{cite web|url=http://www.un.org/icty/transe42/040303IT.htm#IVC|title=ICTY Serbian TV accuses Croats of burning tyres in Dubrovnik siege|}}</ref> === „Muslimani bacaju srpsku decu lavovima” === Srpska štampa tvrdila je da su bošnjačke gradske vlasti u komadima ili u cjelini, bacali Srbe lavovima u Zoološkom vrtu u Sarajevu...<ref>Niš i Ničija zemlja [http://www.bhdani.com/arhiva/247/opservatorij.shtml BH Dani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523032402/http://www.bhdani.com/arhiva/247/opservatorij.shtml |date=2013-05-23 }}</ref> Prema riječima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS): {{izdvojeni citat|TV Beograd, u svom dnevniku u 19:30 časova, koji gleda više miliona gledalaca, tako objavljuje informaciju koju je radio-vezom iz Sarajeva dojavila njegova reporterka koja se nalazi na licu mesta: „Muslimanski ekstremisti smislili su najstravičniji način na svetu da muče ljude. Prošle noći, bacali su srpsku decu lavovima u gradskom zoološkom vrtu. Tako javlja srpska patrola.<ref>[Politička propaganda i projekt „Svi Srbi u jednoj državi“ | http://www.nuns.rs/dosije/31/13.jsp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110909090242/http://www.nuns.rs/dosije/31/13.jsp |date=2011-09-09 }}]</ref>}} === „Muslimani ubijaju sami sebe” === {{main|Masakr u ulici Vase Miskina|Masakri na Markalama}} [[Masakr u ulici Vase Miskina]] je naziv za artiljerijski napad na [[Sarajevo]] na koji su za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade]] izvele [[vojska Republike Srpske|bosanskosrpske]] snage [[27. 5.|27. maja]] [[1992]]. Sa položaja iz pravca Borija su ispaljene tri granate koje su eksplodirale među civilima koji su u redu čekali [[hljeb]] u [[Ferhadija (ulica)|Ulici Vase Miskina]] (današnja Ferhadija), glavnoj sarajevskoj ulici. Tada je poginulo 26, a ranjeno 108 građana Sarajeva. Prizori ubijenih, ranjenih i obogaljenih Sarajlija su zahvaljujući televizijskim kamerama obišli svijet i značajno pridonijeli tome da svjetska javnost stane na stranu [[bosna i Hercegovina|mlade bosanskohercegovačke države]], a protiv [[Republika Srpska|bosanskih Srba]] koji su stekli reputaciju monstruma i zločinaca. [[Srpska propaganda]] je tada tvrdila da muslimani ubijaju sami sebe, kako bi optužili Srbe pred svetom, što je tvrdnja koju je i [[Dobrica Ćosić]] izneo u svojoj knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]].<ref>[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html Citati iz Ćosićeve knjige Bosanski rat]</ref> [[Masakri na Markalama]] su dva slučaja granatiranja civila na pijaci Markale u Sarajevu od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]].<ref name="ICTY: Stanislav Galić judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/acjug/en/gal-acjud061130.pdf|title=ICTY: Stanislav Galić judgement}}</ref><ref name="ICTY:Dragomir Milošević judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/acjug/en/091112.pdf|title=ICTY: Dragomir Milošević judgement}}</ref> Ohrabreni inicijalnim izveštajem UNPROFOR-a<ref>{{Cite web |title=KAKO JE NASTAO MIT O NEPOZNATOM IZVRŠIOCU MASAKRA MARKALE |url=http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?sta=3&pid=9046&kat=6 |access-date=2021-07-28 |archivedate=2008-01-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080102072659/http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?sta=3&pid=9046&kat=6 |deadurl=yes }}</ref>, srpski mediji su tvrdili da je bosanska vlada granatirala sopstvene civile kako bi privukla zapadne sile da intervenišu protiv Srba.<ref name=BBC>Fish, Jim. (February 5, 2004). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3459965.stm Sarajevo massacre remembered]. BBC.</ref><ref name=ALBANEWS>Moore, Patrick. (August 29, 2005). [http://listserv.acsu.buffalo.edu/cgi-bin/wa?A2=ind9508E&L=albanews&P=R1142 Serbs Deny Involvement in Shelling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080306224133/http://listserv.acsu.buffalo.edu/cgi-bin/wa?A2=ind9508E&L=albanews&P=R1142 |date=2008-03-06 }}. Omri Daily Digest.</ref><ref>Glas Javnosti: Muslims with the support of the West committed Markale Massacres - [http://www.glas-javnosti.co.yu/node/11198/print]{{Dead link|date=August 2021|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Priče o tome kako bosanski Muslimani ubijaju sami svoje civile samo da bi mogli da optuže Srbe su postigle veliki efekat<ref name="Politika falsifikata"/> i ohrabrile su poricanja srpskih ratnih zločina. Međutim, u januaru [[2003]], Sud za ratne zločine je nedvosmisleno utvrdio da su masakr počinile srpske snage oko Sarajeva.<ref>Galić verdict- 2. Sniping and Shelling of Civilians in Urban Bosnian Army-held Areas of Sarajevo [http://www.un.org/icty/galic/trialc/judgement/gal-tj031205-1.htm#IIIC2]</ref> Iako široko zastupljena u međunarodnim medijima, ova presuda je bila ignorisana u samoj Srbiji.<ref name=BBC/> === Falsifikovanje slike Uroša Predića === Kao zloglasni primer ratne propagande se ističe jedan falsifikat tiražnog srpskog lista "[[Večernje novosti]]" za vreme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. "Večernje novosti" su [[1994]]. otišle toliko daleko da su objavile sliku čuvenog srpskog slikara [[Uroš Predić|Uroša Predića]] "''Siroče na majčinom grobu''" (ulje na platnu) iz XIX veka, kao aktuelnu fotografiju dečaka iz [[Srebrenica|Srebrenice]] "na grobu oca, majke i ostale rodbine koju su u ofanzivi pobili muslimani".<ref name="Politika falsifikata"/><ref>{{Cite web |title=Ratna instalacija: Falsifikat "Večernjih novosti" u ulju |url=http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/31106-Pravda-Uroa-Predia.html |access-date=2021-07-28 |archive-date=2020-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028203841/http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/31106-Pravda-Uroa-Predia.html }}</ref> Ispod slike Uroša Predića je dat sledeći tekst pod naslovom BOLNO PODSEĆANJE: {{izdvojeni citat|Najveće žrtve ratova su deca. Tako je i u ovom, najnovijem, u kojem srpski narod ponovo brani svoj goli opstanak. Slika koja je pre godinu i po dana obišla svet, sa groblja kod [[Skelani|Skelana]], na kojoj ovaj dečak - siroče očajava nad grobom oca, majke i ostale rodbine koju su u ofanzivi pobili muslimani, i dalje potresa sve koji znaju šta je dečja patnja. Dečaka sa slike u međuvremenu usvojila je jedna porodica iz [[Zvornik]]a, i sada je on učenik prve godine srednje vojne škole.}} Ovaj falsifikat je bio urnebesno raskrinkan u srpskoj javnosti, ali, koliko je poznato, pravnih posledica po novinare "Večernjih novosti" nije bilo.<ref name="Politika falsifikata"/> === „Kastriranje muške dece” === U Prijedoru, lokalni mediji su plasirali morbidne optužbe protiv bošnjačkih i hrvatskih doktora. Lokalni mediji "Kozarski vjesnik" i Radio Prijedor obavijestili su svijet putem svojih propagandističkih gebelsa da je dr. Željko Sikora s kolegama dr. Osmanom Mahmuljinom i dr. Mirzom Mujadžićem "izazivao abortuse kod Srpkinja koje nose mušku djecu, kastrirao srpske muške bebe", a "prikačeno" im je i "ubistvo" dr. Mirjane Kovrlije 1989. godine, koja je otkrila navodne nečasne radnje ovih ljekara. Sva trojica su bili ubijeni u koncentracionom [[logor Keraterm|logoru Keraterm]].<ref>{{cite news|publisher=Dnevni Avaz|date= 26. januar 2013|title="Ko će saprati ljagu s imena ubijenog dr. Željka Sikore?"|url=http://www.avaz.ba/vijesti/teme/ko-ce-saprati-ljagu-s-imena-ubijenog-dr-zeljka-sikore}}</ref> === Isprika RTS-a === Dana 23. 5. 2011. Upravni odbor [[Radio-televizija Srbije|Radio Televizije Srbije (RTS)]] ispričao se za neobjektivan sadržaj programa u 90-ima: "''RTB i RTS više puta su svojim prilozima povredili osećanja, moralni integritet i dostojanstvo građana Srbije, humanističkih intelektualaca, pripadnika opozicije, kritički usmerenih novinara, pojedinih manjina, verskih zajednica i susednih naroda i država''". Potvrđeno je da će ubuduće nastojati da se kroz televizijske i radijske programe javnog servisa dosledno sporovode načela iz Ustava Srbije o vladavini prava, socijalnoj pravdi, građanskoj demokratiji, [[ljudska prava|ljudskim i manjinskim pravima]] i drugom.<ref name="RTS">{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=05&dd=23&nav_id=513947|publisher=B92|title=RTS se izvinjava za program '90-ih|date=23.5.2011|accessdate=24.5.2011}}</ref> Psiholog Žarko Trebješanin je pohvalio takav korak: "''Da li je to moglo i ranije? Verovatno je da je moglo, ali opet ja mislim nikada nije kasno i da je to ono što je neophodno da se učini neka, možda i mora malo vreme da prođe da stvari sazru, ali ja sam veoma zadovoljan da je to napravljeno''"<ref name="RTS"/> == Hrvatski mediji == {{Odlomak-začetak}} == Bošnjački mediji == {{Odlomak-začetak}} == Tokom Rata na Kosovu == === Srpska propaganda === [[Slobodan Milošević|Miloševićev]] režim je negirao ratne zločine i politiku [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] tijekom rata na Kosovu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/325704.stm Milosevic denies ethnic cleansing]</ref> Početkom rata na Kosovu, državni mediji su poricali [[masakr u Vučitrnu]] i [[masakr u Gornjem Obrinju]], oba počinjena od strane srpske policije 26. rujna [[1998]]. [[Radio-televizija Srbije]] je izveštaje [[BBC]]-a o zločinima počinjenim od strane srpske policije na Kosovu opisala kao "laži i manipulacije".<ref>"[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/184248.stm Serbs attack Kosovo massacre reports] ", BBC News, October 1, 1998.</ref> Nezavisni novinari koji su izveštavali o zločinima na Kosovu su drakonski kažnjavani po tadašnjem zloglasnom Zakonu o informisanju. Tako je na zahtev javnog tužioca pokrenut postupak protiv Dejana Anastasijevića, novinara [[Vreme (nedeljnik)|nedeljnika Vreme]], zbog teksta pod naslovom "''Krvavi vikend u Dreničkom kraju''", objavljenog [[17. mart]]a 1998, koji se bavi [[Masakr u Likošanima|masakrom nad albanskim civilima u selu Likošani]] u regionu Drenice.<ref>{{Cite web |title=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji: Izveštaj o pojačanoj represiji u Srbiji |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/467/15.html |access-date=2021-08-17 |archive-date=2010-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130220743/http://www.vreme.com/arhiva_html/467/15.html |dead-url=yes }}</ref> Zapadne zemlje, okupljene u [[NATO]]-u, početkom 1999. odlučile su da vojno intervenišu u Kosovskom ratu, navodno protiv etničkog čišćenja na Kosovu. Vlasti Srbije pokušale su predstaviti intervenciju NATO-a kao [[agresija|agresiju]]. Televizija Srbije je predstavljala snage NATO-a kao [[nacizam|nacističke]] trupe. Predsjednik SAD [[Bill Clinton]] prikazivan je kao [[Adolf Hitler]].<ref name="Crisis in Kosovo:Greater role for Russia, UN ?">{{cite web|url= http://www.ess.uwe.ac.uk/Kosovo/Kosovo-Current_News52.htm|title= Crisis in Kosovo:Greater role for Russia, UN ?|access-date= 2021-08-17|archive-date= 2006-10-02|archive-url= https://web.archive.org/web/20061002151037/http://www.ess.uwe.ac.uk/Kosovo/Kosovo-Current_News52.htm|dead-url= yes}}</ref> Članice i zvaničnici NATO-a nazivani su agresorima i označavani kao genocidni: {{izdvojeni citat|Bombardujući rafineriju nafte, NATO agresori su zbacili poslednji veo sa svog genocidnog plana - pokušaja da izazovu ekološku katastrofu.|RTS, 18. april 1999}} [[Datoteka:Bombardovani deo RTS 2005.jpg|thumb|150px|right|Zgrada [[Radio-televizija Srbije|RTS]]-a koju je bombardovao [[NATO]] 1999.]] [[Srpska propaganda]] je pokušala osporiti glavni razlog NATО-ovog bombardovanja, etničko čišćenje na Kosovu, predstavljajući intervenciju kao "ničim neizazvanu". Za vrijeme rata na Kosovu, Radiotelevizija Srbije nije izvještavala o 800.000 kosovskih Albanaca koje su protjerale srpska policija i paravojne postrojbe, osim kada je konvoj prognanih kosovskih Albanaca ubijen od NATO bombi.<ref name="Rozen">{{Cite web |title=Laura Rozen: Serbia's culture shock |url=http://archive.salon.com/news/feature/2000/10/31/serbia/print.html |access-date=2021-08-17 |archive-date=2008-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080210045137/http://archive.salon.com/news/feature/2000/10/31/serbia/print.html |dead-url=yes }}</ref> Srpski mediji su pokušavali uvjeriti međunarodnu javnost da velike kolone albanskih izbjeglica bježe sa Kosova zbog NATO-ovog bombardiranja, a ne zbog srpskih vojnih dejstava.<ref name="Larsen">[http://ics.leeds.ac.uk/papers/pmt/exhibits/927/Serbio.pdf Air University - Serbian Information Operations During Operation Allied Force]</ref> Drugi važan aspekt srpske kampanje diskreditiranja NATO-a jest predstavljanje incidenata u kojima su poginuli civili kao namjerne napade na civile.<ref name="Larsen"/> Slike ubijenih civila su ojačale antiratni aktivizam diljem Europe, što dovodi do marševa i demonstracijama protiv SAD-a i NATO-a.<ref name="Larsen"/> {{izdvojeni citat|NATO zločinački zvaničnici su priznali u Briselu da su njihovi zločinački avioni bombardovali konvoj albanskih izbeglica.|RTS, 16. april 1999}} NATO je proglasio [[Radio-televizija Srbije|RTS]] za legitimni cilj, kao dio Miloševićeve "ratne mašinerije". Tijekom NATO-a bombardiranja Jugoslavije 1999, sjedište Radio-televizije Srbije u Beogradu je bombardirano.<ref>[http://news.bbc.co.uk/hi/english/static/nato_gallery/media_default.stm BBC: Kosovo Picture File, The Media War]</ref><ref>[http://www.guardian.co.uk/world/1999/apr/09/balkans3 Nato targets Serb propaganda]</ref> Šesnaest osoba, uglavnom tehničkog osoblja, ubijeno je, unatoč tome što je direktor RTS-a [[Dragoljub Milanović]] znao da će zgrada biti bombardirana te se sam povukao, ali radnicima nije naredio evakuaciju. Obitelji žrtava su optužili Miloševića da je radnike namjerno poslao u smrt kako bi postigao propagandni efekt protiv NATO-a.<ref>''[[The New York Times]]'', 22 June 2002, [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B02EFD7103FF931A15755C0A9649C8B63 World Briefing | Europe: Yugoslavia: Ex-TV Boss Jailed Over NATO Bombing]</ref> Tokom rata na Kosovu, srpska propaganda je višestruko preuveličavala gubitke NATO-a, govoreći o desetinama oborenih [[avion]]a. Nakon izgubljenog rata na Kosovu, Milošević uvjeravao ljude da je Srbija pobijedila u ratu, i da [[Kosovo]] nije izgubljeno.<ref>{{Cite web |title=Inside Milosevic's Propaganda Machine |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,27726,00.html |access-date=2021-08-17 |archive-date=2013-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130325080809/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,27726,00.html |dead-url=yes }}</ref> === NATO-ova propaganda === [[NATO]] [[propaganda]] tokom bombardovanja SRJ je bila uglavnom usmerena na javno mnjenje zapadnih zemalja u cilju dobijanja podrške za sprovođenje [[NATO bombardovanje SRJ|bombardovanja SRJ]]. NATO propaganda se dobrim delom zasnivala na preuveličavanju, što je npr. karakteristično za [[masakr u Račku]] 15. januara 1999, gde su uglavnom ubijeni muškarci, ali je američki predsednik [[Bil Klinton]] govorio o ubijenim ženama i deci: [[Datoteka:Nato flyer.jpg|thumb|NATO letak upozorenja VJ da se povuče u svoje garnizone.]] {{izdvojeni citat|Treba da se setimo šta se desilo u selu Račak u januaru - nevini ljudi, žene i deca odvedeni iz svojih kuća u jarugu, naterani da kleče u prašini, pokošeni rafalima ni zbog čega što su učinili, nego samo zbog onoga što jesu.<ref>[http://www.nytimes.com/1999/03/20/world/clinton-voices-anger-and-compassion-at-serbian-intransigence-on-kosovo.html?fta=y&archive:article_related Clinton Voices Anger and Compassion at Serbian Intransigence on Kosovo]</ref>| Predsednik SAD [[Bil Klinton|Klinton]] na konferenciji za štampu 19. marta 1999, neposredno pred početak bombardovanja}} [[Masakr u Račku]] je dobrim delom iskorišten u propagandne svrhe i poslužio je kao prekretnica u odnosu zapadnih zemalja prema Srbiji, odnosno kao "legalno pokriće za početak rata".<ref>Dr. Mark A. Wolfgram: Democracy and Propaganda: NATO’s War in Kosovo; European Journal of Communication 2008 (engleski, strana 4)</ref> Prilikom izveštavanja o [[Masakr u Rogovu|masakru u Rogovu]] od 29. januara 1999, britanski i američki novinari imenovali su žrtve kao "etničke Albance", ne pominjući njihovu povezanost sa [[OVK|Oslobodilačkom vojskom Kosova]].<ref>Dr. Mark A. Wolfgram: Democracy and Propaganda: NATO’s War in Kosovo; European Journal of Communication 2008 page 11</ref> Nakon početka NATO udara, srpske snage su započele masovni progon Albanaca sa Kosova, što je NATO iskoristio u svrhu opravdavanja već započete intervencije, preduzete bez [[UN mandat]]a i odgovarajuće rezolucije [[Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija|SB]]. NATO intervencija, koja je nazvana "humanitarnom intervencijom", je stekla veću podršku u javnosti zahvaljujući tvrdnjama da su bili neophodni kako bi se sprečilo [[etničko čišćenje]] [[Albanci|Albanaca]] na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]], koje su [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] i policije Srbije sprovodile.<ref name="ref1">-{Genocide A-Z}-, str. 319</ref> Akcije srpskih snaga protiv albanskog civilnog stanovništa su na zapadu nazvane [[Operacija Potkovica]]. Jugoslovensko rukovodstvo na čelu sa predsednikom [[SRJ]], [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], je demantovalo tvrdnje o postojanju ovakve operacije. === Kosovska propaganda === {{section-stub}} == Reference == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{cite book |last1=Sremac |first1=Danielle S. |title=War of Words: Washington Tackles the Yugoslav Conflict |date=1999 |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport |isbn=978-0-27596-609-6 |url=https://books.google.com/books?id=IGeJzd6BLU4C }} *{{cite book |last1=Klaehn |first1=Jeffery |title=The Political Economy of Media and Power |date=2010 |publisher=Peter Lang |isbn=978-1-43310-773-3 |url=https://books.google.com/books?id=pZ0STMX3prAC }} * {{cite book |last1=Kurspahić |first1=Kemal |author-link=Kemal Kurspahić |title=Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace |date=2003 |publisher=U.S. Institute of Peace Press |isbn=978-1-929-22338-1 |url=https://books.google.com/books?id=zcR-OJdY4uIC }} * {{cite book|last1=Cull |first1=Nicholas J. |author-link1=Nicholas J. Cull |last2= Culbert |first2=David Holbrook |last3= Welch |first3= David |author-link3= David Welch (historian) |title=Hiding in Plain Sight: The Pursuit of War Criminals from Nuremberg to the War on Terror|url=https://archive.org/details/propagandamasspe0000cull |date=2003|publisher=[[ABC-CLIO]]|isbn= 9781576078204 }} * {{cite book|title= To Kill a Nation: The Attack on Yugoslavia |url= https://archive.org/details/tokillnationatta0000mich |first= Michael | last= Parenti |author-link=Michael Parenti |publisher= [[Verso Books]] |year=2002|isbn=9781859843666}} * {{cite book |last1=Thompson |first1=Mark |title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina |date=1999 |publisher=Indiana University Press |isbn=978-1-860-20552-1 |url=https://books.google.com/books?id=ufzXe1pglQEC }} * {{cite book |last1=Udovicki |first1=Jasminka |last2=Ridgeway |first2=James |title=Burn This House: The Making and Unmaking of Yugoslavia |date=2000 |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-822-32590-1 |url=https://books.google.com/books?id=GuGe9fy4raoC }} * {{cite web| last=OHCHR| year=1993| title=Fifth periodic report on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia submitted by Mr. Tadeusz Mazowiecki| url=http://daccess-ods.un.org/access.nsf/Get?Open&DS=E/CN.4/1994/47&Lang=E| access-date=19 August 2017| archive-date=2022-06-20| archive-url=https://web.archive.org/web/20220620040014/https://daccess-ods.un.org/access.nsf/Get?Open&DS=E/CN.4/1994/47&Lang=E| url-status=dead}} == Vanjske veze == * EXPERT REPORT OF RENAUD DE LA BROSSE "Political Propaganda and the Plan to Create 'A State For All Serbs:' Consequences of using media for ultra-nationalist ends" in five parts [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt1.pdf 1] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt2.pdf 2] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt3.pdf 3] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt4.pdf 4] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt5.pdf 5] * [https://web.archive.org/web/20070521163640/http://www.bim.ba/en/72/10/3674/ BIRN Bosnian Institute], Analysis: Media Serving the War, Aida Alić, 20 July 2007 * [http://www.globalpolicy.org/intljustice/tribunals/yugo/2003/0227prop.htm Milosevic's Propaganda War], by Judith Armatta, Institute of War and Peace Reporting, 27 February 2003 * [https://web.archive.org/web/20090107000522/http://www.bjr.org.uk/data/1999/no2_goodman.htm British Journalism Review], Too many truths, by Geoffrey Goodman, Vol. 10, No. 2, 1999 [[Kategorija:Jugoslavenski ratovi]] [[Kategorija:Propaganda]] [[Kategorija:Mediji]] oir9a11wnk04y15key3l6cbwv4e9vv9 0 4668662 42652614 42618583 2026-07-10T04:18:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652614 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Rawa Mazowiecka | ime_genitiv =Rawe Mazowiecke | izvorno_ime = | slika_panorama =POL_Rawa_Mazowiecka_7.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=Centar grada | slika_lokacijska_karta_država =Poljska | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Rawe Mazowiecke u Poljskoj | nadimak = | širina-stupnjevi =51 | širina-minute =45 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =20 | dužina-minute =15 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Poljska}} | lokacija1_ime =[[Vojvodstva Poljske|Vojvodstvo]] | lokacija1_info =[[Lodzko vojvodstvo|Lodzko]] | lokacija2_ime =[[Povjat]] | lokacija2_info =Rawa | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = [[Gradska prava]] | utemeljenje_datum =[[1228]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe=Piotr Irla | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=14.28 [[km²]]<ref name=city/> | visina = | visina_izvor= | visina_max = | visina_min= | stanovništvo_godina =[[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo=16,090<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =1,126 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže= | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =96-200–96-201<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Rawa Mazowiecka''' je [[grad]] od 16,090 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref>https://www.polskawliczbach.pl/Rawa_Mazowiecka</ref> u centru [[Poljska|Poljske]] u [[Lodzko vojvodstvo|Lodzkom vojvodstvu]].<ref name=brit/> == Geografija == Rawa Mazowiecka se prostire duž [[rijeka|rijeke]] [[Rawka|Rawke]], udaljena 54 [[km]] [[istok|istočno]] od [[Łódź]]a (72 [[km]] od [[Varšava|Varšave]]).<ref name=par>{{cite web | url =https://www.rawamazowiecka.pl/589,miasto | title =''Polozenie'' | accessdate =10. 8. 2021. | language =poljski | publisher =Urząd Miasta Rawa Mazowiecka | archive-date =2021-08-13 | archive-url =https://web.archive.org/web/20210813212344/https://www.rawamazowiecka.pl/589,miasto | url-status =dead }}</ref> == Historija == [[datoteka:Ostatnia_stojąca_baszta_-_Ruiny_Zamku_Książąt_Mazowiekich_w_Rawie_Mazowieckiej.jpg|thumb|left|240px|[[Zamak]] [[Mazovjecko vojvodstvo (historijsko)|mazovjeckih]] [[vojvoda]]]] Rawa je prvi put [[dokument]]irana [[1249]]., a [[gradska prava|status grada]] dobila je [[1321]].<ref name=brit/> Od [[14. vijek]]a je [[glavni grad|prijestolnica]] vlastitog [[vojvodstvo|Vojvodstva]] Rawa. Nakon što je vojvodstvo [[1462]]. [[aneksija|anektirano]] od strane [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Kraljevine Poljska]] vojvodstvo je sve do [[1793]]. bilo posebna [[administrativna jedinica]].<ref name=brit/> Počevši od [[15. vijek]]a grad je [[prosperitet|prosperirao]] jer se našao na [[trgovina|trgovačkoj]] ruti od [[Pomeranija|Pomeranije]] do [[Malopoljska|Malopoljske]] i [[Crvena Rutenija|Rutenije]]. Grad nije samo [[ekonomija|ekonomski]] prosperirao, već i [[politika|politički]] [[1563]]. u njegovom [[zamak|zamku]] stvorena je regularna vojska (Wojsko kwarciane-kwarta).<ref name=brit/> Za [[Podjela Poljske#Druga podjela|Druge podjele Poljske]] Rawa Mazowiecka je [[1793]]. pripala [[Kraljevina Pruska|Kraljevini Pruskoj]], nakon tog je od [[1807]]. bila dio [[Varšavsko vojvodstvo|Varšavskog vojvodstva]], a od [[1815]]. je dio [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]].<ref name=brit/> Rawa je od [[1807]].pa sve do [[1975]]. bila [[državna uprava|administrativni]] centar, a tokom [[19. vijek]]a razvila se i kao mjesto [[tekstilna industrija|tekstilne industrije]].<ref name=brit/> Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1914]].-[[1915|15]]. Rawa se našla na prvoj liniji [[front]]a, pa je teško razorena. Nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] ponovno se našla u fokusu kao mjesto velikih [[seljak|seljačkih]] [[štrajk]]ova [[1919]]. i [[1931]]. (Marš gladnih seljaka).<ref name=brit/> Za [[Okupacija Poljske (1939–1945)|Njemačke okupacije Poljske]] od [[septembar|septembra]] [[1939]]. u Rawi je djelovao [[zarobljenički logor]] za poljske [[vojnik]]e, a od [[1941]]. do [[1942|42]] [[geto]] u kog je potrpano preko 4.000 [[Židovi|Židova]], od kojih je većina [[deportacija|deportirana]] u [[Logor Treblinka]] i [[ubistvo|pobijena]].<ref name=brit/> U završnim danima [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] oko 80% grada je razoreno, pa je nakon rata obnovljeno.<ref name=brit/> == Znamenitosti == Najveće znamenitosti grada su [[jezuiti|jezuitska]] [[crkva]] podignuta početkom [[17. vijek]]a sa [[barokna arhitektura|baroknom]] [[fasada|fasadom]] iz prve polovice [[18. vijek]]a i [[klasicizam|klasicističkim]] [[zvonik]]om iz [[1824]]. i ruševine [[zamak|zamka]] [[Mazovjecko vojvodstvo (historijsko)|mazovjeckih]] [[vojvoda]] s kraja [[14. vijek]]a.<ref name=brit/> Poznata je i po [[festival]]u [[blues]]a - Blues Night.<ref name=brit>{{cite web |url=https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Rawa-Mazowiecka;3966273.html |title =Rawa Mazowiecka |publisher =Encyklopedia PWN |language =poljski |accessdate =10.08. 2021.}}</ref> == Privreda == Rawa je grad malih pogona [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]] (prerada [[voće|voća]], [[povrće|povrća]], [[meso|mesa]], [[mlijeko|mlijeka]] i [[perad]]i), jer mu je okolica [[poljoprivreda|poljoprivredni]] kraj. Uz to ima [[mlin]], [[štavljenje|štavionicu]] i [[tvornica|tvornicu]] [[tekstil]]a.<ref name=brit/> == Pobratimski gradovi == Rawa Mazowiecka ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:<ref name=pt>{{cite web | url =https://www.rawamazowiecka.pl/854,miasta-partnerskie | title =''Miasta partnerskie'' | accessdate =10. 8. 2021. | language =poljski | publisher =Urząd Miasta Rawa Mazowiecka | archive-date =2023-04-24 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230424032333/https://www.rawamazowiecka.pl/854,miasta-partnerskie | url-status =dead }}</ref> {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{flagicon|Mađarska}} [[Nyírbátor]], [[Mađarska]] * {{flagicon|Češka}} [[Boskovice]], [[Češka]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Rawa Mazowiecka}} * [https://www.rawamazowiecka.pl/ ''Urząd Miasta Rawa Mazowiecka'' (službene stranice)]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{pl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] cltn8lucz8e69bkpw2303gt4u4vpi1x 0 4669983 42652465 42596880 2026-07-09T21:39:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652465 wikitext text/x-wiki {{Muftijstvo |ime = Preševski muftiluk |slika = Centralna džamija u Preševu, 01.jpg |potpis slike = Centralna džamija u Preševu |Reis-ul-ulema =[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] |čelnik = muftija preševski |godina osnivanja = 2007. |sjedište = Preševo |država = Srbija }} '''Preševski muftiluk''', [[muftijstvo]] je [[Islamska zajednica u Srbiji|Mešihata Islamske zajednice u Srbiji]] koje djeluje na području [[Srbija|Srbije]]. Sjedište muftijstva je u [[Preševo|Preševu]], većinski [[Albanci|albanskom]] gradu. == Organizacija == [[Datoteka:Islamska zajednica u Srbiji.png|thumb|255px|lijevo|Položaj Preševskog muftiluka u okviru [[Islamska zajednica u Srbiji|Islamske zajednice u Srbiji]]]] Muftiluk je podijeljen u tri medžlisa: [[Medveđa]], [[Bujanovac]] i [[Preševo]], koji su dalje podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. Na području Preševskog muftiluka, u Preševu, nalazi se i jedan od dva odjela Medrese Gazi Isa-beg iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]].<ref>{{Cite web |url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2499-gazi-isa-begova-medresa-u-novom-pazaru |title=Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru |access-date=2021-12-04 |archive-date=2021-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320123914/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2499-gazi-isa-begova-medresa-u-novom-pazaru |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == *[https://mesihat.org/mesihat/page/77/ Islamska zajednica u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211204112944/https://mesihat.org/mesihat/page/77/ |date=2021-12-04 }} {{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Islamska zajednica u Srbiji]] fubb5sej03bcr3vnk2ghtp76ylkxcxd 0 4676384 42652531 42404320 2026-07-10T00:15:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652531 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Puerto Carreño | ime_genitiv =Puerto Carreña | izvorno_ime = | slika_panorama =Puerto_Carreño,_Vichada,_Colombia_-_panoramio.jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike =[[Panorama]] grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Puerto Carreño na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1922]].<ref name=asco/> | širina-stupnjevi =6 | širina-minute=11 | širina-oznaka= N | dužina-stupnjevi =67 | dužina-minute=28 | dužina-oznaka= W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Vichada]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Jair Esteban Beltrán Hinojosa | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =12,205 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža= 7,030 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =51 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=14,974<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =2,130 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire=20,936<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =1.715 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =990001–990017<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Puerto Carreño''' je [[općina]] od 20,936 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 14,974 [[Stanovništvo|st.]] u sredini [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Vichada|Departmanu Vichada]], čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/vichada/99001__puerto_carre%C3%B1o/ | title =''Puerto Carreño Municipality in Colombia'' | accessdate =24.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Puerto Carreño se nalazi na [[granica|granici]] sa [[Venecuela|Venecuelom]], na [[ušće|ušću]] [[rijeka|rijeke]] [[Meta (rijeka)|Mete]] u [[Orinoco]]. Preko njegove [[luka|luke]] odvijaja se sav [[roba|robni]] promet sa ostatkom zemlje.<ref name=asco>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/puerto-carreno/ | title =''Historia Puerto Carreño'' | accessdate =24.12.2022. | language =španjolski | publisher =Asocapitales | archive-date =2022-12-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221203101806/https://www.asocapitales.co/nueva/puerto-carreno/ | url-status =dead }}</ref> Od [[Villavicencio|Villavicencia]] na [[zapad]]u, sa kojim je povezan [[cesta|cestom]] N° 40, je udaljen 852 [[km]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Puerto-Carreno | title =''Puerto Carreño, Colombia'' | accessdate =24.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Historija == [[datoteka:Parque_Principal_Puerto_Carreño_-_panoramio.jpg|left|thumb|260px|Gradski park]] Prvi pokušaj da se osnuje naselje u tom dijelu [[Llanos]]u datira još iz [[Špansko Carstvo|kolonijalnih]] vremena kad je [[jezuit]]ski [[misionarstvo|misionar]] Alonso de Neira [[1666]]. podigao misiju ''San Joaquín de Atanari'' među [[indijanci|indijanacima]] [[Achagua]]. [[Selo]] je napušteno [[1669]]. zbog [[rat]]obornih [[Karibi (narod)|Kariba]] i nedostatka [[hrana|hrane]]. Slijedećih stotinjak godina bilo je više pokušaja misionara da osnuju trajno naselje, ali su svi završavali neuspješno sve do [[1922]]. kad je [[general]] Buenaventura Bustos, prvi [[komesar]] Vichade osnovao današnji grad.<ref name=his/> Puerto Carreño je [[dekret]]om [[komesar]]a [[1930]]., postao sjedište [[policija|policije]]. Prvi [[hidroavion]] stigao je do Puerto Carreña, i sletio u rijeku [[Orinoco]] [[1934]]., te su godine započeli radovi na izgradnji [[aerodrom]]a, koji je dovršen [[1936]].<ref name=his/> Kolumbijska [[vojska]] podigla je [[1948]]. prvu [[kasarna|kasarnu]]. Od [[1953]]. u gradu je stacionirana i [[Ratna mornarica]] radi bolje kontrole granice. Tri godine kasnije svečano je otvoren [[vodovod]] i [[bolnica]]. Od [[1967]]. radi prva [[srednja škola]].<ref name=his/> Od [[august]]a [[1974]]. Puerto Carreño ima status [[općina|općine]].<ref name=his>{{cite web | url =https://www.puertocarreno-vichada.gov.co/MiMunicipio/Paginas/Pasado,-Presente-y-Futuro.aspx | title =''Pasado, Presente y Futuro'' | accessdate =24.12.2022. | language=španjolski | publisher=Alcaldía de Puerto Carreño}}</ref> == Privreda i transport == [[Ekonomija]] grada bazira na [[stočarstvo|stočarstvu]] i prometu u [[luka|luci]].<ref name=brit/> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Puerto Carreño}} *[https://www.puertocarreno-vichada.gov.co/Paginas/default.aspx ''Alcaldía de Puerto Carreño'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] 5ly5by7xxf09dzyghaupgaerm97wf95 0 4676821 42652545 42399334 2026-07-10T01:31:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652545 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Quibdó | ime_genitiv =Quibda | izvorno_ime = | slika_panorama =Ciudad_de_Quibdo.jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Quibdó na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1648]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =5 | širina-minute=41 | širina-oznaka= N | dužina-stupnjevi =76 | dužina-minute=39 | dužina-oznaka= W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Chocó (departman)|Chocó]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Martín Sánchez Valencia | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =3,507 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža=28.71 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =43 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=113,124<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =3,941 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire=130,825<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =37.30 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =270001, 270002, 270007, 270008, 270009<ref name=city/> | pozivni_broj =4 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Quibdó''' je [[općina]] od 130,825 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 113,124 [[Stanovništvo|stan.]] na [[zapad]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Chocó (departman)|Departmanu Chocó]] čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://citypopulation.de/en/colombia/admin/choc%C3%B3/27001__quibd%C3%B3/ | title =''Quibdó Municipality in Colombia'' | accessdate =27.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Quibdó se prostire duž desne [[obala|obale]] [[rijeka|rijeke]] [[Atrato (rijeka)|Atrato]], jedne od glavnih plovnih puteva u zemlji. Smješten u [[pacifik|pacifičkoj]] obalnoj [[ravnica|ravnici]], kraju [[Tropska prašumska klima|ekvatorijalne klime]] sa najviše [[padavine|padavina]] na [[svijet]]u (10,700 [[milimetar|mm]] [[godina|godišnje]]).<ref name=brit/> Stanovnici Quibda još uvijek čuvaju svoje [[tradicija|tradicijske]] [[legenda|legende]], [[mit]]ove i [[ritual]]e kao što je onaj iz [[1648]] kojim odaju počast svom [[svetac zaštitnik|svecu zaštitniku]] [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]] na [[festival]] San Pacho, koju je [[UNESCO]] [[2012]]. uvrstio na [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Americi|Listu nematerijalne svjetske baštine u Americi]].<ref name=asco>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/quibdo/ | title =''Historia Quibdó'' | accessdate =27.12.2022. | language =španjolski | publisher =Asocapitales | archive-date =2022-12-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221203082237/https://www.asocapitales.co/nueva/quibdo/ | url-status =dead }}</ref> == Historija == Prvo [[naselje]] - ''Citará'' osnovao je [[1648]]. [[franjevci|franjevački]] [[redovnik]] Matías Abado, još [[1648]]. [[misionarstvo|misiiju]] - ''Citará'', koju [[Indijanci]] više puta napali i palili, pa je napuštena.<ref name=his/> Obnovili su je [[Jezuiti]] Pedro Cáceres i Francisco de Orta - [[1654]]. kao naselje Indijanaca kojim su upravljala dvoje indijanskih [[Cacique|caciqua]] Guasebá i Quibdó.<ref name=his/> Prvi [[španjolci|španjolski]] [[kolonizacija|kolonisti]] [[rudarstvo|rudari]] počeli su se doseljavati krajem [[17. vijek]]a.<ref name=his/> Do [[1702]]. godine broj doseljenika se povećao, pa je mjesto dobilo status [[selo|sela]] (villa) pod [[ime]]nom ''San Francisco de Quibdó''. [[Dekret]]om iz [[1825]]. postavljen je za lokalni [[državna uprava|administrativni]] centar, a od [[jun]]a [[1948]]. je administrativni centar novoosnovanog Departmana Chocó Veliki [[požar]] [[1966]]. uništio je dio grada, koji je nakon tog obnovljen.<ref name=his>{{cite web | url =https://quibdo-choco.gov.co/MiMunicipio/Paginas/Pasado-Presente-y-Futuro.aspx | title =''Reseña Histórica'' | accessdate =27.12.2022. | language=španjolski | publisher=Alcaldía de Quibdó}}</ref> Danas je izrastao u jedan od najvažnijih gradova u kolumbijskoj pacifičkoj regiji.<ref name=his/> == Privreda i transport== Današnji Quibdó je [[regija|regionalni]] [[trgovina|trgovačko]]- [[industrija|industrijski]] centar, grad sa [[tvornica|pogonima]]; [[metalurgija|metalurške]], [[drvna industrija|drvne]], [[tekstilna industrija|tekstilne]] i [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]] (bezalkoholna [[Piće|pića]]).<ref name=brit/> U okolici ima [[rudnik]]a [[zlato|zlata]] i [[platina|platine]] i velika [[hidroelektrana]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Quibdo | title =''Quibdo, Colombia'' | accessdate =27.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Quibdó je i velika riječna [[luka]], dobrom [[cesta|cestom]] povezan je sa [[Medellín]]om, koji je udaljen 230 [[km]] [[istok|istočno]]. Grad ima i [[aerodrom]] ''El Caraño'' ([[ICAO]]: SKUI, [[IATA]]: UIB)<ref name=sta>{{cite web | url =https://skybrary.aero/airports/skui | title =''El Caraño Airport'' | accessdate =26.12. 2022. | language=engleski | publisher=skybrary}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Quibdó}} * [https://quibdo-choco.gov.co/Paginas/default.aspx ''Alcaldía de Quibdó'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} {{Svjetska baština u Kolumbiji}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] gp4mwfdoelfpyfw7my4ib0x27qw7qsn 0 4679382 42652693 42553709 2026-07-10T09:57:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652693 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa |grupa = Romi u Bosni i Hercegovini |slika = [[Image:Muslim Gypsies from Bosnia, illustration, 1901.jpg|200px]] |popmjesta = |jezici = [[Romski jezik|Romski]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] |vezano = |religije=[[Sunitski islam]]<br/> [[Rimokatoličanstvo]] <br/> [[Pravoslavlje]]|populacija=12.583 (2013)|opis_slike=Muslimanski Romi, 1901.}} '''[[Romi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' žive preko 600 godina. Prema popisu iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo 12.583 Roma ili 0,35% stanovništva.<ref>{{Cite book|title=Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013:Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovjest i maternji jezik|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/K2_B_E.pdf|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=2025-04-03|archive-date=2019-12-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20191220231833/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/K2_B_E.pdf|url-status=dead}}</ref> Prema ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice živjelo Bosne i Hercegovine je 2013. godine najmanje 25.000 Roma u BiH i prema romskoj nevladinoj organizaciji Kali Sara ima u BiH 50.000-100.000 Roma .<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/romi-u-bih-upozoravaju-nas-je-jezik-gotovo-zaboravljen-prijeti-mu-nestanak/181103008|title=Romi u BiH upozoravaju: Naš je jezik gotovo zaboravljen, prijeti mu nestanak|website=www.klix.ba|language=bs|access-date=2023-04-10}}</ref><ref name=unicef>[http://www.unicef.org/bih/roma_families-en-final.pdf UNICEF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160509042407/http://www.unicef.org/bih/roma_families-en-final.pdf |date=2016-05-09 }}, str. 19</ref> Romi su jedna od 17 nacionalnih manjina BiH.<ref>{{Cite web|url=https://mhrr.gov.ba/ljudska_prava/default.aspx?id=10267|accessdate=03. 04. 2025.|title=Prava manjina}}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Roma in B&H.PNG|thumb|left|Opštine sa značajnijom romskom manjinom]] Rousseau, francuski konzul u BiH, procijenio je 1866. godine broj od 9.965 Roma ili 1,1% stanovništva. Johann Roskiewicz je procijenio 1867. godine broj Roma u [[Bosna (regija)|Bosni]] na 9.000 (1,2%) i u [[Hercegovina|Hercegovini]] na 2.500 (1,1%), što u zbiru daje broj od 11.500 Roma. 1911. godine, Encyclopædia Britannica spominje 18.000 Roma u Bosni i Hercegovini (1,6%). ==Demografija== Važne zajednice žive u [[Brčko]]m, [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Kakanj|Kaknju]], [[Prijedor|Prijedru]], [[Zenica|Zenici]] i [[Teslić]]u. ==Značajni bosanski Romi== *[[Hedina Tahirović-Sijerčić]], Dr.sc. profesor, pjesnik, pisac, autor prvog bosansko-romskog i romsko-bosanskog rječnika *[[Dervo Sejdić]], potpredsjednik NGO Kali Sara Roma informacionog centra *[[w:sh:Indira Bajramović|Indira Bajramović]], ekonomistkinja i aktivistkinja za prava romkinja *[[Selma Selman]], umjetnica i aktivistkinja *[[Čika Mišo]], posljednji čistač cipela u BiH *[[Emra Tahirović]], nogometaš == Povezano == *[[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] ==Reference== {{Refspisak}} {{Authority control}} [[Kategorija:Romi| ]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine|Romi]] aevj2ib1x8aapdmohakqyrg6z3099yc 3 4681173 42652250 42647455 2026-07-09T12:07:48Z Beograd202 365046 /* Beograd202 – upit (26. juna 2026. u 12:43) */ odgovor 42652250 wikitext text/x-wiki <!--{{Zaokupljenost}}--> {{Arhive}} == Pitanje korisnika [[User:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] (12:43, 15 juli 2024) == zeleo bih da postavim nesto na vikipediju --[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] ([[Razgovor s korisnikom:Dzon Karlson|razgovor]]) 12:43, 15 juli 2024 (CEST) :Zdravo @[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]], o čemu se radi tvoj upit? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:49, 15 juli 2024 (CEST) ::Molim za smernice kako da postavim novim clanak. – [[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] ([[Razgovor s korisnikom:Dzon Karlson|razgovor]]) 13:05, 15 juli 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Dzon Karlson|Dzon Karlson]] naše stranice pomoći ti vjerojatno mogu poslužiti: [[Pomoć:Sadržaj]]. Ako imaš neku konkretnu nedoumicu ili pitanje, objasni mi pa ću ti pokušati pružiti ruku oko toga. Radi li se npr. o tome kako započeti pisanje, stiliziranju, kategoriziranju, formatizovanju (podnaslovi, podebljanje/kosa slova, tabele, itd.)...? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:26, 15 juli 2024 (CEST) == 1883. == * [https://povijest.hr/nadanasnjidan/hrvatski-uveden-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinski-sabor-1883 Hrvatski uveden kao službeni jezik u Dalmatinski sabor (1883.)] * [https://kamenjar.com/21-srpnja-1883-hrvatski-jezik-uveden-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinskom-saboru 21. srpnja 1883. Hrvatski jezik uveden kao službeni jezik u Dalmatinskom Saboru] * [https://narod.hr/kultura/21-srpnja-1883-dalmacija-autonomasi-orjuna-hrvati 21. srpnja 1883. Dalmacija – autonomaši, Orjuna i Hrvati] * [https://hrcak.srce.hr/file/404167 Položaj Dalmacije i hrvatski preporodni pokret do 1883. godine] Ovo je sve što sam našao, mada za ovakve stvari postoje pravni akti i novinarski izvještaji. Trebalo bi se pretražiti arhive.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:43, 24 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pitanje korisnika [[User:Crazy tailor|Crazy tailor]] (00:27, 7 august 2024) == i want to create a page of me? --[[Korisnik:Crazy tailor|Crazy tailor]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy tailor|razgovor]]) 00:27, 7 august 2024 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Crazy tailor|Crazy tailor]]. Are you seeking to create your userpage or an article about yourself? If former, just click your username and create the page. If latter, have in mind that we don't accept articles written in a language that is not Serbo-Croatian, and the policies regarding [[WP:Autobiografija|autobiography]] articles (we won't accept such articles in most cases). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:44, 7 august 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 7. oktobra 2024. u 14:10 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pitanje korisnika [[User:DanašnjiDan|DanašnjiDan]] (11. oktobra 2024. u 08:51) == Dobro jutro! Kako mogu napraviti stranicu za svoju ulicu? --[[Korisnik:DanašnjiDan|DanašnjiDan]] ([[Razgovor s korisnikom:DanašnjiDan|razgovor]]) 11. oktobra 2024. u 08:51 (CEST) : Ćao @[[Korisnik:DanašnjiDan|DanašnjiDan]], hvala ti na upitu! Ovako, prvo se uvjeriš da tvoj budući članak prelazi [[WP:Značaj|prag značaja]] i sakupiš nekoliko [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]] kojima ćeš potkrijepiti tvrdnje u članku. Pogledaj nekoliko članaka o drugim ulicama koje već imamo, primjerice [[:Kategorija:Ulice u Rimu]], da dobiješ generalnu ideju kako napisati i organizirati članak o nekoj ulici. Kad si spreman ili spremna započeti pisanje svoga članka, odrediš [[WP:Naslovi članaka|naslov članka]], npr. "[[Splavarska ulica]]" ili "[[Ulica Mirka Bogovića (Zagreb)]]" (zagrade u naslovljavanju služe za [[WP:Razvrstavanje|razvrstavanje]]). Ja bih osobno preporučio započinjanje članka na [[Posebno:Moja stranica/igralište|svom igralištu]] prije nego bude spreman za premještaj u glavni imenski prostor pod tim naslovom. I potom počneš pisati! :) Ako negdje zapne, ja ili netko od iskusnih kolega Wikipedista će ti uskočiti pomoći prvom prilikom. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12. oktobra 2024. u 07:19 (CEST) == Join the Wikipedia Asian Month Campaign 2024 == <div lang="en" dir="ltr"> Dear 2022 & 2023 WAM Organizers, Greetings from Wikipedia Asian Month User Group! The [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024|Wikipedia Asian Month Campaign 2024]] is just around the corner. We invite you to register your language for the event on the "[[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Join_an_Event|Join an event]]" page and once again become an organizer for your language's Wikipedia. Additionally, this year we have selected [[m:Wikipedia_Asian_Month_User_Group/Ambassadors|ambassadors]] for various regions in Asia. If you encounter any issues and need support, feel free to reach out to the ambassador responsible for your area or contact me for further communication. We look forward to seeing you again this year. Thank you! [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|100px|right]] [[m:User:Betty2407|Betty2407]] ([[m:User talk:Betty2407|talk]]) 11:00, 20 October 2024 (UTC) on behalf of [[m:Wikipedia_Asian_Month_2024/Team|Wikipedia Asian Month 2024 Team]] <small>You received this message because you was an organizer in the previous campaigns. - [[m:User:Betty2407/WAMMassMessagelist|Unsubscribe]]</small> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=27632678 --> == Jedno jezično pitanje == [[Datoteka:Clemens Schüttengruber, Fußballschiedsrichter (03).jpg|thumb|left|150px|offside]] Hej :) Možeš li pogledat, kada budeš imao vremena, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Muhamed_Hevaji_Uskufi_Bosnevi&diff=prev&oldid=42230303 ovu] izmjenu? Ja rad N. Malcolma dosta poznajem, ali ovdje mi se čini da sa [[Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi|književnika iz 17. stoljeća]] prelazimo na današnju raspravu o Bosanskom jeziku i njegovom odnosu prema bosanskim identitetima, što je u nekoj ruci gol u offsideu. Želio bih tvoje mišljenje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 4. novembra 2024. u 12:58 (CET) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Bez ikakvih referenci ova mi izmjena 'miriši' (ili 'smrdi') na najobičnije [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]]. Potkrijepljivanje jakih tvrdnji čvrstim referencama na pouzdane izvore—što nerijetko podrazumijeva čak i direktno citiranje dijelova teksta djela koji se koristi kao izvor—[[:en:WP:BURDEN|odgovornost]] je urednika koji je taj sadržaj dodao. A do tada o samom sadržaju koji je dodan sumnjam da ima potrebe raspravljati. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 5. novembra 2024. u 04:13 (CET) ::Važi, puno ti hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2024. u 15:32 (CET) == Pitanje korisnika [[User:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]] (6. decembra 2024. u 08:18) == Pozdrav svako dobro --[[Korisnik:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan Urosević|razgovor]]) 6. decembra 2024. u 08:18 (CET) :@[[Korisnik:Srdjan Urosević|Srdjan Urosević]]: šaljem lijepe pozdrave natrag! :) – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 7. decembra 2024. u 03:40 (CET) == Rasprava na Pijaci == Hej, Vipzi! Uskoro planiram zatvoriti [[Wikipedija:Pijaca#Dodatna pitanja standardizacije – drugi dio|ovu raspravu]]. Ako se planiraš izjasniti, poželjno je da to učiniš ''ASAP''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. januara 2025. u 18:06 (CET) == Jutro je pametnije od noći == Poštovani kolega Sad nemam volje obrazlagati stvari oko tog članka, ali ako pogledate kako je to teklo sve če Vam biti jasno...ja tu ličnost nisam nazvao Čombe, već sam mu točno po pravilima napisao ime i prezime po belgisko-frankofonskom, jedino što sam dodao da je na prostoru e juge bio znan kao Čombe, i to je casus beli. A onda je EAP počeo uvaljivati taj isti nadimak Čombe u dvije verzije pisanja (što je po meni čista tautologija) Vidjet ćemo u jutro što dalje, al je stramotno da se meni nešto prigovara, pa mi o Kongu nismo imali ni 5-6 artikala, pa pogledaj sad ima ih već četrdesetak, al ih još toliko fali. Nek me pusti na miru... – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 20. februara 2025. u 00:20 (CET) == Suspenzija EAP == Poštovani kolega tražim da se kolegi Edgaru Allanu Poeu suspendira administratorski status na mjesec dana dok se ne sabere, i razmisli dobro o svojem upornom nametanju iskrvljenih tumačenja pravila pisanja tuđih imena na sh wiki. Po njemu je važnije napisati ponekd ''' Tshombe''' ili ''' Tchombe''' (kao da je nekog učinio pametnijim tautološkim navođenjem primjera frankofonske ortografije), nego navesti da je na spskohrvatskom jezičnom prostoru bio znan kao ''' Čombe''' . Čak je u jedmom trenutku i sam naveo da se fonetski izgovara Čombe, ali je nakraju pronašao spasonosno rješenje u IPA francuskom, bolesno uporan da se nigdje ne pojavi Čombe skraćena verzija njegova imena i prezimena po kom je postao zaštitni znak za sve separatiste, i uredno zaključao stranicu da je nitko nemože prepravljati - njegov vrhunski pravnički podnesak. Sve to možete vidjeti na mojim stranicama za razgovor, na kojoj sam mu i naveo prinjere da se taj slavni Čombe pojavljuje i na enciklopedijama kao ''' Čombe, Moise''' pa tek u zagradi (Moïse Kapenda Tshombé). Da neduljim dok on drži stranu zaključanom i meni ne dozvoljava da je vratim na varijantu Moise Tshombe znan kao Čombe ja više ne radim na sh wiki, smatram se maltretiranim i onemogućenim da radim, i usput ne želim raditi na kolonijalnoj wiki u kojoj se apriori pretpostavlja da je en wiki sve OK i po kojoj se treba vladati po principu - nadesno ravnajs. Usput tim što uporno poput pokvarenog gramofona brani svoju iskrivljenu pravničku tezu o poštovanju pravila, time krši pravilo o jezičnoj ravnopeavnosti na sh wiki -a meni oduzima vrijeme da napišem još pokoji članak o toj velikoj zemlji Kongu, o kom sam dosad napisao valjda oko 80% svih artikala- – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22. februara 2025. u 13:26 (CET) :Poštovani kolega @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], tvoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji je ogroman (malo rečeno). Na našem projektu marljivo dodaješ novi sadržaj još od vremena kad sam ja tek učio slova abecede... Vrlo si cijenjen zbog toga, i žao mi je da te baš ovaj spor doveo u sitaciju da razmotriš prekid svojeg učešća na projektu. :[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Tri nove smjernice, pt. 2|Decembra 2024.]] smo usvojili [[Wikipedija:Jezičke smjernice]], da se između ostalog imamo na čega referirati upravo kad dođe do nesuglasica. Sem toga, nastojimo da nam projekt ne bude zbrčkarija te da ima nekog reda i organizacije. Smatram da se ove smjernice dotiču jedne od najvažnijih stvari što se tiče naše uredničke zajednice i njezine dinamike, te da se one mogu (i trebaju) još doraditi uz veću uključenost šire zajednice. Moguće je predložiti izmjenu onoga što je rečeno u trenutnoj verziji odjeljka "Načelo ravnopravnosti" (a koja zapravo podržava Edgarove argumente: "{{tq|Jedna varijanta (koja god to bila) mora se dosljedno upotrebljavati u cijelom članku; članak ne smije biti mješavina različitih varijanti.}}") ili kako već rekoh na stranici za razgovor relevantnog članka, usvajanje jezičke smjernice o navođenju regionalno značajnih alternativnih imena/nadimaka/sinonima (ono što bih ja u ovom slučaju predložio). :Što se tiče zahtjeva za skidanje administratorskih ovlasti, oni se postavljaju na sljedećoj stranici: [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Ovo bi se trebalo raditi samo u '''krajnjem slučaju''', nakon što se ostatku zajednice može dokazati zloupotreba administratorskih ovlasti. Napominjem da to ne uključuje preventivnu zaštitu stranica od [[WP:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i da je po tom pitanju mala vjerojatnost da bi zajednica podržala takav zahtjev za skidanje ovlasti. :Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23. februara 2025. u 05:30 (CET) ::Pozdrav obojici. Predlažem da se razgovor nastavi na [[Wikipedija:Administratorska tabla#Ponašanje kolege administratora Edgara Allana Poa]] da se diskusija ne bi cepala — [[Korisnik:Alalch E.|Alalch]] [[Razgovor sa korisnikom:Alalch E.|Emis]] 24. februara 2025. u 00:19 (CET) == Желели би смо да чујемо више о вашим искуствима са привременим налозима == <section begin="body"/> [[File:Temporary Accounts - first edit popup.png|thumb]] '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_e2MNLeWJU89pNTo Ова анкета не би требало да је дужа од 5 минута за попуњавање.]''' Тим за поверење и безбедност продукта је у скорије време [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|привремене налоге]] омогућила на 12 викија. Планира се експанзија овог пројекта на већи број викија у наредним недељама и месецима, који ће следити потпуно пуштање у рад привремених налога касније ове године. Ваше учешће у овој анкети би нам било веома корисно, како би разумели колико добро привремени налози функционишу, као и шта можемо да побољшамо у будућности. Политику приватности можете видети [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Temp_Accounts_Minor_Pilots_Survey_Privacy_Statement|на овом линку]]. Попуњавањем ове анкете, слажете се са одредбама у политици приватности. Хвала вам!<section end="body"/> [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">razgovor</span>]]) 27. februara 2025. u 03:50 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/8&oldid=28315571 --> == Kompanija Sind == Možete li mi pomoći da mi kažete šta je bio problem sa ovim što sam postavio. Izbacio sam sve što je moglo da navodi na reklamiranje – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 09:49 (CEST) :Pozdrav @[[Korisnik:Kepa015|Kepa015]]! Kolega Inokosni organ Vam je srž problema s postavljenim člankom već objasnio. Članak još uvijek nije bio potkrijepljen [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanim]], [[WP:Provjerljivost|provjerljivim]] izvorima nezavisnim od teme, te time nije zadovoljavao kriterije [[WP:Značaj|značaja]]. Sadržaj članka nije bio enciklopedičan i ličio je na [[WP:Brzo brisanje|otvoreno reklamiranje]]. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 31. marta 2025. u 10:15 (CEST) ::Nije bio reklama ali možda ja u prvom momentu nisam znao kako da to dobro formulišem. ::Posle sam to preformulisao kako je kompanija nastajala i kako se razvijala ::Priložio sam i interviju za ekapiju gde gospođa Branka Mihailović priča o tome kako su ona i njen pokojni suprog Živko krenuli od samoga početka vrativši se iz Beograda na njegovu dedovinu gde su krenuli sa tim poslom. – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 11:05 (CEST) :::S tom jednom priloženom web-stranicom članak je imao ukupno jedan izvor, a taj jedan izvor je intervju s osobom koja je usko povezana s temom, dakle [[primarna literatura|primarni izvor]]. Svaki članak na Wikipediji bi trebao imati barem tri [[sekundarna literatura|sekundarna (nezavisna) izvora]], koji su pritom pouzdani i provjerljivi. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 31. marta 2025. u 12:11 (CEST) ::::Postoji snimak emisije koji je radila Regionalna televizija i ne znam da li to može biti relevantna stvar a svakako ću obezbediti još. ::::Interviju je radila Ekapija na njihov zahtev ::::Gde je prikazano kako su u to vreme ljudi koji su gledali u budućnost videli još u socijalizmu da je bolje početi svoj posao i napustiti mesto direkotora u jednoj od najvećih industrija mesa u to vreme kao i mesto ubanci odakle su otišli osnivači i započeli svoj posao. ::::Top treba da govori dosta mladima da se može uspeti na više načina ako se ima ideja. – [[Korisnik:Kepa015|Kepa015]] ([[Razgovor s korisnikom:Kepa015|razgovor]]) 31. marta 2025. u 12:21 (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 29. maja 2025. u 13:17 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 16. jula 2025. u 14:29 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == OSCE Minsk grupa == Hello, Vipz. Can you update the article [[OSCE Minsk grupa]] with new sources? It was dissolved on 1 September 2025, as a requisite of the peace agreement signed by Azerbaijan and Armenia on 8 August 2025. It already became obsolete when Azerbaijan retook all of Nagorno-Karabakh in 2023, rendering its purpose of solving this conflict peacefully, obsolete. In the article [[Armenci]], can you remove Azerbaijan, and in the article [[Armenski jezik]], can you remove Nagorno-Karabakh? Virtually the entire Armenian population of Nagorno-Karabakh fled, when Azerbaijan retook all of Nagorno-Karabakh, culminating in the dissolution of the Nagorno-Karabakh Republic. https://www.thecaliforniacourier.com/there-are-only-13-armenians-left-in-nagorno-karabakh/ Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-55614-7|&#126;2025-55614-7]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-55614-7|razgovor]]) 9. septembra 2025. u 10:37 (CEST) == Greetings from Italy == Good morning, dearest Vipz, how are you? Please, can you help me in opening a pahe (biography) in wiki.sh? I'll be pleased to help you in Italian and Portuguese. Thank you very much. [[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]] ([[Razgovor s korisnikom:Rei Momo|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 11:14 (CEST) :Greetings @[[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]]. I'll be quite happy to assist you to the best of my ability. Please elaborate your inquiry. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 03:25 (CEST) :: Good morning, dearest Vipz and thank you fot yout reply!!! :: The biography I propose you to help me is about the painter GIACI MONDAINI (born Giacinto). Here the stub, can you add something about the life, taking from thr English page? Thanks a lot for your help!!! Have a nice week end. [[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]] ([[Razgovor s korisnikom:Rei Momo|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 07:31 (CEST) {{Infokutija02 umjetnik | ime = Giaci Mondaini | slika = | opis = | rodno_ime = Giacinto Mondaini | datum_rođenja = {{birth date|1903|7|6|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Milano]], [[Italija]] | datum_smrti = {{death-date and age|1979|8|11|1903|7|6|df=y}} | mjesto_smrti = [[Chienes, Bolzano|Chienes]], [[Italija]] | nacionalnost = [[italija]]nska | polje = [[slikarstvo|slikanje]], [[humor]], i [[scenografija]] | obrazovanje = | pokret = | djela = }} '''Giaci Mondaini''' ([[Milano]], 6. juli 1903 – [[Chienes, Bolzano|Chienes]], 11. augusta 1979) bio je italijanski slikar i humorist.<ref>{{cite web |url=https://dizionariodartesartori.it/artisti/mondaini-giacinto-giaci |title=Mondaini Giacinto - Giaci |publisher=dizionariodartesartori.it |accessdate=15 October 2025}}</ref> In 1935, he wrote with [[Cesare Zavattini]]<ref>{{cite web |url=https://www.persee.fr/doc/retra_0151-1874_1985_num_29_1_1369 |title=Cesare Zavattini écrivain de cinéma. La respiration des images à naître |author=Valentina Fortichiari and Paul Crinel |date=1985 |publisher=persee.fr |accessdate=15 October 2025 |language=French}}</ref> the subject for the film [[Darò un milione]].<ref>David Forgacs and Stephen Gundle; Mass Culture and Italian Society from Fascism to the Cold War; Indiana University Press; Farmington; 2007</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Giacinto Mondaini}} {{Lifetime|1903|1979|Mondiani, Giaci}} {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Italijanski pisci]] [[Kategorija:Italijanski humoristi]] --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear {{BASEPAGENAME}}, We are pleased to invite you to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and women. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support *For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. * Join the office hours on 23 January 2026 and connect with the international Team. ([[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|sign up now]]) If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp;[[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:31 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29949330 --> == Invitation: Bring Feminism and Folklore to your wiki == <div style="border:4px maroon ridge; padding:4px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Hello {{BASEPAGENAME}}, We noticed your dedicated contributions to this wiki. As an experienced editor, your leadership could help bridge the gender gap on Wikipedia. We are inviting you to '''organize the Feminism and Folklore 2026''' writing competition for your community. ;Why Organize? The campaign (1 Feb – 31 March) focuses on women’s stories, folk culture, and traditions. By setting up a local page, you help your community document their unique history. ;We have made it easy for you You do not need to do everything from scratch. The international team has prepared tools to help you: * '''Article Lists:''' Find missing topics relevant to your culture. * '''CampWiz Tool:''' Easily manage the contest and track points. ;Want to talk to us first? If you have questions or want to meet the team, you are welcome to join our Office Hours (live Q&A sessions). ''[[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|Click here to see the Office Hours schedule]]'' ;Ready to start? Please check the project page to see how simple it is to register. '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Click here to Learn More and Sign Up]]''' Thank you for your time and hard work! '''The Feminism and Folklore 2026 Team''' ---- <small>You received this message because you are a valued contributor. If you have questions, please ask on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta Talk Page]].</small> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:49 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26-p&oldid=29949530 --> == 2025 Asian Month result == Hello! Could you create a dedicated page for Wikipedia's 2025 Asia Month results on shwiki that includes the user's name, number of articles, and points? I see you can't add shwiki pages [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2025/Golden_Award here] and [https://www.wikidata.org/wiki/Q137325224 this Wikidata item] – [[Korisnik:Badak Jawa|Badak Jawa]] ([[Razgovor s korisnikom:Badak Jawa|razgovor]]) 6. februara 2026. u 23:45 (CET) == Obećanje == Držim da mi je dužnost zahvaliti se na intervenciji. Priznajem da sam pretjerao i obećavam da se više neće ponoviti. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 24. februara 2026. u 04:49 (CET) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ''Errare humanum est''. Ako sam išta naučio tokom svoje korespondencije s drugim urednicima u većim zajednicama (poput enwiki), to bi bilo da su hladna glava, odmjerenost i praćenje procedure temeljne osobine urednika koji će opstati i vjerojatno nešto i postići, čak i tada kad njegovo mišljenje ide protiv prevladavajućeg stava aktivnog dijela zajednice. Cijenim što si prepoznao svoj kiks i obvezao se postupati drukčije od sada nadalje; dobrodošao natrag! :) – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 24. februara 2026. u 06:45 (CET) ::Bojim se da nismo na istoj valnoj duljini. Zahvalio sam se na intervencijama bez kojih [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori#Aca – oduzimanje|prijava Ace]] ne bi bila potpuna. Pod pretjerivanjem mislim na količinu pripremljenog teksta u prijavi, ali budući da si uključen u spor (WP:INVOLVED), ne trebaš se zamarati čitanjem. Osim odlomka VIII u kojem sam te uz WP:PDN pozvao da elaboriraš situaciju. Obećanje da se neće ponoviti odnosi se na to da će svaka sljedeća prijava biti dosta kraća, konciznija. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 25. februara 2026. u 11:51 (CET) == Traka.js == Hi. I notice you created [[MediaWiki:Gadget-Traka.js]]. Could you apply this change to [[MediaWiki:Gadgets-definition]]? <!-- Generated using w:en:User:NguoiDungKhongDinhDanh/FormattedEditRequest --> {| class="diff diff-editfont-monospace" style="margin: auto; font-size: small; overflow-wrap: break-word;" |- | class="diff-lineno" | Line 14: | class="diff-lineno" | Line 14: |- | class="diff-deletedline diff-side-deleted" | <nowiki>* Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile</nowiki><del class="diffchange diffchange-inline"><nowiki>|dependencies=@wikimedia/codex</nowiki></del><nowiki>]|Traka.js</nowiki> | class="diff-addedline diff-side-added" | <nowiki>* Traka[ResourceLoader|hidden|default|targets=desktop,mobile]|Traka.js</nowiki> |} The gadget doesn't actually use Codex, so there's no reason to declare dependency on it. [[Korisnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] ([[Razgovor s korisnikom:NguoiDungKhongDinhDanh|razgovor]]) 7. marta 2026. u 02:29 (CET) :@[[Korisnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] will do, thanks. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 7. marta 2026. u 02:35 (CET) == Pozdrav i oprostite greške! == Pozdrav, Vipz! Koristim "Add an image" na Wikipedia Aplikaciji za izmjene, ali vidim da pravi dosta grešaka (npr. lokacija fotografije) jer app nema izbora gdje postaviti sliku. Ovo mi je najlakši način da doprinosim (mogu dok sam u prevozu) ali neću da pravim više posla nego koristi za ostale. Da li je bolje da nastavim (sa greškama :)) ili da usporim? Hvala unaprijed! - [[Korisnik:MrkvaByte|MrkvaByte]] ([[Razgovor s korisnikom:MrkvaByte|razgovor]]) 25. marta 2026. u 23:45 (CET) :Ćao @[[Korisnik:MrkvaByte|MrkvaByte]], hvala ti na prepoznavanju problema. Mislim da nam je bolje dobiti manje doprinosa ali zato dobrih, nego mnogo doprinosa za kojima je potrebno čistiti. Svakako zahvaljujem na njima (bolje išta nego ništa), ali ako uopće imaš mogućnost slike postavljati na prikladnije mjesto, tako bi bilo bolje, makar to bio sporiji proces. Ako je ovaj problem do nas na shwiki, nastojat ćemo da ga riješimo u što kraćem roku. Lijep pozdrav, [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. marta 2026. u 00:54 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] hej imaš li kontakt da mi ostaviš da porazgovaramo o ovom skandalu što se događa sa urednicima? – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-20299-75|&#126;2026-20299-75]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-20299-75|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:34 (CEST) :::@[[Korisnik:~2026-20299-75|~2026-20299-75]] privatno me se može kontaktirati na nekoliko mjesta, uključujući e-mail i Discord. Ja bih, međutim, kao prvo želio znati s kim razgovaram, a kao drugo zašto. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] saznaćeš uskoro ne brini samo na kojoj Discord grupi da te nađem? – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-20299-75|&#126;2026-20299-75]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-20299-75|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:45 (CEST) :::::@[[Korisnik:~2026-20299-75|~2026-20299-75]] bočni paneli sadrže sve relevantne linkove. Discord je svima linkovan u Glavnom meniju, dok e-mail mislim da sam ograničio na registrovane korisnike. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 1. aprila 2026. u 10:49 (CEST) == Request to delete a module sandbox I created by mistake == Can you please delete the module sandbox I created by mistake, '[[Modul:Infokutija/igralište]]'? – [[Korisnik:PK2|PK2]] ([[Razgovor s korisnikom:PK2|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 04:27 (CEST) :@[[Korisnik:PK2|PK2]]: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 11:32 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30472482 --> == Novi poklon: pivo! == {| style="background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);" |style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[Datoteka:Export hell seidel steiner.png|70px]] |style="vertical-align: middle; padding: 3px;" | Hvala za borbu protiv vandalizma. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. maja 2026. u 02:41 (CEST) |} == [[SUR:Beograd202|Beograd202]] – upit (26. juna 2026. u 12:43) == Dobar dan, kad se moze ocekivati odobrenje za sledecu stranicu https://sh.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Branislav_Gloginja Hvala --[[Korisnik:Beograd202|Beograd202]] ([[Razgovor s korisnikom:Beograd202|razgovor]]) 26. juna 2026. u 12:43 (CEST) :Zdravo @[[Korisnik:Beograd202|Beograd202]], mnogo zahvaljujem na upitu i na podsjetniku. Nacrt ću pregledati u što kraćem roku, a o ishodu te obavijestiti na stranici za razgovor tog nacrta. Lp – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. juna 2026. u 15:38 (CEST) ::Postovani, da li je potrebno da ja jos nesto uradim da bi se dobilo odobrenje za objavljivanje https://sh.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Branislav_Gloginja Hvala – [[Korisnik:Beograd202|Beograd202]] ([[Razgovor s korisnikom:Beograd202|razgovor]]) 9. jula 2026. u 14:07 (CEST) 0y48w8cf1thzdqg29brp8br06ua7tkq 0 4681331 42652476 42431606 2026-07-09T22:20:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652476 wikitext text/x-wiki {{Istopolni brakovi u Evropi}} [[Srbija]] nema nikakav oblik zakonskog priznavanja istopolnih parova. [[Istopolni brak]]ovi zabranjeni su [[Ustav Srbije iz 2006.|Ustavom Srbije]] usvojenim 2006. godine, međutim, u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini]] je bilo rasprave o legalizaciji [[Građanska zajednica|građanskih zajednica]]. == Građanske zajednice == U januaru 2011. [[Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije|Ministarstvo spoljnih poslova]] dalo je dozvolu britanskoj ambasadi u [[Beograd]]u da sprovede ceremoniju uspostavljanja građanske zajednice između dva britanska državljana ili britanskog državljanina i jednog nesrpskog državljanina. Francuska ambasada u Beogradu nudi i paktove građanske solidarnosti francuskim građanima i njihovim inostranim partnerima. Srbija je prema presudama [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] u predmetima ''{{ill|Olijari i drugi protiv Italije|en|Oliari and Others v. Italy}}'' iz 2015. i ''{{ill|Fedotova i drugi protiv Rusije|en|Fedotova and Others v. Russia}}'' iz 2021. obavezana da omogući pravno priznanje istopolnim parovima, a manjak takvog zakona se smatra kršenjem [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]].<ref>{{Cite web|url=https://eulawlive.com/ecthr-refusal-of-any-form-of-legal-recognition-and-protection-for-same-sex-couples-breaches-convention/|title=ECtHR: refusal of any form of legal recognition and protection for same-sex couples breaches Convention|date=17 January 2023|website=EU Law Live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://strasbourgobservers.com/2015/09/16/oliari-and-others-v-italy-a-stepping-stone-towards-full-legal-recognition-of-same-sex-relationships-in-europe/ |title=EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA OBJAVIO PRESUDU U SLUČAJU OLIARI AND OTHERS V. ITALY: UTVRđENA POVREDA čLANOVA 8 I 14 EVROPSKE KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA, KOJI SE ODNOSE NA PRAVO NA POšTOVANJE PRIVATNOG I PORODIčNOG żIVOTA I ZABRANU DISKRIMINACIJE |date=12. 11. 2015. |website=paragrafco.co.rs |access-date=28. 8. 2022.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://strasbourgobservers.com/2015/09/16/oliari-and-others-v-italy-a-stepping-stone-towards-full-legal-recognition-of-same-sex-relationships-in-europe/ |title=OLIARI AND OTHERS V. ITALY: A STEPPING STONE TOWARDS FULL LEGAL RECOGNITION OF SAME-SEX RELATIONSHIPS IN EUROPE |date=16. 9. 2015. |website=strasbourgobservers.com |access-date=28. 8. 2022.}}</ref><ref name="politika2018">{{cite web |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/404401/Srbija-se-obavezala-da-ozvanici-istopolne-zajednice |title=Srbija se obavezala da ozvaniči istopolne zajednice |last=Đorđević |first=Katarina |date=25. 5. 2018. |website=politika.rs |publisher=[[Politika (novine)|Politika]] |access-date=28. 8. 2022.}}</ref> === Pokušaji donošenja zakona o građanskim zajednicama<span class="anchor" id="Zakon o istopolnim zajednicama"></span><span class="anchor" id="Zakon o istopolnim zajednicama (Srbija)"></span> === Godine 2010. je civilni sektor sastavio prvi nacrt ''Zakona o istopolnim zajednicama'', ali on nije razmatran.<ref name="politika2018" /> U maju 2013. godine najavljeno je da će 4. juna 2013. u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnu skupštinu]] biti predstavljen nacrt ''Zakona o istopolnim zajednicama''. Zakon bi dozvolio posete u bolnici i pravo [[Nasledno pravo|na nasledstvo]] za istopolne partnere, iako se nije znalo da li će to biti u obliku neregistrovane vanbračne zajednice ili registrovanog partnerstva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/serbia-to-regulate-status-of-same-sex-partners|title=Serbia Mulls Offering Rights to Gay Couples|date=2013-05-03|publisher=Balkan Insight|access-date=2014-04-11}}</ref> Nacrt zakona je zastao i nikada nije izglasan. U junu 2019. najavljeni su planovi za izmenu Građanskog zakonika kako bi se omogućila porodična partnerstva između istopolnih parova, obezbeđujući neka od zakonskih prava koje pruža [[brak]], uključujući [[Pravo na imovinu|imovinska prava]] i [[Alimentacija|alimentaciju]]. Međutim, partneri ne bi mogli da naslede imovinu umrlog partnera, da [[Usvajanje|usvoje]] ili da pristupe [[Medicinski asistirana reprodukcija|tretmanima za oplođivanje]].<ref>{{Cite web|url=http://gayecho.com/news/gej-vanbracnim-zajednicama-priznace-se-imovinska-prava/|title=Gej vanbračnim zajednicama priznaće se imovinska prava|date=2019-06-05|website=GayEcho|language=en-US|access-date=2019-06-06}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.politika.rs/sr/clanak/431091/gej-vanbracnim-zajednicama-priznace-se-imovinska-prava|title=Gej vanbračnim zajednicama priznaće se imovinska prava|last=Petrović|first=Alekaandra|date=4 June 2019|website=politika.rs|language=sr}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2019/6/2/pala-odluka-o-gej-brakovima-novi-zakon-sokirace-srbe/|title=PALA ODLUKA O GEJ BRAKOVIMA: Novi zakon šokiraće Srbe!|last=Društvo|first=Srbija|date=2 June 2019|website=pravda.rs|language=sr|access-date=2023-09-04|archive-date=2020-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20201201085539/https://pravda.rs/lat/2019/6/2/pala-odluka-o-gej-brakovima-novi-zakon-sokirace-srbe/|url-status=dead}}</ref> Lezbijski par iz [[Novi Sad|Novog Sada]], Jelena Dubović i Sunčica Kopunović, pokrenule su u julu 2019. godine pravni izazov za uspostavljanje zakonskog priznanja istopolnih parova.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-lgbt-rights/lesbians-launch-landmark-same-sex-partnership-case-in-serbia-idUSKCN1UD23W|title=Lesbians launch landmark same-sex partnership case in Serbia|last=Savage|first=Rachel|date=18 July 2019|website=Reuters}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.pinknews.co.uk/2019/07/19/lesbian-couple-gay-marriage-case-serbia/ |title=Lesbian couple launch landmark gay marriage case in Serbia |last=Powys Maurice|first=Emma |date=19 July 2019|website=PinkNews}}</ref> [[:sr:Министарство за људска и мањинска права и друштвени дијалог Републике Србије|Ministarka za ljudska i manjinska prava i socijalni dijalog]] [[Gordana Čomić]] je u novembru 2020. najavila da će ''Zakon o istopolnim zajednicama'' biti iznet pred Skupštinu u prvoj polovini 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/vesti/politika/comic-u-pripremi-zakon-o-istopolnom-partnerstvu/8t2sr8h|title=Čomić: U pripremi zakon o istopolnom partnerstvu |date=30 November 2020|publisher=Blic|access-date=2020-11-30}}</ref> Nacrt zakona je predstavljen na javnu raspravu u februaru 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=http://javnerasprave.euprava.gov.rs/javna-rasprava/257|title=Javne konsultacije za izradu teksta Nacrta zakona o istopolnim zajednicama|website=Javne rasprave|publisher=Directorate for eGovernment of the Republic of Serbia |archive-url=https://web.archive.org/web/20210208080841/http://javnerasprave.euprava.gov.rs/javna-rasprava/257 |archive-date=8 February 2021 |access-date=8 February 2021}}</ref> [[Predsednik Republike Srbije|Predsednik]] [[Aleksandar Vučić]] je u maju 2021. rekao da će [[Veto|staviti veto]] na predlog zakona ako ga usvoji Narodna skupština: „Ne znam šta Skupština planira kada je u pitanju Zakon o istopolnim zajednicama. Ali, kao predsednik Srbije, dužan sam da štitim Ustav i ne mogu da potpišem taj zakon.“<ref>{{Cite web |url=https://europeanwesternbalkans.com/2021/05/06/vucic-says-he-will-not-sign-the-same-sex-unions-law-his-justification-raises-suspicion/|title=Vučić says he will not sign the same-sex unions law, his justification raises suspicion|date=6 May 2021|website=European Western Balkans}}</ref> Čomić je odgovorila da predlog zakona ne reguliše institut braka niti usvajanja dece od strane istopolnih parova, već druga pitanja kao što su posete bolnici i nasledstvo. Marko Mihailović, direktor [[Beograd Prajd]]a, rekao je: „Mislimo da je prilično čudno da predsednik Srbije, koji je takođe diplomirani pravnik, postavlja pitanje neustavnosti zakona, što apsolutno nije tačno. Ovaj zakon ne može biti protivustavan jer ovo nije zakon o istopolnim brakovima“. Čomić je u januaru 2022. saopštila da je završena konačna verzija zakona, ali je svaki napredak na predlogu zakona odložen zbog [[Opšti izbori u Srbiji 2022.|izbora u aprilu 2022.]] i nedostatka političke volje.<ref>{{Cite web|url=https://europeanwesternbalkans.com/2022/01/24/the-delay-in-the-adoption-of-the-law-on-same-sex-unions-in-serbia-is-a-consequence-of-a-lack-of-political-will/|title=Delay in the adoption of the Law on Same-Sex Unions in Serbia a consequence of lack of political will|date=24 January 2022|website=European Western Balkans}}</ref> Tristan Flezenkemper, šef kancelarije [[Savet Evrope|Saveta Evrope]] u Beogradu, rekao je da će zakon „promeniti živote ljudi u Srbiji na bolje” i odgovorio je na odlaganje rečima: „Da napravimo pravu promenu, potrebno je imati snažnu političku volju i posvećenost, koja će to pretvoriti u jak zakonodavni organ koji neće biti samo usvojen, već i sproveden“. Kad bi se usvojio, zakon bi uspostavio instituciju građanskog partnerstva koje pruža neka od zakonskih prava, beneficija i odgovornosti braka. == Istopolni brakovi == U članu 62. [[Ustav Srbije iz 2006.|Ustava Srbije]], usvojenog 2006. godine nakon raspada [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], stoji: „Brak se sklapa na osnovu slobodno datog pristanka muškarca i žene pred državnim organom“.<ref>[http://www.parlament.gov.rs/content/eng/akta/ustav/ustav_ceo.asp Serbian Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101127021637/http://www.parlament.gov.rs/content/eng/akta/ustav/ustav_ceo.asp|date=2010-11-27}}</ref> Formulacija je protumačena kao zabrana [[Istopolni brak|istopolnih brakova]].<ref name="cesid" /> == Reakcije == === Struka === ''Zakon o istopolnim zajednicama'' je podržalo više od 1000 akademika, psihologa, sociologa, novinara i akademskih radnika, a Društvo psihologa Srbije je izjavilo da će ovaj zakon doneti dobrobit LGBT+ pojedincima i njihovim porodicama:<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/lgbt-aktivisti-zbunjeni-vucicevom-izjavom-da-ne%C4%87e-potpisati-zakon/31233316.html |title=LGBT aktivisti zbunjeni Vučićevom izjavom da neće potpisati Zakon |first=Iva |last=Martinović |work=[[Radio slobodna Evropa]] |date=2021-05-01 |access-date=2023-08-27}}</ref><ref name="zakonbbc">{{cite web |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-56578358 |title=LGBT, istopolni brakovi i Srbija: Koja prava imaju gej ljudi - od penzije do usvajanja dece |last=Janković |first=Marija |date=2021-04-01 |website=bbc.com/serbian |access-date=2022-07-17}}</ref>{{izdvojeni citat|Uporedna iskustva drugih zemalja pokazuju da je zakonsko prepoznavanje istopolnih zajednica povezano sa smanjenjem stresa, depresivnih i anksioznih simptoma i drugih problema mentalnog zdravlja poput suicida.}} === Verske organizacije === ''Zakonu o istopolnim zajednicama'' se protivi [[Srpska pravoslavna crkva]] (SPC).<ref>{{cite web |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/474303/Pravoslavne-crkve-vec-su-rekle-ne-istopolnim-zajednicama |title=Pravoslavne crkve već su rekle „ne” istopolnim zajednicama |last=Čalija |first=Jelena |date=2021-03-05 |website=politika.rs |publisher=[[Politika (novine)|Politika]] |access-date=2022-07-17}}</ref> [[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve|Sinod SPC]] je naveo da se izjednačavanjem istopolne zajednice sa bračnom zajednicom „diskriminiše bračna zajednica”, dok je [[Patrijarh Porfirije]] izjavio da „razume i ljude koji imaju tu vrstu seksualne orijentacije da imaju bezbroj administrativnih problema, izazova, pritisaka ponekad i da imaju potrebu da regilišu sopstveni status”.<ref name="zakonbbc" /> === Političke stranke === [[Pokret slobodnih građana]] podržao je regulisanje prava i obaveza istopolnih partnera.<ref>{{cite web |url=https://autonomija.info/psg-regulisanje-prava-istopolnih-partnera-je-vazan-deo-procesa-unapredjenja-ljudskih-prava-u-srbiji/ |title=PSG: Regulisanje prava istopolnih partnera je važan deo procesa unapređenja ljudskih prava u Srbiji |work=Autonomija |date=2021-04-01 |access-date=2023-08-27}}</ref> [[Moramo (Srbija)|Koalicija Moramo]] izjavila je da su stranke koje je čine usaglašene u svojim stavovima prema pravima LGBT ljudi i da bi glasali za usvajanje ''Zakona o istopolnim zajednicama''.<ref name="021spisak">{{cite web |url=https://www.021.rs/story/BBC/300356/LGBT-i-Srbija-Da-li-ce-izbori-promeniti-status-istopolnih-zajednica-u-Srbiji.html |title=LGBT i Srbija: Da li će izbori promeniti status istopolnih zajednica u Srbiji |work=021 |date=2022-03-16 |access-date=2023-08-27}}</ref> [[Branko Ružić]] iz [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] podržao je zakonsko uređenje istopolnih zajednica.<ref name="021spisak" /> U novembru 2015. godine bivši predsednik [[Boris Tadić]] izrazio je podršku istopolnim brakovima i [[Usvajanje dece kod LGBT+ osoba|usvajanju od strane istopolnih parova]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv.rs/sr_lat/politika/korigujem-stav-o-gej-parovima_656385.html |title=Korigujem stav o gej parovima |work=[[Radio-televizija Vojvodine]] |date=2015-11-06 |access-date=2023-08-26}}</ref> Političke stranka [[Dveri]] i [[Srpska radikalna stranka]] su iskazale protivljenje donošenju ''Zakona o istopolnim zajednicama''.<ref>{{cite web |url=https://dveri.rs/tag/%D0%B7%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD-%D0%BE-%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D0%BC-%D0%B7%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0%D0%BC%D0%B0 |title=Maja Mitić: Zakon o istopolnim zajednicama omogućava zloupotrebe |website=dveri.rs |publisher=[[Dveri]] |access-date=2022-07-17 |archive-date=2023-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230827105525/https://dveri.rs/tag/%D0%B7%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD-%D0%BE-%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D0%BC-%D0%B7%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0%D0%BC%D0%B0 }}</ref><ref name="radikaliistopolne">{{cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/izbori22/radikali-u-leskovcu-delili-seseljeve-knjige-i-sakupljali-potpise-protiv-istopolnih-brakova/ |title=Radikali u Leskovcu delili Šešeljeve knjige i sakupljali potpise protiv istopolnih brakova |date=2022-02-25 |website=danas.rs |publisher=[[Danas (novine)|Danas]] |access-date=2022-07-04}}</ref> Protivljenje je izneo i [[Vuk Jeremić]], predsednik [[Narodna stranka (Srbija, 2017)|Narodne stranke]].<ref>{{cite web |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/476092/Vuk-Jeremic-protiv-zakona-o-istopolnim-zajednicama |title=Vuk Jeremić protiv zakona o istopolnim zajednicama |website=politika.rs |publisher=[[Politika (novine)|Politika]] |date=2021-03-31 |access-date=2023-08-27}}</ref> Udruženje građana [[Dosta je bilo]] se protivi donošenju takvog zakona jer bi „donošenje takvog zakona bilo direktno kršenje Ustava Srbije”, ali smatra da LGBT osobe treba da uživaju sva prava kao i drugi građani Srbije.<ref name="021spisak" /> [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] je izjavio da bi njihova podrška zakonu „zavisila od sadržaja”, ali da LGBT zajednica treba da ima sva građanska prava.<ref name="021spisak" /> === Javno mnjenje === U „Apelu 212 srpskih intelektualaca” se 212 građana protivi donošenju ''Zakona o istopolnim zajednicama'', ''Zakona o rodnoj ravnopravnosti'' i izmenama ''Zakona o zabrani diskriminacije'', jer smatraju da za takvim zakonima nema potrebe.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borba-spiskovima-oko-zakona-o-istospolnim-zajednicama-u-srbiji/31168956.html |title=Borba 'spiskovima' oko Zakona o istopolnim zajednicama u Srbiji |first=Sonja |last=Gočanin |work=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=2021-03-25 |access-date=2023-08-27}}</ref> Istraživanje centra E8 iz 2018. došlo je do zaključka da žene češće podržavaju istopolne brakove od muškaraca.<ref name="E8">{{Cite web|url=http://e8.org.rs/wp-content/uploads/2019/06/IMAGES-Srbija-Mu%C5%A1karci-u-Srbiji-Promene-otpori-i-izazovi-Rezultati-istra%C5%BEivanja-o-mu%C5%A1karcima-i-rodnoj-ravnopravnosti.pdf |title=Muškarci u Srbiji |access-date=2022-06-30}}</ref> U istraživanju organizacije <span lang="en">[[Civil Rights Defenders]]</span> -{(CRD)}- iz 2020, 80% ispitanika podržava bar neka prava koja bi ''Zakon o istopolnim zajednicama'' doneo istopolnim parovima. Dok 26% ljudi podržava istopolne brakove, svako pojedinačno pravo koje je previđeno ''Zakonom'' podržava od 59% do 73% ispitanika.<ref name="CRD2020" /> U istraživanju [[CESID]]-a iz 2021, kad su upitani o tome da li probleme istopolnih zajednica treba regulisati pravnim propisima, 37% je reklo ne, 20% je reklo da sve treba da reši sve potencijalne odnose, a 26% da bi samo tehničke stvari trebalo rešavati, jer se ne radi o braku. One grupe koje iznad proseka imaju pozitivne stavove prema LGBT+ zajednici su i iznad proseka podržale zakonsku regulativu.<ref name="cesid">{{cite web |url=http://www.cesid.rs/wp-content/uploads/2021/09/CeSID_Srpski.pdf |title=KA BOLJEM RAZUMEVANJU PRAVA LGBTI OSOBA I NJIHOVE POZICIJE U DRUŠTVU |year= |website=cesid.rs |publisher=[[Centar za slobodne izbore i demokratiju|CESID]] |access-date=2022-08-15}}</ref> U istraživanju CESID-a, protivljenje iznad proseka istopolnim zajednicama su iskazali vernici, osobe starije od 50 godina, stanovnici zapadne Srbije i Šumadije i osobe u bošnjačkim i mađarskim sredinama (u odnosu na pripadnike drugih nacija).<ref name="cesid" /> U istraživanju -{CRD}--a, iznad proseka su se istopolnim zajednicama protivili stariji od 60 godina, osobe sa samo završenom (ili ne završenom) osnovnom školom, osobe iz ruralnih sredina, kao i osobe koje ne komuniciraju sa LGBT+ osobama.<ref name="CRD2020">{{Cite web|url=https://crd.org/2021/04/02/poll-finds-serbia-is-ready-for-law-on-same-sex-union/|title=Serbia is Ready for Law on Same Sex Union, Poll Finds Strong Support for LGBTI+ Rights|date=2 April 2021|website=Civil Rights Defenders}}</ref><ref name="CRD2020Poll">{{Cite web |url=https://crd.org/wp-content/uploads/2021/04/ENGLESKA-VERZIJA-1.pdf |title=Attitudes towards LGBTI+ rights and issues in Serbia |date=2020 |work=[[Civil Rights Defenders]] |access-date=2023-08-24}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders" |- |+Podrška istopolnim brakovima i istopolnim zajednicama |- ! scope="col" | Organizacija ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Pitanje ili tema ! scope="col" | Da ! scope="col" | Ne |- ! scope="row" style="text-align:center;" | Udruženje za jednaka prava<ref name="2018prava">{{Cite web|url=https://www.state.gov/wp-content/uploads/2019/03/SERBIA-2018-HUMAN-RIGHTS-REPORT.pdf|title=2018 US HUMAN RIGHTS REPORT|access-date=2022-06-30}}</ref> | rowspan="2" | 2018. | LGBT+ osobama treba da bude dozvoljeno da naslede imovinu istopolnog umrlog partnera | / | 70% |- ! scope="row" style="text-align:center;" | E8<ref name="E8" /> | Homoseksualnim parovima bi trebalo da bude dozvoljeno da se venčaju jednako kao i heteroseksualni parovi | 32,6% | 50,8% |- ! scope="row" rowspan="6" style="text-align:center;" | Civil Rights Defenders<ref name="CRD2020" /><ref name="CRD2020Poll" /> | rowspan="6" | 2020. | Pravo LGBTI+ osoba da posećuju svoje partnere u bolnici ili zatvoru | 73,4% | / |- | Pravo LGBTI+ osoba da imaju zdravstveno osiguranje preko partnera | 60% | / |- | Pravo LGBTI+ osoba na sudski postupak o podeli imovine pri okončanju kohabitacije | 59,2% | / |- | Pravo LGBTI+ osoba na nasleđivanje imovine u slučaju smrti partnera | 59% | / |- | Pravo LGBTI+ osoba da se tretiraju kao članovi porodice (za donošenje odluka u ime partnera) u slučaju njihove bolesti ili smrti | 58,6% | / |- | Pravo LGBTI+ osoba da nasleđuju penziju umrlog partnera | 57,8% | / |- ! scope="row" rowspan="2" style="text-align:center;" | CESID<ref name="cesid" /> | rowspan="2" | 2021. | Zajednica između dvoje ljudi, ma kog pola da su, je njihova lična stvar i niko ne sme da ih sprečava da je zakonski ostvare | 22% | 44% |- | Ozakonjenje istopolnih zajednica u Srbiji će zakonski urediti život jednom delu naših sugrađana i to treba podržati | 20% | 44% |} == Povezano == * [[Položaj LGBT osoba u Srbiji]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{Izvori}} [[Kategorija:Ljudska prava u Srbiji|LGBT]] [[Kategorija:LGBT u Srbiji| ]] kb9achbwd3i886tp98op6czi8uqtuvy 0 4690250 42652399 42651831 2026-07-09T17:56:50Z Inokosni organ 160059 42652399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = 900020 | tekst = EFBF04 | border = 006600 | ime = {{flagicon|Portugal}} Portugal | logo = Logo_FPF_2024.svg | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#008000}} {{color box|#f92c00}} | nadimci = A Seleção das Quinas, Lusos | stadion = [[Estádio Nacional]], [[Oeiras (Portugal)|Oeiras]] | FIFA = {{increase}} 6. | izbornik = {{flagicon|Portugal}} [[Roberto Martínez]] | nastupi = [[Cristiano Ronaldo]] (233) | golovi = [[Cristiano Ronaldo]] (146) | utakmica = | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|POR}} Portugal 9:0 [[Fudbalski savez Luksemburga|Luksemburg]] {{flagicon|LUX}}<br><small>([[Almancil]]; [[11. septembra]] [[2023.]])</small> | poraz = {{flagicon|POR}} Portugal 0:10 [[Fudbalski savez Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}<br><small>([[Lisabon]]; [[25. maja]] [[1947.]])</small> | SP = Treće mjesto ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Prvaci ([[UEFA Euro 2016|2016.]]) | kontinent 2 = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | KP 2 = Treće mjesto ([[FIFA Kup konfederacija 2017|2017.]]) | OI = | domaći = | pattern_la1 = _por24h | pattern_b1 = _por24h | pattern_ra1 = _por24h | pattern_sh1 = _por24h | pattern_so1 = _por24h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 008000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 =_por24a | pattern_b2 =_por24a | pattern_ra2 =_por24a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = 000000 | socks2 = D7E9F6 }} '''Fudbalska reprezentacija Portugala''' je reprezentacija [[Portugal]]a i predstavlja zemlju na međunarodnim fudbalskim natjecanjima. Njome upravlja [[Fudbalski savez Portugala|Portugalski fudbalski savez]]. Reprezentacija Portugala smatra se timom sa latinskim fudbalom, sličnim onom koji predstavljaju Španjolska, Brazil ili Argentina, koji se temelji na posjedu lopte, kreativnosti, vještini i individualnoj spontanosti, nauštrb fizičkog tena ili taktičke krutosti. Tradicionalno, najveći rival je španjolska reprezentacija. Za portugalsku reprezentaciju igrali su neki istaknuti fudbaleri kao što su [[Fernando Peyroteo]], [[José Travassos]], [[Matateu]], [[Germano (fudbaler)|Germano]], [[Mario Coluna]], [[José Augusto]], [[António Simões]], [[José Águas]], [[Eusébio]], [[Vicente Lucas]], [[Vítor Damas]], [[Manuel Bento]], [[Torres]], [[Fernando Chalana]], [[Fernando Gomes]], [[Carlos Manuel]], [[Humberto Coelho]], [[Paulo Futre]], [[Paulo Sousa]], [[Luís Figo]], [[Vítor Baía]], [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]], [[Nuno Gomes]], [[Rui Costa]], [[João Pinto]], [[Deco (fudbaler)|Deco]], [[Ricardo Carvalho]], [[Nani]], [[Ricardo Quaresma]], [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Bruno Fernandes]] i [[Bernardo Silva]]. == Historija == Momčad je službeno debitirala 18. decembra 1921. protiv [[Fudbalski savez Španije|Španije]], utakmica koja je završila 3:1 u korist Španjolaca. Prvu pobjedu ostvarili su 18. juna 1925. protiv Italije rezultatom 1:0. Portugalski debi u završnoj fazi velikog natjecanja dogodio se 1966. godine, gdje je ''Seleção das Quinas'' stigla do polufinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|FIFA Svjetskog kupa 1966.]], gdje su bili poraženi od strane domaćina i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Engleske|Engleske]]. Portugal je turnir završio na trećem mjestu, nakon što je pobijedio [[Fudbalski savez Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]. Portugal je prvi put stigao do završne faze [[UEFA Euro 1984.|Europskog prvenstva 1984. godine]], stigavši ​​do polufinala i izgubivši od domaćina turnira i budućeg prvaka, [[Fudbalski savez Francuske|Francuske]]. Nekoliko desetljeća portugalski tim nije bio dio skupine timova koji su bili kandidati za osvajanje naslova. Međutim, tim je evoluirao, stalno prisutan u gotovo svim završnim fazama velikih turnira od početka 21. stoljeća nadalje, kao rezultat prisutnosti u timu nekoliko igrača svjetske klase (uključujući dva ''Ballon d'Ora''), koji redovito predstavljaju glavne europske klubove. Prvi veliki naslov portugalska momčad osvojila je [[UEFA Euro 2016.|2016. godine]], kada su Portugalci pobijedili u finalu Europskog prvenstva protiv domaćina Francuske, nakon Éderovog pogodka u produžecima. Tri godine kasnije, Portugal je osvojio prvo izdanje UEFA Lige nacija, nakon što je igrao u finalu natjecanja protiv [[Fudbalski savez Nizozemske|Nizozemske]] na Estádio do Dragão. Do 2016. njihov najbolji učinak na velikim turnirima bilo je sudjelovanje u finalu [[UEFA Euro 2004.|Eura 2004.]], natjecanju u kojem su bili domaćini i koje su izgubili od [[Fudbalski savez Grčke|Grčke]]. == Aktualni kadar == ===Trenerski kadar=== {| class="wikitable" |- !Položaj !Ime |- |Vodeći trener |{{flagicon|ESP}} [[Roberto Martínez]] |- |Pomoćni treneri |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Barry (fudbaler)|Anthony Barry]] <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo Carvalho]] |- |Treneri golmana |{{flagicon|ESP}} Iñaki Bergara <hr /> {{flagicon|POR}} [[Ricardo (footballer, born 1976)|Ricardo]] |- |Analitičar utakmica |{{flagicon|POR}} Bruno Pereira |- |Upravljač učincima |{{flagicon|WAL}} [[Richard Evans (fudbaler, 1968)|Richard Evans]] |- |Tehnički direktor |{{flagicon|POR}} [[José Couceiro]] <hr /> {{flagicon|POR}} José Guilherme |- |Sportski znanstvenik |{{flagicon|POR}} João Brito |- |Odgovoran za medije i komunikacije |{{flagicon|POR}} Marco Ferreira |- |Voditelj akademije |{{flagicon|POR}} Joaquim Milheiro |} === Igrači === {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rui Patrício]]|age={{birth date and age|df=y|1988|2|15}}|caps=108|goals=0|club=[[AS Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[José Sá]]|age={{birth date and age|df=y|1993|1|17}}|caps=2|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Diogo Costa]]|age={{birth date and age|df=y|1999|9|19}}|caps=22|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Nélson Semedo]]|age={{birth date and age|df=y|1993|11|16}}|caps=30|goals=0|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]|age={{birth date and age|df=y|1983|2|26}}|caps=137|goals=8|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR|other=dokapetan}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Rúben Dias]]|age={{birth date and age|df=y|1997|5|14}}|caps=56|goals=3|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Diogo Dalot]]|age={{birth date and age|df=y|1999|3|18}}|caps=20|goals=2|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Danilo Pereira]]|age={{birth date and age|df=y|1991|9|9}}|caps=73|goals=2|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Gonçalo Inácio]]|age={{birth date and age|df=y|2001|8|25}}|caps=9|goals=2|club=[[Sporting CP]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=19|pos=DF|name=[[Nuno Mendes (fudbaler, 2002)|Nuno Mendes]]|age={{birth date and age|df=y|2002|6|19}}|caps=23|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[João Cancelo]]|age={{birth date and age|df=y|1994|5|27}}|caps=54|goals=10|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=24|pos=DF|name=[[António Silva (fudbaler)|António Silva]]|age={{birth date and age|df=y|2003|10|30}}|caps=11|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[João Palhinha]]|age={{birth date and age|df=y|1995|7|9}}|caps=27|goals=2|club=[[Fulham F.C.|Fulham]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Bruno Fernandes]]|age={{birth date and age|df=y|1994|9|8}}|caps=67|goals=22|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Bernardo Silva]]|age={{birth date and age|df=y|1994|8|10}}|caps=89|goals=11|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[João Neves (fudbaler)|João Neves]]|age={{birth date and age|2004|9|27|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Matheus Nunes]]|age={{birth date and age|df=y|1998|8|27}}|caps=14|goals=2|club=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Rúben Neves]]|age={{birth date and age|df=y|1997|3|13}}|caps=47|goals=0|club=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|clubnat=KSA}} {{nat fs g player|no=23|pos=MF|name=[[Vitinha (fudbaler, 2000)|Vitinha]]|age={{birth date and age|df=y|2000|2|13}}|caps=17|goals=0|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs break}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cristiano Ronaldo]]|age={{birth date and age|df=y|1985|2|5}}|caps=207|goals=130|club=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|clubnat=KSA|other=kapetan}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Gonçalo Ramos]]|age={{birth date and age|df=y|2001|6|20}}|caps=13|goals=8|club=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[João Félix]]|age={{birth date and age|df=y|1999|11|10}}|caps=39|goals=8|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Rafael Leão]]|age={{birth date and age|df=y|1999|6|10}}|caps=27|goals=4|club=[[AC Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Diogo Jota]]|age={{birth date and age|df=y|1996|12|4}}|caps=39|goals=14|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Pedro Neto]]|age={{birth date and age|df=y|2000|3|9}}|caps=7|goals=1|club=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Francisco Conceição]]|age={{birth date and age|df=y|2002|12|14}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs end}} == Statistike == ===Igrači sa najviše nastupa=== [[File:New Zealand-Portugal (38) (cropped).jpg|thumb|right|300px|[[Cristiano Ronaldo]] je portugalski igrač sa najviše nastupa i najbolji strijelac reprezentacije svih vremena.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center"; |- !width=20|Rang !width=150|Ime !width=50|Nastupi !width=50|Golovi !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''207''' |130 |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[João Moutinho]] |'''146''' |7 |2005–2022 |- |3 | style="text-align:left"|'''[[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]]''' |'''137''' |8 |2007 – danas |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''127''' |32 |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''112''' |24 |2006–2017 |- |6 | style="text-align:left"|[[Fernando Couto]] |'''110''' |8 |1990–2004 |- |7 | style="text-align:left"|'''[[Rui Patrício]]''' |'''108''' |0 |2010 – danas |- |8 | style="text-align:left"|[[Bruno Alves]] |'''96''' |11 |2007–2018 |- |9 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''94''' |26 |1993–2004 |- |rowspan="2"|10 | style="text-align:left"|[[Ricardo Carvalho]] |'''89''' |5 |2003–2016 |- | style="text-align:left"|'''[[Bernardo Silva]]''' |'''89''' |11 |2015 – danas |} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !width=30|Rang !width=150|Ime !width=50|Golovi !width=50|Nastupi !width=50|Omjer !width=100|Karijera |- |1 | style="text-align:left"|'''[[Cristiano Ronaldo]]''' |'''130''' |207 | {{#expr:130/207 round 2}} |2003 – danas |- |2 | style="text-align:left"|[[Pauleta]] |'''47''' |88 | {{#expr:47/88 round 2}} |1997–2006 |- |3 | style="text-align:left"|[[Eusébio]] |'''41''' |64 | {{#expr:41/64 round 2}} |1961–1973 |- |4 | style="text-align:left"|[[Luís Figo]] |'''32''' |127 | {{#expr:32/127 round 2}} |1991–2006 |- |5 | style="text-align:left"|[[Nuno Gomes]] |'''29''' |79 | {{#expr:29/79 round 2}} |1996–2011 |- |6 | style="text-align:left"|[[Hélder Postiga]] |'''27''' |71 | {{#expr:27/71 round 2}} |2003–2014 |- |7 | style="text-align:left"|[[Rui Costa]] |'''26''' |94 | {{#expr:26/94 round 2}} |1993–2004 |- |8 | style="text-align:left"|[[Nani (fudbaler)|Nani]] |'''24''' |112 | {{#expr:24/112 round 2}} |2006–2017 |- |9 | style="text-align:left"|[[João Pinto]] |'''23''' |81 | {{#expr:23/81 round 2}} |1991–2002 |- |rowspan="3"|10 | style="text-align:left"|'''[[Bruno Fernandes]]''' |'''22''' |67 | {{#expr:22/67 round 2}} |2017 – danas |- | style="text-align:left"|[[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] |'''22''' |66 | {{#expr:22/66 round 2}} |1971–1984 |- | style="text-align:left"|[[Simão Sabrosa|Simão]] |'''22''' |85 | {{#expr:22/85 round 2}} |1998–2010 |} == Najpoznatiji igrači == === Vratari === * [[Vítor Baía]] * [[Rui Patrício]] * [[Manuel Bento]] * [[Américo Lopes]] === Braniči === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Bruno Alves]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] * [[Ricardo Carvalho]] * [[Humberto Coelho]] * [[Fernando Couto]] * [[João Cancelo]] * [[Dimas (fudbaler)|Dimas]] * [[António Veloso]] * [[Hilário da Conceição|Hilário]] * [[Jorge Costa]] {{div col end}} === Vezni === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Rui Costa]] * [[Bruno Fernandes]] * [[Luís Figo]] * [[João Moutinho]] * [[Nani]] * [[Deco]] * [[Costinha]] * [[Ricardo Quaresma|Quaresma]] * [[Mário Coluna]] * [[Bernardo Silva]] * [[Simão Sabrosa|Simão]] * [[Flávio Conceição]] * [[Maniche]] * [[Tamanqueiro (fudbaler, 1903-1941)|Tamanqueiro]] * [[Paulo Bento]] * [[Paulo Sousa]] * [[Paulo Ferreira]] * [[José Luís Vidigal|Vidigal]] * [[Jaime Pacheco|Pacheco]] * [[Vitinha]] * [[Carlos Manuel]] * [[Diamantino Miranda|Diamantino]] * [[Raphaël Guerreiro]] * [[Álvaro Magalhães]] * [[Renato Sanches]] * [[João Mário]] * [[António Simões|Simões]] {{div col end}} === Napadač === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Cristiano Ronaldo]] * [[Eusébio]] * [[Mário Coluna]] * [[Paulo Futre]] * [[Fernando Peyroteo]] * [[Simão Sabrosa]] * [[Hélder Postiga|Postiga]] * [[Pedro Miguel Carreiro Pauleta|Pauleta]] * [[Nuno Gomes]] * [[Diogo Jota]] * [[João Pinto]] * [[Nené (fudbaler, 1949)|Nené]] * [[Jorge Cadete|Cadete]] * [[Fernando Gomes (fudbaler, 1956-2022)|Fernando Gomes]] * [[Rui Jordão]] {{div col end}} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Portugal men's national association football team}} * [https://www.fpf.pt/pt/ Službena stranica] {{pt icon}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Evropski prvaci u fudbalu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Portugal]] [[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (reprezentacije)|Portugal]] [[Kategorija:Fudbal u Portugalu| ]] nrtehtqniejcgs9546p821kinnxfvct 2 4690271 42652413 41910297 2026-07-09T18:21:25Z Inokosni organ 160059 /* Spoljašnje veze */ 42652413 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918—1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920—1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929—1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944—1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945—1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963—1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992—2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003—2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006—danas {{zastava|Srbija}} == Nakon razlaza Srbije i Crne Gore == [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju Svetskog prvenstva u Nemačkoj krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} {{flagicon|SFRJ}} '''[[Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|URU}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1930.|1930]].||Polufinale^'''1'''<ref>Nije odigran meč za treće mesto, ali je [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] dodeljena [[Bronza|bronzana]] [[medalja]].[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html] {{Wayback|url=http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html|date=20100503051629}}, Pristupljeno 29. april 2013.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/194796/Jos-uvek-sjaji-bronza-iz-Montevidea |title=Još uvek sjaji bronza iz Montevidea|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>||4. mesto||3||2||0||1||7||7 ||colspan="6" |''Bez kvalifikacija'' |- |{{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1934.|1934]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||2||0||1||1||3||4 |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1938.|1938]] ||2||1||0||1||1||4 |- |{{flagicon|BRA|1889}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1950.|1950]].||1. kolo||5. mesto||3||2||0||1||7||3 ||5||3||2||0||16||6 |- |{{flagicon|ŠVA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1954.|1954]].||Četvrtfinale||7. mesto||3||1||1||1||2||3||4||4||0||0||4||0 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1958.|1958]].||Četvrtfinale||5. mesto||4||1||2||1||7||7 ||4||2||2||0||7||2 |- |{{flagicon|ČIL}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1962.|1962]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||6||3||0||3||10||7 ||4||3||1||0||11||4 |- |{{flagicon|ENG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1966.|1966]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||6||3||1||2||10||8 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|1970]]. ||6||3||1||2||19||7 |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|1974]].||2. kolo||7. mesto||6||1||2||3||12||7 ||5||3||2||0||8||4 |- |{{flagicon|ARG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1978.|1978]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||1||0||3||6||8 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.|1982]].||1. kolo||16. mesto||3||1||1||1||2||2 ||8||6||1||1||22||7 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1986.|1986]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||2||3||7||8 |- |{{flagicon|ITA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|1990]].||Četvrtfinale||5. mesto||5||3||1||1||8||6 ||8||6||2||0||16||6 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|SAD}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1994.|1994]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1998.|1998]].||Osmina finala||10. mesto||4||2||1||1||5||4 ||12||9||2||1||41||8 |- |{{flagicon|JKO|1997}}{{flagicon|JAP}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2002.|2002]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||5||4||1||22||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|2006]].||1. kolo||32. mesto||3||0||0||3||2||10 ||10||6||4||0||16||1 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010]].||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018]].||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022]].||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- !Ukupno||13/22||0 titula||49||18||9||22||71||71||136||81||33||22||287||123 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Jugoslavija}} '''[[Jugoslavija]]''' |- style="background:silver;" |{{flagicon|France}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1960.|1960]].||Finale||'''2. mesto'''||2||1||0||1||6||6 ||4||2||1||1||9||4 |- |{{flagicon|Španija|1945}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1964.|1964]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||2||1||1||6||5 |- style="background:silver;" |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|1968]].||Finale||'''2. mesto'''||3||1||1||1||2||3 ||6||4||1||1||14||5 |- |{{flagicon|Belgium}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||4||1||7||5 |- |style="border: 3px solid red"|{{flagicon|SFRJ}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1976.|1976]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||2||0||0||2||4||7 ||8||6||1||1||15||5 |- |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|1980]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||14||6 |- |{{flagicon|France|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1984.|1984]].||1. kolo||8. mesto||3||0||0||3||2||10 ||6||3||2||1||12||11 |- |{{flagicon|West Germany}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1988.|1988]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||13||9 |- |{{flagicon|Sweden}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|1992]].||colspan="8"|''Kvalifikovala se''^'''1''' ||8||7||0||1||24||4 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|ENG}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1996.|1996]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|BEL}}{{flagicon|HOL}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|2000]].||Četvrtfinale||8. mesto||4||1||1||2||8||13 ||8||5||2||1||18||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|POR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|2004]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||3||2||11||11 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021– | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Izvori == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} h100t0h7u7m7145lzjql1k5rer4l5ah 42652414 42652413 2026-07-09T18:21:39Z Inokosni organ 160059 /* Izvori */ 42652414 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918—1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920—1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929—1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944—1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945—1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963—1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992—2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003—2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006—danas {{zastava|Srbija}} == Nakon razlaza Srbije i Crne Gore == [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju Svetskog prvenstva u Nemačkoj krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} {{flagicon|SFRJ}} '''[[Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|URU}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1930.|1930]].||Polufinale^'''1'''<ref>Nije odigran meč za treće mesto, ali je [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] dodeljena [[Bronza|bronzana]] [[medalja]].[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html] {{Wayback|url=http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html|date=20100503051629}}, Pristupljeno 29. april 2013.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/194796/Jos-uvek-sjaji-bronza-iz-Montevidea |title=Još uvek sjaji bronza iz Montevidea|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>||4. mesto||3||2||0||1||7||7 ||colspan="6" |''Bez kvalifikacija'' |- |{{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1934.|1934]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||2||0||1||1||3||4 |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1938.|1938]] ||2||1||0||1||1||4 |- |{{flagicon|BRA|1889}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1950.|1950]].||1. kolo||5. mesto||3||2||0||1||7||3 ||5||3||2||0||16||6 |- |{{flagicon|ŠVA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1954.|1954]].||Četvrtfinale||7. mesto||3||1||1||1||2||3||4||4||0||0||4||0 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1958.|1958]].||Četvrtfinale||5. mesto||4||1||2||1||7||7 ||4||2||2||0||7||2 |- |{{flagicon|ČIL}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1962.|1962]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||6||3||0||3||10||7 ||4||3||1||0||11||4 |- |{{flagicon|ENG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1966.|1966]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||6||3||1||2||10||8 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|1970]]. ||6||3||1||2||19||7 |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|1974]].||2. kolo||7. mesto||6||1||2||3||12||7 ||5||3||2||0||8||4 |- |{{flagicon|ARG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1978.|1978]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||1||0||3||6||8 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.|1982]].||1. kolo||16. mesto||3||1||1||1||2||2 ||8||6||1||1||22||7 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1986.|1986]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||2||3||7||8 |- |{{flagicon|ITA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|1990]].||Četvrtfinale||5. mesto||5||3||1||1||8||6 ||8||6||2||0||16||6 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|SAD}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1994.|1994]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1998.|1998]].||Osmina finala||10. mesto||4||2||1||1||5||4 ||12||9||2||1||41||8 |- |{{flagicon|JKO|1997}}{{flagicon|JAP}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2002.|2002]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||5||4||1||22||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|2006]].||1. kolo||32. mesto||3||0||0||3||2||10 ||10||6||4||0||16||1 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010]].||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018]].||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022]].||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- !Ukupno||13/22||0 titula||49||18||9||22||71||71||136||81||33||22||287||123 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Jugoslavija}} '''[[Jugoslavija]]''' |- style="background:silver;" |{{flagicon|France}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1960.|1960]].||Finale||'''2. mesto'''||2||1||0||1||6||6 ||4||2||1||1||9||4 |- |{{flagicon|Španija|1945}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1964.|1964]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||2||1||1||6||5 |- style="background:silver;" |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|1968]].||Finale||'''2. mesto'''||3||1||1||1||2||3 ||6||4||1||1||14||5 |- |{{flagicon|Belgium}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||4||1||7||5 |- |style="border: 3px solid red"|{{flagicon|SFRJ}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1976.|1976]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||2||0||0||2||4||7 ||8||6||1||1||15||5 |- |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|1980]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||14||6 |- |{{flagicon|France|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1984.|1984]].||1. kolo||8. mesto||3||0||0||3||2||10 ||6||3||2||1||12||11 |- |{{flagicon|West Germany}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1988.|1988]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||13||9 |- |{{flagicon|Sweden}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|1992]].||colspan="8"|''Kvalifikovala se''^'''1''' ||8||7||0||1||24||4 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|ENG}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1996.|1996]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|BEL}}{{flagicon|HOL}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|2000]].||Četvrtfinale||8. mesto||4||1||1||2||8||13 ||8||5||2||1||18||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|POR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|2004]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||3||2||11||11 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021– | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} 3wsixp9hgwkh5cas4p7zlvald4v4hmg 42652416 42652414 2026-07-09T18:24:33Z Inokosni organ 160059 /* Spisak */ 42652416 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918—1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920—1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929—1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944—1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945—1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963—1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992—2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003—2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006—danas {{zastava|Srbija}} == Nakon razlaza Srbije i Crne Gore == [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju Svetskog prvenstva u Nemačkoj krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} {{flagicon|SFRJ}} '''[[Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|URU}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1930.|1930]].||Polufinale^'''1'''<ref>Nije odigran meč za treće mesto, ali je [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] dodeljena [[Bronza|bronzana]] [[medalja]].[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html] {{Wayback|url=http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html|date=20100503051629}}, Pristupljeno 29. april 2013.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/194796/Jos-uvek-sjaji-bronza-iz-Montevidea |title=Još uvek sjaji bronza iz Montevidea|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>||4. mesto||3||2||0||1||7||7 ||colspan="6" |''Bez kvalifikacija'' |- |{{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1934.|1934]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||2||0||1||1||3||4 |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1938.|1938]] ||2||1||0||1||1||4 |- |{{flagicon|BRA|1889}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1950.|1950]].||1. kolo||5. mesto||3||2||0||1||7||3 ||5||3||2||0||16||6 |- |{{flagicon|ŠVA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1954.|1954]].||Četvrtfinale||7. mesto||3||1||1||1||2||3||4||4||0||0||4||0 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1958.|1958]].||Četvrtfinale||5. mesto||4||1||2||1||7||7 ||4||2||2||0||7||2 |- |{{flagicon|ČIL}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1962.|1962]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||6||3||0||3||10||7 ||4||3||1||0||11||4 |- |{{flagicon|ENG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1966.|1966]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||6||3||1||2||10||8 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|1970]]. ||6||3||1||2||19||7 |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|1974]].||2. kolo||7. mesto||6||1||2||3||12||7 ||5||3||2||0||8||4 |- |{{flagicon|ARG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1978.|1978]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||1||0||3||6||8 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.|1982]].||1. kolo||16. mesto||3||1||1||1||2||2 ||8||6||1||1||22||7 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1986.|1986]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||2||3||7||8 |- |{{flagicon|ITA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|1990]].||Četvrtfinale||5. mesto||5||3||1||1||8||6 ||8||6||2||0||16||6 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|SAD}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1994.|1994]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1998.|1998]].||Osmina finala||10. mesto||4||2||1||1||5||4 ||12||9||2||1||41||8 |- |{{flagicon|JKO|1997}}{{flagicon|JAP}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2002.|2002]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||5||4||1||22||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|2006]].||1. kolo||32. mesto||3||0||0||3||2||10 ||10||6||4||0||16||1 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010]].||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018]].||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022]].||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- !Ukupno||13/22||0 titula||49||18||9||22||71||71||136||81||33||22||287||123 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Jugoslavija}} '''[[Jugoslavija]]''' |- style="background:silver;" |{{flagicon|France}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1960.|1960]].||Finale||'''2. mesto'''||2||1||0||1||6||6 ||4||2||1||1||9||4 |- |{{flagicon|Španija|1945}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1964.|1964]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||2||1||1||6||5 |- style="background:silver;" |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|1968]].||Finale||'''2. mesto'''||3||1||1||1||2||3 ||6||4||1||1||14||5 |- |{{flagicon|Belgium}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||4||1||7||5 |- |style="border: 3px solid red"|{{flagicon|SFRJ}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1976.|1976]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||2||0||0||2||4||7 ||8||6||1||1||15||5 |- |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|1980]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||14||6 |- |{{flagicon|France|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1984.|1984]].||1. kolo||8. mesto||3||0||0||3||2||10 ||6||3||2||1||12||11 |- |{{flagicon|West Germany}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1988.|1988]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||13||9 |- |{{flagicon|Sweden}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|1992]].||colspan="8"|''Kvalifikovala se''^'''1''' ||8||7||0||1||24||4 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|ENG}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1996.|1996]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|BEL}}{{flagicon|HOL}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|2000]].||Četvrtfinale||8. mesto||4||1||1||2||8||13 ||8||5||2||1||18||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|POR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|2004]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||3||2||11||11 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} k7jts42z6r41x7u09m4h5r2tmuddg5t 42652418 42652416 2026-07-09T18:38:59Z Inokosni organ 160059 /* Historija */ 42652418 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. == Nakon razlaza Srbije i Crne Gore == [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju Svetskog prvenstva u Nemačkoj krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} {{flagicon|SFRJ}} '''[[Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|URU}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1930.|1930]].||Polufinale^'''1'''<ref>Nije odigran meč za treće mesto, ali je [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] dodeljena [[Bronza|bronzana]] [[medalja]].[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html] {{Wayback|url=http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html|date=20100503051629}}, Pristupljeno 29. april 2013.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/194796/Jos-uvek-sjaji-bronza-iz-Montevidea |title=Još uvek sjaji bronza iz Montevidea|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>||4. mesto||3||2||0||1||7||7 ||colspan="6" |''Bez kvalifikacija'' |- |{{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1934.|1934]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||2||0||1||1||3||4 |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1938.|1938]] ||2||1||0||1||1||4 |- |{{flagicon|BRA|1889}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1950.|1950]].||1. kolo||5. mesto||3||2||0||1||7||3 ||5||3||2||0||16||6 |- |{{flagicon|ŠVA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1954.|1954]].||Četvrtfinale||7. mesto||3||1||1||1||2||3||4||4||0||0||4||0 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1958.|1958]].||Četvrtfinale||5. mesto||4||1||2||1||7||7 ||4||2||2||0||7||2 |- |{{flagicon|ČIL}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1962.|1962]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||6||3||0||3||10||7 ||4||3||1||0||11||4 |- |{{flagicon|ENG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1966.|1966]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||6||3||1||2||10||8 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|1970]]. ||6||3||1||2||19||7 |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|1974]].||2. kolo||7. mesto||6||1||2||3||12||7 ||5||3||2||0||8||4 |- |{{flagicon|ARG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1978.|1978]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||1||0||3||6||8 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.|1982]].||1. kolo||16. mesto||3||1||1||1||2||2 ||8||6||1||1||22||7 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1986.|1986]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||2||3||7||8 |- |{{flagicon|ITA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|1990]].||Četvrtfinale||5. mesto||5||3||1||1||8||6 ||8||6||2||0||16||6 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|SAD}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1994.|1994]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1998.|1998]].||Osmina finala||10. mesto||4||2||1||1||5||4 ||12||9||2||1||41||8 |- |{{flagicon|JKO|1997}}{{flagicon|JAP}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2002.|2002]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||5||4||1||22||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|2006]].||1. kolo||32. mesto||3||0||0||3||2||10 ||10||6||4||0||16||1 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010]].||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018]].||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022]].||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- !Ukupno||13/22||0 titula||49||18||9||22||71||71||136||81||33||22||287||123 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Jugoslavija}} '''[[Jugoslavija]]''' |- style="background:silver;" |{{flagicon|France}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1960.|1960]].||Finale||'''2. mesto'''||2||1||0||1||6||6 ||4||2||1||1||9||4 |- |{{flagicon|Španija|1945}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1964.|1964]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||2||1||1||6||5 |- style="background:silver;" |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|1968]].||Finale||'''2. mesto'''||3||1||1||1||2||3 ||6||4||1||1||14||5 |- |{{flagicon|Belgium}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||4||1||7||5 |- |style="border: 3px solid red"|{{flagicon|SFRJ}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1976.|1976]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||2||0||0||2||4||7 ||8||6||1||1||15||5 |- |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|1980]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||14||6 |- |{{flagicon|France|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1984.|1984]].||1. kolo||8. mesto||3||0||0||3||2||10 ||6||3||2||1||12||11 |- |{{flagicon|West Germany}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1988.|1988]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||13||9 |- |{{flagicon|Sweden}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|1992]].||colspan="8"|''Kvalifikovala se''^'''1''' ||8||7||0||1||24||4 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|ENG}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1996.|1996]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|BEL}}{{flagicon|HOL}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|2000]].||Četvrtfinale||8. mesto||4||1||1||2||8||13 ||8||5||2||1||18||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|POR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|2004]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||3||2||11||11 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} 7ztf46jmnz5aw3axowp2fn53c4leiup 42652419 42652418 2026-07-09T18:40:18Z Inokosni organ 160059 /* Nakon razlaza Srbije i Crne Gore */ 42652419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svetskog prvenstva u Nemačkoj]] krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} {{flagicon|SFRJ}} '''[[Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|URU}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1930.|1930]].||Polufinale^'''1'''<ref>Nije odigran meč za treće mesto, ali je [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] dodeljena [[Bronza|bronzana]] [[medalja]].[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html] {{Wayback|url=http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html|date=20100503051629}}, Pristupljeno 29. april 2013.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/194796/Jos-uvek-sjaji-bronza-iz-Montevidea |title=Još uvek sjaji bronza iz Montevidea|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>||4. mesto||3||2||0||1||7||7 ||colspan="6" |''Bez kvalifikacija'' |- |{{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1934.|1934]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||2||0||1||1||3||4 |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1938.|1938]] ||2||1||0||1||1||4 |- |{{flagicon|BRA|1889}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1950.|1950]].||1. kolo||5. mesto||3||2||0||1||7||3 ||5||3||2||0||16||6 |- |{{flagicon|ŠVA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1954.|1954]].||Četvrtfinale||7. mesto||3||1||1||1||2||3||4||4||0||0||4||0 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1958.|1958]].||Četvrtfinale||5. mesto||4||1||2||1||7||7 ||4||2||2||0||7||2 |- |{{flagicon|ČIL}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1962.|1962]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||6||3||0||3||10||7 ||4||3||1||0||11||4 |- |{{flagicon|ENG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1966.|1966]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||6||3||1||2||10||8 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|1970]]. ||6||3||1||2||19||7 |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|1974]].||2. kolo||7. mesto||6||1||2||3||12||7 ||5||3||2||0||8||4 |- |{{flagicon|ARG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1978.|1978]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||1||0||3||6||8 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.|1982]].||1. kolo||16. mesto||3||1||1||1||2||2 ||8||6||1||1||22||7 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1986.|1986]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||2||3||7||8 |- |{{flagicon|ITA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|1990]].||Četvrtfinale||5. mesto||5||3||1||1||8||6 ||8||6||2||0||16||6 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|SAD}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1994.|1994]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1998.|1998]].||Osmina finala||10. mesto||4||2||1||1||5||4 ||12||9||2||1||41||8 |- |{{flagicon|JKO|1997}}{{flagicon|JAP}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2002.|2002]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||5||4||1||22||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|2006]].||1. kolo||32. mesto||3||0||0||3||2||10 ||10||6||4||0||16||1 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010]].||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018]].||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022]].||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- !Ukupno||13/22||0 titula||49||18||9||22||71||71||136||81||33||22||287||123 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Jugoslavija}} '''[[Jugoslavija]]''' |- style="background:silver;" |{{flagicon|France}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1960.|1960]].||Finale||'''2. mesto'''||2||1||0||1||6||6 ||4||2||1||1||9||4 |- |{{flagicon|Španija|1945}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1964.|1964]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||2||1||1||6||5 |- style="background:silver;" |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|1968]].||Finale||'''2. mesto'''||3||1||1||1||2||3 ||6||4||1||1||14||5 |- |{{flagicon|Belgium}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||4||1||7||5 |- |style="border: 3px solid red"|{{flagicon|SFRJ}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1976.|1976]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||2||0||0||2||4||7 ||8||6||1||1||15||5 |- |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|1980]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||14||6 |- |{{flagicon|France|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1984.|1984]].||1. kolo||8. mesto||3||0||0||3||2||10 ||6||3||2||1||12||11 |- |{{flagicon|West Germany}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1988.|1988]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||13||9 |- |{{flagicon|Sweden}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|1992]].||colspan="8"|''Kvalifikovala se''^'''1''' ||8||7||0||1||24||4 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|ENG}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1996.|1996]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|BEL}}{{flagicon|HOL}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|2000]].||Četvrtfinale||8. mesto||4||1||1||2||8||13 ||8||5||2||1||18||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|POR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|2004]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||3||2||11||11 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} tki7sc2g50vxo30e0orlnw0xgfcfgtk 42652420 42652419 2026-07-09T18:40:48Z Inokosni organ 160059 /* Historija */ 42652420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svetskog prvenstva u Nemačkoj]] [[2006.]] godine krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} {{flagicon|SFRJ}} '''[[Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|URU}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1930.|1930]].||Polufinale^'''1'''<ref>Nije odigran meč za treće mesto, ali je [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] dodeljena [[Bronza|bronzana]] [[medalja]].[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html] {{Wayback|url=http://www.politika.rs/rubrike/Sport/sportske-price/Medalja-iz-doma-Hadzijevih-svedochi-da-smo-bili-treci-na-Mundijalu.sr.html|date=20100503051629}}, Pristupljeno 29. april 2013.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/194796/Jos-uvek-sjaji-bronza-iz-Montevidea |title=Još uvek sjaji bronza iz Montevidea|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>||4. mesto||3||2||0||1||7||7 ||colspan="6" |''Bez kvalifikacija'' |- |{{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1934.|1934]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||2||0||1||1||3||4 |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1938.|1938]] ||2||1||0||1||1||4 |- |{{flagicon|BRA|1889}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1950.|1950]].||1. kolo||5. mesto||3||2||0||1||7||3 ||5||3||2||0||16||6 |- |{{flagicon|ŠVA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1954.|1954]].||Četvrtfinale||7. mesto||3||1||1||1||2||3||4||4||0||0||4||0 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1958.|1958]].||Četvrtfinale||5. mesto||4||1||2||1||7||7 ||4||2||2||0||7||2 |- |{{flagicon|ČIL}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1962.|1962]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||6||3||0||3||10||7 ||4||3||1||0||11||4 |- |{{flagicon|ENG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1966.|1966]].||colspan="8" rowspan="2" |''Nije se kvalifikovala'' ||6||3||1||2||10||8 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|1970]]. ||6||3||1||2||19||7 |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|1974]].||2. kolo||7. mesto||6||1||2||3||12||7 ||5||3||2||0||8||4 |- |{{flagicon|ARG}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1978.|1978]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||1||0||3||6||8 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.|1982]].||1. kolo||16. mesto||3||1||1||1||2||2 ||8||6||1||1||22||7 |- |{{flagicon|MEKS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1986.|1986]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||2||3||7||8 |- |{{flagicon|ITA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|1990]].||Četvrtfinale||5. mesto||5||3||1||1||8||6 ||8||6||2||0||16||6 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|SAD}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1994.|1994]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1998.|1998]].||Osmina finala||10. mesto||4||2||1||1||5||4 ||12||9||2||1||41||8 |- |{{flagicon|JKO|1997}}{{flagicon|JAP}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2002.|2002]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||5||4||1||22||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|NEM}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|2006]].||1. kolo||32. mesto||3||0||0||3||2||10 ||10||6||4||0||16||1 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010]].||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018]].||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022]].||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- !Ukupno||13/22||0 titula||49||18||9||22||71||71||136||81||33||22||287||123 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Jugoslavija}} '''[[Jugoslavija]]''' |- style="background:silver;" |{{flagicon|France}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1960.|1960]].||Finale||'''2. mesto'''||2||1||0||1||6||6 ||4||2||1||1||9||4 |- |{{flagicon|Španija|1945}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1964.|1964]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||2||1||1||6||5 |- style="background:silver;" |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|1968]].||Finale||'''2. mesto'''||3||1||1||1||2||3 ||6||4||1||1||14||5 |- |{{flagicon|Belgium}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||4||1||7||5 |- |style="border: 3px solid red"|{{flagicon|SFRJ}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1976.|1976]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||2||0||0||2||4||7 ||8||6||1||1||15||5 |- |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|1980]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||14||6 |- |{{flagicon|France|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1984.|1984]].||1. kolo||8. mesto||3||0||0||3||2||10 ||6||3||2||1||12||11 |- |{{flagicon|West Germany}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1988.|1988]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||13||9 |- |{{flagicon|Sweden}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|1992]].||colspan="8"|''Kvalifikovala se''^'''1''' ||8||7||0||1||24||4 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|ENG}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1996.|1996]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|BEL}}{{flagicon|HOL}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|2000]].||Četvrtfinale||8. mesto||4||1||1||2||8||13 ||8||5||2||1||18||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|POR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|2004]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||3||2||11||11 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} 15uaa9tm065rkr49a49lxno5t8ut4d2 42652421 42652420 2026-07-09T18:46:53Z Inokosni organ 160059 /* Svetsko prvenstvo */ 42652421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svetskog prvenstva u Nemačkoj]] [[2006.]] godine krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010.]]||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018.]]||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022.]]||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- |{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8|| 4|| 1||3 || 9|| 10 |- !Ukupno||13/23||0 titula||49||18||9||22||71||71||144||85||34||25||296||133 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Jugoslavija}} '''[[Jugoslavija]]''' |- style="background:silver;" |{{flagicon|France}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1960.|1960]].||Finale||'''2. mesto'''||2||1||0||1||6||6 ||4||2||1||1||9||4 |- |{{flagicon|Španija|1945}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1964.|1964]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||4||2||1||1||6||5 |- style="background:silver;" |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|1968]].||Finale||'''2. mesto'''||3||1||1||1||2||3 ||6||4||1||1||14||5 |- |{{flagicon|Belgium}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||4||1||7||5 |- |style="border: 3px solid red"|{{flagicon|SFRJ}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1976.|1976]].||Utakmica za 3. mesto||4. mesto||2||0||0||2||4||7 ||8||6||1||1||15||5 |- |{{flagicon|Italy}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|1980]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||14||6 |- |{{flagicon|France|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1984.|1984]].||1. kolo||8. mesto||3||0||0||3||2||10 ||6||3||2||1||12||11 |- |{{flagicon|West Germany}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1988.|1988]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||6||4||0||2||13||9 |- |{{flagicon|Sweden}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1992.|1992]].||colspan="8"|''Kvalifikovala se''^'''1''' ||8||7||0||1||24||4 |- |colspan="15" |{{flagicon|SR Jugoslavija}} '''[[SR Jugoslavija]]''' |- |{{flagicon|ENG}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1996.|1996]].||colspan="14"|''Suspendovana''^'''2''' |- |{{flagicon|BEL}}{{flagicon|HOL}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|2000]].||Četvrtfinale||8. mesto||4||1||1||2||8||13 ||8||5||2||1||18||8 |- |colspan="15" |{{flagicon|SCG}} '''[[Srbija i Crna Gora]]''' |- |{{flagicon|POR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2004.|2004]].||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8||3||3||2||11||11 |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} ck8bwnm4bzbxp41x4bpurgyp2bd27sz 42652422 42652421 2026-07-09T18:47:52Z Inokosni organ 160059 /* Evropsko prvenstvo */ 42652422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svetskog prvenstva u Nemačkoj]] [[2006.]] godine krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010.]]||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018.]]||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022.]]||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- |{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8|| 4|| 1||3 || 9|| 10 |- !Ukupno||13/23||0 titula||49||18||9||22||71||71||144||85||34||25||296||133 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {{poseban članak|Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} dqyt93iahe8b8khkutypmipeae32l6m 42652423 42652422 2026-07-09T18:48:17Z Inokosni organ 160059 /* Evropsko prvenstvo */ 42652423 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svetskog prvenstva u Nemačkoj]] [[2006.]] godine krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010.]]||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018.]]||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022.]]||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- |{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8|| 4|| 1||3 || 9|| 10 |- !Ukupno||13/23||0 titula||49||18||9||22||71||71||144||85||34||25||296||133 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} 9l3qb2fp4qvjg05955yzt8bs42kivpk 42652425 42652423 2026-07-09T18:52:02Z Inokosni organ 160059 /* Povezano */ 42652425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svetskog prvenstva u Nemačkoj]] [[2006.]] godine krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010.]]||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018.]]||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022.]]||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- |{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8|| 4|| 1||3 || 9|| 10 |- !Ukupno||13/23||0 titula||49||18||9||22||71||71||144||85||34||25||296||133 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] * [[Srpski fudbalski savez]] * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} 6494d728g86jgfbidfqrcpbczwr9nlf 42652426 42652425 2026-07-09T18:52:29Z Inokosni organ 160059 /* Povezano */ 42652426 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = ccd1d1 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|Srbija}} Srbija | logo = [[Datoteka:Fédération de Serbie de football.svg|200px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|#de2c4f}} {{color box|#0000FF}} {{color box|#FFFFFF}} | nadimci = Orlovi | stadion = | FIFA = {{increase}} 32. | izbornik = {{flagicon|Srbija}} [[Dragan Stojković]] | nastupi = [[Dušan Tadić]] (107) | golovi = [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (58) | utakmica = {{flagicon|Češka}} [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češka]] 1:3 Srbija <br/><small>([[Uhersko Hradište]], [[Češka]]; [[18. augusta]] [[2006.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 1:6 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Baku]], [[17. oktobra]] [[2007.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|Bugarska}}<br><small>([[Beograd]], [[19. novembra]] [[2008.]])</small><br/>{{flagicon|Srbija}} Srbija 6:1 [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]] {{flagicon|Wales}}<br><small>([[Novi Sad]], [[11. septembra]] [[2012.]])</small> | poraz = {{flagicon|Ukrajina}} [[Fudbalski savez Ukrajine|Ukrajina]] 5:0 Srbija {{flagicon|Srbija}}<br><small>([[Lavov]], [[7. juna]] [[2019.]])</small> | SP = | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = | kontinent 2 = | KP 2 = | OI = | domaći = | pattern_la1 = _srb24h | pattern_b1 = _srb24h | pattern_ra1 = _srb24h | pattern_sh1 = _srb24h | pattern_so1 = _srb24h | leftarm1 = DF001C | body1 = DF001C | rightarm1 = DF001C | shorts1 = 072898 | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _srb24a | pattern_b2 = _srb24a | pattern_ra2 = _srb24a | pattern_sh2 = _srb24a | pattern_so2 = _srb24a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF }} '''Fudbalska ili nogometna reprezentacija Srbije''' predstavlja Republiku [[Srbija|Srbiju]] na međunarodnim [[fudbal]]skim takmičenjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Srbije|Fudbalskog saveza Srbije]] i takmiči se kao član [[UEFA]]-e. Reprezentacija Srbije je nastala [[2006.]] godine kao nastavak [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], nakon otcepljenja [[Crna Gora|Crne Gore]] od [[Srbija|Srbije]] koje je zvanično obavljeno 3. juna 2006. godine. [[FIFA]] i [[UEFA]] tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu medalja i uspeha [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]<ref name="FIFA1">{{cite web|url=http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|title=FIFA Association Information|work=fifa.com|accessdate=24. 6. 2015|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011072827/http://www.fifa.com/associations/association=srb/about.html|url-status=dead}}</ref> i kao i ostale reprezentacije iz [[Jugosfera|Jugosfere]], nosi fudbalsko nasleđe [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]]. Reprezentacija nosi nadimak „Orlovi”. Najviše nastupa za reprezentaciju Srbije ima [[Dušan Tadić]] dok je najbolji strelac [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]. == Historija == {| class="wikitable" style="float:right; margin-right: 10px;" |<center>'''Historijska pozadina'''</center> <small> Pre [[2006]]. godine, fudbaleri [[Srbija|Srbije]] igrali su za države pod sledećim imenima: * 1918–1920. {{zastava|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1920–1929. {{zastava|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}} * 1929–1944. {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}} * 1944–1945. {{zastava|Demokratska Federativna Jugoslavija}} * 1945–1963. {{zastava|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}} * 1963–1992. {{zastava|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}} * 1992–2003. {{zastava|Savezna Republika Jugoslavija}} * 2003–2006. {{zastava|Srbija i Crna Gora}} * 2006–danas {{zastava|Srbija}} </small> |} Historija fudbalske reprezentacije Srbije započela je [[2006.]] godine, kao posledica postepenog raspada države Jugoslavije. Srpska reprezentacija vuče svoje korene iz fudbala u kontekstu Jugoslavije, još od [[1920.]] godine, kada je tadašnja [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|reprezentacija Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala svoju prvu utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Čehoslovačke|Čehoslovačke]] u [[Antwerpen|Antverpen]]u. [[Datoteka:Danko Lazović.jpg|thumb|right|180px|[[Danko Lazović]] je postigao prvi gol za reprezentaciju samostalne Srbije na susretu protiv Češke.]] Odmah po okončanju [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svetskog prvenstva u Nemačkoj]] [[2006.]] godine krenulo je formiranje tima za narednu rundu kvalifikacija ([[Srbija]] je nasledila kontinuitet takmičenja, uspehe i medalje bivših republika). Sa mesta selektora smenjen je [[Ilija Petković]], a doveden španski stručnjak [[Havijer Klemente]].<ref>{{cite web |url=http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |title=Havijer Klemente selektor Srbije! |publisher=Mondo |accessdate=6. 4. 2017 |archive-date=07. 04. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170407143923/http://mondo.rs/a29411/Sport/Fudbal/Havijer-Klemente-selektor-Srbije.html |url-status= }}</ref> Po prvi put reprezentacija je zaigrala u crvenoj garnituri dresova, a nadimak „Plavi” brzo je zamenjen nadimkom „Orlovi”. Dosta je problema bilo oko sklapanja ekipe, jer se neki igrači još uvek nisu bili izjasnili za koju će reprezentaciju nastupati: Srbiju ili Crnu Goru koja je tek od [[2008]]. godine počinjala kvalifikacije. Srbija je prvu utakmicu pod ovim imenom odigrala 21. jula 2006. godine u češkom gradu [[Uhersko Hradište]] na oproštajnom meču [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|reprezentacije Češke]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:576646-Srbija-u-Ceskoj-odigrala-103-utakmicu-Od-junaka-do-gubitnika |title=Srbija u Češkoj odigrala 103. utakmicu: Od junaka do gubitnika |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ideja je bila da se ponovi situacija kao i [[1920]]. godine kada je prvi, istorijski meč tadašnja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] odigrala protiv Čehoslovačke, a i posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], takođe je prva zvanična utakmica bila protiv istog protivnika. Havijer Klemente je izveo sledeću postavu: golman, [[Vladimir Stojković]], odbrana, [[Milan Stepanov]], [[Milan Biševac]], [[Marjan Marković]], [[Aleksandar Luković]], sredina terena, [[Ognjen Koroman]], [[Saša Ilić]], [[Dejan Stanković]], [[Igor Duljaj]] i napad, [[Danko Lazović]], [[Marko Pantelić]].<ref>{{cite news|url=https://fss.rs/srbija-bre-prva-utakmica-i-prva-pobeda-za-istoriju/|title=<nowiki>Srbija, bre | Prva utakmica i prva pobeda za istoriju (video)</nowiki>|website=[[Fudbalski savez Srbije]]|date=16. 8. 2020|accessdate=25. 8. 2020}}</ref> Češka je povela u 3. minutu golom Štajnera, da bi Danko Lazović u 41. doneo izjednačenje i postao prvi strelac za nezavisnu Srbiju. Marko Pantelić u 54. minutu postiže gol za 2:1, a konačan rezultat postavlja rezervista, [[Aleksandar Trišović]] u 74. minutu za konačnih 3:1.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=pPXVECJIgdo |title=2006 Republika Češka - Srbija 1-3 (prijateljska utakmica) |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na krilima ove pobede, „Orlovi” su se okrenuli kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008. godine ==== [[Datoteka:Zigic vs Antwerp (cropped).jpg|thumb|left|190p|Sa sedam datih golova u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine, [[Nikola Žigić]] bio je najefikasniji igrač Srbije.]] U potpuno novom ruhu Srbija je krenula u kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008. godine]]. Po prvi put Srbija se našla u grupi koja je imala čak osam selekcija, a pored Srbije u grupi A još su bile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]], [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]]. U prvom susretu savladana je, po prvi put u istoriji, [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|selekcija Azerbejdžana]] sa 1:0. na „Marakani”. Nakon startne pobede, do kraja [[2006]]. godine, „Orlovi” su remizirali sa [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljskom]] u [[Varšava|Varšavi]] 1:1, te savladali [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] u [[Beograd]]u sa 1:0 (golom [[Nikola Žigić|Nikole Žigića]]) i rutinski u Beogradu porazili [[Jermenija|Jermeniju]] sa 3:0. 2006. godinu Srbija je završila kao lider kvalifikacione grupe A. Međutim, [[24. mart]]a [[2007]]. usledio je novi loš rezultat, [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|reprezentacija Kazahstana]] savladala je „Orlove” u [[Astana|Astani]] sa 2:1. U narednom meču, Srbija je pružila dobar otpor Portugalcima (rezultat 1:1), a u trku za odlazak na Evropsko prvenstvo vraćaju se posle pobede nad [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finskom]] od 2:0 u [[Helsinki]]ju. Naredni meč bio je prelomni u ovim kvalifikacijama. Otpisana i podmlađena Belgija u [[Brisel]]u je sa 3:2 savladala Srbiju. Jedini na visini zadatka bio je [[Zdravko Kuzmanović]] čiji su debitantski golovi bili nedovoljni da se dođe do makar jednog boda. Srbija nije uspela da u narednom meču savlada Finsku u Beogradu, a u susretu protiv Portugalije u [[Lisabon]]u golom [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] u 88. minutu, obezbeđen je nerešen rezultat 1:1. Presudni kiks dogodio se u narednom kolu u [[Jermenija|Jermeniji]]. Srbija je i dalje imala problem sa efikasnošću protiv selekcija koje su bile bazirane na ultra defanzivi, pa je duel u [[Jerevan]]u završen bez golova. Ceh te neefikasnosti u presudnim trenucima ovih kvalifikacija platio je [[Azerbejdžan]] koji je u narednom kolu deklasiran sa 6:1 i tako je, delimično, naplaćen dug ovoj reprezentaciji za kvalifikacije iz [[2003]]. godine. Pošto je Poljska savladala Belgiju sa 2:0, direktni okršaj između Srbije i Poljske odlučivao je o drugoj poziciji i plasmanu na EURO 2008. Poljska je golovima Muravskog i Matušijaka vodila i tokom većeg meča imala kontrolu susreta. U intervalu od dva minuta „Orlovi” su došli do izjednačenja. Oba puta nakon centaršuta Tošića, prvo je Nikola Žigić smanjio na 2:1, a zatim je i [[Danko Lazović]] vratio Srbiju rezultatski u meč.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=W7e886-j-XY |title=(2007) Srbija - Poljska 2:2, Kvalifikacije za EURO 2008 |publisher=YouTube |accessdate=20. 4. 2019}}</ref> Potpuni preokret je izostao, a jedan od razloga je i nikada manja poseta na „Marakani” za ovako važan meč (svega 3000 navijača). Ipak, zvanično najmanju posetu reprezentacija je imala u zadnjem meču ovih kvalifikacija. Pirovu pobedu nad reprezentacijom Kazahstana na stadionu JNA pratilo je svega 400. gledalaca. Nakon ovih kvalifikacija koje su ostale obeležene kiksevima protiv Kazahstana i Jermenije, Havijer Klemente je podneo ostavku. {| class="wikitable sortable" style=text-align:center;font-size:85%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=10| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FIN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|KAZ}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AZE}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Poljska}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] |14||8||4||2||24||12||+12||'''28''' || ||—||'''2:1''' ||1:1 ||1:3 ||'''2:0''' ||'''3:1''' ||'''1:0''' ||'''5:0''' || ||7||5||1||1||15||6||'''16'''||7||3||3||1||9||6||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |14||7||6||1||24||10||+14||'''27''' || ||2:2 ||—||1:1 ||0:0 ||'''4:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' || ||7||4||3||0||14||3||'''15'''||7||3||3||1||10||7||'''12''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |14||6||6||2||22||11||+11||'''24''' || ||2:2 ||1:1 ||—||0:0 ||'''1:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' || ||7||4||3||0||9||3||'''15'''||7||2||3||2||13||8||'''9''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Finska}} [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finska]] |14||6||6||2||13||7||+6||'''24''' || ||0:0 ||1:1 ||0:2 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' ||'''2:1''' || ||7||4||2||1||8||5||'''14'''||7||2||4||1||5||2||'''10''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] |14||5||3||6||14||16||−2||'''18''' || ||0:1 ||1:2 ||'''3:2''' ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' ||'''3:0''' || ||7||3||2||2||10||5||'''11'''||7||2||1||4||4||11||'''7''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Kazahstan}} [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] |14||2||4||8||11||21||−10||'''10''' || ||0:1 ||1:2 ||'''2:1''' ||0:2 ||2:2 ||—||1:2 ||1:1 || ||7||1||2||4||7||11||'''5'''||7||1||2||4||4||10||'''5''' |- align=center |7. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |12||2||3||7||4||13||−9||'''9''' || ||'''1:0''' ||1:1 ||0:0 ||0:0 ||0:1 ||0:1 ||—||X || ||6||1||3||2||2||3||'''6'''||6||1||0||5||2||10||'''3''' |- align=center |8. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |12||1||2||9||6||28||−22||'''5''' || ||1:3 ||0:2 ||1:6 ||'''1:0''' ||0:1 ||1:1 || X||—|| ||6||1||1||4||4||13||'''4'''||6||0||1||5||2||15||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2010. ==== [[Datoteka:Serbia soccer vs france.jpg|thumb|right|375px|Atmosfera na meču Srbija – Francuska, 9. septembar 2009. godine.]] Krajem avgusta [[2008]]. na mesto selektora doveden je [[Radomir Antić]], sa ciljem da se reprezentacija kvalifikuje za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi]] [[2010]]. godine. Reprezentaciji su pridruženi i igrači koji su u mladoj reprezentaciji [[2007]]. godine osvojili srebrnu medalju na prvenstvu Evrope. Uz njih, Antić je odlučio da veću minutažu da [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milanu Jovanoviću]] koji je pružao sjajne partije u [[FK Standard Lijež|Standard Liježu]]. Na klupi Srbije, Antić je debitovao protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]] i zabeležio pobedu od 2:0.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=09&dd=06&nav_id=317432 |title=„Srbija - Farska Ostrva 2:0”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Narednu utakmicu u kvalifikacijama Srbija je odigrala na [[Stad de Frans]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] i uprkos odličnoj igri poražena 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/16073/srbija-porazena-od-francuske.html |title=„Srbija poražena od Francuske”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[11. oktobar|11. oktobra]] Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvaniju]] 3:0. koja je do te utakmice imala dve pobede i to bez primljenog gola.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/Fudbal/21554/Srbija+ubedljivo+pobedila+Litvaniju.html |title=„Srbija ubedljivo pobedila Litvaniju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, Srbija je pobedila [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austriju]] 3:1 na [[Stadion Ernst Hapel|stadionu Ernst Hapel]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&mm=10&dd=15&nav_id=323765 |title=„Pobeda Srbije u Austriji 3:1”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[28. mart]]a [[2009]]. godine, Srbija je pobedila reprezentaciju [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] sa 3:2 u [[Konstanca|Konstanci]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=28&nav_id=352617 |title=„Velika pobeda Srbije u Konstanci!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[6. jun]]a Srbija je, ponovo pobedila Austriju sa 1:0 na „Marakani” pred 55 hiljada gledalaca, što je bio najbolji pokazatelj da se poverenje u reprezentaciju vratilo.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/66050/srbija-pobedila-austriju-.html |title=„Srbija pobedila Austriju”|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon nove, rutinske pobede od 2:0 protiv Farskih Ostrva, usledio je meč za prvu poziciju u grupi, protiv Francuske. Srbija je tokom celih kvalifikacija igrala veoma dobro, za razliku od Francuske koja je oba puta odigrala nerešeno sa Rumunijom, a od Austrije je u Beču bila i poražena. Čak su „Galski petlovi” minimalnim rezultatom savladali autsajdere, Litvaniju i Farska Ostrva. Odlučujući meč za lidersku poziciju u grupi Srbija je imala 9. septembra 2009. godine na prepunoj „Marakani”. Već u devetom minutu isključen je golman Francuske [[Igo Loris|Ugo Ljoris]] i dosuđen je jedanaesterac za Srbiju. Vođstvo „Orlovima” doneo je [[Nenad Milijaš]]. Sa igračem manje u nastavku susreta, Francuzi su ređali šanse jednu za drugom, a u 36. minutu [[Tijeri Anri]] donosi izjednačenje. Na kraju je ovaj meč i završen bez pobednika rezultatom 1:1 najviše zahvaljujući odličnoj odbrani kojom je komandovao [[Nemanja Vidić]] u to vreme najbolji štoper sveta.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|title=Serbia—France 1:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=13. 06. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613020139/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=250471/match=300041096/report.html|url-status=dead}}</ref> Srbija je overila odlazak na Mundijal narednom utakmicom na svom terenu, [[10. oktobar|10. oktobra]] deklasirana je Rumunija sa čak 5:0 u meču gde je „Orlovima” sve išlo od ruke.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=10&nav_id=385903 |title=„Petarda briljantne Srbije za SP!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ovom susretu zasijao je [[Milan Jovanović]] strelac četvrtog i petog gola.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Lg-pxowH-BA |title=Serbia - Romania 5-0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Jovanović je sa ukupno pet datih golova bio najbolji strelac u ovim kvalifikacijama i ispostavio se kao pravi izbor selektora Antića. U zadnjem susretu ovih kvalifikacija Srbija je poražena od [[Litvanija|Litvanije]] sa 2:1, uz dva sumnjivo dosuđena jedanaesterca za domaću selekciju. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 7''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB|2004}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FRA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LIT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROM}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||7||1||2||22||8||+14||'''22''' || ||—||1:1 ||'''1:0''' || '''3:0'''|| '''5:0'''||'''2:0''' || ||5||4||1||0||12||1||'''13'''||5||3||0||2||10||7||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 10||6||3||1||18||9||+9||'''21'''|| ||'''2:1''' ||—|| '''3:1'''|| '''1:0'''||1:1 ||'''5:0''' || ||5||4||1||0||12||3||'''13'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||2||4||14||15||−1||'''14'''|| ||1:3 ||'''3:1''' ||—|| '''2:1'''||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||4||0||1||11||7||'''12'''||5||0||2||3||3||8||'''2''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 10||4||0||6||10||11||−1||'''12'''|| ||'''2:1''' ||0:1 ||'''2:0''' ||—||0:1 ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||5||3||'''9'''||5||1||0||4||5||8||'''3''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 10||3||3||4||12||18||−6||'''12'''|| ||2:3 ||2:2 ||1:1 ||0:3 ||—||'''3:1''' || ||5||1||2||2||8||10||'''5'''||5||2||1||2||4||8||'''7''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 10||1||1||8||5||20||−15||'''4'''|| ||0:2 ||0:1 ||1:1 ||'''2:1''' ||0:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||6||'''4'''||5||0||0||5||2||14||'''0''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=1%|Datum |width=2%|Mesto |width=1%|Gledalaca |width=1%|Protivnik |width=1%|Rezultat |width=6%|Strelci za Srbiju |- style="background:#cfc;" | 6. septembar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 9.615 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | [[Džon Roi Jakobsen|Jakobsen]] (30.) (a. g.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (88.) |- style="background:#fcc;" | 10. septembar 2008. | [[Sen Deni]], Francuska | 53.027 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:2 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (75.) |- style="background:#cfc;" | 11. oktobar 2008. | [[Beograd]], Srbija | 22.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 3:0 | '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (6.) '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (34.) '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (82.) |- style="background:#cfc;" | 15. oktobar 2008. | Beč, [[Austrija]] | 47.998 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:1 | '''[[Miloš Krasić|Krasić]]''' (15.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) '''[[Ivan Obradović|Obradović]]''' (24.) |- style="background:#cfc;" | 28. mart 2009. | [[Konstanca]], [[Rumunija]] | 15.000 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 3:2 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (18.) [[Dorel Stojka|Stojka]] (44.) (a.g.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 6. jun 2009. | [[Beograd]], Srbija | 52.000 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 1:0 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (7. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. jun 2009. | [[Torshavn]], [[Farska Ostrva]] | 2.896 | {{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] | 2:0 | '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (44.) '''[[Neven Subotić|Subotić]]''' (69.) |- style="background:#ffc;" | 9. septembar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 49.456 | {{flagicon|Francuska}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]] | 1:1 | '''[[Nenad Milijaš|Milijaš]]''' (12. pen.) |- style="background:#cfc;" | 10. oktobar 2009. | [[Beograd]], Srbija | 39.839 | {{flagicon|Rumunjska}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | 5:0 | '''[[Nikola Žigić|Žigić]]''' (37.) '''[[Marko Pantelić|Pantelić]]''' (50.) '''[[Zdravko Kuzmanović|Kuzmanović]]''' (78.) '''[[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Jovanović]]''' (87, 90+3.) |- style="background:#fcc;" | 14. oktobar 2009. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 2.000 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | 1:2 | '''[[Zoran Tošić|Tošić]]''' (60.) |} == Svetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine == [[Datoteka:Vladimir Stojković 2018.jpg|thumb|left|200px|Golman [[Vladimir Stojković]] jedini je u istoriji reprezentacije uspeo da odbrani dva jedanaesterca na Svetskim prvenstvima, a da to nije u penal seriji.]] Svoje jedanaesto učešće na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetskim prvenstvima]], Srbija je počela [[13. jun]]a protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] na [[Stadion Loftus Versfeld|Loftus Versfeld stadionu]] u [[Pretorija|Pretoriji]] i izgubila rezultatom 1:0.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/sp2010/vesti.php?nav_id=438513 |title=„Poraz Srbije na startu Svetskog Prvenstva!”|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su igrali sa igračem manje od 74. minuta, jer je [[Aleksandar Luković]] dobio drugi žuti karton i primili gol sa penala u 85. minutu nakon igranja rukom u šesnaestercu [[Zdravko Kuzmanović|Zdravka Kuzmanovića]]. Nakon tog poraza, čekao ih je jedan od favorita za osvajanje, [[Fudbalska reprezentacija Nemačke|selekcija Nemačke]]. Na [[Stadion Nelson Mandela Bej|Nelson Mandela Bej stadionu]] u [[Gebehi]] (Port Elizabet) Srbija je povela golom [[Milan Jovanović (fudbaler, 1981)|Milana Jovanovića]] u 38. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289049-Srbija-pobedila-Nemacku |title=„Srbija pobedila Nemačku!” |publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Na ruku srpskih igrača išlo je i isključenje [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] u 12. minutu meča. Ipak, da susret ne protekne bez dodatnih uzbuđenja, pobrinuo se [[Nemanja Vidić]]. U skoro prekopiranoj situaciji kao iz prvog meča kada je Zdravko Kuzmanović igrao rukom u kaznenom prostoru, ovoga puta to je uradio tada najbolji defanzivac planete, pa je Nemačka imala jedanaesterac u 60. minutu. Najstrožu kaznu u pogodak nije pretvorio [[Lukas Podolski]] pošto je njegov udarac odbranio [[Vladimir Stojković]]. On je tako postao prvi golman Srbije koji je odbranio jedanaesterac nekom igraču na Svetskom prvenstvu ([[Tomislav Ivković]] odbranio je jedanaesterac [[Dijego Maradona|Maradoni]] tek u penal seriji na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Mundijalu 1990. godine]]). Do kraja susreta, Srbija je stvorila još jednu odličnu priliku, ali je [[Nikola Žigić]] pogodio prečku pa se rezultat nije promenio.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|title=Germany—Serbia 0:1|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190717071418/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=249722/match=300061470/index.html|url-status=dead}}</ref> U završnom trećem kolu grupe D, [[23. jun]]a, Srbija je protiv [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australije]] u prvom poluvremenu propustila nekoliko odličnih prilika da povede. „Kenguri” su poveli sa 1:0 iz prve prave prilike u 69. minutu preko [[Tim Kahil|Tima Kahila]], da bi četiri minuta kasnije, Holman postigao i drugi gol za Australiju.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:289742-Srbija-zavrsila-SP |title=„Srbija završila SP”|publisher=[[Večernje novosti]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tek u 84. minutu, nakon udarca [[Zoran Tošić|Zorana Tošića]], gol za Srbiju na toj utakmici je postigao [[Marko Pantelić]]. Srbija je tako ovo prvenstvo završila na 23. mestu. ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012. godine ==== [[Datoteka:Vidich.jpg|desno|mini|Na susretu protiv Slovenije 2011. godine, [[Nemanja Vidić]], odigrao je poslednji meč za reprezentaciju Srbije.]] Sa istim selektorom i kompletno očuvanim timom sa Svetskog prvenstva, Srbija je počela kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropsko prvenstvo 2012.]] sa željom da se posle dvanaest godina domogne kontinentalnog takmičenja. Žreb je smestio u grupu C, zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], [[Fudbalska reprezentacija Severne Irske|Severne Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonije]], [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]] i ponovo [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskim Ostrvima]]. Na startu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012.]] zabeležila je pobedu od 3:0. protiv [[Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva|Farskih Ostrva]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-pobedila-farska-ostrva-na-startu-kvalifikacija/ycwje1w |title=„Srbija pobedila Farska Ostrva na startu kvalifikacija” |publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[7. septembar|7. septembra]] [[2010]]. godine, Srbija je odigrala nerešeno (1:1) sa [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenijom]] u [[Beograd]]u. Zanimljivo da je ovo bio peti susret Srbije i Slovenije i svaki je završen bio bez pobednika.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/761590/jedva-remi.html |title=„Jedva remi”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nedelju dana kasnije još od Svetskog prvenstva zategnut odnos na relaciji [[Radomir Antić]] — Fudbalski savez Srbije, kulminirao je raskidom ugovora sa Antićem, a na njegovo mesto doveden je [[Vladimir Petrović Pižon]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/smenjen-antic-vladimir-petrovic-pizon-novi-selektor/bk07rlf |title=„Smenjen Antić, Vladimir Petrović Pižon novi selektor!”|publisher=[[Blic (novine)|Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Zamena selektora ostavila je posledice na tim, pa je [[8. oktobar|8. oktobra]] Srbija neočekivano izgubila od Estonije i to sa 1:3 u Beogradu.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/katastrofa-srbije-estonci-pobedili-sa-31/yrqslhd |title=„Katastrofa Srbije, Estonci pobedili sa 3:1!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Četiri dana kasnije, meč između Srbije i Italije je prekinut u 7. minutu zbog nereda na tribinama koje su prouzrokovali srpski navijači.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/nova-sramota-zbog-navijaca-prekinut-mec-italija-srbija/r39dpxm |title=„Nova sramota: Zbog navijača prekinut meč Italija - Srbija!”|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> [[UEFA]] je odlučila da utakmica bude registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist [[Italija|Italije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/786880/uefa-odlucila-italija-srbija-30.html |title=„UEFA odlučila: Italija-Srbija 3:0”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Prvu pobedu u kvalifikacijama, na klupi Srbije, Pižon je zabeležio [[25. mart]]a [[2011]]. godine protiv Severne Irske.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/864166/preokret-na-marakani.html |title=„Preokret na Marakani”|publisher=[[RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana 11. oktobra 2011. Srbiji je bila potrebna pobeda protiv Slovenije da bi otišla u baraž. Srbija je primila bizaran gol u finišu prvog poluvremena sa skoro polovine terena,<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=KWQ03LV3bQA |title=Slovenija-Srbija 1:0 |publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a u drugom poluvremenu [[Nemanja Vidić]] je loše izveo jedanaesterac koji je, bez problema, zaustavio [[Samir Handanovič]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2011&mm=10&dd=11&nav_id=548757 |title=„Novi krah, Srbija bez baraža” |publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je završila na trećem mestu u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012 — grupa C|grupi]] sa 4 pobede, 3 remija i 3 poraza. Posle utakmice sa Slovenijom, smenjen je Pižon, a doveden [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:349684-Curcic-vd-selektor-Srbije-izbori-uskoro |title=„Ćurčič v.d. selektor Srbije, izbori uskoro” |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Ćurčić je bio privremeni nosilac dužnosti selektora. Posle te utakmice iz nacionalnog tima su se povukli kapiten [[Dejan Stanković]] i najbolji defanzivac planete u tom trenutku Nemanja Vidić.<ref>{{cite web |url=http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |title=„Stanković i Vidić: Zbogom Orlovi!” |publisher=Mozzart sport |accessdate=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111733/http://www.mozzartsport.com/vesti/stankovic-i-vidic--zbogom-orlovi-/7220 |archive-date=09. 04. 2017 |url-status=dead }}</ref> Novi kapiten reprezentacije postao je [[Branislav Ivanović]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe C''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ITA}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|EST}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SVN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|NIR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|FAO}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Italija}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] |10||8||2||0||20||2||+18||'''26''' || ||—||'''3:0''' ||'''3:0''' ||'''1:0''' ||'''3:0''' ||'''5:0''' || ||5||5||0||0||15||0||'''15'''||5||3||2||0||5||2||'''11''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Estonija}} [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonija]] |10||5||1||4||15||14||+1||'''16''' || ||1:2 ||—||1:1 ||0:1 ||'''4:1''' ||'''2:1''' || ||5||2||1||2||8||6||'''7'''||5||3||0||2||7||8||'''9''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |10||4||3||3||13||12||+1||'''15''' || ||1:1 ||1:3 ||—||1:1 ||'''2:1''' ||'''3:1''' || ||5||2||2||1||8||7||'''8'''||5||2||1||2||5||5||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |10||4||2||4||11||7||+4||'''14''' || ||0:1 ||1:2 ||'''1:0''' ||—||0:1 ||'''5:1''' || ||5||2||0||3||7||5||'''6'''||5||2||2||1||4||2||'''8''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Irske|Severna Irska]] |10||2||3||5||9||13||−4||'''9''' || ||0:0 ||1:2 ||0:1 ||0:0 ||—||'''4:0''' || ||5||1||2||2||5||3||'''5'''||5||1||1||3||4||10||'''4''' |- align=center |6. |style="text-align:left;"|{{flagicon|FAR}} [[Fudbalska reprezentacija Farskih Otoka|Farska Ostrva]] |10||1||1||8||6||26||−20||'''4''' || ||0:1 ||'''2:0''' ||0:3 ||0:2 ||1:1 ||—|| ||5||1||1||3||3||7||'''4'''||5||0||0||5||3||19||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2014. godine ==== [[Datoteka:Serbia vs Belgium 2012.jpg|mini|levo|Detalj sa duela Srbije i Belgije na Marakani, odigran 12. oktobra 2012. godine]] U [[april]]u [[2012]]. [[Siniša Mihajlović]] je postao selektor Srbije sa ciljem da se reprezentacija plasira na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Mundijal u Brazilu 2014. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/174497-tole-potvrdio-sinisa-mihajlovic-novi-selektor-srbije |title=Tole potvrdio: Siniša Mihajlović novi selektor Srbije!|publisher=Telegraf |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2012. [[Srbija]] je na startu [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] odigrala nerešeno 0:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotske]] u [[Glazgov]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/remi-srbije-i-skotske-u-glazgovu_340920.html |title=Remi Srbije i Škotske u Glazgovu|publisher=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije sa 6:1 protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], što je izazvalo oduševljenje domaće javnosti.<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/konacno-prava-srbija-orlovi-deklasirali-vels-u-novom-sadu-i-dobili-desetku/nwgr9gt |title=Konačno prava Srbija! Orlovi deklasirali Vels u Novom Sadu i dobili desetku!|publisher=[[Blic]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> To oduševljenje bilo je kratkog trajanja jer je usledio niz od tri poraza u kvalifikacijama: protiv [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgije]] u [[Beograd]]u 0:3, protiv [[Fudbalska reprezentacija Makedonije|Makedonije]] u [[Skoplje|Skoplju]] 1:0 i protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] u [[Zagreb]]u 2:0, čime je reprezentacija na polovini kvalifikacija izgubila šanse da se kvalifikuje za prvenstvo.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=12&nav_id=651307 |title=Belgija kontrama kaznila Srbiju|publisher=[[B92]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2012&mm=10&dd=16&nav_id=652387 |title=SP: Novi poraz očajne Srbije|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=03&dd=22&nav_id=697758 |title=Srbija se pobedila na Maksimiru 0:2|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Drugi deo kvalifikacija, lišen bilo kakve realne neizvesnosti sa nadom da se Srbija može domoći makar drugog mesta, doneo je, rezultatski, mnogo bolje partije „Orlova” uz samo jedan poraz od Belgije u [[Brisel]]u sa 2:1. Na gostovanju je savladan [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] sa 3:0, pobeđena je još jedna selekcija sa ostrva, [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] sa 2:0, a posebnu pažnju privukao je novi susret sa Hrvatskom. Iako su gosti vodili tokom većeg dela meča u 66. minutu, nakon centaršuta [[Miralem Sulejmani|Sulejmanija]], najbolji u skoku je bio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] koji donosi izjednačenje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=c_M9oEQQ_Fk |title=Mitrovic Aleksandar Goal Srbija Hrvatska 1 1 Mitrovic Goal|publisher=YouTube |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je u poslednjoj utakmici kvalifikacija deklasirala Makedoniju 5:1 u [[Jagodina|Jagodini]].<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2013&mm=10&dd=15&nav_id=765827 |title=Srbija blistala na krilima Baste|publisher=B92 |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Orlovi su završili na trećem mestu u grupi sa 4 pobede, 2 remija i 4 poraza. Po završetku kvalifikacija Siniša Mihajlović je napustio klupu reprezentacije,<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/mihajlovic-nije-vise-selektor-srbije-bicu-trener-sampdorije/rt0cgc8 |title=Mihajlović nije više selektor Srbije: Biću trener Sampdorije!|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> a privremeni nosilac dužnosti selektora bio je [[Ljubinko Drulović]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/ljubinko-drulovic-privremeni-selektor-orlova/1v15w5q |title=Ljubinko Drulović privremeni selektor orlova|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe A''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|BEL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|CRO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SCO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MKD}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Belgija}} [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]] | 10||8||2||0||18||4||+14||'''26''' || ||—||1:1 || '''2:1'''|| '''2:0'''||1:1 ||'''1:0''' || ||5||3||2||0||7||3||'''11'''||5||5||0||0||11||1||'''15''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Hrvatska}} [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | 10||5||2||3||12||9||+3||'''17'''|| ||1:2 ||—||'''2:0''' ||0:1 ||'''2:0''' ||'''1:0''' || ||5||3||0||2||6||3||'''9'''||5||2||2||1||6||6||'''8''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||4||2||4||18||11||+7||'''14'''|| ||0:3 ||1:1 ||—||'''2:0''' ||'''6:1''' ||'''5:1''' || ||5||3||1||1||14||6||'''10'''||5||1||1||3||4||5||'''4''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Škotska}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | 10||3||2||5||8||12||−4||'''11'''|| ||0:2 ||'''2:0''' ||0:0 ||—|| 1:2||1:1 || ||5||1||2||2||4||5||'''5'''||5||2||0||3||4||7||'''6''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||3||1||6||9||20||−11||'''10'''|| ||0:2 ||1:2 ||0:3 ||'''2:1''' ||—||'''1:0''' || ||5||2||0||3||4||8||'''6'''||5||1||1||3||3||5||'''4''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Makedonija}} [[Fudbalska reprezentacija Sjeverne Makedonija|Makedonija]] | 10||2||1||7||7||16||−9||'''7'''|| ||0:2 || 1:2|| '''1:0'''||1:2 ||'''2:1''' ||—|| ||5||2||0||3||5||7||'''6'''||5||0||1||4||2||9||'''1''' |} ==== Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016. godine ==== Neposredno pred početak kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] tadašnji predsednik [[UEFA|UEFE]], [[Mišel Platini]], donosi odluku da se umesto dosadašnjih 16 na prvenstvo plasiraju 24 reprezentacije. To je značilo da iz svake kvalifikacione grupe direktno na šampionat odlaze prve dve reprezentacije, dok trećeplasirane idu u baraž. Srbija je na žrebu bila u jedinoj grupi sa pet selekcija, a tu su se još nalazile reprezentacije: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalije]], [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska reprezentacija Jermenije|Jermenije]] i [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanije]]. U [[jul]]u [[2014]]. holandski stručnjak [[Dik Advokat]], preuzeo je dužnost selektora Srbije i postao drugi stranac na klupi „Orlova”.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1654741/dik-advokat-novi-selektor-srbije.html |title=Dik Advokat novi selektor Srbije|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]] |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Holanđanin je debitovao na klupi Srbije [[7. septembar|7. septembra]] u prijateljskom meču protiv [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/1217094-orlovi-vezbaju-let-ka-ep-srbija-francuska-20-45 |title=Kolarov pocepao mrežu za remi Srbije protiv Francuske |publisher=telegraf.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je remijem započela [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] protiv Jermenije u [[Jerevan]]u, a gol za Srbiju na toj utakmici postigao je [[Zoran Tošić]] u 90. minutu.<ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/1720228/srbija-izvukla-bod-u-jerevanu.html |title=Srbija izvukla bod u Jerevanu|publisher=RTS |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, Srbija je dočekala [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albaniju]] u 2. kolu kvalifikacija. U 41. minutu meča, iznad [[Stadion Partizana|stadiona JNA]] pojavio se dron (letelica na daljinsko upravljanje) za koji je bila zakačena zastava sa mapom takozvane velike Albanije. Dron sa zastavom je nadletao teren nekoliko minuta, što je izazvalo veliko negodovanje, zvižduke i skandiranje srpskih navijača. Sudija je [[Incident sa dronom na Stadionu Partizana|prekinuo meč]] zbog uletanja drona. U jednom trenutku, srpski fudbaler [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] je uhvatio zastavu.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/ovo-je-heroj-srbije-stefan-mitrovic-spustio-albansku-zastavu-na-zemlju-clanak-1589586 |title=„OVO JE HEROJ SRBIJE: Stefan Mitrović spustio albansku zastavu na zemlju!” Kurir, 15. oktobar 2014 |publisher=Kurir.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Stefan je skinuo zastavu i hteo je da se utakmica nastavi, a albanski fudbaleri su ga napali. Disciplinska komisija Uefe odlučila je [[24. oktobar|24. oktobra]] da posle prekida kvalifikacione utakmice za plasman na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016. između Srbije i Albanije kazni srpsku reprezentaciju oduzimanjem tri boda, ali je meč registrovan službenim rezultatom 3:0. u korist srpske reprezentacije, pošto su Albanci odbili da se vrate na teren.<ref>{{cite web|last=Vinulović|first=B.|url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/uefa-odlucila-srbiji-pobeda-sa-30-uz-oduzimanje-tri-boda/xblzn6h |title=„UEFA odlučila: Srbiji pobeda sa 3:0 uz oduzimanje tri boda!” Blic, 24. oktobar 2014 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Međutim, ovu odluku je [[10. jul]]a [[2015]]. osporio Sud za sportsku arbitražu u Lozani, koji je naložio da se utakmica registruje sa 3ː0 u korist albanske reprezentacije, ali da se i pored toga srpskoj reprezentaciji oduzmu tri boda čime je Srbija, po prvi put u istoriji, bila u minusu sa bodovima na tabeli (- 2 boda). Godinama unazad [[UEFA]] je određene zemlje sa napetom političkom situacijom (primer [[Rusija|Rusije]] i [[Gruzija|Gruzije]]) žrebala u odvojene grupe, a na pitanje zašto to nije urađeno i u slučaju sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] predsednik Mišel Platini obrazložio je činjenicom da „Srbija i Albanija nikada nisu ratovale jedna protiv druge, pa zato nisu ni bile razdvojene u žrebu”.<ref>{{cite web|url=http://www.nspm.rs/hronika/misel-platini-srbija-i-albanija-nisu-bile-razdvojene-na-zrebu-jer-nikada-nisu-ratovale.html |title=Mišel Platini: Srbija i Albanija nisu bile razdvojene na žrebu jer nikada nisu ratovale |publisher=nspm.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Posle poraza od Danske, [[FSS]] i Dik Advokat su sporazumno raskinuli ugovor,<ref>{{cite web|author=Autor: mondo.rs |url=http://mondo.rs/a745229/Sport/Fudbal/Dik-Advokat-vise-nije-selektor-Srbije.html |title=„Dik Advokat više nije selektor Srbije!” Mondo, 15. novembar 2014 |publisher=Mondo.rs |date=15. 11. 2014. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> a za novog selektora je izabran [[Radovan Ćurčić]].<ref>{{cite web|url=http://sport.blic.rs/fudbal/domaci-fudbal/curcic-novi-selektor-fudbalera-srbije/ed839jq |title= Ćurčić novi selektor fudbalera Srbije! |publisher=sport.blic.rs |date=|accessdate=11. 5. 2016}}</ref> Dana 4. septembra 2015. Srbija je pobedila Jermeniju sa 2:0 i ostvarila prvu pobedu u kvalifikacijama.<ref>{{cite web|author=B. Vinulović / N. Todorović |url=http://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/izasli-iz-minusa-jermenija-pala-za-prvu-pobedu-orlova-u-kvalifikacijama/hdncg6p |title=„IZAŠLI IZ MINUSA Jermenija pala za prvu pobedu "orlova" u kvalifikacijama” Blic, 4. septembar 2015 |publisher=Sport.blic.rs |date=|accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Srbija je pobedila Albaniju sa 2:0 u [[Elbasan]]u, golovima [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]] i [[Adem Ljajić|Adema Ljajića]] u sudijskoj nadoknadi u meču bez rezultatskog značaja, ali takođe i susretu prepunom novih naboja.<ref>{{cite web|url=http://www.kurir.rs/sport/fudbal/uzivo-video-albanija-srbija-2045-clanak-1968467 |title=„MUK U ELBASANU: Srbija golovima Kolarova i Ljajića u nadoknadi deklasirala Albaniju” Kurir, 8. oktobar 2015 |publisher=Kurir.rs |date=8. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> U poslednjem meču kvalifikacija, Srbija je poražena od Portugalije rezultatom 1:2 u [[Beograd]]u.<ref>{{cite web|author=Hovhanisjan |url=http://mondo.rs/a838242/Sport/Fudbal/Srbija-Portugal-UZIVO-Kvalifikacije-za-EURO-2016.html |title=Poraz za kraj tužnih kvalifikacija! Mondo, 11. oktobar 2015 |publisher=Mondo.rs |date=11. 10. 2015. |accessdate=22. 2. 2018.}}</ref> Gol za Srbiju na tom meču postigao je Zoran Tošić i sa 3 pogotka je bio najbolji strelac reprezentacije Srbije u ovim kvalifikacijama i drugi strelac grupe, sa 2 pogotka manje od [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]]. Srbija je završila na pretposlednjem mestu u grupi I, sa 2 pobede, 1 remijem i 5 poraza, sa gol razlikom 8:13. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:100%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe I''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ALB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|DEN}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ARM}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||7||0||1||11||5||+6||'''21''' || ||—||0:1 ||'''1:0''' ||'''2:1''' ||'''1:0''' || ||4||3||0||1||4||2||'''9'''||4||4||0||0||7||3||'''12''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Albanija}} [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] |8||4||2||2||10||5||+5||'''14''' || ||0:1 ||—||1:1 ||0:2 ||'''2:1''' || ||4||1||1||2||3||5||'''4'''||4||3||1||0||7||0||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Danska}} [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]] |8||3||3||2||8||5||+3||'''12''' || ||0:1 ||0:0 ||—||'''2:0''' ||'''2:1''' || ||4||2||1||1||4||2||'''7'''||4||1||2||1||4||3||'''5''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||2||1||5||8||13||−5||'''4''' || ||1:2 ||0:3 ||1:3 ||—||'''2:0''' || ||4||1||0||3||4||8||'''0'''||4||1||1||2||4||5||'''4''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Armenija}} [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenija]] |8||0||2||6||5||14||−9||'''2''' || ||2:3 ||0:3 ||0:0 ||1:1 ||—|| ||4||0||2||2||3||7||'''2'''||4||0||0||4||2||7||'''0''' |} ==== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2018. godine ==== [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018.jpg|mini|desno|150p|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]], najbolji strelac reprezentacije u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018, sa pet datih golova.]] U [[april]]u [[2016]]. smenjen je [[Radovan Ćurčić]], a doveden je [[Slavoljub Muslin]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=04&dd=27&nav_id=1125146 | title=Ćurčić više nije selektor Srbije, otišao i Savo! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pravda.rs/lat/2016/04/20/muslin-selektor-srbije/ | title=Muslin selektor Srbije |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon dobrih rezultata u prijateljskim mečevima u proleće 2016. Srbija je odigrala nerešeno (2:2) protiv učesnika osmine finala prethodnog Evropskog prvenstva, reprezentacije [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Republike Irske]], [[5. septembar|5. septembra]] u prvom meču [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2018]].<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/uzivo-gosti-sa-dva-napadaca-orlovi-samo-sa-jednim-sastavi/69515 | title=NA KRAJU - REMI Srbija preokrenula, pa ispustila pobedu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove za Srbiju na toj utakmici postigli su [[Filip Kostić]] i [[Dušan Tadić]], koji su ujedno imali i po asistenciju. Mesec dana kasnije, ''Orlovi'' su ostvarili prvu pobedu u kvalifikacijama, na gostovanju protiv [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavije]] (3:0).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=06&nav_id=1184978 | title=Rastrčana Srbija ubedljiva u Kišinjevu |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Golove su postigli Filip Kostić, kapiten [[Branislav Ivanović]] i Dušan Tadić. Na toj utakmici Tadić je uz gol imao i dve asistencije. Dana 9. oktobra, par dana nakon pobede u [[Kišinjev]]u, ''Orlovi'' su ostvarili bitnu pobedu (3:2) protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2016&mm=10&dd=09&nav_id=1185963 | title=Maestro Tadić srušio Austriju, Srbija lider! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dva pogotka za Srbiju je postigao [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] i jedan Dušan Tadić koji je ponovo, kao na prethodnom meču, postigao gol i zabeležio dve asistencije. Dana 12. novembra, Mitrović je golom u 86. minutu doneo veoma bitan bod Srbiji u poslednjem meču u 2016, protiv polufinaliste Evropskog prvenstva, [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kardif]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.alo.rs/vels-vodi-1-0-pogledajte-gol-video/81166 | title=KARDIF Srbija uzela bod u Velsu! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Dana [[24. mart]]a, Srbija je posle preokreta savladala [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruziju]] rezultatom 3:1 u [[Tbilisi]]ju i ostvarila prvu pobedu u 2017. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/31/fudbal/2678110/srbija-u-tbilisiju-trazi-nova-tri-boda.html | title=Važna pobeda Srbije u Tbilisiju, Tadić centralna figura meča |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tadić je postigao gol sa penala u 45. minutu, zatim Mitrović donosi vođstvo Srbiji, a debitant [[Mijat Gaćinović]] se upisao u listu strelaca u 86. minutu. Ponovo je [[Dušan Tadić|Tadić]] bio centralna figura meča, sa dve asistencije i jednim golom. [[Srbija]] je dočekala [[11. jun]]a [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Vels]] pred 46 hiljada navijača na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] i odigrala nerešeno (1:1).<ref>{{Cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=11&nav_id=1270838 | title=Novi remi Srbije, Mitrović opet spasao Orlove |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Gol za Srbiju postigao je ponovo Aleksandar Mitrović. Dana [[2. septembar|2. septembra]] Srbija je ostvarila rutinsku pobedu od 3:0. protiv Moldavije na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]] i najavili pohod na prvu poziciju i direktan odlazak na Mundijal.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=02&nav_id=1299578 | title=Navijači uživali u Humskoj, Orlovi lete ka Rusiji! |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Tri dana kasnije, ''Orlovi'' su se sastali u verovatno odlučujućoj utakmici u ovim kvalifikacijama, sa Republikom Irskom u [[Dablin]]u. [[Aleksandar Kolarov|Kolarov]] je sjajnim golom u 55. minutu doneo pobedu Srbiji od 1:0 i doveo na korak od Mundijala. U ovom susretu Srbija je bila daleko superiorniji rival u odnosu na domaćina, da je pobeda trebalo da bude i ubedljivija.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2017&mm=09&dd=05&nav_id=1300535 | title=Srbija pobedila u Dablinu, korak do Mundijala 2018. |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Nakon poraza od Austrije u gostima 3:2. usledila je teška i presudna pobeda nad Gruzijom u Beogradu od 1:0 (jedini strelac bio je [[Aleksandar Prijović]]). Srbija je ovom pobedom kvalifikacije završila kao prva u grupi D sa 21. poenom i tako izborila direktan plasman na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width:75%;" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe D''' |colspan=8| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|IRL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|WAL}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|AUT}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|GEO}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MDA}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. | align =left|{{flagicon|Srbija}} Srbija | 10||6||3||1||20||10||+10||'''21'''|| ||—||2:2 ||1:1 ||'''3:2''' ||'''1:0''' || '''3:0'''|| ||5||3||2||0||10||5||'''11'''||5||3||1||1||10||5||'''10''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |2. | align =left|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 10||5||4||1||12||6||+6||'''19'''|| ||0:1 ||—||0:0 ||1:1 ||'''1:0''' ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||4||2||'''8'''||5||3||2||0||8||4||'''11''' |- align=center |3. | align =left|{{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 10||4||5||1||13||6||+7||'''17'''|| ||1:1 || 0:1 ||—||'''1:0''' ||1:1 ||'''4:0''' || ||5||2||2||1||7||3||'''8'''||5||2||3||0||6||3||'''9''' |- align=center |4. | align =left|{{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 10||4||3||3||14||12||+2||'''15'''|| ||'''3:2''' ||0:1 ||2:2 ||—||1:1 ||'''2:0''' || ||5||2||2||1||8||6||'''8'''||5||2||1||2||6||6||'''7''' |- align=center |5. | align =left|{{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 10||0||5||5||8||14||−6||'''5'''|| ||1:3 ||1:1 ||0:1 ||1:2 ||—||1:1 || ||5||0||2||3||4||8||'''2'''||5||0||3||2||4||6||'''3''' |- align=center |6. | align =left|{{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 10||0||2||8||4||23||−19||'''2'''|| ||0:3 ||1:3 ||0:2 ||0:1 ||2:2 ||—|| ||5||0||1||4||3||11||'''1'''||5||0||1||4||1||12||'''1''' |} {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="background:#ffc;" | 5. septembar 2016. | Beograd, Srbija | 7.896 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 2:2 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (62.) '''Tadić''' (69. pen.) |- style="background:#cfc;" | 6. oktobar 2016. | Kišinjev, [[Moldavija]] | 6.192 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' (19.) '''[[Branislav Ivanović|Ivanović]]''' (37.) '''Tadić''' (59.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2016. | Beograd, Srbija | 14.200 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3:2 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (6, 23.) '''Tadić''' (74.) |- style="background:#ffc;" | 12. novembar 2016. | Kardif, [[Vels]] | 32.879 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (86.) |- style="background:#cfc;" | 24. mart 2017. | Tbilisi, [[Gruzija]] | 31.328 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 3:1 | '''Tadić''' (44. pen.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (64.) '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (86.) |- style="background:#ffc;" | 11. jun 2017. | Beograd, Srbija | 46.673 | {{flagicon|Wales}} [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Vels]] | 1:1 | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (74.) |- style="background:#cfc;" | 2. septembar 2017. | Beograd, Srbija | 9.974 | {{flagicon|Moldavija}} [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavija]] | 3:0 | '''[[Mijat Gaćinović|Gaćinović]]''' (20.) '''Kolarov''' (30.) '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (81.) |- style="background:#cfc;" | 5. septembar 2017. | Dablin, [[Republika Irska]] | 50.153 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | 1:0 | '''Kolarov''' (55.) |- style="background:#fcc;" | 6. oktobar 2017. | [[Beč]], [[Austrija]] | 42.400 | {{flagicon|Austrija}} [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]] | 2:3 | '''[[Luka Milivojević|Milivojević]]''' (11.) '''[[Nemanja Matić|Matić]]''' (83.) |- style="background:#cfc;" | 9. oktobar 2017. | Beograd, Srbija | 43.000 | {{flagicon|Gruzija}} [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] | 1:0 | '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' (74.) |} == Svetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine == [[Datoteka:Ser-Swi (7).jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Rusiji.]] Odmah po okončanju kvalifikacija za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo u Rusiji]] sa mesta selektora reprezentacije smenjen je [[Slavoljub Muslin]]. Kao jedan od razloga za njegovu smenu predsednik fudbalskog saveza, [[Slaviša Kokeza]], naveo je nepozivanje jednog od najtalentovanijih igrača, [[Sergej Milinković-Savić|Sergeja Milinković Savića]]. Na poziciju selektora postavljen je Muslinov pomoćnik i nekadašnji reprezentativac, [[Mladen Krstajić]]. Prvi potez koji je izazvao dosta negodovanja u javnosti bila je promena kapitena. Umesto [[Branislav Ivanović|Branislava Ivanovića]] kapitenska traka dodeljena je [[Aleksandar Kolarov|Aleksandru Kolarovu]]<ref>{{cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/svetski-fudbal/promene-u-reprezentaciji-kolarov-novi-kapiten-srbije-matic-zamenik/q5cq2gb |title=PROMENE U REPREZENTACIJI Kolarov novi kapiten Srbije, Matić zamenik|publisher=Blic |accessdate=21. 4. 2019}}]</ref> fudbaleru Rome. Žrebom za Mundijal, krajem 2017. godine, Srbija je, iz četvrtog šešira, smeštena u grupu E, zajedno sa reprezentacijama: [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarike]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|šampionat u Rusiji]], reprezentacija Srbije u [[2018]]. godini imala je dva poraza ([[Maroko]] 2:1, [[Čile]] 1:0) i dve pobede ([[Nigerija]] 2:0, [[Bolivija]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Rusiji, reprezentacija je počela pobedom. U meču gde je Srbija bila bolji rival, presudni trenutak odigrao se u 56. minutu, kada je iz slobodnog udarca vodeći gol za Srbiju postigao je kapiten tima, [[Aleksandar Kolarov]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|title=Serbia Costa Rica 1 0|publisher=[[FIFA]]|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417022911/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331529/#match-summary|url-status=dead}}</ref> Do kraja, „Orlovi” su sačuvali svoj gol i šampionat otpočeli pobedom. Na ovom susretu [[Branislav Ivanović]] zabeležio je [[104]]. nastup za reprezentaciju i tako postao tadašnji rekorder u ovoj kategoriji. Presudni susret drugog kola protiv odigran je protiv Švajcarske. Meč je počeo dobro za reprezentaciju Srbije koja je povela u 5. minutu golom [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandra Mitrovića]] nakon centaršuta [[Dušan Tadić|Dušana Tadića]]. Već na startu drugog poluvremena Švajcarska dolazi do izjednačenja golom [[Granit Džaka|Granita Džake]]. Selektor Mladen Krstajić želeo je da dođe do pobede, pa je izvukao, uprkos protivljenjima ostatka tima<ref>{{cite web|url=http://sportklub.rs/Rusija2018/Crtice-iz-Rusije/a244297-Ocene-Srbija-Izmene-kao-idealan-alibi-za-vidjen-poraz.html |title=Ocene Srbija: Izmene kao idealan alibi za viđen poraz |publisher=sportklub.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref>, [[Luka Milivojević|Luku Milivojevića]] i ubacio mladog napadača [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Nemanja Radonjić|Nemanju Radonjića]]. Pri rezultatu 1:1, glavni arbitar, [[Feliks Brih]] oštetio je reprezentaciju Srbije jer nije dosudio prekršaj nad [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandrom Mitrovićem]] u kaznenom prostoru Švajcarske u 66. minutu, a takođe nije ni kontaktirao VAR sobu.<ref>{{cite web|url=https://rs.sputniknews.com/zivot/201806291116302231-FIFA-penal-priznanje/ |title=I FIFA priznala: Srbija je protiv Švajcarske oštećena za penal - Sputnjik Srbija|publisher=sputnik |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> U sudijskoj nadoknadi susreta, [[Džerdan Šaćiri]], uspeva da pobegne [[Duško Tošić|Dušku Tošiću]] i postigne gol za 2:1 i tako donese Švajcarskoj veoma važnu pobedu. Zbog proslavljanja golova na provokativan način koji je imao političku konotaciju, Džerdan Šaćiri i [[Granit Džaka]] kažnjeni su novčano od strane FIFE.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.697.html:734952-FIFA-SE-OBRUKALA-Saciri-i-Dzaka-samo-novcano-kaznjeni-za-provokaciju-Srbije |title=FIFA SE OBRUKALA: Šaćiri i Džaka samo novčano kažnjeni za provokaciju Srbije! |publisher=Večernje novosti |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Da bi prošla u osminu finala Srbiji je bila potrebna pobeda nad [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], a nerešen rezultat je dolazio u obzir samo u slučaju poraza Švajcarske od Kostarike. Brazil je pobedio sa 2:0, a ubedljiviju pobedu Brazilaca sprečio je srpski golman [[Vladimir Stojković]].<ref>{{cite web|url=https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|title=Serbia Brasil 0 2|publisher=sputnik|accessdate=21. 4. 2019|archive-date=17. 04. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190417142207/https://es.fifa.com/worldcup/matches/match/300331521/#motm|url-status=dead}}</ref> === Liga nacija 2018/19. === Sredinom 2017. godine postalo je izvesno da će predsednik [[UEFA]]-e, [[Aleksandar Čeferin]], pokrenuti takmičenje pod nazivom [[UEFA Liga nacija|Liga nacija]]. Cilj je bio da se dosadašnje prijateljske utakmice, koje nisu imale takmičarski značaj, zamene takmičarskim, a kao nagrada najbolje selekcije iz svojih grupa, tj. liga, izborile bi učešće na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020. godine]]. Zbog svog rejtinga na UEFA rang listi (28. mesto),<ref>{{cite web|url=https://www.sportske.net/vest/domaci-fudbal/liga-nacija-vreme-je-za-zreb-sta-nas-ceka-u-novom-takmicenju-327565.html |title=Liga nacija - Vreme je za žreb, šta nas čeka u novom takmičenju?|publisher=sportske.net |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Srbija je bila smeštena u Ligu C, a grupu 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]] i [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]].<ref>{{cite web|url=http://fudbal.hotsport.rs/2017/09/07/liga-nacija-startuje-novo-uefa-takmicenje-srbija-u-c-ligi/ |title=LIGA NACIJA: Startuje novo UEFA takmičenje, Srbija u &#039;C&#039; ligi! |publisher=hotsport.rs |accessdate=21. 4. 2019}}</ref> Reprezentacija Srbije je osvojila prvo mesto u grupi 4 [[UEFA Liga nacija 2018/19.]] i obezbedila baraž u Ligi C, u slučaju da ne prođu na [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.]] igraju utakmicu u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 7. septembar 2018. | [[Viljnus]], [[Litvanija]] | 4.638 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' {{gol|38}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 10. septembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.946 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|26}}, {{gol|63}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 11. oktobar 2018. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 10.000 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}} ([[Jedanaesterac|Pen.]]), {{gol|81}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2018. | [[Bukurešt]], [[Rumunija]] | 44.318 | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 15.416 | {{flagicon|Montenegro}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:1''' (2:0) | '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|30}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|32}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 20. novembar 2018. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 2.500 | {{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (0:0) | '''[[Autogol]]''' {{gol|51}} '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|58}} '''[[Aleksandar Prijović|Prijović]]''' {{gol|71}} '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' {{gol|73}} |[[UEFA Liga nacija 2018/19.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|ROU}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|MNE}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||4||2||0||11||4||+7||'''14''' || ||—||2:2 || '''2:1'''||'''4:1''' || || 3||2 ||1 ||0 ||8 ||4 ||'''7''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||3 ||0 ||'''7''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Rumunija}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] [[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] |6||3||3||0||8||3||+5||'''12''' || ||0:0 ||—||0:0 ||'''3:0''' || || 3||1 ||2 ||0 ||3 ||0 ||'''5''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||3 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |6||2||1||3||7||6||+1||'''7''' || ||0:2 ||0:1 ||—||'''2:0''' || || 3||1 ||0 ||2 ||2 ||3 ||'''3''' ||3 ||1 ||1 ||1 ||5 ||3 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |6||0||0||6||3||16||−13||'''0''' || || 0:1|| 1:2|| 1:4||—|| || 3||0 ||0 ||3 ||2 ||7 ||'''0''' ||3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||9 ||'''0''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu B'''}} === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. === [[Datoteka:Nikola Milenković 2018 (cropped).jpg|mini|levo|150p|U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine, mladi defanzivac, [[Nikola Milenković]], protiv Portugala postigao je svoj debitantski gol za reprezentaciju Srbije.]] Žreb za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|kvalifikacije za EP 2020.]] održao se 2. decembra [[2018]]. godine u [[Dablin]]u u [[Republika Irska|Republici Irskoj]], a reprezentacija Srbije svrstana je u grupu B i dobila je sledeće protivnike: [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugalija]], [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]], [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]].<ref>{{cite news|title=Raspored kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine (EURO 2020) reprezentacija Srbije |url=http://mondo.rs/a1149838/Sport/Fudbal/Raspored-kvalifikacija-za-Evropsko-prvenstvo-2020.-godine-EURO-2020-reprezentacija-Srbije.html |accessdate=14. 5. 2019 |publisher=Mondo Sport |date=3. 12. 2018}}</ref> Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. su počele [[21. mart]]a [[2019]]. godine, a završile su se [[19. novembar|19. novembra]] iste godine. Prvu utakmicu Srbija je igrala nerešeno protiv selekcije Portugalije u gostima 1:1.<ref>{{cite news|title=VELIKI BOD "ORLOVA" U LISABONU! Fudbaleri Srbije ODOLELI PORTUGALU na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-portugal-prenos-kvalifikacije-ep-luka-jovic/m2h06r6 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=26. 3. 2019}}</ref> U drugom kolu Srbija je doživela najveći poraz od osamostaljenja 2006. godine, od Ukrajine u gostima, rezultat je bio 5:0.<ref>{{cite web|title=Ukraine-Serbia |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026070/ |website=UEFA.com |accessdate=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=ISTORIJSKA BLAMAŽA! Srbija ovo ne pamti: Ovakav debakl nismo doživeli od OSAMOSTALJENJA! |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-ukrajina-debakl-blamaza-orlovi-kvalifikacije-za-ep/8pvm3p0 |accessdate=8. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=7. 6. 2019}}</ref> Nakon ubedljivog poraza, Srbija je nakon tri dana savladala reprezentaciju Litvanije rezultatom 4:1,<ref>{{cite news |title="ORLOVI" PREBOLELI UKRAJINU Litvanija sa prazne "Marakane" ispraćena POKEROM, pogađali Mitrović, Jović i Ljajić /FOTO/ |url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/srbija-litvanija-uzivo-prenos-live/6hpssr1 |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=Blic Sport |date=10. 6. 2019}}</ref> a utakmica je odigrana bez prisustva publike zbog prethodno izrečene kazne od strane [[UEFA]] zbog rasističkih uvreda srpskih navijača na utakmici protiv Crne Gore u Ligi nacija.<ref>{{cite news |title=Uefa kaznila Srbiju, bez navijača protiv Litvanije |url=http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/36/fudbal/3363649/uefa-kaznila-srbiju-bez-navijaca-protiv-litvanije.html |accessdate=11. 6. 2019 |publisher=RTS |date=21. 12. 2018}}</ref> Od jula 2019. godine na mesto selektora reprezentacije postavljen je srpski stručnjak [[Ljubiša Tumbaković]].<ref>{{cite web |title=Promocija Ljubiše Tumbakovića |url=http://fss.rs/index.php?id=2021&aid=15440 |website=fss.rs |accessdate=6. 7. 2019 |date=2. 7. 2019}}</ref> Prva utakmica sa Tumbakovićem kao selektorom u kvalifikacijama je bila protiv Portugala kod kuće koja je završena rezultatom 2ː4 za reprezentaciju Portugala. Usledile su pobede u tri naredna kola, oba protiv Luksemburga i jedna protiv Litvanije. U poslednjem kolu Srbija je kod kuće igrala protiv reprezentacije Ukrajine gde je utakmica završena nerešenim rezultatom 2ː2. Srbija je kvalifikacije završila na trećem mestu u grupi B sa 14 bodova i time otišla u baraž protiv reprezentacije Norveške koji je osigurala svojim učinkom u Ligi nacija. U utakmici protiv Norveške, odigranoj 8. oktobra 2020, Srbija je neočekivano pobedila Norvešku u produžecima 1ː2; strelac oba gola je bio Sergej Milinković Savić i time otišla na finalnu utakmicu protiv Škotske. U utakmici protiv Škotske koja je u regularnom vremenu završena rezultatom 1ː1, gde je Luka Jović dao gol u 90. minutu, Srbija je izgubila u penal seriji protiv Škotske i tako ponovo ostala bez plasmana za Evropsko prvenstvo. '''Rezultati Srbije u kvalifikacijama''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=8%|Kolo |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#ffc;" |1. kolo |25. mart 2019. |[[Lisabon]], [[Portugalija]] |50.342 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''1:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić (fudbaler)|Tadić]]''' (7.) ([[Jedanaesterac|Pen.]]) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |2. kolo |7. jun 2019. |[[Lavov]], [[Ukrajina]] | 34.700 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''0:5''' (0:2) | — |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |3. kolo |10. jun 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 52 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''4:1''' (3:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (20, 34.), '''[[Luka Jović|Jović]]''' (35), '''[[Adem Ljajić|Ljajić]]''' (90+2) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. kolo |7. septembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 39.839 |{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugalije|Portugal]] | '''2:4''' (0:1) | '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' (68), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (85) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. kolo |10. septembar 2019. |[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 6.373 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (36, 78.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (55) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |6. kolo |14. oktobar 2019. |[[Viljnus]], [[Litvanija]] | 2.787 |{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:1''' (0:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (49, 53.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" |7. kolo |14. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 1.560 |{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''3:2''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (11, 43.), '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' (70) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" |8. kolo |17. novembar 2019. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 4.457 |{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] | '''2:2''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' (9), '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' (56) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | Baraž | 8. oktobar 2020. |[[Oslo]], [[Norveška]] | 200 |{{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:1''' (pro) (0:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' (82, 102.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |- style="text-align:center; background:#fcc;" | Baraž | 12. novembar 2020. |[[Beograd]], [[Srbija]] | 0 |{{flagicon|ŠKO}} [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] | '''1:1 (4:5)''' (0:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' (90.) |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020. (baraž)]] |} {| class="wikitable" cellpadding="5" |- | colspan="10" style="text-align:center;"|'''Tabela grupe B''' |colspan=7| | colspan="7" style="text-align:center; background:yellow;"|'''Domaći''' | colspan="7" style="text-align:center; background:red;"|'''Gosti''' |- ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:160px;"|Reprezentacija ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|GR ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|UKR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|POR}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|SRB}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LUX}} ! style="background:#efefef; width:20px;"|{{flagicon|LTU}} ! style="background:#efefef;"| ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|D ! style="background:#efefef; width:20px;"|N ! style="background:#efefef; width:20px;"|I ! style="background:#efefef; width:20px;"|DG ! style="background:#efefef; width:20px;"|PG ! style="background:#efefef; width:20px;"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |8||6||2||0||17||4||+13||'''20''' || ||-||'''2:1''' ||'''5:0''' ||'''1:0''' ||'''2:0''' || || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||1 ||'''12''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||7 ||3 ||'''8''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||22||6||+16||'''17''' || ||0:0 ||- ||1:1 ||'''3:0''' ||'''6:0''' || || 4||2 ||2 ||0 ||10 ||1 ||'''8''' ||4 ||3 ||0 ||1 ||12 ||5 ||'''9''' |- style="text-align:center; background:#ccf;" |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |8||4||2||2||17||17||0||'''14''' || ||2:2 ||2:4 ||-||'''3:2''' ||'''4:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||11 ||9 ||'''7''' ||4 ||2 ||1 ||1 ||6 ||8 ||'''7''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LUX}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||1||1||6||7||16||-9||'''4''' || ||1:2 ||0:2 ||1:3 ||- ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||4 ||8 ||'''3''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||8 ||'''1''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|LIT}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||0||1||7||5||25||-20||'''1''' || ||0:3 ||1:5 || 1:2||1:1 ||- || || 4||0 ||1 ||3 ||3 ||11 ||'''1''' ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||14 ||'''0''' |} === Liga nacija 2020/21. === Za drugu sezonu Lige nacija 2020/21, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni izborila plasman u višu ligu. Srbija je žrebana u grupi 3 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusije]] i [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]]. Nakon pobede kod kuće i poraza u gostima protiv Rusije, nerešene u gostima i poraza kod kuće protiv Mađarske i dve nerešene protiv Turske, reprezentacija Srbije je osvojila treće mesto u grupi 3 [[UEFA Liga nacija 2020/21.]] i tako osigurala mesto u Ligi B za sezonu 2022/23. '''Rezultati grupe 3''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 3. septembar 2020. | [[Moskva]], [[Rusija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''1:3''' (0:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|78}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 6. septembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''0:0''' (0:0) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center;background:#fcc;" | 11. oktobar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 14. oktobar 2020. | [[Istanbul]], [[Turska]] | 519 | {{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|22}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|49}} (pen.) |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 15. novembar 2020. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 0 | {{flagicon|HUN}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|17}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 18. novembar 2020. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] | '''5:0''' (4:0) | '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|10}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|25}}, {{gol|45+1}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|41}}, '''[[Filip Mladenović|Mladenović]]''' {{gol|64}} |[[UEFA Liga nacija 2020/21.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 3''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|HUN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|RUS}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|TUR}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|MAĐ}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]] |6||3||2||1||7||4||+3||'''11''' || || -||2:3 ||1:1|| '''2:0''' || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||2 ||0 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|RUS}} [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusija]] |6||2||2||2||9||12||-3||'''8''' || || 0:0||-||'''3:1'''|| 1:1 || || 3||1 ||2 ||0 ||4 ||2 ||'''5''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''3''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|SRB}} Srbija |6||1||3||2||9||7||+2||'''6''' || ||0:1|| '''5:0''' || - ||0:0 || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||1 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||4 ||6 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|TUR}} [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turska]] |6||1||3||2||6||8||-2||'''6''' || ||0:1|| '''3:2''' ||2:2||- || || 3||1 ||1 ||1 ||5 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||1 ||3 ||'''2''' |} '''''Legenda:''''' {{legenda|#ccffcc|[[Datoteka:Green-Up-Arrow.svg|15p]] '''Promocija u Ligu A'''}} === Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022. godine === Nakon još jednog neuspešnog kvalifikacionog ciklusa za Evropsko prvenstvo, Ljubiša Tumbaković je dobio otkaz, a ulogu vršioca dužnosti selektora je početkom 2021. preuzeo [[Ilija Stolica]] koji je odigrao dve prijateljske utakmice sa reprezentacijama Dominikanske republike i Paname, koje su obe završene nerešenim rezultatom. Nakon toga, ulogu sekeltora je preuzeo nekadašnji reprezentativac [[Dragan Stojković]] koji je vodio reprezentaciju u kvalifikacionom ciklusu za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] Srbija je žrebana u grupi A zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Fudbalska reprezentacija Republike Irske|Irske]], [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2021. pobedom protiv Irske 3:2 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrovića]] koji je postigao dva pogotka. Usledio je meč protiv Portugala kod kuće koji je završen nerešenim rezultatom 2:2. Ova utakmica je posebno privukla pažnju javnosti gde je na samom kraju utakmice poništen gol [[Kristijano Ronaldo|Kristijana Ronalda]] jer lopta nije prešla celu gol liniju. Poslednji meč u martu se igrao u Bakuu protiv reprezentacije Azerbejdžana koji je završen pobedom 2:1. Nakon prijateljske utakmice sa Katarom u Debrecinu gde je Srbija pobedila 4:0, kvalifikacije su u septembru 2021. nastavljene pobedom kod kuće protiv Luksemburga i nerešenim rezultatom protiv Irske u Dablinu 1:1 gde je [[Nikola Milenković]] postigao autogol u 89. minutu. Usledile su i pobede u gostima protiv Luksemburga 1:0 i kod kuće protiv Azerbejdžana 3:1. Nakon sedam odigranih utakmica i nakon još jedne prijateljske utakmice kod kuće protiv Katara koja je završena rezultatom 4:0, reprezentaciji Srbije je bila neophodna pobeda protiv Portugala u Lisabonu kako bi se direktno kvalifikovala za Svetsko prvenstvo. U meču protiv Portugala, [[Renato Sanšes]] je uspeo u 2. minutu da povede za portugalsku reprezentaciju, da bi kasnije u 33. minutu [[Dušan Tadić]] uspeo izjednačiti rezultat. Međutim, dramatičnu završnicu je napravio [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]] koji je u 90. minutu postigao pogodak za konačnih 2:1 i time se reprezentacija Srbije uspela kvalifikovati za Svetsko prvenstvo kao prvoplasirana u grupi A sa 20 bodova. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|IRL}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''3:2''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|40}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|69}}, {{gol|75}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 27. mart 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 0 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:2''' (0:2) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|46}}, '''[[Filip Kostić|Kostić]]''' {{gol|60}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 30. mart 2021. | [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | 0 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''2:1''' (1:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|16}}, {{gol|81}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 4. septembar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.078 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''4:1''' (2:0) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|22}}, {{gol|35}}, '''[[Maksim Šeno|Šeno]]''' {{gol|82|ag.}}, '''[[Nikola Milenković|Milenković]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 7. septembar 2021. | [[Dablin]], [[Irska]] | 25.415 | {{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] | '''1:1''' (1:0) | '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|20}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. oktobar 2021. | [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]] | 2.000 | {{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] | '''1:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|68}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 12. oktobar 2021. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 5.890 | {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|30|pen.}}, {{gol|53}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|83|pen.}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 14. novembar 2021. | [[Lisabon]], [[Portugal]] | 58.873 | {{flagicon|POR}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] | '''2:1''' (1:1) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|33}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|90}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe A''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|POR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|IRL}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LUX}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|AZE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||6||2||0||18||9||+9||'''20''' || || -||2:2 ||'''3:2''' ||'''4:1''' ||'''3:1''' || || 4||3 ||1 ||0 ||12 ||6 ||'''10''' ||4 ||3 ||1 ||0 ||6 ||3 ||'''10''' |- align=center style="background:#ccccff;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Portugal}} [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] |8||5||2||1||17||6||+11||'''17''' || || 1:2||- ||'''2:1''' ||'''5:0''' || '''1:0''' || || 4||3 ||0 ||1 ||9 ||3 ||'''9''' ||4 ||2 ||2 ||0 ||8 ||3 ||'''8''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Irska}} [[Fudbalska reprezentacija Irske|Irska]] |8||2||3||3||11||8||+3||'''9''' || ||1:1 ||0:0 ||-||0:1 ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||2 ||3 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||9 ||5 ||'''6''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Luksemburg}} [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |8||3||0||5||8||18||-10||'''9''' || ||0:1||1:3 ||0:3 || - ||'''2:1''' || || 4||1 ||0 ||3 ||3 ||8 ||'''3''' ||4 ||2 ||0 ||2 ||5 ||10 ||'''6''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Azerbejdžan}} [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] |8||0||1||7||5||18||-13||'''1''' || ||1:2 ||0:3 ||0:3 ||1:3 ||- || || 4||0 ||0 ||4 ||2 ||11 ||'''0''' ||4 ||0 ||1 ||3 ||3 ||7 ||'''1''' |} === Liga nacija 2022/23. === Za treću sezonu Lige nacija 2022/23, Srbija je bila smeštena u Ligu B, nakon što je u prethodnoj sezoni osigurala mesto u istoj ligi. Srbija je žrebana u grupi 4 zajedno sa selekcijama: [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveške]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. '''Rezultati grupe 4''' {| class="wikitable" |- style="text-align:center; background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Reprezentaciju Srbije |width=13%|Takmičenje |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 2. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 9.726 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''0:1''' (0:1) | — |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 5. jun 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 10.925 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''4:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|24}}, '''[[Sergej Milinković-Savić|Milinković-Savić]]''' {{gol|56}}, '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|85}}, '''[[Nemanja Radonjić|Radonjić]]''' {{gol|90+2}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 9. jun 2022. | [[Stokholm]], [[Švedska]] | 24.123 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''1:0''' (1:0) | '''[[Luka Jović|Jović]]''' {{gol|45+3}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 12. jun 2022. | [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | 13.782 | {{flagicon|SVN}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] | '''2:2''' (2:0) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|8}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|35}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. septembar 2022. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 14.122 | {{flagicon|SWE}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | '''4:1''' (2:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|18}}, {{gol|45+1}}, {{gol|48}} '''[[Saša Lukić|Lukić]]''' {{gol|70}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. septembar 2022. | [[Oslo]], [[Norveška]] | 24.364 | {{flagicon|NOR}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|42}}, '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|54}} |[[UEFA Liga nacija 2022/23.|UEFA Liga Nacija]] |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe 4''' |colspan=6| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|NOR}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SVN}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SWE}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- align=center style="background:#ccffcc" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |6||4||1||1||13||5||+8||'''13''' || ||- || 0:1|| '''4:1''' || '''4:1'''|| || 3||2 ||0 ||1 ||8 ||3 ||'''6''' ||3 ||2 ||1 ||0 ||5 ||2 ||'''7''' |- align=center |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Norveška}} [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]] |6||3||1||2||7||7||0||'''10''' || ||0:2||-||0:0 ||'''3:2''' || || 3||1 ||1 ||1 ||3 ||4 ||'''4''' ||3 ||2 ||0 ||1 ||4 ||3 ||'''6''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Slovenija}} [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |6||1||3||2||6||10||-4||'''6''' || || 2:2 ||'''2:1''' ||-||0:2|| || 3||1 ||1 ||1 ||4 ||5 ||'''4''' ||3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||'''2''' |- style="text-align:center; background:#fcc;" |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Švedska}} [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] |6||1||1||4||7||11||-4||'''4''' || ||0:1 ||1:2 || 1:1|| -|| || 3||0 ||1 ||2 ||2 ||4 ||'''1''' ||3 ||1 ||0 ||2 ||5 ||7 ||'''3''' |} == Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine == [[Datoteka:Brazil vs Serbia World Cup 2022 match Serbia line-up.jpg|levo|350p|Fudbalska reprezentacija Srbije — Svetsko prvenstvo u Kataru.]] Žrebom za Mundijal, održanog aprila 2022. godine, Srbija je, iz trećeg šešira, smeštena u grupu G, i to ponovo zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] samo što je umesto Kostarike u grupu G bila smeštena reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]]. U pripremama za [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|šampionat u Kataru]], reprezentacija Srbije u [[2022]]. godini imala je jedan poraz ([[Danska]] 3:0) i dve pobede ([[Mađarska]] 1:0, [[Bahrein]] 5:1). Svetsko prvenstvo u Kataru, reprezentacija je počela očekivanim porazom protiv Brazila 0:2, gde je Srbija odigrala dosta preplašeno. Naredni meč protiv Kameruna je bio dosta iščekivan od strane javnosti da se od Srbije tražila pobeda. Međutim, reprezentacija je razočaravajuće završila meč nerešenim rezultatom 3:3, gde je Srbija nakon prvog poluvremena čak i vodila 3:1 golovima Pavlovića, Milinković-Savića i Mitrovića. Poslednji meč u grupi protiv Švajcarske ostao je u senci provokacija švajcarskog reprezentativca [[Granit Džaka|Granita Džake]] gde je u 65. minutu izvređao rezervne igrače Srbije gde je rezervni golman [[Predrag Rajković]] dobio žuti karton. Pri kraju utakmice Džaka je ponovo zbog provokacija ušao i u fizički sukob sa Nikolom Milenkovićem gde su obojica dobili žuti karton. Na kraju Srbija je izgubila meč od Švajcarske 2:3 i sa samo jednim bodom okončala učešće kao poslednja u grupi G, što je javnost dočekala sa velikim razočarenjem jer su očekivanja bila dosta velika. === Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024. godine === I pored neuspeha u grupnoj fazi Mundijala u Kataru 2022. godine, Dragan Stojković je nastavio da radi kao selektor sa ciljem da odvede Srbiju na Evropsko prvenstvo posle 24 godine. Srbija je žrebana u grupi G zajedno sa reprezentacijama [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarske]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] i [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Srbija je kvalifikacioni ciklus počela u martu 2023. pobedom protiv Litvanije 2:0 kod kuće golovima [[Dušan Vlahović|Vlahovića]] i [[Dušan Tadić|Tadića]]. Tri dana kasnije usledilo je gostovanje u Podgorici reprezentaciji Crne Gore gde je u meču bez ikakvih tenzija, Srbija odnela pobedu 2:0 sa golovima Vlahovića koji je postigao dva pogotka. Usledio je krucijalni meč sa Bugarskom u Razgradu gde je [[Darko Lazović]] u poslednjem minutu uspeo da donese Srbiji jedan bod nakon što je Bugarska povela u 47. minutu. Srbija je nastavila seriju loših partija gde je protiv Mađarske nakon što je Srbija povela autogolom Atile Salaija za dva minuta uspela da primi dva gola, čiji su strelci bili [[Barnabaš Varga]] i [[Vili Orban]] i na kraju izgubila rezultatom 1:2. Nakon poraza od Mađarske, usledila je pobeda u gostima protiv Litvanije 3:1 gde je sva tri gola postigao Aleksandar Mitrović. Usledile su utakmice u oktobru 2023. protiv Mađarske u gostima i protiv Crne Gore na domaćem terenu. Srbija je poražena u Budimpešti od Mađarske istim rezultatom kao i na domaćem terenu (1:2), dok je slavila kod kuće protiv Crne Gore rezultatom 3:1. U poslednjem krucijalnom meču na domaćem terenu protiv Bugarske, Srbija je uz dosta muke došla do nerešenog rezultata (2:2), ali i uz dosta sreće uspela da izbori plasman na Evropsko prvenstvo po prvi put posle 24 godine. {| class="wikitable" |- style="background:#cde;" |width=15%|Datum |width=13%|Mesto |width=13%|Gledalaca |width=15%|Protivnik |width=8%|Rezultat |width=35%|Strelci za Srbiju |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 24. mart 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 21.125 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''2:0''' (1:0) | '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|16}}, '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|53}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 27. mart 2023. | [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | 9.831 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''2:0''' (0:0) | '''[[Dušan Vlahović|Vlahović]]''' {{gol|78}}, {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 20. jun 2023. | [[Razgrad]], [[Bugarska]] | 6.700 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''1:1''' (0:0) | '''[[Darko Lazović|Lazović]]''' {{gol|90+6}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 7. septembar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 6.924 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Atila Salaj|Salaj]]''' {{gol|10}} ([[Autogol|ag.]]) |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 10. septembar 2023. | [[Kaunas]], [[Litvanija]] | 8.586 | {{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] | '''3:1''' (3:1) |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|21}}, {{gol|32}}, {{gol|43}} |- style="text-align:center; background:#fcc;" | 14. oktobar 2023. | [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | 58.215 | {{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | '''1:2''' (1:2) | '''[[Andrija Živković|Živković]]''' {{gol|33}} |- style="text-align:center; background:#cfc;" | 17. oktobar 2023. | [[Beograd]], [[Srbija]] | 25.884 | {{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] | '''3:1''' (1:1) | '''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Mitrović]]''' {{gol|9}}, {{gol|73}}, '''[[Dušan Tadić|Tadić]]''' {{gol|77}} |- style="text-align:center; background:#ffc;" | 19. novembar 2023. | [[Leskovac]], [[Srbija]] | 7.325 | {{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | '''2:2''' (1:0) | '''[[Miloš Veljković|Veljković]]''' {{gol|17}}, '''[[Srđan Babić|Babić]]''' {{gol|82}} |} {| class="wikitable" border=1 cellpadding=5 cellspacing=0 |- |colspan=10 align=center|'''Tabela grupe G''' |colspan=7| |colspan=7 align=center bgcolor=yellow|'''Domaći''' |colspan=7 align=center bgcolor=red|'''Gosti''' |- !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="160"|Reprezentacija !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|GR !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|MAĐ}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|SRB}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|CG}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|LIT}} !bgcolor="#efefef" width="20"|{{flagicon|BUG}} !bgcolor="#efefef"| !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|D !bgcolor="#efefef" width="20"|N !bgcolor="#efefef" width="20"|I !bgcolor="#efefef" width="20"|DG !bgcolor="#efefef" width="20"|PG !bgcolor="#efefef" width="20"|Bod. |- style="text-align:center; background:#cfc;" |1. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Mađarska}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |8||5||3||0||16||7||+9||'''18''' || || -|| '''2:1'''||'''3:1''' || '''2:0'''|| '''3:0'''|| || 4||4 ||0 ||0 ||10 ||2 ||'''12''' ||4 ||1 ||3 ||0 ||6 ||5 ||'''6''' |- style="text-align:center; background:#cfc;" |2. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Srbija}} Srbija |8||4||2||2||15||9||+6||'''14''' || || 1:2||- ||'''3:1''' ||'''2:0''' ||2:2 || || 4||2 ||1 ||1 ||8 ||5 ||'''7''' ||4 ||2||1 ||1 ||7 ||4 ||'''7''' |- align=center |3. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Crna Gora}} [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |8||3||2||3||9||11||-2||'''11''' || ||0:0 || 0:2||-||'''2:0''' ||'''2:1''' || || 4||2 ||1 ||1 ||4 ||3 ||'''7''' ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||8 ||'''4''' |- align=center |4. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Litvanija}} [[Fudbalska reprezentacija Litvanije|Litvanija]] |8||1||3||4||8||14||-6||'''6''' || || 2:2|| 1:3||2:2 ||- ||1:1 || || 4||0 ||3 ||1 ||6 ||8 ||'''3''' ||4 ||1 ||0 ||3 ||2 ||6 ||'''3''' |- align=center |5. |style="text-align:left;"|{{flagicon|Bugarska}} [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |8||0||4||4||7||14||-7||'''4''' || || 2:2|| 1:1 ||0:1 ||0:2 ||- || || 4||0 ||2 ||2 ||3 ||6 ||'''2''' ||4 ||0 ||2 ||2 ||4 ||8 ||'''2''' |} == Stadioni == [[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|right|350px|Na [[Stadion Rajko Mitić|stadionu Rajko Mitić]] (''Marakana'') reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica.]] Utakmice kao domaćin reprezentacija Srbije najčešće igra na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i na [[Stadion Partizana|stadionu Partizana]], koji se nalaze u [[Beograd]]u. Nakon raspada SFR Jugoslavije, fudbalska reprezentacija Srbije je odigrala najviše utakmica u [[Beograd]]u na stadionu [[Stadion Rajko Mitić|Rajko Mitić]] i stadionu Partizana — nekad poznat kao [[Stadion JNA|JNA]]. Dana [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine SR Jugoslavija je odigrala prvu utakmicu van Beograda. SR Jugoslavija je odigrala prijateljsku utakmicu u [[Niš]]u na [[Stadion Čair|Čairu]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Švajcarske|Švajcarske]] pred 16.000 gledalaca.<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=184:555-jugoslavija-vajcarska-1-1&catid=41:utakmice-reprezentacije-1990-1999 |title=Jugoslavija - Švajcarska, www.reprezentacija.rs |publisher=reprezentacija.rs |date=|accessdate=15. 4. 2017.}}</ref> Osim u Beogradu, reprezentacija je igrala utakmice i u drugim gradovima Srbije. Prvu utakmicu na stadionu [[Stadion Karađorđe|Karađorđe]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Srbija je odigrala [[8. septembar|8. septembra]] [[2012]]. protiv [[Fudbalska reprezentacija Velsa|Velsa]] u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2014.]] Srbija je pobedom nad Velsom od 6:1 ostvarila jednu od najubedljivijih pobeda u istoriji reprezentacije. Srbija je na stadionu Karađorđe odigrala 5 utakmica i zabeležila 5 pobeda uz gol razliku 15:2. Reprezentacija Srbije je odigrala po jednu utakmicu u [[Smederevo|Smederevu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Jagodina|Jagodini]] i [[Užice|Užicu]]. Reprezentacija Srbije je poslednju utikmicu odigrala 19. novembra 2023. protiv [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]] nerešeno sa 2:2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.]] u novoizgrađenom [[Stadion Dubočica|stadionu "Dubočica"]] u [[Leskovac|Leskovcu]]. == Dresovi == Dresove reprezentacije Srbije trenutno proizvodi [[Puma SE|Puma]]. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač |- |1974–2002. |{{flagicon|NEM}} [[Adidas]] |- |2002–2006. |{{flagicon|ITA}} [[Lotto Sport Italia|Loto]] |- |2006–2014. |{{flagicon|SAD}} [[Nike, Inc.|Najki]] |- |2014–2018. |{{flagicon|ENG}} [[Umbro (kompanija)|Umbro]] |- |2018– |{{flagicon|NEM}} [[Puma SE|Puma]] |} === Dresovi kroz istoriju === {{collapse top|title= Dresovi fudbalske reprezentacije Srbije}} '''Domaći dresovi''': {| | {{Football kit |pattern_la= _am0506h | pattern_b = _whitecollar | pattern_ra = _am0506h | pattern_sh = _white_stripes | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 2855A6 | socks = FFFFFF | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD2222 | body = DD2222 | rightarm = DD2222 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _ser10h | pattern_b = _ser10h | pattern_ra = _ser10h | pattern_sh = _stripes_cut_white | pattern_so = _ser10h | leftarm = FF0000 | body = FF3200 | rightarm = FF5555 | shorts = 0000FF | socks = FFFFFF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14h | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = _servia1617h | pattern_b = _servia1617h | pattern_ra = _servia1617h | pattern_sh = _servia1617h | pattern_so = _servia1617h | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = 0000AA | socks = FF0000 | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _serv18h | pattern_b = _serv18h | pattern_ra = _serv18h | pattern_sh = _serv18h | pattern_so = | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20H | pattern_b = _srb20H | pattern_ra = _srb20H | pattern_sh = | pattern_so = _srb20H | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22h | pattern_b = _srb22h | pattern_ra = _srb22h | pattern_sh = _srb22h | pattern_so = _srb22h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = DF001C | socks = DF001C | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24h | pattern_b = _srb24h | pattern_ra = _srb24h | pattern_sh = _srb24h | pattern_so = _srb24h | leftarm = DF001C | body = DF001C | rightarm = DF001C | shorts = 072898 | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} '''Gostujući dresovi''': {| | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b =_vneck_transparent | pattern_ra = | pattern_sh =_redstripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = 2006–2008 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser08a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD2222 | title = 2008–2010 }} | {{Football kit | pattern_la = _tur10a | pattern_b = | pattern_ra = _usa10h | pattern_sh = _usa10h | pattern_so = _ser10a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = SP 2010. }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _srb12a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2012–2014 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _ser14a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2014–2016 }} | {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _servia1617a | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 2016–2018 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb18a | pattern_b = _srb18a | pattern_ra = _srb18a | pattern_sh = _srb18a | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2018. }} |} {| | {{Football kit | pattern_la = _srb20A | pattern_b = _srb20A | pattern_ra = _srb20A | pattern_sh = _srb20A | pattern_so = _srb20A | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0D1131 | socks = FFFFFF | title = 2020–2022 }} | {{Football kit | pattern_la = _srb22a | pattern_b = _srb22a | pattern_ra = _srb22a | pattern_sh = _srb22a | pattern_so = _srb22a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = SP 2022. }} | {{Football kit | pattern_la = _srb24a | pattern_b = _srb24a | pattern_ra = _srb24a | pattern_sh = _srb24a | pattern_so = _srb24a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = EP 2024. }} |} {{collapse bottom}} == Rezultati reprezentacije == === Svetsko prvenstvo === {{glavni|Svetsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Svetskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|JAF}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010.|2010.]]||1. kolo||23. mesto||3||1||0||2||2||3 ||10||7||1||2||22||8 |- |{{flagicon|BRA}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|2014.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||10||4||2||4||18||11 |- |{{flagicon|RUS}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|2018.]]||1. kolo||23. mesto ||3||1||0||2||2||4 ||10||6||3||1||20||10 |- |{{flagicon|KAT}} [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022.|2022.]]||1. kolo ||29. mesto ||3||0||1||2||5||8||8||6||2||0||18||9 |- |{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]||colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' ||8|| 4|| 1||3 || 9|| 10 |- !Ukupno||13/23||0 titula||49||18||9||22||71||71||144||85||34||25||296||133 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Nije odigran meč za treće mesto, prema zvaničnom izveštaju [[FIFA|FIFE]] [[Kraljevina Jugoslavija]] je zauzela 4. mesto. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog [[Sankcije SR Jugoslaviji|sankcija]]. === Evropsko prvenstvo === {{glavni|Evropsko prvenstvo u fudbalu}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|Rezultati na Evropskom prvenstvu !colspan=6|Rezultati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo |- !Godina !Kolo !Plasman !IG !P !N !IZ !GD !GP !IG !P !N !IZ !GD !GP |- |- |colspan="15" |{{flagicon|Srbija}} '''[[Srbija]]''' |- |{{flagicon|AUT}}{{flagicon|ŠVA}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|2008]].||colspan=8 rowspan=4|''Nije se kvalifikovala'' ||14||6||6||2||22||11 |- |{{flagicon|POLj}}{{flagicon|UKR}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|2012]]. ||10||4||3||3||13||12 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2016.|2016]]. ||8||2||1||5||8||13 |- |{{flagicon|EU}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|2020]]. ||10||5||3||2||20||19 |- |{{flagicon|NEM}} [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|2024]].|| || || || || || || || ||8||4||2||2||15||9 |- !Ukupno||6/17||0 titula||14||3||2||9||22||39 ||122||64||30||28||221||137 |} : '''Napomene:''' :: ^'''1''' Kvalifikovala se, ali joj nije bilo dozvoljeno da učestvuje zbog sankcija tokom [[Raspad SFRJ|Jugoslovenskih ratova]]. [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], koja je završila druga u kvalifikacionoj grupi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], učestvovala umesto nje i na kraju osvojila prvenstvo. :: ^'''2''' Zabranjeno učešće zbog sankcija. === Liga nacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="11" |Rekordi u [[UEFA Nations League|UEFA Ligi nacija]] |- !Sezona !Liga !Grupa ! width="28" |IG ! width="28" |P ! width="28" |N ! width="28" |I ! width="28" |GD ! width="28" |GP ! P/I ! Poz. |- | [[UEFA Liga nacija 2018/19.|2018/19.]] |C |4 |6 |4 |2 |0 |11 |4 |{{increase}} |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2020/21.|2020/21.]] |B |3 |6 |1 |3 |2 |9 |7 |Nepromenjeno |27. |- | [[UEFA Liga nacija 2022/23.|2022/23.]] |B |4 |6 |4 |1 |1 |13 |5 |{{increase}} |19. |- ! colspan="3" |Ukupno !18 !9 !6 !3 !33 !16 ! colspan="2" | |} === Osvojene medalje === {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- align=center |'''Takmičenje''' | style="background:#f7f6a8;"| [[Datoteka:Gold medal icon.svg|16p|Zlato]] | style="background:#dce5e5;"| [[Datoteka:Silver medal icon.svg|16p|Srebro]] | style="background:#ffdab9;"| [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|16|Bronza]] | [[Datoteka:Medals icon.svg|32p|Ukupno]] |- align=center |[[Svetsko prvenstvo u fudbalu|Svetsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center |[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|1 |style="background:#DCE5E5;"|3 |style="background:#FFDAB9;"|1 |'''5''' |- align=center |[[Evropsko prvenstvo u fudbalu|Evropsko prvenstvo]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|2 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''2''' |- align=center |[[Mediteranske igre]] |style="background:#F7F6A8;"|0 |style="background:#DCE5E5;"|0 |style="background:#FFDAB9;"|0 |'''0''' |- align=center !Ukupno !style="background:gold;"|1 !style="background:silver;"|5 ! style="background:#c96;"|1 !7 |} <small>Sve medalje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija SFR Jugoslavije]] (1946—1992)</small> == Selektori == === Spisak === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=240p|Ime |- |align=center| 2006–2007. | {{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]] |- |align=center| 2007–2008. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]] |- |align=center| 2008–2010. | {{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]] |- |align=center| 2010–2011. | {{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon]] |- |align=center| 2011–2012. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2012–2013. | {{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]] |- |align=center| 2014. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2014–2016. | {{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]] |- |align=center| 2016–2017. | {{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] |- |align=center| 2017. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2018–2019. | {{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]] |- |align=center| 2019–2020. | {{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] |- |align=center| 2021. | {{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]] ({{small|privremeno}}) |- |align=center| 2021-2025. | {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] |- |align=center| 2025– | {{flagicon|SRB}} [[Veljko Paunović]] |} === Statistika === {{updated|25. marta 2024.}} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Selektor !rowspan="2"|Mandat !colspan="7"|Učinak !rowspan="2"|Važnija takmičenja |- ||'''Br. utakmica'''||'''Pobeđenih'''||'''Nerešenih'''||'''Izgubljenih'''||'''Postotak pobeda'''||'''Postotak remija'''||'''Postotak poraza''' |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]||2021–||37||'''21'''||'''7'''||'''9'''||56,75||18,91||24,32||[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza<br/>[[File:Symbol confirmed.svg|15px]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]] |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ilija Stolica]]||2021.||2||'''0'''||'''2'''||'''0'''||0||100,00||0|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]]||2019–2020.||14||'''6'''|||'''5'''||'''3'''||42,86||35,71||21,43||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Mladen Krstajić]]||2017–2019.||19||'''9'''||'''5'''||'''5'''||47,36||26,32||26,32||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Svetsko prvenstvo 2018]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Slavoljub Muslin]]||2016–2017.||15||'''8'''||'''5'''||'''2'''||53,33||33,33||13,33 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2014–2016. ||11||'''5'''||'''0'''||'''6'''||45,45||0,00||55,55||align=left rowspan=2|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|HOL}} [[Dik Advokat]]||2014. ||4||'''0'''|||'''2'''||'''2'''||0,00||50,00||50,00 |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Ljubinko Drulović]]||2014.||4||'''2'''|||'''1'''||'''1'''||50.00||25.00||25.00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]||2012–2013.||19||'''7'''|||'''4'''||'''8'''||36,84||21,05||42,10||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svetsko prvenstvo 2014]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Radovan Ćurčić]]||2011–2012.||5||'''2'''||'''1'''||'''2'''||40,00||20,00||40,00|| |- |align=left|{{flagicon|SRB}} [[Vladimir Petrović Pižon|Vladimir Petrović]]||2010—2011.||13||'''5'''||'''3'''||'''5'''||38,46||23,08||38,46||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[UEFA Euro 2012.|Evropsko prvenstvo 2012]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Radomir Antić]]||2008–2010.||28||'''17'''||'''3'''||'''8'''||60,71||10,71||28,57||align=left|[[Datoteka:Symbol confirmed.svg|15p]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010]]&nbsp;— kvalifikovala se; grupna faza |- |align=left|{{flagicon|SRB|2004}} [[Miroslav Đukić]]||2007–2008.||5||'''0'''||'''2'''||'''3'''||0,00||40,00||60,00|| |- |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Havijer Klemente]]||2006–2007.||16||'''7'''||'''7'''||'''2'''||43,75||43,75||12,50||align=left|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|15p]] [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]&nbsp;— nije se kvalifikovala |- |align=left|{{flagicon|}}||'''Ukupno'''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||''...''||'''...''' |} == Stručni štab == {{updated|19. novembra 2023.}} {| class="wikitable" |+ Stručni štab reprezentacije Srbije<ref>{{cite web|url=https://fss.rs/dragan-stojkovic-selektor-srbije/|title=DRAGAN STOJKOVIĆ SELEKTOR SRBIJE|date=3.3.2021.}}</ref><ref>{{cite web |title=LjUBINKO DRULOVIĆ NOVI ČLAN STRUČNOG ŠTABA „A” SELEKCIJE |url=https://fss.rs/povratak-na-mesto-uspeha-nekad-prvak-evrope-i-v-d-selektora-ljubinko-drulovic-novi-clan-strucnog-staba-a-selekcije/ |website=FSS |access-date=4. 9. 2021}}</ref> | * '''Selektor''': {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Goran Đorović]] * Pomoćni trener: {{flagicon|SRB}} [[Bratislav Živković]] * Trener golmana: {{flagicon|SRB}} [[Goran Čumić]] * Kondicioni trener: {{flagicon|JAP}} [[Kacušito Kinoši]] * Trener-analitičar: {{flagicon|SRB}} [[Nebojša Stamenković]] * Menadžer tima: {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Filipović]] * Sportski direktor: {{flagicon|SRB}} [[Stevan Stojanović]] |} == Trenutni sastav == <center> {| class="wikitable" |- !Ime !Datum rođenja !Nastupi !Golovi !Klub |- !colspan=6|Golmani |- style="background:#feecce;" | [[Predrag Rajković]] ||31. oktobar 1995.|| 28 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Dmitrović]] ||24. januar 1992.|| 19 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#feecce;" | [[Marko Ilić (fudbaler, 1998)|Marko Ilić]] ||3. februar 1998.|| 1 || 0 || {{flagicon|BEL}} [[FK Kortrijk|Kortrijk]] |- style="background:#feecce;" | [[Vanja Milinković-Savić]] ||20. februar 1997.|| 9 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- !colspan=9|Odbrambeni igrači |- style="background:#e7faec;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 1990)|Stefan Mitrović]] <small>''(zamenik kapitena)''</small> || 22. maj 1990.|| 35 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#e7faec;" | [[Nikola Milenković]] || 12. oktobar 1997.|| 40 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Matija Nastasić]] || 28. mart 1993. || 34 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[RKD Majorka|Majorka]] |- style="background:#e7faec;" | [[Miloš Veljković]] || 26. septembar 1995.|| 23 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Verder Bremen|Verder Bremen]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Pavlović]] || 24. maj 2001.|| 24 || 2 || {{flagicon|NEM}} [[FK Red bul Salcburg|Red bul Salcburg]] |- style="background:#e7faec;" | [[Aleksa Terzić]] || 17. avgust 1999.|| 5 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#e7faec;" | [[Filip Mladenović]] || 15. avgust 1991.|| 21 || 1 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#e7faec;" | [[Srđan Babić]] || 22. april 1996.|| 3 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Almerija|Almerija]] |- style="background:#e7faec;" | [[Strahinja Eraković]] || 22. januar 2001.|| 2 || 0 || {{flagicon|RUS}} [[FK Zenit|Zenit]] |- style="background:#e7faec;" | [[Erhan Mašović]] || 22. novembar 1998.|| 2 || 0 || {{flagicon|NEM}} [[FK Bohum|Bohum]] |- !colspan=11|Igrači sredine terena |- style="background:#dfedfd;" | [[Mihailo Ristić (fudbaler)|Mihailo Ristić]] || 31. oktobar 1995.|| 7 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Benfika|Benfika]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Saša Lukić]] || 13. avgust 1996.|| 34 || 2 || {{flagicon|ENG}} [[FK Fulam|Fulam]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Uroš Račić]] ||17. mart 1998. || 9 || 0 || {{flagicon|POR}} [[FK Braga|Braga]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Maksimović]] || 26. januar 1995.|| 42 || 0 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Hetafe|Hetafe]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Nemanja Gudelj]] || 16. novembar 1991.|| 51 || 1 || {{flagicon|ŠPA}} [[FK Sevilja|Sevilja]] |- style="background:#dfedfd;" |[[Nemanja Radonjić]] || 15. februar 1996.|| 38 || 5 || {{flagicon|ITA}} [[FK Torino|Torino]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Dušan Tadić]] <small>''([[kapiten]])''</small>|| 20. novembar 1988.|| 93 || 20 || {{flagicon|TUR}} [[FK Fenerbahče|Fenerbahče]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Sergej Milinković Savić]] || 27. februar 1995.|| 38 || 7 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Đuričić]] || 30. januar 1992.|| 38 || 5 || {{flagicon|GRČ}} [[FK Panatinaikos|Panatinaikos]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Darko Lazović]] || 15. septembar 1990.|| 28 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Ivan Ilić (fudbaler)|Ivan Ilić]] || 17. mart 2001. || 7 || 0 || {{flagicon|ITA}} [[FK Verona|Verona]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Filip Kostić]] || 1. novembar 1992. || 51 || 3 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |- style="background:#dfedfd;" | [[Stefan Mitrović (fudbaler, 2002)|Stefan Mitrović]] || 15. avgust 2002. || 1 || 0 || {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- !colspan=6|Napadači |- style="background:#ffd2d6;" | [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] || 16. septembar 1994.|| 78 || 51 || {{flagicon|Saudijska Arabija}} [[FK El Hilal|El Hilal]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Luka Jović]] || 23. decembar 1997.|| 29 || 10 || {{flagicon|ITA}} [[FK Fjorentina|Fjorentina]] |- style="background:#ffd2d6;" | [[Dušan Vlahović]] || 28. januar 2000.|| 18 || 9 || {{flagicon|ITA}} [[FK Juventus|Juventus]] |} </center> == Statistika igrača == {{updated|25. marta 2024.}}<ref>{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Yugoslavia (Serbia (and Montenegro)) - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/joeg-recintlp.html |website=RSSSF}}</ref> :''Igrači čija je ime i prezime '''podebljano''' još igraju za Srbiju.'' ===Najviše odigranih utakmica=== [[Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|250px|thumb|right|[[Dušan Tadić]] je odigrao najveći broj utakmica za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=5|'''Najviše utakmica''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Utakmice !Golovi |- |1 |style="text-align: left;"|'''[[Dušan Tadić]]''' |2008– |'''106''' |22 |- |2 |align="left"|[[Branislav Ivanović]] |2005–2018. |'''105''' |13 |- |3 |style="text-align: left;"|[[Dejan Stanković]] |1998–2013. |'''103''' |15 |- |4 |style="text-align: left;"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''102''' |37 |- |5 |style="text-align: left;"|[[Aleksandar Kolarov]] |2008–2020. |'''94''' |11 |- |6 |style="text-align: left;"|'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''89''' |57 |- |7 |style="text-align: left;"|[[Vladimir Stojković]] |2006–2018. |'''84''' |0 |- |8 |style="text-align: left;"|[[Zoran Tošić]] |2007–2016. |'''76''' |11 |} === Najviše postignutih golova === [[Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|250p|mini|desno|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je igrač s najviše postignutih golova za reprezentaciju.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- |class="unsortable" colspan=6|'''Najviše golova''' |- !# !class="unsortable"|Ime i prezime !class="unsortable"|Godine u reprezentaciji !Golovi !Utakmice !Prosek |- |1 |align="left" |'''[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]''' |2013– |'''58''' |89 |0,66 |- |2 |align="left"|[[Savo Milošević]] |1994–2008. |'''37''' |102 |0,36 |} === Kapiteni (od 1994) === {| class="wikitable" |- !width=100p|Godina !width=200p|Ime !width=350p|Takmičenja na kojima je bio kapiten |- |align=center| 2006–2011. | [[Dejan Stanković]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svetsko prvenstvo 2010.]] |- |align=center| 2011. | [[Nikola Žigić]] | — |- |align=center| 2012–2018. | [[Branislav Ivanović]] | — |- |align=center|2018–2021. | [[Aleksandar Kolarov]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svetsko prvenstvo 2018.]] |- |align=center|2021– | [[Dušan Tadić]] | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Siniša Mihajlović.JPG|[[Siniša Mihajlović]] odigrao je 63 utakmice za nacionalni tim od 1993. do 2003. godine, a vodio reprezentaciju tokom [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. — UEFA|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2014.]] <!-- Datoteka:1997-YUG Jugovic.jpg|[[Vladimir Jugović]], creative midfielder, played 41 match for the team from 1991-2002 --> Datoteka:Savo Milosevic (cropped).jpg|[[Savo Milošević]] je odigrao 102 utakmice i postigao je 37 golova za nacionalni tim, a osvojio je Zlatnu kopačku na [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropskom prvenstvu 2000. godine]] Datoteka:Dejan_Stanković_-_Inter_Mailand_%284%29.jpg|[[Dejan Stanković]] je srpski fudbaler koji je osvojio najviše trofeja u karijeri; bio je deo reprezentacije na tri Svetska i jednom Evropskom prvenstvu. Datoteka:MatejaKezman.jpg|[[Mateja Kežman]] je bio najbolji strelac Srbije i Crne Gore u [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2006]]. Datoteka:Vidić (cropped).jpg|[[Nemanja Vidić]] je odigrao 56 mečeva i bio je član reprezentacije na dva Mundijala. Datoteka:Cos-Serb (2).jpg|[[Branislav Ivanović]] je drugi igrač po broju nastupa za reprezentaciju Srbije (105 nastupa). Datoteka:Aleksandar Kolarov 2018.jpg|[[Aleksandar Kolarov]] je 94 puta nosio dres nacionalnog tima i bio je kapiten reprezentacije na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018.|Mundijalu iz 2018.]] Datoteka:Vladimir Stojković 2018 (cropped).jpg|Golman [[Vladimir Stojković]] najviše je puta nastupao na toj poziciji za reprezentaciju. Datoteka:Ser-Swi (27).jpg|[[Nemanja Matić]] je nastupao za selekciju 11 godina (od 2008. do 2019). Datoteka:Dušan Tadić (cropped).jpg|[[Dušan Tadić]] je trenutno kapiten reprezentacije. Datoteka:Aleksandar Mitrović 2018 (cropped).jpg|[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] je 2021. g. uspeo da pretekne Bobeka po broju postignutih golova i postao je najbolji strelac u istoriji za nacionalni tim. </gallery> == Povezano == * [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] * [[Fudbalska reprezentacija Srbije i Crne Gore]] * [[Fudbalski savez Srbije]] * [[Ženska fudbalska reprezentacija Srbije]] == Reference == {{reflist|2|}} == Vanjske veze == * [http://www.fss.rs/ Fudbalski savez Srbije — službeni sajt] -{fss.rs}- * [http://www.reprezentacija.rs/ Sajt Fudbalske reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije] -{reprezentacija.rs}- * [https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html Timski profil na sajtu FIFA] {{Wayback|url=https://www.fifa.com/associations/association=srb/index.html |date=20180615083458 }} {{en}} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=srb/uefarankings/index.html Timski profil na sajtu UEFA] {{en}} * [http://www.beli-orlovi.com/ Sajt Belih Orlova] {{Wayback|url=http://www.beli-orlovi.com/ |date=20181118215858 }} {{UEFA reprezentacije}} {{Fudbal u Srbiji}} {{Sportske reprezentacije Srbije}} tiwzsgr1gtr3geti9484kbc9fr09f8l 0 4692595 42652365 42467266 2026-07-09T16:21:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652365 wikitext text/x-wiki [[File:Pivo Karamatijević 1932.jpg|thumb|Pivo Karamatijević 1932. godine]] '''Prvoslav Pivo Karamatijević''' ([[Nova Varoš]], [[5. maj]] [[1912]] – [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[28. avgust]] [[1963]]) bio je srpski slikar, grafičar, profesor i učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]]. == Biografija == Rođen je kao sin sveštenika i pukovnika Jevstatija i Jefimije. Nižu gimnaziju završio je u rodnom mestu, a [[Umetnička škola u Beogradu|Umetničku školu]] i Akademski tečaj u [[Beograd]]u [[1932]]. godine kod profesora Milana Milanovića i Ljube Ivanovića. Do [[1941]]. godine, predavao je crtanje po školama u [[Srbija|Srbiji]] ([[Užice]], [[Pljevlja]], [[Novi Pazar]] i [[Skoplje]]) i povremeno se bavio likovnom kritikom. Bio je jedan od osnivača ilegalne umetničke grupe „Život“, [[1934]]. godine. Godine 1941, pridružio se [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu Jugoslavije]]. Sa D. Vuksanovićem i B. Baruhom organizovao je Prvi partizanski slikarski atelje u Užicu. Povremeno je radio pri [[Agitprop]]u [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] u Istočnoj [[Bosna|Bosni]] od [[1942]]. do [[1944]]. godine. Posle rata, bio je profesor i docent na [[Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu|Arhitektonskom fakultetu u Beogradu]] od [[1957]]. do [[1963]]. godine. Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941]], [[Orden zasluga za narod|Ordena zasluga za naroda sa srebrnim zracima]], [[Orden bratstva i jedinstva|Ordena bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem]] i ostalih odlikovanja. == Stvaralaštvo == [[File:Illustration commemorating Uprising Day in Montenegro.png|thumb|Ilustracija povodom godišnjice ustanka u Crnoj Gori, linorez, 1943.]] [[File:Pivo Karamatijević - RUGOVAC.jpg|thumb|Pivo Karamatijević - RUGOVAC]] Njegov stvaralački opus obuhvata grafike, grafički dizajn, crteže, slike u akvarelu i temperi i zidnu dekoraciju. Rano se opredelio za socijalnu tematiku – težak predratni život radnika i seljaka, borba u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|NOR]]-u, oslobođenje, obnova i izgradnja zemlje. Tokom rata, risao je motive iz života i borbi [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Njegove grafike nisu samo beležile životnje tokove, već su se umetničkim izrazom i formom prilagođavale ideji i postepeno razvijale od [[ekspresionizam|ekspresionizma]] ka [[socijalistički realizam|socijalističkom realizmu]]. Sa jugoslovenskim umetnicima izlagao je od 1932. godine u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i inostranstvu, a samostalno u [[Prijepolje|Prijepolju]] 1932, Pljevljima 1932. i [[1938]], Užicu [[1934]], Skoplju [[1940]]. godine, na prolećnim i jesenjim izložbama [[Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije|ULUS]]-a, izložbama [[Savez likovnih umetnika Jugoslavije|SLUJ]]-a. Učestvovao je i na mnogim tematskim izložbama posvećenim umetnosti u NOB-u i angažovanom stvaralaštvu: * „Borba naroda Jugoslavije“, [[Pariz]] [[1945]]. * „Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije u -{XIX}- i -{XX}- veka“, Beograd, [[Zagreb]], [[Ljubljana]], [[Moskva]], [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Varšava]], [[Prag]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]], [[1946]]–[[1948]]. * „Nadrealizam, socijalna umetnost“, Beograd [[1969]]. * „Jugoslovenska grafika 1900–1950“, Beograd [[1978]]. Retrospektivne izložbe bile su mu priređene u Beogradu [[1964]]. i [[1974]]. godine. Objavio je grafičke mape ''Stvarnost u stvarnosti'' [[1933]], ''Zemlja'' [[1938]], ''Crteži'' [[1947]]. i ''Sutjeska'' [[1952]]. godine. Njegova dela se čuvaju u zbirkama [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzeja savremene umetnosti]], [[Narodni muzej (Beograd)|Narodnog muzeja]], [[Muzej grada Beograda|Muzeja grada Beograda]], Grafičkog kolektiva, [[Vojni muzej Beograd|Vojnog muzeja]], [[Muzej istorije Jugoslavije|Muzeja istorije Jugoslavije]] u Beogradu, Kabineta grafike [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] u Zagrebu i drugde. == Literatura == * ''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'' (knjiga peta). „Leksikografski zavod FNRJ“ Zagreb, 1962. godina. * ''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'' (knjiga šesta). „Leksikografski zavod Miroslav Krleža“ Zagreb, 1990. godina. * ''[[Srpski biografski rečnik]]'' (knjiga četvrta). „Matica srpska“ Novi Sad, 2009. godina. == Vanjske veze == {{commonscat|Pivo Karamatijević}} * [http://www.arte.rs/sr/umetnici/prvoslav_karamatijevic_pivo-3905/ Arte. rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240811212339/http://www.arte.rs/sr/umetnici/prvoslav_karamatijevic_pivo-3905/ |date=2024-08-11 }} - Prvoslav Karamatijević Pivo - Portfolio {{Umetnici u NOB}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karamatijević, Prvoslav}} [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Nova Varoš]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Srpski slikari]] [[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] 4my3u2o2kayu9nf1haskckoqs0x0xxo 828 4711669 42652440 42644804 2026-07-09T20:11:33Z Grufo 205948 [[:mw:Module:Params|Upstream]] updates 42652440 Scribunto text/plain require[[strict]] --- --- --- PRIVATE ENVIRONMENT --- --- ________________________________ --- --- --- --[[ Abstract utilities ]]-- ---------------------------- -- Helper function for `string.gsub()` (for managing zero-padded numbers) local function zero_padded (str) return ('%03d%s'):format(#str, str) end -- Helper function for `table.sort()` (for natural sorting) local function natural_sort (var1, var2) return var1:gsub('%d+', zero_padded) < var2:gsub('%d+', zero_padded) end -- Return a copy or a reference to a table local function copy_or_ref_table (src, refonly) if refonly then return src end local newtab = {} for key, val in pairs(src) do newtab[key] = val end return newtab end -- Remove some numeric elements from a table, shifting everything to the left local function remove_numeric_keys (tbl, idx, len) local cache, tmp = {}, idx + len - 1 for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' and key >= idx then if key > tmp then cache[key - len] = val end tbl[key] = nil end end for key, val in pairs(cache) do tbl[key] = val end end -- Make a reduced copy of a table (shifting in both directions if necessary) local function copy_table_reduced (tbl, idx, len) local ret, tmp = {}, idx + len - 1 if idx > 0 then for key, val in pairs(tbl) do if type(key) ~= 'number' or key < idx then ret[key] = val elseif key > tmp then ret[key - len] = val end end elseif tmp > 0 then local nshift = 1 - idx for key, val in pairs(tbl) do if type(key) ~= 'number' then ret[key] = val elseif key > tmp then ret[key - tmp] = val elseif key < idx then ret[key + nshift] = val end end else for key, val in pairs(tbl) do if type(key) ~= 'number' or key > tmp then ret[key] = val elseif key < idx then ret[key + len] = val end end end return ret end -- Make an expanded copy of a table (shifting in both directions if necessary) local function copy_table_expanded (tbl, idx, len) local ret, tmp = {}, idx + len - 1 if idx > 0 then for key, val in pairs(tbl) do if type(key) ~= 'number' or key < idx then ret[key] = val else ret[key + len] = val end end elseif tmp > 0 then local nshift = idx - 1 for key, val in pairs(tbl) do if type(key) ~= 'number' then ret[key] = val elseif key > 0 then ret[key + tmp] = val elseif key < 1 then ret[key + nshift] = val end end else for key, val in pairs(tbl) do if type(key) ~= 'number' or key > tmp then ret[key] = val else ret[key - len] = val end end end return ret end -- Given a table, create two new tables containing the sorted list of keys local function get_key_list_sorted (tbl, sort_fn) local nums, words, nn, nw = {}, {}, 0, 0 for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then nn = nn + 1 nums[nn] = key else nw = nw + 1 words[nw] = key end end table.sort(nums) table.sort(words, sort_fn) return nums, words, nn, nw end -- Parse a parameter name string and return it as a string or a number local function get_parameter_name (par_str) local ret = par_str:match'^%s*(.-)%s*$' if ret ~= '0' and ret:find'^%-?[1-9]%d*$' == nil then return ret end return tonumber(ret) end -- Move a key from a table to another, but only if under a different name and -- always parsing numeric strings as numbers local function steal_if_renamed (val, src, skey, dest, dkey) local realkey = get_parameter_name(dkey) if skey ~= realkey then dest[realkey] = val src[skey] = nil end end --[[ Public strings ]]-- ------------------------ -- Special match keywords (functions and modifiers MUST avoid these names) local mkeywords = { ['or'] = 0, pattern = 1, plain = 2, strict = 3 } -- Sort functions (functions and modifiers MUST avoid these names) local sortfunctions = { alphabetically = false, naturally = natural_sort } -- Callback styles for the `mapping_*` and `renaming_*` class of modifiers -- (functions and modifiers MUST avoid these names) --[[ Meanings of the columns: col[1] = Loop type (0-3) col[2] = Number of module arguments that the style requires (1-3) col[3] = Minimum number of sequential parameters passed to the callback col[4] = Name of the callback parameter where to place each parameter name col[5] = Name of the callback parameter where to place each parameter value col[6] = Argument in the modifier's invocation that will override `col[4]` col[7] = Argument in the modifier's invocation that will override `col[5]` A value of `-1` indicates that no meaningful value is stored (i.e. `nil`) ]]-- local mapping_styles = { names_and_values = { 3, 2, 2, 1, 2, -1, -1 }, values_and_names = { 3, 2, 2, 2, 1, -1, -1 }, values_only = { 1, 2, 1, -1, 1, -1, -1 }, names_only = { 2, 2, 1, 1, -1, -1, -1 }, names_and_values_as = { 3, 4, 0, -1, -1, 2, 3 }, names_only_as = { 2, 3, 0, -1, -1, 2, -1 }, values_only_as = { 1, 3, 0, -1, -1, -1, 2 }, blindly = { 0, 2, 0, -1, -1, -1, -1 } } -- Memory slots (functions and modifiers MUST avoid these names) local memoryslots = { h = 'header', f = 'footer', i = 'itersep', l = 'lastsep', n = 'ifngiven', p = 'pairsep', s = 'oxfordsep' } -- Possible trimming modes for the `parsing` modifier local trim_parse_opts = { trim_none = { false, false }, trim_positional = { false, true }, trim_named = { true, false }, trim_all = { true, true } } -- Possible string modes for the iteration separator in the `parsing` and -- `reinterpreting` modifiers local isep_parse_opts = { splitter_pattern = false, splitter_string = true } -- Possible string modes for the key-value separator in the `parsing` and -- `reinterpreting` modifiers local psep_parse_opts = { setter_pattern = false, setter_string = true } -- Possible position references for the `splicing` modifier local position_references = { add_nothing = 0, add_smallest_number = 1, add_last_of_sequence = 2, add_largest_number = 3 } -- Functions and modifiers MUST avoid these names too: `let`, `here`, -- `in_substack`, `without_sorting` --[[ Private constants ]]-- --------------------------- -- Hard-coded name of the module (to avoid going through `frame:getTitle()`) local modulename = 'Module:Params' -- The functions listed here declare that they don't need the `frame.args` -- metatable to be copied into a regular table; if they are modifiers they also -- guarantee that they will make their own (modified) copy available local refpipe = { call_for_each_group = true, --coins = true, count = true, evaluating = true, for_each = true, list = true, list_values = true, list_maybe_with_names = true, value_of = true } -- The functions listed here declare that they don't need the -- `frame:getParent().args` metatable to be copied into a regular table; if -- they are modifiers they also guarantee that they will make their own -- (modified) copy available local refparams = { call_for_each_group = true, combining = true, combining_by_calling = true, combining_values = true, concat_and_call = true, concat_and_invoke = true, concat_and_magic = true, count = true, grouping_by_calling = true, mixing_names_and_values = true, renaming_by_mixing = true, renaming_to_sequence = true, renaming_to_uppercase = true, renaming_to_lowercase = true, --renaming_to_values = true, shifting = true, splicing = true, --swapping_names_and_values = true, value_of = true, with_name_matching = true } -- Maximum number of numeric parameters that can be filled, if missing (we -- chose an arbitrary number for this constant; you can discuss about its -- optimal value at Module talk:Params) local maxfill = 1024 -- The private table of functions local library = {} -- Functions and modifiers that can only be invoked in first position local static_iface = {} --[[ Private functions ]]-- --------------------------- -- Create a new context local function context_new (child_frame) local ctx = {} ctx.frame = child_frame:getParent() ctx.opipe = child_frame.args ctx.oparams = ctx.frame.args ctx.firstposonly = static_iface ctx.iterfunc = pairs ctx.sorttype = 0 ctx.n_parents = 0 ctx.n_children = 0 ctx.n_available = maxfill return ctx end -- Move to the next action within the user-given list local function context_iterate (ctx, n_forward) local nextfn if ctx.pipe[n_forward] ~= nil then nextfn = ctx.pipe[n_forward]:match'^%s*(.*%S)' end if nextfn == nil then error(modulename .. ': You must specify a function to call', 0) end if library[nextfn] == nil then if ctx.firstposonly[nextfn] == nil then error(modulename .. ': The function ‘' .. nextfn .. '’ does not exist', 0) else error(modulename .. ': The ‘' .. nextfn .. '’ directive can only appear in first position', 0) end end remove_numeric_keys(ctx.pipe, 1, n_forward) return library[nextfn] end -- Main loop local function main_loop (ctx, start_with) local fn = start_with repeat fn = fn(ctx) until not fn if ctx.n_parents > 0 then error(modulename .. ': One or more ‘merging_substack’ directives are missing', 0) end if ctx.n_children > 0 then error(modulename .. ', For some of the snapshots either the ‘flushing’ directive is missing or a group has not been properly closed with ‘merging_substack’', 0) end end -- Load a `setting`-like directive string into the `dest` table local function set_strings (dest, opts, start_from) local cmd if opts[start_from] == nil then return start_from - 1 end cmd = opts[start_from]:gsub('%s+', ''):gsub('/+', '/') :match'^/*(.*[^/])' if cmd == nil then return start_from end local amap, sep, argc = {}, string.byte('/'), start_from + 1 local vname local chr for idx = 1, #cmd do chr = cmd:byte(idx) if chr == sep then for key, val in ipairs(amap) do dest[val] = opts[argc] amap[key] = nil end argc = argc + 1 else vname = memoryslots[string.char(chr)] if vname == nil then error(modulename .. ', ‘setting’: Unknown slot ‘' .. string.char(chr) .. '’', 0) end table.insert(amap, vname) end end for key, val in ipairs(amap) do dest[val] = opts[argc] end return argc end -- Add a new stack of parameters to `ctx.children` local function new_substack (ctx) local newparams = {} local currsnap = ctx.n_children + 1 if ctx.children == nil then ctx.children = { newparams } else ctx.children[currsnap] = newparams end ctx.n_children = currsnap return newparams end -- Parse a raw argument containing a `sortfunctions` directive, or -- `'without_sorting'`, or `nil` local function load_sort_opt (raw_arg) if raw_arg == nil then return nil, 1, false end local tmp = raw_arg:match'^%s*(.-)%s*$' if tmp == 'without_sorting' then return nil, 2, false end tmp = sortfunctions[tmp] if tmp == nil then return nil, 1, false end return tmp or nil, 2, true end -- Parse optional user arguments of type `...|[let]|[...][number of additional -- parameters]|[parameter 1]|[parameter 2]|[...]` local function load_child_opts (src, start_from, append_after) local tbl, pin = {}, start_from local tnamed while src[pin] ~= nil and src[pin]:match'^%s*let%s*$' and src[pin + 1] ~= nil and src[pin + 2] ~= nil do tbl[get_parameter_name(src[pin + 1])] = src[pin + 2] pin = pin + 3 end if pin ~= start_from then tnamed, tbl = tbl, {} end local tmp = tonumber(src[pin]) if tmp ~= nil and math.floor(tmp) == tmp then if tmp < 0 then tmp = -1 end local shf = append_after - pin for idx = pin + 1, pin + tmp do tbl[idx + shf] = src[idx] end pin = pin + tmp + 1 end if tnamed ~= nil then for key, val in pairs(tnamed) do tbl[key] = val end end return tbl, pin end -- Load the optional arguments of some of the `mapping_*` and `renaming_*` -- class of modifiers local function load_callback_opts (src, n_skip, default_style) local style local shf local tmp = src[n_skip + 1] if tmp ~= nil then style = mapping_styles[tmp:match'^%s*(.-)%s*$'] end if style == nil then style, shf = default_style, n_skip - 1 else shf = n_skip end local n_exist, karg, varg = style[3], style[4], style[5] tmp = style[6] if tmp > -1 then karg = src[tmp + shf]:match'^%s*(.-)%s*$' if karg == '0' or karg:find'^%-?[1-9]%d*$' ~= nil then karg = tonumber(karg) n_exist = math.max(n_exist, karg) end end tmp = style[7] if tmp > -1 then varg = src[tmp + shf]:match'^%s*(.-)%s*$' if varg == '0' or varg:find'^%-?[1-9]%d*$' ~= nil then varg = tonumber(varg) n_exist = math.max(n_exist, varg) end end local dest, nargs = load_child_opts(src, style[2] + shf, n_exist) tmp = style[1] if (tmp == 3 or tmp == 2) and dest[karg] ~= nil then tmp = tmp - 2 end if (tmp == 3 or tmp == 1) and dest[varg] ~= nil then tmp = tmp - 1 end return dest, nargs, tmp, karg, varg end -- Parse the arguments of some of the `mapping_*` and `renaming_*` class of -- modifiers local function load_replace_args (opts, whoami) if opts[1] == nil then error(modulename .. ', ‘' .. whoami .. '’: No pattern string was given', 0) end if opts[2] == nil then error(modulename .. ', ‘' .. whoami .. '’: No replacement string was given', 0) end local ptn, repl, nmax, argc = opts[1], opts[2], tonumber(opts[3]), 3 if nmax ~= nil or (opts[3] or ''):match'^%s*$' ~= nil then argc = 4 end local flg = opts[argc] if flg ~= nil then flg = mkeywords[flg:match'^%s*(.-)%s*$'] end if flg == 0 then flg = nil elseif flg ~= nil then argc = argc + 1 end return ptn, repl, nmax, flg, argc, (nmax ~= nil and nmax < 1) or (flg == 3 and ptn == repl) end -- Parse the arguments of the `with_*_matching` class of modifiers local function load_pattern_args (opts, whoami) local ptns, state, nptns, cnt = {}, 0, 0, 1 local keyw for _, val in ipairs(opts) do if state == 0 then nptns, state = nptns + 1, -1 ptns[nptns] = { val, false, false } else keyw = val:match'^%s*(.*%S)' if keyw == nil or mkeywords[keyw] == nil or ( state > 0 and mkeywords[keyw] > 0 ) then break else state = mkeywords[keyw] if state > 1 then ptns[nptns][2] = true end if state == 3 then ptns[nptns][3] = true end end end cnt = cnt + 1 end if state == 0 then error(modulename .. ', ‘' .. whoami .. '’: No pattern was given', 0) end return ptns, nptns, cnt end -- Load the optional arguments of the `parsing`, `reinterpreting` and -- `evaluating` modifiers local function load_parse_opts (opts, start_from, isp, psp) local tmp local optslots, noptslots, argc = { true, true, true }, 3, start_from local trimn, trimu, iplain, pplain = true, false, true, true repeat noptslots, tmp = noptslots - 1, opts[argc] if tmp == nil then break end tmp = tmp:match'^%s*(.-)%s*$' if optslots[1] ~= nil and trim_parse_opts[tmp] ~= nil then tmp = trim_parse_opts[tmp] trimn, trimu = tmp[1], tmp[2] optslots[1] = nil elseif optslots[2] ~= nil and isep_parse_opts[tmp] ~= nil then argc = argc + 1 iplain, isp = isep_parse_opts[tmp], opts[argc] optslots[2] = nil elseif optslots[3] ~= nil and psep_parse_opts[tmp] ~= nil then argc = argc + 1 pplain, psp = psep_parse_opts[tmp], opts[argc] optslots[3] = nil else break end argc = argc + 1 until noptslots < 1 return isp, iplain, psp, pplain, trimn, trimu, argc end -- Map parameters' values using a custom callback and a referenced table local value_maps = { [0] = function (tbl, margs, karg, varg, fn) for key in pairs(tbl) do tbl[key] = fn() end end, [1] = function (tbl, margs, karg, varg, fn) for key, val in pairs(tbl) do margs[varg] = val tbl[key] = fn() end end, [2] = function (tbl, margs, karg, varg, fn) for key in pairs(tbl) do margs[karg] = key tbl[key] = fn() end end, [3] = function (tbl, margs, karg, varg, fn) for key, val in pairs(tbl) do margs[karg] = key margs[varg] = val tbl[key] = fn() end end } -- Private table for `map_names()` local name_thieves = { [0] = function (cache, tbl, rargs, karg, varg, fn) for key, val in pairs(tbl) do steal_if_renamed(val, tbl, key, cache, fn()) end end, [1] = function (cache, tbl, rargs, karg, varg, fn) for key, val in pairs(tbl) do rargs[varg] = val steal_if_renamed(val, tbl, key, cache, fn()) end end, [2] = function (cache, tbl, rargs, karg, varg, fn) for key, val in pairs(tbl) do rargs[karg] = key steal_if_renamed(val, tbl, key, cache, fn()) end end, [3] = function (cache, tbl, rargs, karg, varg, fn) for key, val in pairs(tbl) do rargs[karg] = key rargs[varg] = val steal_if_renamed(val, tbl, key, cache, fn()) end end } -- Map parameters' names using a custom callback and a referenced table local function map_names (tbl, rargs, karg, varg, looptype, fn) local cache = {} name_thieves[looptype](cache, tbl, rargs, karg, varg, fn) for key, val in pairs(cache) do tbl[key] = val end end -- Return a new table that contains `src` regrouped according to the numeric -- suffixes in its keys local function make_groups (src) -- NOTE: `src` might be the original metatable! local prefix local gid local groups = {} for key, val in pairs(src) do -- `key` must only be a string or a number... if type(key) == 'string' then prefix, gid = key:match'^%s*(.-)%s*(%-?%d*)%s*$' gid = tonumber(gid) or '' else prefix = '' gid = key end if groups[gid] == nil then groups[gid] = {} end if prefix == '0' or prefix:find'^%-?[1-9]%d*$' ~= nil then prefix = tonumber(prefix) if prefix < 1 then prefix = prefix - 1 end end groups[gid][prefix] = val end return groups end -- Split into parts a string containing the `$#` and `$@` placeholders and -- return the information as a skeleton table, a canvas table and a length local function parse_placeholder_string (target) local skel = {} local canvas = {} local idx = 1 local s_pos = 1 local e_pos = string.find(target, '%$[@#]', 1, false) while e_pos ~= nil do canvas[idx] = target:sub(s_pos, e_pos - 1) skel[idx + 1] = target:sub(e_pos, e_pos + 1) == '$@' idx = idx + 2 s_pos = e_pos + 2 e_pos = string.find(target, '%$[@#]', s_pos, false) end if (s_pos > target:len()) then idx = idx - 1 else canvas[idx] = target:sub(s_pos) end return skel, canvas, idx end -- Populate a table by parsing a parameter string (heavy lifting for `parsing`, -- `reinterpreting` and `evaluating`) local function parse_parameter_string (tbl, str, isp, ipl, psp, ppl, trn, tru) local key local val local spos1 local spos2 local pos1 local pos2 local pos3 = 0 local idx = 1 local lenplone = #str + 1 if isp == nil or isp == '' then if psp == nil or psp == '' then if tru then tbl[idx] = str:match'^%s*(.-)%s*$' else tbl[idx] = str end return idx end spos1, spos2 = str:find(psp, 1, ppl) if spos1 == nil then key = idx if tru then val = str:match'^%s*(.-)%s*$' else val = str end idx = idx + 1 else key = get_parameter_name(str:sub(1, spos1 - 1)) val = str:sub(spos2 + 1) if trn then val = val:match'^%s*(.-)%s*$' end end tbl[key] = val return idx end if psp == nil or psp == '' then repeat pos1 = pos3 + 1 pos2, pos3 = str:find(isp, pos1, ipl) val = str:sub(pos1, (pos2 or lenplone) - 1) if tru then val = val:match'^%s*(.-)%s*$' end tbl[idx] = val idx = idx + 1 until pos2 == nil return idx end repeat pos1 = pos3 + 1 pos2, pos3 = str:find(isp, pos1, ipl) val = str:sub(pos1, (pos2 or lenplone) - 1) spos1, spos2 = val:find(psp, 1, ppl) if spos1 == nil then key = idx if tru then val = val:match'^%s*(.-)%s*$' end idx = idx + 1 else key = get_parameter_name(val:sub(1, spos1 - 1)) val = val:sub(spos2 + 1) if trn then val = val:match'^%s*(.-)%s*$' end end tbl[key] = val until pos2 == nil return idx end -- Heavy lifting for `combining` and `combining_values` local function combine_parameters (ctx, keyval_fn, whoami) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! This function -- MUST create a copy of it before returning local opts = ctx.pipe if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘' .. whoami .. '’: No parameter name was provided', 0) end local tbl = ctx.params local vars = {} local sortfn, tmp, do_sort = load_sort_opt(opts[2]) local argc = set_strings(vars, opts, tmp + 1) if argc < tmp then error(modulename .. ', ‘' .. whoami .. '’: No setting directive was given', 0) end if next(tbl) == nil then if vars.ifngiven ~= nil then ctx.params = { [get_parameter_name(ctx.pipe[1])] = vars.ifngiven } elseif tbl == ctx.oparams then ctx.params = {} end return argc end local cache local len if do_sort then local words cache, words, len, tmp = get_key_list_sorted(tbl, sortfn) for idx = 1, tmp do cache[len + idx] = words[idx] end len = len + tmp else cache = {} len = 0 for key in pairs(tbl) do len = len + 1 cache[len] = key end end local pmap, nss, kvs, pps = {}, 0, vars.pairsep or '', vars.itersep or '' for idx = 1, len do tmp = cache[idx] pmap[nss + 1] = pps pmap[nss + 2] = keyval_fn(tmp, tbl[tmp], kvs) nss = nss + 2 end tmp = vars.oxfordsep or vars.lastsep if tmp ~= nil and nss > 4 then pmap[nss - 1] = tmp elseif nss > 2 and vars.lastsep ~= nil then pmap[nss - 1] = vars.lastsep end pmap[1] = vars.header or '' if vars.footer ~= nil then pmap[nss + 1] = vars.footer end ctx.params = { [get_parameter_name(ctx.pipe[1])] = table.concat(pmap) } return argc end -- Concatenate the numeric keys from the table of parameters to the numeric -- keys from the table of options; non-numeric keys from the table of options -- will prevail over colliding non-numeric keys from the table of parameters local function concat_params (ctx) local retval, tbl, nmax = {}, ctx.params, table.maxn(ctx.pipe) if ctx.subset == 1 then -- We need only the sequence for key, val in ipairs(tbl) do retval[key + nmax] = val end else if ctx.subset == -1 then for key in ipairs(tbl) do tbl[key] = nil end end for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' and key > 0 then retval[key + nmax] = val else retval[key] = val end end end for key, val in pairs(ctx.pipe) do retval[key] = val end return retval end -- Flush the parameters by calling a custom function for each value (after this -- function has been invoked `ctx.params` will be no longer usable) local function flush_params (ctx, fn) local tbl = ctx.params if ctx.subset == 1 then for key, val in ipairs(tbl) do fn(key, val) end return end if ctx.subset == -1 then for key, val in ipairs(tbl) do tbl[key] = nil end end if ctx.sorttype > 0 then local nums, words, nn, nw = get_key_list_sorted(tbl, natural_sort) if ctx.sorttype == 2 then for idx = 1, nw do fn(words[idx], tbl[words[idx]]) end for idx = 1, nn do fn(nums[idx], tbl[nums[idx]]) end return end for idx = 1, nn do fn(nums[idx], tbl[nums[idx]]) end for idx = 1, nw do fn(words[idx], tbl[words[idx]]) end return end if ctx.subset ~= -1 then for key, val in ipairs(tbl) do fn(key, val) tbl[key] = nil end end for key, val in pairs(tbl) do fn(key, val) end end -- Flush the parameters by calling one of two custom functions for each value -- (after this function has been invoked `ctx.params` will be no longer usable) local function mixed_flush_params (ctx, fn_seq, fn_oth) if ctx.subset == 1 then for key, val in ipairs(ctx.params) do fn_seq(key, val) end return end if ctx.subset == -1 then flush_params(ctx, fn_oth) return end local tbl = ctx.params if ctx.sorttype > 0 then local nums, words, nn, nw = get_key_list_sorted(tbl, natural_sort) local sequence = {} for key, val in ipairs(tbl) do sequence[key] = val end if ctx.sorttype == 2 then for idx = 1, nw do fn_oth(words[idx], tbl[words[idx]]) end end for idx = 1, nn do if sequence[nums[idx]] then fn_seq(nums[idx], sequence[nums[idx]]) else fn_oth(nums[idx], tbl[nums[idx]]) end end if ctx.sorttype ~= 2 then for idx = 1, nw do fn_oth(words[idx], tbl[words[idx]]) end end return end for key, val in ipairs(tbl) do fn_seq(key, val) tbl[key] = nil end for key, val in pairs(tbl) do fn_oth(key, val) end end -- Finalize and return a concatenated list local function finalize_and_return_concatenated_list (ctx, lst, len, modsize) if len > 0 then local tmp = ctx.oxfordsep or ctx.lastsep if tmp ~= nil and len > modsize * 2 then lst[len - modsize + 1] = tmp elseif len > modsize and ctx.lastsep ~= nil then lst[len - modsize + 1] = ctx.lastsep end lst[1] = ctx.header or '' if ctx.footer ~= nil then lst[len + 1] = ctx.footer end ctx.text = table.concat(lst) else ctx.text = ctx.ifngiven or '' end end --- --- --- PUBLIC ENVIRONMENT --- --- ________________________________ --- --- --- --[[ Modifiers ]]-- ------------------- -- Syntax: #invoke:params|sequential|pipe to library.sequential = function (ctx) if ctx.subset == 1 then error(modulename .. ': The ‘sequential’ directive has been provided more than once', 0) end if ctx.subset == -1 then error(modulename .. ': The two directives ‘non-sequential’ and ‘sequential’ are in contradiction with each other', 0) end if ctx.sorttype > 0 then error(modulename .. ': The ‘all_sorted’ and ‘reassorted’ directives are redundant when followed by ‘sequential’', 0) end ctx.iterfunc = ipairs ctx.subset = 1 return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|non-sequential|pipe to library['non-sequential'] = function (ctx) if ctx.subset == -1 then error(modulename .. ': The ‘non-sequential’ directive has been provided more than once', 0) end if ctx.subset == 1 then error(modulename .. ': The two directives ‘sequential’ and ‘non-sequential’ are in contradiction with each other', 0) end ctx.iterfunc = pairs ctx.subset = -1 return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|all_sorted|pipe to library.all_sorted = function (ctx) if ctx.sorttype == 1 then error(modulename .. ': The ‘all_sorted’ directive has been provided more than once', 0) end if ctx.subset == 1 then error(modulename .. ': The ‘all_sorted’ directive is redundant after ‘sequential’', 0) end if ctx.sorttype == 2 then error(modulename .. ': The two directives ‘reassorted’ and ‘sequential’ are in contradiction with each other', 0) end ctx.sorttype = 1 return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|reassorted|pipe to library.reassorted = function (ctx) if ctx.sorttype == 2 then error(modulename .. ': The ‘reassorted’ directive has been provided more than once', 0) end if ctx.subset == 1 then error(modulename .. ': The ‘reassorted’ directive is redundant after ‘sequential’', 0) end if ctx.sorttype == 1 then error(modulename .. ': The two directives ‘sequential’ and ‘reassorted’ are in contradiction with each other', 0) end ctx.sorttype = 2 return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|setting|directives|...|pipe to library.setting = function (ctx) local argc = set_strings(ctx, ctx.pipe, 1) if argc < 2 then error(modulename .. ', ‘setting’: No directive was given', 0) end return context_iterate(ctx, argc + 1) end -- Syntax: #invoke:params|scoring|new parameter name|[container]|pipe to library.scoring = function (ctx) if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘scoring’: No parameter name was provided', 0) end local tmp local retval, opts = 0, ctx.pipe for _ in pairs(ctx.params) do retval = retval + 1 end if opts[2] ~= nil then tmp = opts[2]:match'^%s*(.*%S)' end if tmp == 'here' then ctx.params[get_parameter_name(opts[1])] = tostring(retval) return context_iterate(ctx, 3) end new_substack(ctx)[get_parameter_name(opts[1])] = tostring(retval) return context_iterate(ctx, tmp == 'in_substack' and 3 or 2) end -- Syntax: #invoke:params|squeezing|pipe to library.squeezing = function (ctx) local store, indices, tbl, newlen = {}, {}, ctx.params, 0 for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then newlen = newlen + 1 indices[newlen] = key store[key] = val tbl[key] = nil end end table.sort(indices) for idx = 1, newlen do tbl[idx] = store[indices[idx]] end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|filling_the_gaps|pipe to library.filling_the_gaps = function (ctx) local tbl, tmp, nmin, nmax, nnums = ctx.params, {}, 1, nil, -1 for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then if nmax == nil then if key < nmin then nmin = key end nmax = key elseif key > nmax then nmax = key elseif key < nmin then nmin = key end nnums = nnums + 1 tmp[key] = val end end if nmax ~= nil and nmax - nmin > nnums then ctx.n_available = ctx.n_available + nmin + nnums - nmax if ctx.n_available < 0 then error(modulename .. ', ‘filling_the_gaps’: It is possible to fill at most ' .. tostring(maxfill) .. ' parameters', 0) end for idx = nmin, nmax, 1 do tbl[idx] = '' end for key, val in pairs(tmp) do tbl[key] = val end end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|clearing|pipe to library.clearing = function (ctx) local tbl = ctx.params local numerics = {} for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then numerics[key] = val tbl[key] = nil end end for key, val in ipairs(numerics) do tbl[key] = val end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|cutting|left cut|right cut|pipe to library.cutting = function (ctx) local lcut = tonumber(ctx.pipe[1]) if lcut == nil or math.floor(lcut) ~= lcut then error(modulename .. ', ‘cutting’: Left cut must be an integer number', 0) end local rcut = tonumber(ctx.pipe[2]) if rcut == nil or math.floor(rcut) ~= rcut then error(modulename .. ', ‘cutting’: Right cut must be an integer number', 0) end local tbl = ctx.params local len = #tbl if lcut < 0 then lcut = len + lcut end if rcut < 0 then rcut = len + rcut end local tot = lcut + rcut if tot > 0 then local cache = {} if tot >= len then for key in ipairs(tbl) do tbl[key] = nil end tot = len else for idx = len - rcut + 1, len, 1 do tbl[idx] = nil end for idx = 1, lcut, 1 do tbl[idx] = nil end end for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' and key > 0 then if key > len then cache[key - tot] = val else cache[key - lcut] = val end tbl[key] = nil end end for key, val in pairs(cache) do tbl[key] = val end end return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|cropping|left crop|right crop|pipe to library.cropping = function (ctx) local lcut = tonumber(ctx.pipe[1]) if lcut == nil or math.floor(lcut) ~= lcut then error(modulename .. ', ‘cropping’: Left crop must be an integer number', 0) end local rcut = tonumber(ctx.pipe[2]) if rcut == nil or math.floor(rcut) ~= rcut then error(modulename .. ', ‘cropping’: Right crop must be an integer number', 0) end local tbl = ctx.params local nmin local nmax for key in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then if nmin == nil then nmin, nmax = key, key elseif key > nmax then nmax = key elseif key < nmin then nmin = key end end end if nmin ~= nil then local len = nmax - nmin + 1 if lcut < 0 then lcut = len + lcut end if rcut < 0 then rcut = len + rcut end if lcut + rcut - len > -1 then for key in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then tbl[key] = nil end end elseif lcut + rcut > 0 then for idx = nmax - rcut + 1, nmax do tbl[idx] = nil end for idx = nmin, nmin + lcut - 1 do tbl[idx] = nil end local lshift = nmin + lcut - 1 if lshift > 0 then for idx = lshift + 1, nmax, 1 do tbl[idx - lshift] = tbl[idx] tbl[idx] = nil end end end end return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|purging|start offset|length|pipe to library.purging = function (ctx) local idx = tonumber(ctx.pipe[1]) if idx == nil or math.floor(idx) ~= idx then error(modulename .. ', ‘purging’: Start offset must be an integer number', 0) end local len = tonumber(ctx.pipe[2]) if len == nil or math.floor(len) ~= len then error(modulename .. ', ‘purging’: Length must be an integer number', 0) end local tbl = ctx.params if len < 1 then len = len + table.maxn(tbl) if idx > len then return context_iterate(ctx, 3) end len = len - idx + 1 end ctx.params = copy_table_reduced(tbl, idx, len) return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|backpurging|start offset|length|pipe to library.backpurging = function (ctx) local last = tonumber(ctx.pipe[1]) if last == nil or math.floor(last) ~= last then error(modulename .. ', ‘backpurging’: Start offset must be an integer number', 0) end local len = tonumber(ctx.pipe[2]) if len == nil or math.floor(len) ~= len then error(modulename .. ', ‘backpurging’: Length must be an integer number', 0) end local idx local tbl = ctx.params if len > 0 then idx = last - len + 1 else for key in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' and (idx == nil or key < idx) then idx = key end end if idx == nil then return context_iterate(ctx, 3) end idx = idx - len if last < idx then return context_iterate(ctx, 3) end len = last - idx + 1 end ctx.params = copy_table_reduced(ctx.params, idx, len) return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|shifting|addend|pipe to library.shifting = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local nshift = tonumber(ctx.pipe[1]) if nshift == nil or nshift == 0 or math.floor(nshift) ~= nshift then error(modulename .. ', ‘shifting’: A non-zero integer number must be provided', 0) end local tbl = {} for key, val in pairs(ctx.params) do if type(key) == 'number' then tbl[key + nshift] = val else tbl[key] = val end end ctx.params = tbl return context_iterate(ctx, 2) end -- Syntax: #invoke:params|reversing_numeric_names|pipe to library.reversing_numeric_names = function (ctx) local tbl, numerics, nmax = ctx.params, {}, 0 for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then numerics[key] = val tbl[key] = nil if key > nmax then nmax = key end end end for key, val in pairs(numerics) do tbl[nmax - key + 1] = val end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|pivoting_numeric_names|pipe to --[[ library.pivoting_numeric_names = function (ctx) local tbl = ctx.params local shift = #tbl + 1 if shift < 2 then return library.reversing_numeric_names(ctx) end local numerics = {} for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then numerics[key] = val tbl[key] = nil end end for key, val in pairs(numerics) do tbl[shift - key] = val end return context_iterate(ctx, 1) end ]]-- -- Syntax: #invoke:params|mirroring_numeric_names|pipe to --[[ library.mirroring_numeric_names = function (ctx) local tbl, numerics = ctx.params, {} local nmax local nmin for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then numerics[key] = val tbl[key] = nil if nmax == nil then nmin, nmax = key, key elseif key > nmax then nmax = key elseif key < nmin then nmin = key end end end for key, val in pairs(numerics) do tbl[nmax + nmin - key] = val end return context_iterate(ctx, 1) end ]]-- -- Syntax: #invoke:params|swapping_numeric_names|pipe to --[[ library.swapping_numeric_names = function (ctx) local tbl, cache, nsize = ctx.params, {}, 0 local tmp for key in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then nsize = nsize + 1 cache[nsize] = key end end table.sort(cache) for idx = math.floor(nsize / 2), 1, -1 do tmp = tbl[cache[idx] ] tbl[cache[idx] ] = tbl[cache[nsize - idx + 1] ] tbl[cache[nsize - idx + 1] ] = tmp end return context_iterate(ctx, 1) end ]]-- -- Syntax: #invoke:params|sorting_sequential_values|[criterion]|pipe to library.sorting_sequential_values = function (ctx) local sortfn if ctx.pipe[1] ~= nil then sortfn = sortfunctions[ctx.pipe[1]:match'^%s*(.-)%s*$'] end if sortfn then table.sort(ctx.params, sortfn) else table.sort(ctx.params) end -- i.e. either `false` or `nil` if sortfn == nil then return context_iterate(ctx, 1) end return context_iterate(ctx, 2) end -- Syntax: #invoke:params|splicing|[add to position]|position|increment| -- [number of elements to write]|...|pipe to library.splicing = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local opts, tbl = ctx.pipe, ctx.params local tmp1 = opts[1] local tmp2 local argc local pos local refp if tmp1 ~= nil then tmp2 = tonumber(tmp1) if tmp2 == nil or math.floor(tmp2) ~= tmp2 then pos, argc, tmp2 = tonumber(opts[2]), 4, tmp1:match'^%s*(.*%S)' if tmp2 ~= nil then refp = position_references[tmp2] if refp == nil then error(modulename .. ', ‘splicing’: ‘' .. tostring(tmp2) .. '’ is not a valid first argument', 0) end else refp = 0 end else pos, argc, refp = tmp2, 3, 0 end else pos, argc, refp = tonumber(opts[2]), 4, 0 end if pos == nil or math.floor(pos) ~= pos then error(modulename .. ', ‘splicing’: The position must be an integer number', 0) end local len = tonumber(opts[argc - 1]) if len == nil or math.floor(len) ~= len then error(modulename .. ', ‘splicing’: The increment must be an integer number', 0) end if refp == 2 then for _ in ipairs(tbl) do pos = pos + 1 end refp = 0 end tmp1, tmp2 = nil, nil if refp ~= 0 or len ~= 0 then for key, val in pairs(tbl) do if type(key) == 'number' then if tmp1 == nil then tmp1, tmp2 = key, key elseif key < tmp1 then tmp1 = key elseif key > tmp2 then tmp2 = key end end end end if tmp2 == nil then len = 0 elseif refp == 3 then pos = pos + tmp2 elseif refp == 1 then pos = pos + tmp1 end if len > 0 and pos + len > tmp1 and pos <= tmp2 then tbl = copy_table_expanded(tbl, pos, len) elseif len < 0 and pos - len > tmp1 and pos <= tmp2 then tbl = copy_table_reduced(tbl, pos, -len) else tbl = copy_or_ref_table(tbl, tbl ~= ctx.oparams) end ctx.params = tbl tmp1 = tonumber(opts[argc]) if len == 0 and (tmp1 == nil or tmp1 < 1) then error(modulename .. ', ‘splicing’: When the increment is zero the number of elements to add cannot be zero', 0) end if tmp1 == nil or tmp1 < 0 or math.floor(tmp1) ~= tmp1 then return context_iterate(ctx, argc) end tmp2 = argc - pos + 1 for key = pos, pos + tmp1 - 1 do tbl[key] = opts[key + tmp2] end return context_iterate(ctx, argc + tmp1 + 1) end -- Syntax: #invoke:params|imposing|name|value|pipe to library.imposing = function (ctx) if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘imposing’: Missing parameter name to impose', 0) end ctx.params[get_parameter_name(ctx.pipe[1])] = ctx.pipe[2] return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|providing|name|value|pipe to library.providing = function (ctx) if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘providing’: Missing parameter name to provide', 0) end local key = get_parameter_name(ctx.pipe[1]) if ctx.params[key] == nil then ctx.params[key] = ctx.pipe[2] end return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|discarding|name|[how many]|pipe to library.discarding = function (ctx) if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘discarding’: Missing parameter name to discard', 0) end local len = tonumber(ctx.pipe[2]) if len == nil then ctx.params[get_parameter_name(ctx.pipe[1])] = nil return context_iterate(ctx, 2) end local key = tonumber(ctx.pipe[1]) if key == nil or math.floor(key) ~= key then error(modulename .. ', ‘discarding’: A range was provided, but the initial parameter name is not an integer number', 0) end if len < 1 or math.floor(len) ~= len then error(modulename .. ', ‘discarding’: A range can only be an integer number greater than zero', 0) end for idx = key, key + len - 1 do ctx.params[idx] = nil end return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|excluding_non-numeric_names|pipe to library['excluding_non-numeric_names'] = function (ctx) local tmp = ctx.params for key, val in pairs(tmp) do if type(key) ~= 'number' then tmp[key] = nil end end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|excluding_numeric_names|pipe to library.excluding_numeric_names = function (ctx) local tmp = ctx.params for key, val in pairs(tmp) do if type(key) == 'number' then tmp[key] = nil end end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|with_name_matching|target 1|[plain flag 1]|[or] -- |[target 2]|[plain flag 2]|[or]|[...]|[target N]|[plain flag -- N]|pipe to library.with_name_matching = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local targets, nptns, argc = load_pattern_args(ctx.pipe, 'with_name_matching') local tmp local ptn local tbl = ctx.params local newparams = {} for idx = 1, nptns do ptn = targets[idx] if ptn[3] then tmp = ptn[1] if tmp == '0' or tmp:find'^%-?[1-9]%d*$' ~= nil then tmp = tonumber(tmp) end newparams[tmp] = tbl[tmp] else for key, val in pairs(tbl) do if tostring(key):find(ptn[1], 1, ptn[2]) then newparams[key] = val end end end end ctx.params = newparams return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|with_name_not_matching|target 1|[plain flag 1] -- |[and]|[target 2]|[plain flag 2]|[and]|[...]|[target N]|[plain -- flag N]|pipe to library.with_name_not_matching = function (ctx) local targets, nptns, argc = load_pattern_args(ctx.pipe, 'with_name_not_matching') local tbl = ctx.params if nptns == 1 and targets[1][3] then local tmp = targets[1][1] if tmp == '0' or tmp:find'^%-?[1-9]%d*$' ~= nil then tbl[tonumber(tmp)] = nil else tbl[tmp] = nil end return context_iterate(ctx, argc) end local yesmatch local ptn for key in pairs(tbl) do yesmatch = true for idx = 1, nptns do ptn = targets[idx] if ptn[3] then if tostring(key) ~= ptn[1] then yesmatch = false break end elseif not tostring(key):find(ptn[1], 1, ptn[2]) then yesmatch = false break end end if yesmatch then tbl[key] = nil end end return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|with_value_matching|target 1|[plain flag 1]|[or] -- |[target 2]|[plain flag 2]|[or]|[...]|[target N]|[plain flag -- N]|pipe to library.with_value_matching = function (ctx) local tbl = ctx.params local targets, nptns, argc = load_pattern_args(ctx.pipe, 'with_value_matching') local nomatch local ptn for key, val in pairs(tbl) do nomatch = true for idx = 1, nptns do ptn = targets[idx] if ptn[3] then if val == ptn[1] then nomatch = false break end elseif val:find(ptn[1], 1, ptn[2]) then nomatch = false break end end if nomatch then tbl[key] = nil end end return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|with_value_not_matching|target 1|[plain flag 1] -- |[and]|[target 2]|[plain flag 2]|[and]|[...]|[target N]|[plain -- flag N]|pipe to library.with_value_not_matching = function (ctx) local tbl = ctx.params local targets, nptns, argc = load_pattern_args(ctx.pipe, 'with_value_not_matching') local yesmatch local ptn for key, val in pairs(tbl) do yesmatch = true for idx = 1, nptns do ptn = targets[idx] if ptn[3] then if val ~= ptn[1] then yesmatch = false break end elseif not val:find(ptn[1], 1, ptn[2]) then yesmatch = false break end end if yesmatch then tbl[key] = nil end end return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|trimming_values|pipe to library.trimming_values = function (ctx) local tbl = ctx.params for key, val in pairs(tbl) do tbl[key] = val:match'^%s*(.-)%s*$' end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_to_lowercase|pipe to library.mapping_to_lowercase = function (ctx) local tbl = ctx.params for key, val in pairs(tbl) do tbl[key] = val:lower() end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_to_uppercase|pipe to library.mapping_to_uppercase = function (ctx) local tbl = ctx.params for key, val in pairs(tbl) do tbl[key] = val:upper() end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_by_calling|template name|[call -- style]|[let]|[...][number of additional parameters]|[parameter -- 1]|[parameter 2]|[...]|[parameter N]|pipe to library.mapping_by_calling = function (ctx) local opts = ctx.pipe local tname if opts[1] ~= nil then tname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if tname == nil then error(modulename .. ', ‘mapping_by_calling’: No template name was provided', 0) end local margs, argc, looptype, karg, varg = load_callback_opts(opts, 1, mapping_styles.values_only) local model = { title = tname, args = margs } value_maps[looptype](ctx.params, margs, karg, varg, function () return ctx.frame:expandTemplate(model) end) return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_by_invoking|module name|function -- name|[call style]|[let]|[...]|[number of additional -- arguments]|[argument 1]|[argument 2]|[...]|[argument N]|pipe to library.mapping_by_invoking = function (ctx) local opts = ctx.pipe local mname local fname if opts[1] ~= nil then mname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if mname == nil then error(modulename .. ', ‘mapping_by_invoking’: No module name was provided', 0) end if opts[2] ~= nil then fname = opts[2]:match'^%s*(.*%S)' end if fname == nil then error(modulename .. ', ‘mapping_by_invoking’: No function name was provided', 0) end local margs, argc, looptype, karg, varg = load_callback_opts(opts, 2, mapping_styles.values_only) local model = { title = 'Module:' .. mname, args = margs } local mfunc = require(model.title)[fname] if mfunc == nil then error(modulename .. ', ‘mapping_by_invoking’: The function ‘' .. fname .. '’ does not exist', 0) end value_maps[looptype](ctx.params, margs, karg, varg, function () return tostring(mfunc(ctx.frame:newChild(model))) end) return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_by_magic|parser function|[call -- style]|[let]|[...][number of additional arguments]|[argument -- 1]|[argument 2]|[...]|[argument N]|pipe to library.mapping_by_magic = function (ctx) local opts = ctx.pipe local magic if opts[1] ~= nil then magic = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if magic == nil then error(modulename .. ', ‘mapping_by_magic’: No parser function was provided', 0) end local margs, argc, looptype, karg, varg = load_callback_opts(opts, 1, mapping_styles.values_only) value_maps[looptype](ctx.params, margs, karg, varg, function () return ctx.frame:callParserFunction(magic, margs) end) return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_by_replacing|target|replace|[count]|[plain -- flag]|pipe to library.mapping_by_replacing = function (ctx) local ptn, repl, nmax, flg, argc, die = load_replace_args(ctx.pipe, 'mapping_by_replacing') if die then return context_iterate(ctx, argc) end local tbl = ctx.params if flg == 3 then for key, val in pairs(tbl) do if val == ptn then tbl[key] = repl end end else if flg == 2 then -- Copied from Module:String's `str._escapePattern()` ptn = ptn:gsub('[%(%)%.%%%+%-%*%?%[%^%$%]]', '%%%0') end for key, val in pairs(tbl) do tbl[key] = val:gsub(ptn, repl, nmax) end end return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_by_mixing|mixing string|pipe to library.mapping_by_mixing = function (ctx) if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘mapping_by_mixing’: No mixing string was provided', 0) end local mix = ctx.pipe[1] local tbl = ctx.params if mix == '$#' then for key in pairs(tbl) do tbl[key] = tostring(key) end return context_iterate(ctx, 2) end local skel, cnv, n_parts = parse_placeholder_string(mix) for key, val in pairs(tbl) do for idx = 2, n_parts, 2 do if skel[idx] then cnv[idx] = val else cnv[idx] = tostring(key) end end tbl[key] = table.concat(cnv) end return context_iterate(ctx, 2) end -- Syntax: #invoke:params|mapping_to_names|pipe to --[[ library.mapping_to_names = function (ctx) local tbl = ctx.params for key in pairs(tbl) do tbl[key] = tostring(key) end return context_iterate(ctx, 1) end ]]-- -- Syntax: #invoke:params|renaming_to_lowercase|pipe to library.renaming_to_lowercase = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local cache = {} for key, val in pairs(ctx.params) do if type(key) == 'string' then cache[key:lower()] = val else cache[key] = val end end ctx.params = cache return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_to_uppercase|pipe to library.renaming_to_uppercase = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local cache = {} for key, val in pairs(ctx.params) do if type(key) == 'string' then cache[key:upper()] = val else cache[key] = val end end ctx.params = cache return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_to_sequence|[sort order]|pipe to library.renaming_to_sequence = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local tbl = ctx.params local sortfn, argc, do_sort = load_sort_opt(ctx.pipe[1]) local cache local len if do_sort then local words local wl cache, words, len, wl = get_key_list_sorted(tbl, sortfn) for idx = 1, len do cache[idx] = tbl[cache[idx]] end for idx = 1, wl do cache[len + idx] = tbl[words[idx]] end else cache = {} len = 0 for _, val in pairs(tbl) do len = len + 1 cache[len] = val end end ctx.params = cache return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_by_calling|template name|[call -- style]|[let]|[...][number of additional parameters]|[parameter -- 1]|[parameter 2]|[...]|[parameter N]|pipe to library.renaming_by_calling = function (ctx) local opts = ctx.pipe local tname if opts[1] ~= nil then tname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if tname == nil then error(modulename .. ', ‘renaming_by_calling’: No template name was provided', 0) end local rargs, argc, looptype, karg, varg = load_callback_opts(opts, 1, mapping_styles.names_only) local model = { title = tname, args = rargs } map_names(ctx.params, rargs, karg, varg, looptype, function () return ctx.frame:expandTemplate(model) end) return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_by_invoking|module name|function -- name|[call style]|[let]|[...]|[number of additional -- arguments]|[argument 1]|[argument 2]|[...]|[argument N]|pipe to library.renaming_by_invoking = function (ctx) local opts = ctx.pipe local mname local fname if opts[1] ~= nil then mname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if mname == nil then error(modulename .. ', ‘renaming_by_invoking’: No module name was provided', 0) end if opts[2] ~= nil then fname = opts[2]:match'^%s*(.*%S)' end if fname == nil then error(modulename .. ', ‘renaming_by_invoking’: No function name was provided', 0) end local rargs, argc, looptype, karg, varg = load_callback_opts(opts, 2, mapping_styles.names_only) local model = { title = 'Module:' .. mname, args = rargs } local mfunc = require(model.title)[fname] if mfunc == nil then error(modulename .. ', ‘renaming_by_invoking’: The function ‘' .. fname .. '’ does not exist', 0) end map_names(ctx.params, rargs, karg, varg, looptype, function () return tostring(mfunc(ctx.frame:newChild(model))) end) return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_by_magic|parser function|[call -- style]|[let]|[...][number of additional arguments]|[argument -- 1]|[argument 2]|[...]|[argument N]|pipe to library.renaming_by_magic = function (ctx) local opts = ctx.pipe local magic if opts[1] ~= nil then magic = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if magic == nil then error(modulename .. ', ‘renaming_by_magic’: No parser function was provided', 0) end local rargs, argc, looptype, karg, varg = load_callback_opts(opts, 1, mapping_styles.names_only) map_names(ctx.params, rargs, karg, varg, looptype, function () return ctx.frame:callParserFunction(magic, rargs) end) return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_by_replacing|target|replace|[count]|[plain -- flag]|pipe to library.renaming_by_replacing = function (ctx) local ptn, repl, nmax, flg, argc, die = load_replace_args(ctx.pipe, 'renaming_by_replacing') if die then return context_iterate(ctx, argc) end local tbl = ctx.params if flg == 3 then ptn = get_parameter_name(ptn) local val = tbl[ptn] if val ~= nil then tbl[ptn] = nil tbl[get_parameter_name(repl)] = val end else if flg == 2 then -- Copied from Module:String's `str._escapePattern()` ptn = ptn:gsub('[%(%)%.%%%+%-%*%?%[%^%$%]]', '%%%0') end local cache = {} for key, val in pairs(tbl) do steal_if_renamed(val, tbl, key, cache, tostring(key):gsub(ptn, repl, nmax)) end for key, val in pairs(cache) do tbl[key] = val end end return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_by_mixing|mixing string|pipe to library.renaming_by_mixing = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘renaming_by_mixing’: No mixing string was provided', 0) end local mix = ctx.pipe[1]:match'^%s*(.-)%s*$' local cache = {} if mix == '$@' then for _, val in pairs(ctx.params) do cache[get_parameter_name(val)] = val end else local skel, canvas, n_parts = parse_placeholder_string(mix) for key, val in pairs(ctx.params) do for idx = 2, n_parts, 2 do if skel[idx] then canvas[idx] = val else canvas[idx] = tostring(key) end end cache[get_parameter_name(table.concat(canvas))] = val end end ctx.params = cache return context_iterate(ctx, 2) end -- Syntax: #invoke:params|renaming_to_values|pipe to --[[ library.renaming_to_values = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local cache = {} for _, val in pairs(ctx.params) do cache[val] = val end ctx.params = cache return context_iterate(ctx, 1) end ]]-- -- Syntax: #invoke:params|grouping_by_calling|template -- name|[let]|[...]|[number of additional arguments]|[argument -- 1]|[argument 2]|[...]|[argument N]|pipe to library.grouping_by_calling = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local opts = ctx.pipe local tmp if opts[1] ~= nil then tmp = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if tmp == nil then error(modulename .. ', ‘grouping_by_calling’: No template name was provided', 0) end local model = { title = tmp } local argc tmp, argc = load_child_opts(opts, 2, 0) local gargs = {} for key, val in pairs(tmp) do if type(key) == 'number' and key < 1 then gargs[key - 1] = val else gargs[key] = val end end local groups = make_groups(ctx.params) for gid, group in pairs(groups) do for key, val in pairs(gargs) do group[key] = val end group[0] = gid model.args = group groups[gid] = ctx.frame:expandTemplate(model) end ctx.params = groups return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|parsing|string to parse|[trim flag]|[iteration -- delimiter setter]|[...]|[key-value delimiter setter]|[...]|pipe to library.parsing = function (ctx) local opts = ctx.pipe if opts[1] == nil then error(modulename .. ', ‘parsing’: No string to parse was provided', 0) end local isep, iplain, psep, pplain, trimnamed, trimunnamed, argc = load_parse_opts(opts, 2, '|', '=') parse_parameter_string(ctx.params, opts[1], isep, iplain, psep, pplain, trimnamed, trimunnamed) return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|reinterpreting|parameter to reinterpret|[trim -- flag]|[iteration delimiter setter]|[...]|[key-value delimiter -- setter]|[...]|pipe to library.reinterpreting = function (ctx) local opts = ctx.pipe if opts[1] == nil then error(modulename .. ', ‘reinterpreting’: No parameter to reinterpret was provided', 0) end local isep, iplain, psep, pplain, trimnamed, trimunnamed, argc = load_parse_opts(opts, 2, '|', '=') local tbl, tmp = ctx.params, get_parameter_name(opts[1]) local str = tbl[tmp] if str ~= nil then tbl[tmp] = nil parse_parameter_string(tbl, str, isep, iplain, psep, pplain, trimnamed, trimunnamed) end return context_iterate(ctx, argc) end -- Syntax: #invoke:params|evaluating|string to parse|[trim flag]|[iteration -- delimiter setter]|[...]|[key-value delimiter setter]|[...]|pipe to library.evaluating = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local opts = ctx.pipe if opts[1] == nil then error(modulename .. ', ‘evaluating’: No string to parse was provided', 0) end local isep, iplain, psep, pplain, trimnamed, trimunnamed, argc = load_parse_opts(opts, 2, '!', ':') if opts[1]:match'^%s*(.*%S)' == nil then ctx.pipe = copy_or_ref_table(opts, opts ~= ctx.opipe) return context_iterate(ctx, argc) end local new_opts, cache = {}, {} local shift = parse_parameter_string(cache, opts[1], isep, iplain, psep, pplain, trimnamed, trimunnamed) - argc for key, val in pairs(opts) do if type(key) ~= 'number' or key < 1 then new_opts[key] = val elseif key >= argc then new_opts[key + shift] = val end end for key, val in pairs(cache) do new_opts[key] = val end ctx.pipe = new_opts return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|mixing_names_and_values|mixing string|pipe to library.mixing_names_and_values = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning if ctx.pipe[1] == nil then error(modulename .. ', ‘mixing_names_and_values’: No mixing string was provided for parameter names', 0) end if ctx.pipe[2] == nil then error(modulename .. ', ‘mixing_names_and_values’: No mixing string was provided for parameter values', 0) end local cache = {} local mix_k, mix_v = ctx.pipe[1]:match'^%s*(.-)%s*$', ctx.pipe[2] local tmp if mix_k == '$@' and mix_v == '$@' then for _, val in pairs(ctx.params) do cache[get_parameter_name(val)] = val end elseif mix_k == '$@' and mix_v == '$#' then for key, val in pairs(ctx.params) do cache[get_parameter_name(val)] = tostring(key) end elseif mix_k == '$#' and mix_v == '$#' then for key in pairs(ctx.params) do cache[key] = tostring(key) end else local skel_k, cnv_k, n_parts_k = parse_placeholder_string(mix_k) local skel_v, cnv_v, n_parts_v = parse_placeholder_string(mix_v) for key, val in pairs(ctx.params) do tmp = tostring(key) for idx = 2, n_parts_k, 2 do if skel_k[idx] then cnv_k[idx] = val else cnv_k[idx] = tmp end end for idx = 2, n_parts_v, 2 do if skel_v[idx] then cnv_v[idx] = val else cnv_v[idx] = tmp end end cache[get_parameter_name(table.concat(cnv_k))] = table.concat(cnv_v) end end ctx.params = cache return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|swapping_names_and_values|pipe to --[[ library.swapping_names_and_values = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local cache = {} for key, val in pairs(ctx.params) do cache[val] = key end ctx.params = cache return context_iterate(ctx, 1) end ]]-- -- Syntax: #invoke:params|combining|new parameter name|[sort order]|setting -- directives|...|pipe to library.combining = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning return context_iterate(ctx, combine_parameters( ctx, function (key, val, kvs) return key .. kvs .. val end, 'combining' ) + 1) end -- Syntax: #invoke:params|combining_values|new parameter name|[sort -- order]|setting directives|...|pipe to library.combining_values = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning return context_iterate(ctx, combine_parameters( ctx, function (key, val, kvs) return val end, 'combining_values' ) + 1) end -- Syntax: #invoke:params|combining_by_calling|template name|new parameter -- name|pipe to library.combining_by_calling = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local tname = ctx.pipe[1] if tname ~= nil then tname = tname:match'^%s*(.*%S)' else error(modulename .. ', ‘combining_by_calling’: No template name was provided', 0) end if ctx.pipe[2] == nil then error(modulename .. ', ‘combining_by_calling’: No parameter name was provided', 0) end ctx.params = { [get_parameter_name(ctx.pipe[2])] = ctx.frame:expandTemplate{ title = tname, args = ctx.params } } return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|combining_by_invoking|module name|function name|new -- parameter name|pipe to library.combining_by_invoking = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local mname = ctx.pipe[1] if mname ~= nil then mname = mname:match'^%s*(.*%S)' else error(modulename .. ', ‘combining_by_invoking’: No module name was provided', 0) end local fname = ctx.pipe[2] if fname ~= nil then fname = fname:match'^%s*(.*%S)' else error(modulename .. ', ‘combining_by_invoking’: No function name was provided', 0) end if ctx.pipe[3] == nil then error(modulename .. ', ‘combining_by_invoking’: No parameter name was provided', 0) end local model = { title = 'Module:' .. mname, args = ctx.params } local mfunc = require(model.title)[fname] if mfunc == nil then error(modulename .. ', ‘mapping_by_invoking’: The function ‘' .. fname .. '’ does not exist', 0) end ctx.params = { [get_parameter_name(ctx.pipe[3])] = tostring(mfunc(ctx.frame:newChild(model))) } return context_iterate(ctx, 4) end -- Syntax: #invoke:params|combining_by_magic|parser function|new parameter -- name|pipe to library.combining_by_magic = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! As a modifier, -- this function MUST create a copy of it before returning local magic = ctx.pipe[1] if magic ~= nil then magic = magic:match'^%s*(.*%S)' else error(modulename .. ', ‘combining_by_magic’: No parser function was provided', 0) end if ctx.pipe[2] == nil then error(modulename .. ', ‘combining_by_magic’: No parameter name was provided', 0) end ctx.params = { [get_parameter_name(ctx.pipe[2])] = ctx.frame:callParserFunction(magic, ctx.params) } return context_iterate(ctx, 3) end -- Syntax: #invoke:params|snapshotting|pipe to library.snapshotting = function (ctx) local stack = new_substack(ctx) for key, val in pairs(ctx.params) do stack[key] = val end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|remembering|pipe to library.remembering = function (ctx) local stack = new_substack(ctx) for key, val in pairs(ctx.oparams) do stack[key] = val end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|entering_substack|[new]|pipe to library.entering_substack = function (ctx) local tbl = ctx.params local ncurrparent = ctx.n_parents + 1 if ctx.parents == nil then ctx.parents = { tbl } else ctx.parents[ncurrparent] = tbl end ctx.n_parents = ncurrparent if ctx.pipe[1] ~= nil and ctx.pipe[1]:match'^%s*new%s*$' then ctx.params = {} return context_iterate(ctx, 2) end local currsnap = ctx.n_children if currsnap > 0 then ctx.params = ctx.children[currsnap] ctx.children[currsnap] = nil ctx.n_children = currsnap - 1 else local newparams = {} for key, val in pairs(tbl) do newparams[key] = val end ctx.params = newparams end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|pulling|parameter name|pipe to library.pulling = function (ctx) local opts = ctx.pipe if opts[1] == nil then error(modulename .. ', ‘pulling’: No parameter to pull was provided', 0) end local parent local tmp = ctx.n_parents if tmp < 1 then parent = ctx.oparams else parent = ctx.parents[tmp] end tmp = get_parameter_name(opts[1]) if parent[tmp] ~= nil then ctx.params[tmp] = parent[tmp] end return context_iterate(ctx, 2) end -- Syntax: #invoke:params|detaching_substack|pipe to library.detaching_substack = function (ctx) local ncurrparent = ctx.n_parents if ncurrparent < 1 then error(modulename .. ', ‘detaching_substack’: No substack has been created', 0) end local parent = ctx.parents[ncurrparent] for key in pairs(ctx.params) do parent[key] = nil end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|dropping_substack|pipe to library.dropping_substack = function (ctx) local ncurrparent = ctx.n_parents if ncurrparent < 1 then error(modulename .. ', ‘dropping_substack’: No substack has been created', 0) end ctx.params = ctx.parents[ncurrparent] ctx.parents[ncurrparent] = nil ctx.n_parents = ncurrparent - 1 return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|leaving_substack|pipe to library.leaving_substack = function (ctx) local ncurrparent = ctx.n_parents if ncurrparent < 1 then error(modulename .. ', ‘leaving_substack’: No substack has been created', 0) end local currsnap = ctx.n_children + 1 if ctx.children == nil then ctx.children = { ctx.params } else ctx.children[currsnap] = ctx.params end ctx.params = ctx.parents[ncurrparent] ctx.parents[ncurrparent] = nil ctx.n_parents = ncurrparent - 1 ctx.n_children = currsnap return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|merging_substack|pipe to library.merging_substack = function (ctx) local ncurrparent = ctx.n_parents if ncurrparent < 1 then error(modulename .. ', ‘merging_substack’: No substack has been created', 0) end local parent = ctx.parents[ncurrparent] local child = ctx.params ctx.params = parent ctx.parents[ncurrparent] = nil ctx.n_parents = ncurrparent - 1 for key, val in pairs(child) do parent[key] = val end return context_iterate(ctx, 1) end -- Syntax: #invoke:params|flushing|pipe to library.flushing = function (ctx) if ctx.n_children < 1 then error(modulename .. ', ‘flushing’: There are no substacks to flush', 0) end local parent = ctx.params local currsnap = ctx.n_children for key, val in pairs(ctx.children[currsnap]) do parent[key] = val end ctx.children[currsnap] = nil ctx.n_children = currsnap - 1 return context_iterate(ctx, 1) end --[[ Functions ]]-- ----------------------------- -- Syntax: #invoke:params|count library.count = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` and `ctx.params` might be the original metatables! local retval = 0 for _ in ctx.iterfunc(ctx.params) do retval = retval + 1 end if ctx.subset == -1 then retval = retval - #ctx.params end ctx.text = retval return false end -- Syntax: #invoke:args|concat_and_call|template name|[prepend 1]|[prepend 2] -- |[...]|[item n]|[named item 1=value 1]|[...]|[named item n=value -- n]|[...] library.concat_and_call = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! local opts = ctx.pipe local tname if opts[1] ~= nil then tname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if tname == nil then error(modulename .. ', ‘concat_and_call’: No template name was provided', 0) end remove_numeric_keys(opts, 1, 1) ctx.text = ctx.frame:expandTemplate{ title = tname, args = concat_params(ctx) } return false end -- Syntax: #invoke:args|concat_and_invoke|module name|function name|[prepend -- 1]|[prepend 2]|[...]|[item n]|[named item 1=value 1]|[...]|[named -- item n=value n]|[...] library.concat_and_invoke = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! local opts = ctx.pipe local mname local fname if opts[1] ~= nil then mname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if mname == nil then error(modulename .. ', ‘concat_and_invoke’: No module name was provided', 0) end if opts[2] ~= nil then fname = opts[2]:match'^%s*(.*%S)' end if fname == nil then error(modulename .. ', ‘concat_and_invoke’: No function name was provided', 0) end remove_numeric_keys(opts, 1, 2) local mfunc = require('Module:' .. mname)[fname] if mfunc == nil then error(modulename .. ', ‘concat_and_invoke’: The function ‘' .. fname .. '’ does not exist', 0) end ctx.text = mfunc(ctx.frame:newChild{ title = 'Module:' .. mname, args = concat_params(ctx) }) return false end -- Syntax: #invoke:args|concat_and_magic|parser function|[prepend 1]|[prepend -- 2]|[...]|[item n]|[named item 1=value 1]|[...]|[named item n= -- value n]|[...] library.concat_and_magic = function (ctx) -- NOTE: `ctx.params` might be the original metatable! local opts = ctx.pipe local magic if opts[1] ~= nil then magic = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if magic == nil then error(modulename .. ', ‘concat_and_magic’: No parser function was provided', 0) end remove_numeric_keys(opts, 1, 1) ctx.text = ctx.frame:callParserFunction(magic, concat_params(ctx)) return false end -- Syntax: #invoke:params|value_of|parameter name library.value_of = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` and `ctx.params` might be the original metatables! local opts = ctx.pipe if opts[1] == nil then error(modulename .. ', ‘value_of’: No parameter name was provided', 0) end local val local key = opts[1]:match'^%s*(.-)%s*$' if key == '0' or key:find'^%-?[1-9]%d*$' ~= nil then key = tonumber(key) val = ctx.params[key] -- No worries: #ctx.params is unused when the modifier is in -- first position (and therefore `ctx.params` is a metatable) if val ~= nil and ( ctx.subset ~= -1 or key > #ctx.params or key < 1 ) and ( ctx.subset ~= 1 or (key <= #ctx.params and key > 0) ) then ctx.text = (ctx.header or '') .. val .. (ctx.footer or '') else ctx.text = ctx.ifngiven or '' end else val = ctx.params[key] if ctx.subset ~= 1 and val ~= nil then ctx.text = (ctx.header or '') .. val .. (ctx.footer or '') else ctx.text = ctx.ifngiven or '' end end return false end -- Syntax: #invoke:params|list library.list = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` might be the original metatable! local ret, nss, kvs, pps = {}, 0, ctx.pairsep or '', ctx.itersep or '' flush_params( ctx, function (key, val) ret[nss + 1] = pps ret[nss + 2] = key ret[nss + 3] = kvs ret[nss + 4] = val nss = nss + 4 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 4) return false end -- Syntax: #invoke:params|list_values library.list_values = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` might be the original metatable! -- NOTE: `library.coins()` and `library.unique_coins()` rely on us local ret, nss, pps = {}, 0, ctx.itersep or '' flush_params( ctx, function (key, val) ret[nss + 1] = pps ret[nss + 2] = val nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|list_maybe_with_names library.list_maybe_with_names = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` might be the original metatable! local ret, nss, kvs, pps = {}, 0, ctx.pairsep or '', ctx.itersep or '' mixed_flush_params( ctx, function (key, val) ret[nss + 1] = pps ret[nss + 2] = '' ret[nss + 3] = '' ret[nss + 4] = val nss = nss + 4 end, function (key, val) ret[nss + 1] = pps ret[nss + 2] = key ret[nss + 3] = kvs ret[nss + 4] = val nss = nss + 4 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 4) return false end -- Syntax: #invoke:params|coins|[first coin = value 1]|[second coin = value -- 2]|[...]|[last coin = value N] --[[ library.coins = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` might be the original metatable! local opts, tbl = ctx.pipe, ctx.params for key, val in pairs(tbl) do tbl[key] = opts[get_parameter_name(val)] end return library.list_values(ctx) end ]]-- -- Syntax: #invoke:params|unique_coins|[first coin = value 1]|[second coin = -- value 2]|[...]|[last coin = value N] library.unique_coins = function (ctx) local opts, tbl = ctx.pipe, ctx.params local tmp for key, val in pairs(tbl) do tmp = get_parameter_name(val) tbl[key] = opts[tmp] opts[tmp] = nil end return library.list_values(ctx) end -- Syntax: #invoke:params|for_each|wikitext library.for_each = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` might be the original metatable! local ret, nss, pps, txt = {}, 0, ctx.itersep or '', ctx.pipe[1] or '' local skel, cnv, n_parts = parse_placeholder_string(txt) flush_params( ctx, function (key, val) for idx = 2, n_parts, 2 do if skel[idx] then cnv[idx] = val else cnv[idx] = tostring(key) end end ret[nss + 1] = pps ret[nss + 2] = table.concat(cnv) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|call_for_each|template name|[append 1]|[append 2] -- |[...]|[append n]|[named param 1=value 1]|[...]|[named param -- n=value n]|[...] library.call_for_each = function (ctx) local opts = ctx.pipe local tname if opts[1] ~= nil then tname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if tname == nil then error(modulename .. ', ‘call_for_each’: No template name was provided', 0) end local model = { title = tname, args = opts } local ret, nss, ccs = {}, 0, ctx.itersep or '' table.insert(opts, 1, true) flush_params( ctx, function (key, val) opts[1] = key opts[2] = val ret[nss + 1] = ccs ret[nss + 2] = ctx.frame:expandTemplate(model) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|invoke_for_each|module name|module function|[append -- 1]|[append 2]|[...]|[append n]|[named param 1=value 1]|[...] -- |[named param n=value n]|[...] library.invoke_for_each = function (ctx) local opts = ctx.pipe local mname local fname if opts[1] ~= nil then mname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if mname == nil then error(modulename .. ', ‘invoke_for_each’: No module name was provided', 0) end if opts[2] ~= nil then fname = opts[2]:match'^%s*(.*%S)' end if fname == nil then error(modulename .. ', ‘invoke_for_each’: No function name was provided', 0) end local model = { title = 'Module:' .. mname, args = opts } local mfunc = require(model.title)[fname] local ret, nss, ccs = {}, 0, ctx.itersep or '' flush_params( ctx, function (key, val) opts[1] = key opts[2] = val ret[nss + 1] = ccs ret[nss + 2] = mfunc(ctx.frame:newChild(model)) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|magic_for_each|parser function|[append 1]|[append 2] -- |[...]|[append n]|[named param 1=value 1]|[...]|[named param -- n=value n]|[...] library.magic_for_each = function (ctx) local opts = ctx.pipe local magic if opts[1] ~= nil then magic = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if magic == nil then error(modulename .. ', ‘magic_for_each’: No parser function was provided', 0) end local ret, nss, ccs = {}, 0, ctx.itersep or '' table.insert(opts, 1, true) flush_params( ctx, function (key, val) opts[1] = key opts[2] = val ret[nss + 1] = ccs ret[nss + 2] = ctx.frame:callParserFunction(magic, opts) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|call_for_each_value|template name|[append 1]|[append -- 2]|[...]|[append n]|[named param 1=value 1]|[...]|[named param -- n=value n]|[...] library.call_for_each_value = function (ctx) local opts = ctx.pipe local tname if opts[1] ~= nil then tname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if tname == nil then error(modulename .. ', ‘call_for_each_value’: No template name was provided', 0) end local model = { title = tname, args = opts } local ret, nss, ccs = {}, 0, ctx.itersep or '' flush_params( ctx, function (key, val) opts[1] = val ret[nss + 1] = ccs ret[nss + 2] = ctx.frame:expandTemplate(model) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|invoke_for_each_value|module name|[append 1]|[append -- 2]|[...]|[append n]|[named param 1=value 1]|[...]|[named param -- n=value n]|[...] library.invoke_for_each_value = function (ctx) local opts = ctx.pipe local mname local fname if opts[1] ~= nil then mname = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if mname == nil then error(modulename .. ', ‘invoke_for_each_value’: No module name was provided', 0) end if opts[2] ~= nil then fname = opts[2]:match'^%s*(.*%S)' end if fname == nil then error(modulename .. ', ‘invoke_for_each_value’: No function name was provided', 0) end local model = { title = 'Module:' .. mname, args = opts } local mfunc = require(model.title)[fname] local ret, nss, ccs = {}, 0, ctx.itersep or '' remove_numeric_keys(opts, 1, 1) flush_params( ctx, function (key, val) opts[1] = val ret[nss + 1] = ccs ret[nss + 2] = mfunc(ctx.frame:newChild(model)) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|magic_for_each_value|parser function|[append 1] -- |[append 2]|[...]|[append n]|[named param 1=value 1]|[...]|[named -- param n=value n]|[...] library.magic_for_each_value = function (ctx) local opts = ctx.pipe local magic if opts[1] ~= nil then magic = opts[1]:match'^%s*(.*%S)' end if magic == nil then error(modulename .. ', ‘magic_for_each_value’: No parser function was provided', 0) end local ret, nss, ccs = {}, 0, ctx.itersep or '' flush_params( ctx, function (key, val) opts[1] = val ret[nss + 1] = ccs ret[nss + 2] = ctx.frame:callParserFunction(magic, opts) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end -- Syntax: #invoke:params|call_for_each_group|template name|[append 1]|[append -- 2]|[...]|[append n]|[named param 1=value 1]|[...]|[named param -- n=value n]|[...] library.call_for_each_group = function (ctx) -- NOTE: `ctx.pipe` and `ctx.params` might be the original metatables! local tmp if ctx.pipe[1] ~= nil then tmp = ctx.pipe[1]:match'^%s*(.*%S)' end if tmp == nil then error(modulename .. ', ‘call_for_each_group’: No template name was provided', 0) end local model = { title = tmp } local opts, ret, nss, ccs = {}, {}, 0, ctx.itersep or '' for key, val in pairs(ctx.pipe) do if type(key) == 'number' then opts[key - 1] = val else opts[key] = val end end ctx.pipe = opts ctx.params = make_groups(ctx.params) flush_params( ctx, function (gid, group) for key, val in pairs(opts) do group[key] = val end group[0] = gid model.args = group ret[nss + 1] = ccs ret[nss + 2] = ctx.frame:expandTemplate(model) nss = nss + 2 end ) finalize_and_return_concatenated_list(ctx, ret, nss, 2) return false end --[[ First-position-only modifiers ]]-- --------------------------------------- -- Syntax: #invoke:params|new|pipe to static_iface.new = function (child_frame) local ctx = context_new(child_frame) ctx.pipe = copy_or_ref_table(ctx.opipe, false) ctx.params = {} main_loop(ctx, context_iterate(ctx, 1)) return ctx.text end --[[ First-position-only functions ]]-- --------------------------------------- -- Syntax: #invoke:params|self static_iface.self = function (frame) return frame:getParent():getTitle() end --[[ Public metatable of functions ]]-- --------------------------------------- return setmetatable({}, { __index = function (_, query) local fname = query:match'^%s*(.*%S)' if fname == nil then error(modulename .. ': You must specify a function to call', 0) end local func = static_iface[fname] if func ~= nil then return func end func = library[fname] if func == nil then error(modulename .. ': The function ‘' .. fname .. '’ does not exist', 0) end return function (child_frame) local ctx = context_new(child_frame) ctx.pipe = copy_or_ref_table(ctx.opipe, refpipe[fname]) ctx.params = copy_or_ref_table(ctx.oparams, refparams[fname]) main_loop(ctx, func) return ctx.text end end }) bx8a2av95b6jpca3zvf7xnia4bz7hsf 0 4714395 42652695 42646484 2026-07-10T09:59:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652695 wikitext text/x-wiki {{multiple image|total_width = 225|perrow = 2/1|align = right |image1= Vues iv41098.jpg |image2= Heudin RO Gypsyhouse.JPG |image3= Jan van der Venne - Gypsy family.jpg |footer= U smjeru kazaljke na satu: Romski muzičari s područja današnje [[Severna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] (1863); romska vila iz 20. stoljeća u [[Rumunija|Rumuniji]]; romska porodica iz 17. stoljeća u [[Španska Nizozemska|Španskoj Nizozemskoj]] priprema hranu u kotlu. }} '''Romska kultura''' obuhvata regionalne kulture [[Romi|romskog naroda]].<ref>{{cite journal|title=European Romanis came from northwest India|journal=Nature India|date=1 December 2012|doi=10.1038/nindia.2012.179}}</ref> Te kulture razvile su se složenim historijskim interakcijama s okolnim narodima.<ref>{{cite web|author1=Elena Marushiakova|author2=Veselin Popov|title=Development of Romani culture|url=https://rm.coe.int/factsheets-on-romani-culture-1-1-development-of-romani-culture/1680aac365|access-date=1 January 2024|website=rm.coe.int}}</ref><ref name=":0">{{cite web|title=Factsheets on Romani Culture: Cultural variation|url=https://rm.coe.int/factsheets-on-romani-culture-2-0-cultural-variation/1680aac36e|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241216004304/https://rm.coe.int/factsheets-on-romani-culture-2-0-cultural-variation/1680aac36e|archive-date=16 December 2024|archive-format=PDF|access-date=29 November 2024|website=Romani Project|publisher=[[Council of Europe]]|format=PDF}}</ref> Romi čine najveću etničku manjinu u Evropi.<ref>{{Cite web|date=7 October 2020|title=Roma equality, inclusion and participation in the EU - European Commission|url=https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/policies/justice-and-fundamental-rights/combatting-discrimination/roma-eu/roma-equality-inclusion-and-participation-eu_en|access-date=2024-12-20|website=commission.europa.eu|language=en}}</ref> Smatra se da su na [[Balkan]]u prisutni od 9. stoljeća, dok je njihova naknadna migracija u druge dijelove kontinenta počela u 15. stoljeću.<ref>{{Cite web|date=2007|title=Introduction to Roma Culture|url=https://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADM192.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20111027043640/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADM192.pdf|url-status=dead|archive-date=27 October 2011|website=USAID}}</ref><ref>{{Cite web|title=Migration Overview|url=https://rroma.org/roma-history/migration-map/#:~:text=There%20was%20one%20and%20only,in%20their%20pre-Islamic%20forms.|access-date=2025-01-04|website=rroma.org|language=en-GB}}</ref> Romi u Evropi pripadaju različitim podgrupama, među kojima su [[Banjaši]], [[Kalderaši]], [[Kalé]] (velški Romi), [[Kaale]] (finski Romi), [[Lăutari]], [[Lovari]], [[Manouche]], [[Romanichal]] (engleski Romi), [[Romanisael]] (švedski i norveški Romi), [[Romungro]] (karpatski Romi), [[ruski Romi]], [[Sinti]] i [[vlaški Romi]]. Uprkos historiji progona na kontinentu, uspjeli su zadržati zasebne kulturne osobenosti.<ref>{{cite journal|last1=Wiley|first1=Eric|date=June 2005|title=Romani Performance and Heritage Tourism: The Pilgrimage of the Gypsies at Les Saintes-Maries-de-la-Mer|url=https://archive.org/details/sim_tdr-drama-review_summer-2005_49_2/page/135|journal=TDR/The Drama Review|volume=49|issue=2|pages=135–158|doi=10.1162/1054204053971126|jstor=4488646|s2cid=57561829}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Berthier|first1=Jean-Charles|year=1979|title=The Socialization of the Gypsy Child|url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000035669|journal=International Social Science Journal|volume=31|issue=3|pages=376–392}}</ref> Također postoji značajna romska populacija u Americi, koja se razvila naknadnim migracijama iz Evrope. Romi pridaju veliki značaj porodici i tradicionalno njeguju stroge moralne vrijednosti.<ref>{{cite book|title=The Routledge International Handbook on Decolonizing Justice|isbn=9781000904048|url=https://books.google.com/books?id=uMDGEAAAQBAJ&pg=PT157|last1=Cunneen|first1=Chris|last2=Deckert|first2=Antje|last3=Porter|first3=Amanda|last4=Tauri|first4=Juan|last5=Webb|first5=Robert|date=3 July 2023|publisher=Taylor & Francis}}</ref> U prošlosti je kod nekih romskih grupa bio uobičajen [[nomad]]ski način života.<ref>{{Cite web|date=2013-10-28|title=Who are the Roma people?|url=https://newint.org/blog/2013/10/28/roma-minority-prejudice|access-date=2019-04-02|website=New Internationalist|language=en}}</ref> == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [https://eriac.org Evropski romski institut za umetnost i kulturu (ERIAC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230219133106/https://eriac.org/ |date=2023-02-19 }} (jezik: engleski) * [https://romarchive.eu RomArchive] (jezik: engleski) – pruža informacije o romskoj umetnosti i pokretima za građanska prava * [https://www.romaniatlantic.cz Romani Atlantic] (jezik: engleski) – pruža transkontinentalnu perspektivu * [https://web.archive.org/web/20100305083212/http://www.theeuropeanlibrary.org/exhibition/roma_journey/eng/index.html A Roma Journey] (jezik: engleski) – prikazuje romsku kulturu na Balkanu i šire, uključujući digitalizirane tekstove, fotogtafije, slike i snimke tradicionalnih pjesama * {{cite journal |last1=Leeson |first1=Peter T. |title=Gypsy law |journal=Public Choice |date=June 2013 |volume=155 |issue=3–4 |pages=273–292 |doi=10.1007/s11127-012-0048-4 }} {{Authority control}} [[Kategorija:Romi|Kultura]] [[Kategorija:Kultura]] ssk8264k1dmwfalodys5euzwasrm732 2 4718126 42652386 42602587 2026-07-09T17:27:31Z Fertile Snowcent 268167 Pokušaj nečeg... 42652386 wikitext text/x-wiki <syntaxhighlight lang="css+php"><templatestyles src="Template:User language/babel-box-custom.css"/> {{#babel:hr-N|en-4|ru-2|ckm-2|it-1}}</syntaxhighlight>Pozdrav!.. Ne znam baš što napisati ovdje. ^^’ Dugo sam vremena bila na Wikipediji, no nisam uređivala. Onda sam si napravila nalog te sam konačno počela malo uređivati Wikipediju svog materinjeg jezika - hrvatskog. <s>No, nakon istraživanja i duge prepirke same sa sobom sam konačno došla do zaključka da hrvatski uistinu jest dio srpskohrvatskog velejezika. Stoga sam prešla na srpskohrvatsku Wikipediju, koju sad uređujem malo po malo kad naiđem na neku greškicu. Srpskohrvatski je jedan velejezik, stoga zašto ne uređivati njegovu Wikipediju? Zašto raditi odvojeno kad imamo mogućnost raditi zajedno na najvećem i najboljem izdanju ove knjiške na našem velejeziku?</s> <s>Znači nemam pojma, stalno se dvoumim oko nazivlja... Uređujem i hrvatsku i hrvatskosrpsku kako na koju naiđem.</s> <s>Ili bi trebala biti četiri zasebna izdanja ili bi trebala biti samo jedna hrvatskosrpska Wikipedija, ovo je pomalo suludo.</s> Ovaj je dio trenutno nepotreban. Štokavski je jezik, tu se i ISO slaže, samo ga oni zovu hrvatskosrpskim. U redu, hm. Mislim... jezikoslovno je ispravnije narječja zvati jezicima. Ovo je ''štokavska'' Wikipedija, to je to. Sve su četiri državne osnove štokavske. Štokavski je jezik. Čakavski je drugi jezik, kajkavski treći itd. Iskreno, mogla bih reći kako je pojam „hrvatskog” ili „srpskog” jezika djelomično... nestvaran? To su pojmovi kojima se obilježavaju svi govori kojima govore ti narodi, ali to su zapravo različiti jezici, oni se razlikuju na više načina, ne samo rječnički, a ne priznavanjem njih kao zasebnih jezika upravo ti govori izumiru polako. Stoga bih mogla nastaviti uređivati ''ovu'' Wikipediju, jer ovo je ''slobodna knjiga znanja na štokavskom jeziku''. Usput, pojam „štokavski” je znatno bolji od pojma „hrvatskosrpski” ili suludo dugačak „bosanskocrnogorskohrvatskosrpski” koji se koristi danas. Zapravo, ovdje se čak i ISO slaže: i čakavski i kajkavski i štokavski imaju svoje kodove. Volim jezično čistunstvo pa donekle često tražim novotvorenice, zastarjelice ili „domaće posuđenice” (posuđenice iz drugih slavenskih jezika) kako bih zamijenila tuđice. == oho == Znači to se tako radi... nova sam ovdje, imam puno za istražiti. ru8celxrgvkk8fk3zfyqxvjwmtlfmct 42652388 42652386 2026-07-09T17:27:58Z Fertile Snowcent 268167 Vraćanje prijašnjeg. 42652388 wikitext text/x-wiki Pozdrav!.. Ne znam baš što napisati ovdje. ^^’ Dugo sam vremena bila na Wikipediji, no nisam uređivala. Onda sam si napravila nalog te sam konačno počela malo uređivati Wikipediju svog materinjeg jezika - hrvatskog. <s>No, nakon istraživanja i duge prepirke same sa sobom sam konačno došla do zaključka da hrvatski uistinu jest dio srpskohrvatskog velejezika. Stoga sam prešla na srpskohrvatsku Wikipediju, koju sad uređujem malo po malo kad naiđem na neku greškicu. Srpskohrvatski je jedan velejezik, stoga zašto ne uređivati njegovu Wikipediju? Zašto raditi odvojeno kad imamo mogućnost raditi zajedno na najvećem i najboljem izdanju ove knjiške na našem velejeziku?</s> <s>Znači nemam pojma, stalno se dvoumim oko nazivlja... Uređujem i hrvatsku i hrvatskosrpsku kako na koju naiđem.</s> <s>Ili bi trebala biti četiri zasebna izdanja ili bi trebala biti samo jedna hrvatskosrpska Wikipedija, ovo je pomalo suludo.</s> Ovaj je dio trenutno nepotreban. Štokavski je jezik, tu se i ISO slaže, samo ga oni zovu hrvatskosrpskim. U redu, hm. Mislim... jezikoslovno je ispravnije narječja zvati jezicima. Ovo je ''štokavska'' Wikipedija, to je to. Sve su četiri državne osnove štokavske. Štokavski je jezik. Čakavski je drugi jezik, kajkavski treći itd. Iskreno, mogla bih reći kako je pojam „hrvatskog” ili „srpskog” jezika djelomično... nestvaran? To su pojmovi kojima se obilježavaju svi govori kojima govore ti narodi, ali to su zapravo različiti jezici, oni se razlikuju na više načina, ne samo rječnički, a ne priznavanjem njih kao zasebnih jezika upravo ti govori izumiru polako. Stoga bih mogla nastaviti uređivati ''ovu'' Wikipediju, jer ovo je ''slobodna knjiga znanja na štokavskom jeziku''. Usput, pojam „štokavski” je znatno bolji od pojma „hrvatskosrpski” ili suludo dugačak „bosanskocrnogorskohrvatskosrpski” koji se koristi danas. Zapravo, ovdje se čak i ISO slaže: i čakavski i kajkavski i štokavski imaju svoje kodove. Volim jezično čistunstvo pa donekle često tražim novotvorenice, zastarjelice ili „domaće posuđenice” (posuđenice iz drugih slavenskih jezika) kako bih zamijenila tuđice. == oho == Znači to se tako radi... nova sam ovdje, imam puno za istražiti. armdriy2yajxq9btxm9oi9hf7ii5pvu 42652401 42652388 2026-07-09T18:01:28Z Fertile Snowcent 268167 42652401 wikitext text/x-wiki {{#babel:hr-N|en-4|ru-2|ckm-2|it-1}} Pozdrav!.. Ne znam baš što napisati ovdje. ^^’ Dugo sam vremena bila na Wikipediji, no nisam uređivala. Onda sam si napravila nalog te sam konačno počela malo uređivati Wikipediju svog materinjeg jezika - hrvatskog. <s>No, nakon istraživanja i duge prepirke same sa sobom sam konačno došla do zaključka da hrvatski uistinu jest dio srpskohrvatskog velejezika. Stoga sam prešla na srpskohrvatsku Wikipediju, koju sad uređujem malo po malo kad naiđem na neku greškicu. Srpskohrvatski je jedan velejezik, stoga zašto ne uređivati njegovu Wikipediju? Zašto raditi odvojeno kad imamo mogućnost raditi zajedno na najvećem i najboljem izdanju ove knjiške na našem velejeziku?</s> <s>Znači nemam pojma, stalno se dvoumim oko nazivlja... Uređujem i hrvatsku i hrvatskosrpsku kako na koju naiđem.</s> <s>Ili bi trebala biti četiri zasebna izdanja ili bi trebala biti samo jedna hrvatskosrpska Wikipedija, ovo je pomalo suludo.</s> Ovaj je dio trenutno nepotreban. Štokavski je jezik, tu se i ISO slaže, samo ga oni zovu hrvatskosrpskim. U redu, hm. Mislim... jezikoslovno je ispravnije narječja zvati jezicima. Ovo je ''štokavska'' Wikipedija, to je to. Sve su četiri državne osnove štokavske. Štokavski je jezik. Čakavski je drugi jezik, kajkavski treći itd. Iskreno, mogla bih reći kako je pojam „hrvatskog” ili „srpskog” jezika djelomično... nestvaran? To su pojmovi kojima se obilježavaju svi govori kojima govore ti narodi, ali to su zapravo različiti jezici, oni se razlikuju na više načina, ne samo rječnički, a ne priznavanjem njih kao zasebnih jezika upravo ti govori izumiru polako. Stoga bih mogla nastaviti uređivati ''ovu'' Wikipediju, jer ovo je ''slobodna knjiga znanja na štokavskom jeziku''. Usput, pojam „štokavski” je znatno bolji od pojma „hrvatskosrpski” ili suludo dugačak „bosanskocrnogorskohrvatskosrpski” koji se koristi danas. Zapravo, ovdje se čak i ISO slaže: i čakavski i kajkavski i štokavski imaju svoje kodove. Volim jezično čistunstvo pa donekle često tražim novotvorenice, zastarjelice ili „domaće posuđenice” (posuđenice iz drugih slavenskih jezika) kako bih zamijenila tuđice. == oho == Znači to se tako radi... nova sam ovdje, imam puno za istražiti. 8us46gmo88cv3hj7dke85hig0eu5dxn 0 4719325 42652281 42652217 2026-07-09T13:13:03Z Stefanguzvica 88249 42652281 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina ''Slobodna reč'', koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a ''Slobodna reč'' postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|350px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su Hemingway i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] q5osutisbg7e5bl04hte7n5u4clfmhv 42652282 42652281 2026-07-09T13:13:26Z Stefanguzvica 88249 /* Boravak na Kubi i povratak u SAD */ 42652282 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina ''Slobodna reč'', koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a ''Slobodna reč'' postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|350px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] l8ipmuqsfx1nsq2mdsepynvgvvtycxt 42652347 42652282 2026-07-09T15:44:03Z Stefanguzvica 88249 42652347 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|350px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] sly4lu135yz1kibdqnhu5n5ktv3ltpk 42652358 42652347 2026-07-09T16:00:08Z Stefanguzvica 88249 42652358 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|350px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} S njim su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], organizovao je propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] kipkrwmhd026n8uiul5mxo7qzy1cj0s 42652360 42652358 2026-07-09T16:15:54Z Stefanguzvica 88249 42652360 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|350px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], organizovao je propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} [[1943]]. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca. === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 98reo9luccpg9yp9hcnln9jmsdvnmul 42652361 42652360 2026-07-09T16:16:12Z Stefanguzvica 88249 42652361 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|300px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], organizovao je propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} [[1943]]. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca. === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 06v0i1x135gz6pn4dvu1syxzmg0461o 42652362 42652361 2026-07-09T16:16:25Z Stefanguzvica 88249 42652362 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|280px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], organizovao je propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} [[1943]]. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca. === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] cmbuntisyhmkfrogc42w28p95spdhg7 42652363 42652362 2026-07-09T16:16:38Z Stefanguzvica 88249 42652363 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], organizovao je propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} [[1943]]. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca. === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] e5hk2fqfcbqzv8zgt043zglwsinz8dx 42652681 42652363 2026-07-10T09:15:04Z Stefanguzvica 88249 42652681 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], organizovao je propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} [[1943]]. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca. === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 0lo9bpcr8wlpr4jkb9kwintwtyi22f6 42652692 42652681 2026-07-10T09:47:27Z Stefanguzvica 88249 42652692 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Par dana kasnije, Tito mu je saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Marković je poslat brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]] u New York. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. U New Yorku mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] har5fv4ztabcbj899abtnkbtqti3e43 42652701 42652692 2026-07-10T10:41:31Z Stefanguzvica 88249 42652701 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije želeo da minimizira Markovićevo učešće u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. Po dolasku u New York mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjuga|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, {{sfn|Radanović|2016|p=65}} === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref> Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] hwxge2wv0ou8ag0rdcjjfhs83ubooya 42652703 42652701 2026-07-10T10:54:04Z Stefanguzvica 88249 42652703 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |KPSS=[[1927]]. |KPJ=[[1923]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije želeo da minimizira Markovićevo učešće u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. Po dolasku u New York mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjuga|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Odatle je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, u jesen [[1950]]. godine prebačen na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} === Karijera posle Golog otoka === == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] ofpi4dc71un0htvs5vjfpdteglv28a9 42652710 42652703 2026-07-10T11:29:47Z Stefanguzvica 88249 s 42652710 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |SKOJ=[[1923]]. |KPJ=[[1925]]. |KPSS=[[1927]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije želeo da minimizira Markovićevo učešće u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. Po dolasku u New York mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjuga|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Odatle je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, u jesen [[1950]]. godine prebačen na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} Na Golom otoku je, kao i drugi zatvorenici, podvrgavan torturi. Na jednoj od "partijskih konferencija" koje su tamo održavane, na zahtev da izvrši samokritiku, Marković je odgovorio "[[Staljin]] je u pravu. Tito uopšte nije!", na šta ga je jedan od aktivista udario šakom toliko jako da mu je izbio zub. Kada je nakon toga upitan želi li revidirati stav, ponovio je: "Staljin je u pravu!"{{sfn|Previšić|2022|pp=458–459}} Kao i drugi istaknuti komunisti, Marković je jedno vreme proveo u zloglasnom "Radilištu 101", odnosno "Petrovoj Rupi".{{sfn|Marković|1997|pp=396–398}} Prisustvovao je ubistvu [[Dragan Ozren|Dragana Ozrena]], samoubistvo Danila Drezgića i smrti pukovnika Sava Vukčevića od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Marković|1997|pp=405–406}} Marković je, formalno, u jesen 1950. godine bio osuđen na dve godine društveno-korisnog rada. Međutim, na Golom otoku će ostati sve do [[14. februara]] [[1954]]. godine.{{sfn|Marković|1997|p=391, 413}} Ernest Hemingway odbio je da dođe u posetu Jugoslaviji jer je njegov prijatelj bio tamo na robiji.<ref>[https://www.pobjeda.me/clanak/kad-zvono-zvoni-za-markovica-i-hemingveja Stojan Stamenić, "Kad zvono zvoni za Markovića i Hemingveja", ''Pobjeda'', 30. decembra 2024.]</ref> === Karijera posle Golog otoka === Po povratku sa Golog otoka, ponovo se nastanio u Beogradu. Kao i mnogi bivši Golootočani, u početku se susretao sa izbegavanjima od strane prijatelja i poznanika. Izdržavao ga je rođak i par prijatelja koji nisu strahovali od sastanaka sa njim. Probao je da objavi reizdanje svog udžbenika iz političke ekonomije, ali mu nije dozvoljeno. Na kraju mu je priznat partijski i radni staž od 1925. godine i dobio je posao naučnog saradnika na Ekonomskom institutu FNRJ. Marković je želeo da napiše kritiku [[Milovan Đilas|Đilasove]] teze da ekonomski sistem Sovjetskog Saveza nije socijalizam, nego državni kapitalizam. Svestan činjenice da ne može da napiše takvu knjigu, odlučio je da napiše knjigu o SAD kao primeru državnog kapitalizma, na osnovu kog bi bilo očigledno da SSSR nije nimalo nalik takvom sistemu. Knjiga je objavljena pod naslovom ''Razvoj i problemi privrede SAD'' [[1956]]. godine. Izdanje je u potpunosti povučeno iz prodaje, ali je bilo dostupno u bibliotekama.{{sfn|Marković|1997|pp=413–419}} == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899-1988) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u, posle čega je učestvovala u kolektivizaciji na [[Kavkaz|Kavkazu]]. Posle rata se vratila u Jugoslaviju. Bila je nosilac ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref><ref>Tanjug, "Umrla stara revolucionarka Zara Marković", ''Politika'' br. 26673, 1. januara 1988, 6.</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Razvoj i problemi privrede SAD'' (Beograd: Ekonomski institut FNRJ, 1956) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 7xg47gp4arw87y2jchcmrmlecz8jtwf 42652713 42652710 2026-07-10T11:38:03Z Stefanguzvica 88249 42652713 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |SKOJ=[[1923]]. |KPJ=[[1925]]. |KPSS=[[1927]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije želeo da minimizira Markovićevo učešće u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. Po dolasku u New York mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjuga|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Odatle je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, u jesen [[1950]]. godine prebačen na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} Na Golom otoku je, kao i drugi zatvorenici, podvrgavan torturi. Na jednoj od "partijskih konferencija" koje su tamo održavane, na zahtev da izvrši samokritiku, Marković je odgovorio "[[Staljin]] je u pravu. Tito uopšte nije!", na šta ga je jedan od aktivista udario šakom toliko jako da mu je izbio zub. Kada je nakon toga upitan želi li revidirati stav, ponovio je: "Staljin je u pravu!"{{sfn|Previšić|2022|pp=458–459}} Kao i drugi istaknuti komunisti, Marković je jedno vreme proveo u zloglasnom "Radilištu 101", odnosno "Petrovoj Rupi".{{sfn|Marković|1997|pp=396–398}} Prisustvovao je ubistvu [[Dragan Ozren|Dragana Ozrena]], samoubistvo Danila Drezgića i smrti pukovnika Sava Vukčevića od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Marković|1997|pp=405–406}} Marković je, formalno, u jesen 1950. godine bio osuđen na dve godine društveno-korisnog rada. Međutim, na Golom otoku će ostati sve do [[14. februara]] [[1954]]. godine.{{sfn|Marković|1997|p=391, 413}} Ernest Hemingway odbio je da dođe u posetu Jugoslaviji jer je njegov prijatelj bio tamo na robiji.<ref>[https://www.pobjeda.me/clanak/kad-zvono-zvoni-za-markovica-i-hemingveja Stojan Stamenić, "Kad zvono zvoni za Markovića i Hemingveja", ''Pobjeda'', 30. decembra 2024.]</ref> === Karijera posle Golog otoka === Po povratku sa Golog otoka, ponovo se nastanio u Beogradu. Kao i mnogi bivši Golootočani, u početku se susretao sa izbegavanjima od strane prijatelja i poznanika. Izdržavao ga je rođak i par prijatelja koji nisu strahovali od sastanaka sa njim. Probao je da objavi reizdanje svog udžbenika iz političke ekonomije, ali mu nije dozvoljeno. Na kraju mu je priznat partijski i radni staž od 1925. godine i dobio je posao naučnog saradnika na Ekonomskom institutu FNRJ. Marković je želeo da napiše kritiku [[Milovan Đilas|Đilasove]] teze da ekonomski sistem Sovjetskog Saveza nije socijalizam, nego državni kapitalizam. Svestan činjenice da ne može da napiše takvu knjigu, odlučio je da napiše knjigu o SAD kao primeru državnog kapitalizma, na osnovu kog bi bilo očigledno da SSSR nije nimalo nalik takvom sistemu. Knjiga je objavljena pod naslovom ''Razvoj i problemi privrede SAD'' [[1956]]. godine. Izdanje je u potpunosti povučeno iz prodaje, ali je bilo dostupno u bibliotekama.{{sfn|Marković|1997|pp=413–419}} Posle toga, Marković je počeo da se bavi istraživanjima društvene reprodukcije u socijalističkoj Jugoslaviji. Njegov dalji rad prekinulo je novo hapšenje. U talasu hapšenja sumnjivih bivših ibeovaca usled pogoršanja odnosa sa SSSR-om, Marković je uhapšen [[4. juna]] [[1958]]. godine. Poslat je na otok [[Sveti Grgur (otok)|Sveti Grgur]], sa kog je pušten tek [[23. decembra]] [[1960]]. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=419–420}}<ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000791.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Marković – Marković".]</ref><ref> Posle ponovnog puštanja iz zatvora, počeo je da se zanima za probleme [[Kineska revolucija (1949)|Kineske revolucije]] i za razvoj i potencijal kibernetike. Čitao je američku i sovjetsku literaturu o kibernetici i počeo da radi na Zavodu za ekonomske ekspertize, prvo kao prevodilac, a potom i kao istraživač. Njegova knjiga ''Kibernetika i njena primena'' postala je de fakto udžbenik JNA, jer se vojska jako zanimala za tu temu i otkupila praktično celi tiraž.{{sfn|Marković|1997|pp=420–421}} == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899-1988) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u, posle čega je učestvovala u kolektivizaciji na [[Kavkaz|Kavkazu]]. Posle rata se vratila u Jugoslaviju. Bila je nosilac ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref><ref>Tanjug, "Umrla stara revolucionarka Zara Marković", ''Politika'' br. 26673, 1. januara 1988, 6.</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Razvoj i problemi privrede SAD'' (Beograd: Ekonomski institut FNRJ, 1956) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 4hrvzk5wz25tafbr0r6q1gf99uwba2w 42652714 42652713 2026-07-10T11:38:33Z Stefanguzvica 88249 42652714 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |SKOJ=[[1923]]. |KPJ=[[1925]]. |KPSS=[[1927]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije želeo da minimizira Markovićevo učešće u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. Po dolasku u New York mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjuga|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Odatle je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, u jesen [[1950]]. godine prebačen na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} Na Golom otoku je, kao i drugi zatvorenici, podvrgavan torturi. Na jednoj od "partijskih konferencija" koje su tamo održavane, na zahtev da izvrši samokritiku, Marković je odgovorio "[[Staljin]] je u pravu. Tito uopšte nije!", na šta ga je jedan od aktivista udario šakom toliko jako da mu je izbio zub. Kada je nakon toga upitan želi li revidirati stav, ponovio je: "Staljin je u pravu!"{{sfn|Previšić|2022|pp=458–459}} Kao i drugi istaknuti komunisti, Marković je jedno vreme proveo u zloglasnom "Radilištu 101", odnosno "Petrovoj Rupi".{{sfn|Marković|1997|pp=396–398}} Prisustvovao je ubistvu [[Dragan Ozren|Dragana Ozrena]], samoubistvo Danila Drezgića i smrti pukovnika Sava Vukčevića od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Marković|1997|pp=405–406}} Marković je, formalno, u jesen 1950. godine bio osuđen na dve godine društveno-korisnog rada. Međutim, na Golom otoku će ostati sve do [[14. februara]] [[1954]]. godine.{{sfn|Marković|1997|p=391, 413}} Ernest Hemingway odbio je da dođe u posetu Jugoslaviji jer je njegov prijatelj bio tamo na robiji.<ref>[https://www.pobjeda.me/clanak/kad-zvono-zvoni-za-markovica-i-hemingveja Stojan Stamenić, "Kad zvono zvoni za Markovića i Hemingveja", ''Pobjeda'', 30. decembra 2024.]</ref> === Karijera posle Golog otoka === Po povratku sa Golog otoka, ponovo se nastanio u Beogradu. Kao i mnogi bivši Golootočani, u početku se susretao sa izbegavanjima od strane prijatelja i poznanika. Izdržavao ga je rođak i par prijatelja koji nisu strahovali od sastanaka sa njim. Probao je da objavi reizdanje svog udžbenika iz političke ekonomije, ali mu nije dozvoljeno. Na kraju mu je priznat partijski i radni staž od 1925. godine i dobio je posao naučnog saradnika na Ekonomskom institutu FNRJ. Marković je želeo da napiše kritiku [[Milovan Đilas|Đilasove]] teze da ekonomski sistem Sovjetskog Saveza nije socijalizam, nego državni kapitalizam. Svestan činjenice da ne može da napiše takvu knjigu, odlučio je da napiše knjigu o SAD kao primeru državnog kapitalizma, na osnovu kog bi bilo očigledno da SSSR nije nimalo nalik takvom sistemu. Knjiga je objavljena pod naslovom ''Razvoj i problemi privrede SAD'' [[1956]]. godine. Izdanje je u potpunosti povučeno iz prodaje, ali je bilo dostupno u bibliotekama.{{sfn|Marković|1997|pp=413–419}} Posle toga, Marković je počeo da se bavi istraživanjima društvene reprodukcije u socijalističkoj Jugoslaviji. Njegov dalji rad prekinulo je novo hapšenje. U talasu hapšenja sumnjivih bivših ibeovaca usled pogoršanja odnosa sa SSSR-om, Marković je uhapšen [[4. juna]] [[1958]]. godine. Poslat je na otok [[Sveti Grgur (otok)|Sveti Grgur]], sa kog je pušten tek [[23. decembra]] [[1960]]. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=419–420}}<ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000791.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Marković – Marković".]</ref> Posle ponovnog puštanja iz zatvora, počeo je da se zanima za probleme [[Kineska revolucija (1949)|Kineske revolucije]] i za razvoj i potencijal kibernetike. Čitao je američku i sovjetsku literaturu o kibernetici i počeo da radi na Zavodu za ekonomske ekspertize, prvo kao prevodilac, a potom i kao istraživač. Njegova knjiga ''Kibernetika i njena primena'' postala je de fakto udžbenik JNA, jer se vojska jako zanimala za tu temu i otkupila praktično celi tiraž.{{sfn|Marković|1997|pp=420–421}} == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899-1988) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u, posle čega je učestvovala u kolektivizaciji na [[Kavkaz|Kavkazu]]. Posle rata se vratila u Jugoslaviju. Bila je nosilac ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref><ref>Tanjug, "Umrla stara revolucionarka Zara Marković", ''Politika'' br. 26673, 1. januara 1988, 6.</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Razvoj i problemi privrede SAD'' (Beograd: Ekonomski institut FNRJ, 1956) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] h63tbimy6bd7uv7gqg7484wto2zjimh 42652715 42652714 2026-07-10T11:38:52Z Stefanguzvica 88249 42652715 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |SKOJ=[[1923]]. |KPJ=[[1925]]. |KPSS=[[1927]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije želeo da minimizira Markovićevo učešće u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. Po dolasku u New York mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjuga|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Odatle je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, u jesen [[1950]]. godine prebačen na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} Na Golom otoku je, kao i drugi zatvorenici, podvrgavan torturi. Na jednoj od "partijskih konferencija" koje su tamo održavane, na zahtev da izvrši samokritiku, Marković je odgovorio "[[Staljin]] je u pravu. Tito uopšte nije!", na šta ga je jedan od aktivista udario šakom toliko jako da mu je izbio zub. Kada je nakon toga upitan želi li revidirati stav, ponovio je: "Staljin je u pravu!"{{sfn|Previšić|2022|pp=458–459}} Kao i drugi istaknuti komunisti, Marković je jedno vreme proveo u zloglasnom "Radilištu 101", odnosno "Petrovoj Rupi".{{sfn|Marković|1997|pp=396–398}} Prisustvovao je ubistvu [[Dragan Ozren|Dragana Ozrena]], samoubistvu Danila Drezgića i smrti pukovnika Sava Vukčevića od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Marković|1997|pp=405–406}} Marković je, formalno, u jesen 1950. godine bio osuđen na dve godine društveno-korisnog rada. Međutim, na Golom otoku će ostati sve do [[14. februara]] [[1954]]. godine.{{sfn|Marković|1997|p=391, 413}} Ernest Hemingway odbio je da dođe u posetu Jugoslaviji jer je njegov prijatelj bio tamo na robiji.<ref>[https://www.pobjeda.me/clanak/kad-zvono-zvoni-za-markovica-i-hemingveja Stojan Stamenić, "Kad zvono zvoni za Markovića i Hemingveja", ''Pobjeda'', 30. decembra 2024.]</ref> === Karijera posle Golog otoka === Po povratku sa Golog otoka, ponovo se nastanio u Beogradu. Kao i mnogi bivši Golootočani, u početku se susretao sa izbegavanjima od strane prijatelja i poznanika. Izdržavao ga je rođak i par prijatelja koji nisu strahovali od sastanaka sa njim. Probao je da objavi reizdanje svog udžbenika iz političke ekonomije, ali mu nije dozvoljeno. Na kraju mu je priznat partijski i radni staž od 1925. godine i dobio je posao naučnog saradnika na Ekonomskom institutu FNRJ. Marković je želeo da napiše kritiku [[Milovan Đilas|Đilasove]] teze da ekonomski sistem Sovjetskog Saveza nije socijalizam, nego državni kapitalizam. Svestan činjenice da ne može da napiše takvu knjigu, odlučio je da napiše knjigu o SAD kao primeru državnog kapitalizma, na osnovu kog bi bilo očigledno da SSSR nije nimalo nalik takvom sistemu. Knjiga je objavljena pod naslovom ''Razvoj i problemi privrede SAD'' [[1956]]. godine. Izdanje je u potpunosti povučeno iz prodaje, ali je bilo dostupno u bibliotekama.{{sfn|Marković|1997|pp=413–419}} Posle toga, Marković je počeo da se bavi istraživanjima društvene reprodukcije u socijalističkoj Jugoslaviji. Njegov dalji rad prekinulo je novo hapšenje. U talasu hapšenja sumnjivih bivših ibeovaca usled pogoršanja odnosa sa SSSR-om, Marković je uhapšen [[4. juna]] [[1958]]. godine. Poslat je na otok [[Sveti Grgur (otok)|Sveti Grgur]], sa kog je pušten tek [[23. decembra]] [[1960]]. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=419–420}}<ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000791.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Marković – Marković".]</ref> Posle ponovnog puštanja iz zatvora, počeo je da se zanima za probleme [[Kineska revolucija (1949)|Kineske revolucije]] i za razvoj i potencijal kibernetike. Čitao je američku i sovjetsku literaturu o kibernetici i počeo da radi na Zavodu za ekonomske ekspertize, prvo kao prevodilac, a potom i kao istraživač. Njegova knjiga ''Kibernetika i njena primena'' postala je de fakto udžbenik JNA, jer se vojska jako zanimala za tu temu i otkupila praktično celi tiraž.{{sfn|Marković|1997|pp=420–421}} == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899-1988) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u, posle čega je učestvovala u kolektivizaciji na [[Kavkaz|Kavkazu]]. Posle rata se vratila u Jugoslaviju. Bila je nosilac ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref><ref>Tanjug, "Umrla stara revolucionarka Zara Marković", ''Politika'' br. 26673, 1. januara 1988, 6.</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Razvoj i problemi privrede SAD'' (Beograd: Ekonomski institut FNRJ, 1956) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 3v5dla7dbuqbovkgr23ni5iz4oi8qnx 42652717 42652715 2026-07-10T11:46:58Z Stefanguzvica 88249 42652717 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |SKOJ=[[1923]]. |KPJ=[[1925]]. |KPSS=[[1927]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U Španskom građanskom ratu bio je komandant bataljona "George Washington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], te autor nekoliko književnih dela i memoara ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, ali je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Bio je i veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"! {{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan prebacivanja nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prebacio svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za prebacivanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zora, pa su svo troje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljacoi vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ono nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa Petkom Miletićem, koji je bio blizak saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je jedan od glavnih učesnika "Slučaja 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj se žalila na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]] koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto [[1929]]. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna, a da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila pogrešna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad lično ga je preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija, Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Chicago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Earla Browdera i Williama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u New Yorku, poslali su ga autobusom u [[Chicago]], gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Chicagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u SAD. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji Narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pittsburghu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Takođe su bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Chicago, Pittsburgh, New York, [[Detroit]] i [[Cleveland]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u New York, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković i [[Vladimir Ćopić]] u Španiji 1937. godine sa trećim, nepoznatim borcem.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "George Washington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingwaya, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingway želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Washington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Washington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Washington" i "Lincoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Beckerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Francovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije želeo da minimizira Markovićevo učešće u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Le Havrea]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je odatle, uhvaćen je, i bačen u samicu. Po dolasku u New York mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Marcantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingwayev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u New York, povezao ga je sa Hemingwayem.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingway su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingway se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingway će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingwaya u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u SAD, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertyvilleu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u New York na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "New Yorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Clevelandu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u New Yorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjuga|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Odatle je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, u jesen [[1950]]. godine prebačen na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} Na Golom otoku je, kao i drugi zatvorenici, podvrgavan torturi. Na jednoj od "partijskih konferencija" koje su tamo održavane, na zahtev da izvrši samokritiku, Marković je odgovorio "[[Staljin]] je u pravu. Tito uopšte nije!", na šta ga je jedan od aktivista udario šakom toliko jako da mu je izbio zub. Kada je nakon toga upitan želi li revidirati stav, ponovio je: "Staljin je u pravu!"{{sfn|Previšić|2022|pp=458–459}} Kao i drugi istaknuti komunisti, Marković je jedno vreme proveo u zloglasnom "Radilištu 101", odnosno "Petrovoj Rupi".{{sfn|Marković|1997|pp=396–398}} Prisustvovao je ubistvu [[Dragan Ozren|Dragana Ozrena]], samoubistvu Danila Drezgića i smrti pukovnika Sava Vukčevića od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Marković|1997|pp=405–406}} Marković je, formalno, u jesen 1950. godine bio osuđen na dve godine društveno-korisnog rada. Međutim, na Golom otoku će ostati sve do [[14. februara]] [[1954]]. godine.{{sfn|Marković|1997|p=391, 413}} Ernest Hemingway odbio je da dođe u posetu Jugoslaviji jer je njegov prijatelj bio tamo na robiji.<ref>[https://www.pobjeda.me/clanak/kad-zvono-zvoni-za-markovica-i-hemingveja Stojan Stamenić, "Kad zvono zvoni za Markovića i Hemingveja", ''Pobjeda'', 30. decembra 2024.]</ref> === Karijera posle Golog otoka === Po povratku sa Golog otoka, ponovo se nastanio u Beogradu. Kao i mnogi bivši Golootočani, u početku se susretao sa izbegavanjima od strane prijatelja i poznanika. Izdržavao ga je rođak i par prijatelja koji nisu strahovali od sastanaka sa njim. Probao je da objavi reizdanje svog udžbenika iz političke ekonomije, ali mu nije dozvoljeno. Na kraju mu je priznat partijski i radni staž od 1925. godine i dobio je posao naučnog saradnika na Ekonomskom institutu FNRJ. Marković je želeo da napiše kritiku [[Milovan Đilas|Đilasove]] teze da ekonomski sistem Sovjetskog Saveza nije socijalizam, nego državni kapitalizam. Svestan činjenice da ne može da napiše takvu knjigu, odlučio je da napiše knjigu o SAD kao primeru državnog kapitalizma, na osnovu kog bi bilo očigledno da SSSR nije nimalo nalik takvom sistemu. Knjiga je objavljena pod naslovom ''Razvoj i problemi privrede SAD'' [[1956]]. godine. Izdanje je u potpunosti povučeno iz prodaje, ali je bilo dostupno u bibliotekama.{{sfn|Marković|1997|pp=413–419}} Posle toga, Marković je počeo da se bavi istraživanjima društvene reprodukcije u socijalističkoj Jugoslaviji. Njegov dalji rad prekinulo je novo hapšenje. U talasu hapšenja sumnjivih bivših ibeovaca usled pogoršanja odnosa sa SSSR-om, Marković je uhapšen [[4. juna]] [[1958]]. godine. Poslat je na otok [[Sveti Grgur (otok)|Sveti Grgur]], sa kog je pušten tek [[23. decembra]] [[1960]]. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=419–420}}<ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000791.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Marković – Marković".]</ref> Posle ponovnog puštanja iz zatvora, počeo je da se zanima za probleme [[Kineska revolucija (1949)|Kineske revolucije]] i za razvoj i potencijal kibernetike. Čitao je američku i sovjetsku literaturu o kibernetici i počeo da radi na Zavodu za ekonomske ekspertize, prvo kao prevodilac, a potom i kao istraživač. Njegova knjiga ''Kibernetika i njena primena'' postala je de fakto udžbenik JNA, jer se vojska jako zanimala za tu temu i otkupila praktično celi tiraž.{{sfn|Marković|1997|pp=420–421}} [[1970]]. godine, zaposlio se na Institutu za sisteme planiranja i upravljanja kao naučni savetnik. Tu je objavio više dela iz oblasti kibernetike do i posle svog penzionisanja [[1973]]. godine. Mirko Marković ostao je aktivan u javnom životu sve do svoje smrti. Njegov poslednji polemički članak, "Šta najamni radnik prodaje – rad ili radnu snagu" objavio je časopis ''Horizont'', već posthumno, u avgustu [[1988]]. godine. Mirko Marković umro je u Veloj Luci na Korčuli 29. juna [[1988]]. godine. Istoričar [[Milan Radanović]] ovako je ocenio lik i delo Mirka Markovića: {{citat|Iako Markovićevu ličnost nije lako idealizovati zbog određenih kontroverzi, ona ostaje privlačna, ali ne samo zbog zanimljivog životnog puta jednog osobenog marginalca u vrtlogu krupnih istorijskih zbivanja. Ono što ličnost Mirka Markovića čini dodatno zanimljivom jeste neobična podvojenost karakternih suprotnosti: neutoljiva ambicioznost i istrajni nonkonformizam u jednoj osobi. Mirko Marković je umeo da stvara neprijatelje, i pored primetne oštroumnosti. Neke ličnosti čije je neprijateljske predrasude nehotice pothranjivao bili su krupni akteri političkog života posleratne Jugoslavije.{{sfn|Radanović|2016|p=52}}}} == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita i borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zora Marković''' (1899-1988) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u, posle čega je učestvovala u kolektivizaciji na [[Kavkaz|Kavkazu]]. Posle rata se vratila u Jugoslaviju. Bila je nosilac ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref><ref>Tanjug, "Umrla stara revolucionarka Zara Marković", ''Politika'' br. 26673, 1. januara 1988, 6.</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", ''Esquire'', 1. februar 1940. (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Razvoj i problemi privrede SAD'' (Beograd: Ekonomski institut FNRJ, 1956) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] bqttgtzingc54cyb85ggdz3d3fsa8cp 0 4720279 42652394 42651812 2026-07-09T17:52:31Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652394 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = {{u toku}} |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IRI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mojtaba Hamenei]] * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> == Događaji == Vojna operacija je predstavljena od američke strane kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih sposobnosti te, prema izjavama američkog predsjednika [[Donald Trump|Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. U međuvremenu, država Iran je najavila sedmodnevno razdoblje pogrebnih svečanosti (od 3. do 9. jula srpnja 2026.) za pokojnog vrhovnog vođu Alija Hameneija, uz razne povorke u Teheranu, Qomu te iračkim gradovima Nadžafu i Karbali, prije njegovog pokopa u svetištu imama Reze u Mašhadu. No, nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} ksa2tuo8l8ddvpk6f9egrzyaa75byd0 42652395 42652394 2026-07-09T17:52:54Z Inokosni organ 160059 /* Događaji */ 42652395 wikitext text/x-wiki {{aktuelno}} {{nedostaju izvori}} {{Infokutija vojni sukob |sukob = Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana |slika = |opis_slike = |datum = [[28. februara]] [[2026.]] |mjesto = [[Iran]] |casus = Neuspjeh dogovora tijekom neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu u Ženevi. |teritorij = |rezultat = {{u toku}} |strana1 = {{flag|SAD}}<br/> {{flag|Izrael}} |strana2 = {{flag|Iran}}<br/> [[Datoteka:Hezbollah Flag.jpg|20px]] [[Hezbolah]]<br/> [[Snage narodne mobilizacije (Irak)|SNM]] ([[Irak]])<br/> [[Islamski otpor u Iraku|IRI]] (Irak) |sukobljeni3 = |komandant1 = <div> * {{flagicon|SAD}} [[Donald Trump]] * {{flagicon|Izrael}} [[Benjamin Netanjahu]] * {{flagicon|SAD}} [[Pete Hegseth]] * {{flagicon|SAD}} [[Brad Cooper]] * {{flagicon|Izrael}} [[Izrael Katz]] * {{flagicon|Izrael}} [[Ejal Zamir]] * {{flagicon|Izrael}} [[Tomer Bar]] </div> |komandant2 = <div> * {{flagicon|Iran}} [[Ali Hamenei]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mojtaba Hamenei]] * {{flagicon|Iran}} [[Masud Pezeškian]] * {{flagicon|Iran}} [[Golam-Hosein Mozeni-Ežeji]] * {{flagicon|Iran}} [[Alireza Arafi]] * {{flagicon|Iran}} [[Aziz Nasirzadeh]]{{KIA}} * {{flagicon|Iran}} [[Mohamad Pakpur]]{{KIA}} </div> |snaga1 = {{small|(nedostupni precizni podaci)}} |snaga2 ={{small|(nedostupni precizni podaci)}} |jačina3 = |gubici1 = |gubici2 = |gubici3 = |napomene = }} '''Rat u Iranu'''{{efn|U izraelskoj štampi: "''Operacija Rika lava''" ({{jez-he|מִבְצַע שְׁאָגַת הָאֲרִי}}), u američkoj uporabi "''Operacija Epski bijes''" ({{jez-en|Epic Fury}}), u iranskoj štampi "''Iskreno obećanje 4.''" ({{jez-per|وعده صادق ۴}}).}} je bio [[Rat|vojni sukob]] započet vojnom operacijom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Izrael]]a protiv [[Iran]]a dana subote [[28. februara]] [[2026]].<ref name="dawn-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= Sajjad Syed |first= Baqir |date= 4. marta. 2026 |title= War Diary Day 5: US-Israel war against Iran shifts to attrition |url= https://www.dawn.com/news/1978368 |work= |location= |publisher= Dawn |access-date= 6. marta 2026}}</ref> == Događaji == Vojna operacija je predstavljena od američke strane kao preventivni udar s ciljem uništenja iranskih raketnih, vojnih i nuklearnih sposobnosti te, prema izjavama američkog predsjednika [[Donald Trump|Trumpa]], i kao dio šire strategije rušenja iranskoga režima. Trump je pozvao pripadnike [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]] da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo "sigurnu smrt". [[Datoteka:Operation Epic Fury Update, President Donald J. Trump.webm|thumb|left|300px|Donald Trump objavljuje vojnu operaciju u Iranu i ubojstvo Alija Hameneija.]] Napad je započeo koordiniranim udarima na [[Teheran]], [[Isfahan]], [[Kom]], [[Karadž]] i [[Kermanšah]]. Gađani su politički i vojni vrh Islamske Republike, vojna zapovjedništva, zrakoplovne baze, pomorske baze, sustavi protuzračne obrane, radari, raketne bitnice, nuklearna postrojenja, tvornice oružja, tuneli za lansiranje projektila i bespilotnih letjelica te pokretni lanseri balističkih projektila. Napadnute su i ustanove državne vlasti, državna televizija, policijske postaje i unutarnje sigurnosne snage povezane s Korpusom čuvara Islamske revolucije. U Teheranu su posebno pogođeni kompleks vrhovnoga vođe i središta političke moći države. U prvim napadima ubijeni su brojni visoki iranski dužnosnici, uključujući [[Ali Hamenei|Alija Hameneja]],<ref name="Wire-4-3-26">{{en}} {{cite news |last= |first= |date= 4 marta. 2026 |title= Day 5 of Crisis Triggered by US-Israel Strikes on Iran: Over 1,000 Iranians Dead, US Confirms Strike in Indian Ocean |url= https://thewire.in/world/day-5-of-crisis-triggered-by-us-israel-strikes-on-iran-us-used-banned-claude-ai-in-iran-school-strike |work= |location= |publisher= The Wire |access-date= 6. 3. 2026}}</ref><ref name="factnameh-1-3-26">[[perzijski|perz]]. {{cite news |last= |first= |date= 1. marta. 2026 |title= خامنه‌ای چطور کشته شد؟ |url= https://factnameh.com/fa/fact-checks/2026-03-01-iran-military-operation-killing-khamenei |work= |location= |publisher= factnameh.com |access-date= 6. 3. 2026}}</ref> [[Ali Šamhani|Alija Šamhanija]], [[Mohamad Pakpur|Mohamada Pakpura]], [[Abdolrahim Musavi|Abdolrahima Musavija]] i [[Aziz Nasirzade|Aziza Nasirzadea]]. Iranske su vlasti nakon početnih proturječnih izjava potvrdile Hamenejevu smrt. Nakon toga Iran je proglasio žalost i privremene izvanredne mjere, dok su komunikacijske usluge u Teheranu bile teško oštećene, uz gotovo potpuni nestanak interneta. Sjedinjene Države ponajprije su usredotočile napade na jug Irana i na pomorsko bojište, a Izrael na zapad Irana i Teheran. U nastavku operacije izvedeni su vrlo opsežni zračni i pomorski udari na stotine ciljeva, uključujući uporabu borbenih zrakoplova, bombardera [[Northrop B-2 Spirit|B-2]], brodskih projektila i [[Ratovanje dronovima|bespilotnih letjelica]]. Oštećeno je i nuklearno postrojenje u [[Natanz]]u,{{efn|[[Nuklearna postrojenja u Natanzu]].}} a Sjedinjene Države su tijekom nekoliko dana uspostavile zračnu nadmoć nad južnim Iranom i napale velik dio iranske mornarice. Dana [[4. marta]] [[2026.]] jedan izraelski [[F-35 Lightning II|F-35I]] prvi je put u borbi srušio iranski [[Jakovljev Jak-130|Jak-130]] iznad Teherana. [[Datoteka:Ali Khamenei 2026.02.12 (cropped).jpg|thumb|left|250px|[[Ali Hamenei]] u slici iz 12. februara 2026.]] [[Datoteka:Middle East bases of the US map 2.png|thumb|right|350px|Glavne američke vojne baze na Bliskom istoku.]] Iran je na napad odgovorio operacijom "Iskreno obećanje 4.", ispalivši balističke projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te prema američkim i savezničkim ciljevima u [[Jordan]]u, [[Irak]]u, [[Kuvajt]]u, [[Bahrein]]u, [[Katar]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Ciljane su američke baze, uključujući [[Američka vojna baza Al Udeid|Al Udeid]] u Kataru, [[Američka vojna baza Al Salem|Al Salem]] u Kuvajtu, [[Američka vojna baza Al Dhafra|Al Dhafra]] u Ujedinjenim Emiratima i sjedište [[Američka Peta flota|Pete flote]] u Bahreinu. Iran je također napao civilne zračne luke, luke, stambene objekte i energetsku infrastrukturu u Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, [[Oman]]u i [[Azerbajdžan]]u, a britanska uporišta [[Akrotiri]] i [[Dekelija]] na [[Kipar|Cipru]] također su bila meta napada dronovima. U prvim danima rata Iran je prema Izraelu ispalio više od dvjesto balističkih projektila, a prema arapskim državama oko petsto projektila i približno 2.000 bespilotnih letjelica. Većina ih je presretnuta, ali bilo je mrtvih i ranjenih u Izraelu, Kuvajtu, Ujedinjenim Emiratima, Kataru, Jordanu, Bahreinu, Omanu i [[Sirija|Siriji]]. U Izraelu su pogođene stambene zgrade i skloništa, a u drugim državama zabilježeni su udari na zračne luke, luke, visoke zgrade i vojne ciljeve. Dana [[2. marta]] dva iranska [[Suhoj Su-24|Su-24]] oborena su iznad Katara, a dana [[5. marta]] projektili i bespilotne letjelice iz smjera Irana pogodili su područje zračne luke u [[Nahčivan]]u u Azerbajdžanu. [[Huti (Jemen)|Huti]] su ujedno najavili nastavak napada u [[Crveno more|Crvenome moru]]. Na pomorskom bojištu Iran je pomoću mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije djelomično ili potpuno blokirao Hormuški tjesnac, čime je ozbiljno poremetio prolaz tankera i trgovačkih brodova te izazvao skok cijena nafte i plina. Sjedinjene Države odgovorile su uništavanjem velikoga dijela iranske mornarice u Omanskome i Perzijskome zaljevu te u okolici tjesnaca. U nekoliko dana potopljen je veći broj iranskih ratnih brodova, uključujući i jednu glavnu podmornicu te fregatu Dana kod obale Šri Lanke. Unatoč tomu, plovidba je ostala rizična zbog mogućih mina i brzih napadačkih plovila. Dana [[2. marta]] [[2026.]] u rat se uključio i Hezbolah, koji je nakon primirja iz novembra 2024. ponovno pokrenuo veće raketiranje sjevernoga Izraela i poslao bespilotne letjelice. Izrael je odgovorio opsežnim napadima na [[Bejrut]],<ref name="Wire-4-3-26"/> južni [[Libanon]]<ref name="Wire-4-3-26"/> i [[Hezbolah]]ova zapovjedništva, pri čemu su ubijeni visoki dužnosnici Hezbolaha i iranskoga Kudsovog korpusa. Potom su izraelske kopnene snage ušle u južni Libanon i zauzele više položaja. Libanonska vlada zabranila je vojno krilo [[Hezbolah]]a i djelovanje [[Korpus islamske revolucionarne garde|Korpusa čuvara Islamske revolucije]], a libanonska vojska počela je uhićivati pripadnike obiju struktura. Tijekom operacije pojavili su se i navodi da Sjedinjene Države razmatraju naoružavanje iransko-kurdskih snaga radi mogućega kopnenog upada u zapadni Iran. Istodobno su se pojavila izvješća o kretanju kurdskih boraca iz iračkoga [[Kurdistan]]a prema iranskomu pograničju, premda su neki kurdski izvori te tvrdnje zanijekali. Sukob je izazvao i znatne civilne žrtve. Iranski izvori govorili su o stotinama mrtvih i ranjenih civila u prvim danima rata, uključujući napade na škole, bolnice, hitne službe i gradske četvrti. U Izraelu i drugim pogođenim državama također su zabilježeni mrtvi, ranjeni i materijalna šteta na stambenim, prometnim, vjerskim i infrastrukturnim objektima. Izrael je proglasio izvanredno stanje i zatvorio zračni prostor, a brojne države u regiji privremeno su učinile isto. Međunarodne reakcije uključivale su osude napada, upozorenja na putovanja, pojačanje vojnih rasporeda u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i političke pozive na promjenu režima u Iranu. Iranska oporba u zemlji i inozemstvu, uključujući [[Muhamed-Reza Pahlavi|Rezu Pahlavija]], podržala je slabljenje [[Islamska republika|Islamske Republike]] i pozvala na obnovu ustanka protiv vlasti. [[17. juna]] [[2026.]] američki predsjednik [[Donald Trump]] i iranski predsjednik [[Masud Pezeškijan]] potpisali [[Islamabadski memorandum]], okvirni sporazum kojim se proglašava prekid vojnih operacija na svim frontovima i otvara rok od najviše 60 dana za konačni sporazum o okončanju rata. U međuvremenu, država Iran je najavila sedmodnevno razdoblje pogrebnih svečanosti (od 3. do 9. jula 2026.) za pokojnog vrhovnog vođu Alija Hameneija, uz razne povorke u Teheranu, Qomu te iračkim gradovima Nadžafu i Karbali, prije njegovog pokopa u svetištu imama Reze u Mašhadu. No, nakon privremenog prekida vatre i otvaranja Hormuškog tjesnaca, sukobi su opet izbili [[7. jula]]. == Pozadina rata == Pozadina sukoba leži u dugotrajnim napetostima između [[Iran]]a, [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, osobito oko iranskoga nuklearnog programa, razvoja balističkih projektila i potpore regionalnim saveznicima i posrednim oružanim skupinama, među kojima su [[Hezbolah]], [[Huti (Jemen)|Huti]] i proiranske milicije u [[Irak]]u.{{efn|Vidi: [[Rat u Iraku 2003.|Rat u Iraku]].}} Nakon američkoga povlačenja iz nuklearnoga sporazuma [[2018.]] Iran je ubrzao obogaćivanje urana i razvoj projektilskih sposobnosti. Tijekom [[2024.]] Izrael i Iran već su razmijenili izravne udare, a [[2025.]] vodili su kratki rat u kojem su američki napadi ciljali iranska nuklearna postrojenja. Između juna i augusta [[2025.]] Izrael je, paralelno s ofenzivom na Gazu, proveo niz [[Iransko-izraelski sukobi (2025)|napada protiv Irana]] (Operacija "Rising Lion") te protiv Hutija (28. 8.) u Jemenu. Dana 28. decembra 2025. izbio je val unutarnjih prosvjeda u Iranu, koji su se potom nastavili tijekom januara, čemu su uslijedili su brojni uhićenja, sukobi i ubojstva. U mjesecima prije operacije [[2026.]] Sjedinjene Države su provele najveće vojno gomilanje snaga na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] od [[2003.]], rasporedivši dodatne [[Nosač aviona|nosače zrakoplova]] i pomorske snage. Istodobno su vođeni neizravni nuklearni pregovori u [[Maskat]]u i [[Ženeva|Ženevi]], ali bez odlučnoga rezultata. Dodatni čimbenik krize bili su veliki protuvladini prosvjedi u Iranu od decembra 2025., izazvani gospodarskom krizom, inflacijom i rastom troškova života, koji su prerasli u otvoreno protivljenje režimu. Vlast je odgovorila masovnim nasiljem, širokim uhićenjima i teškim represivnim mjerama, što je dodatno produbilo američko-iranski sukob i učvrstilo procjene da je režim u razdoblju ozbiljne unutarnje krhkosti. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book |last= Kamrava |first= Mehran |date= 2022 |title= Triumph and Despair: In Search of Iran's Islamic Republic |url= |location= |publisher= Hurst / Oxford University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Abrahamian |first= Ervand |date= 2018 |title= A History of Modern Iran |url= |location= |publisher= Cambridge University Press |page= |isbn=}} * {{cite book |last= Hahn |first= Peter L. |date= 2005 |title= Crisis and Crossfire: The United States and the Middle East Since 1945 |url=https://archive.org/details/crisiscrossfireu0000hahn|location= |publisher= Potomac Books |page= |isbn= 978-1597973472 }} * {{cite book |last= Leslie |first= Jonathan G. |date= 2023 |title= Fear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative |url=https://archive.org/details/fearinsecurityis0000jona|location= |publisher= Oxford University Press |page= |isbn= 978-0197685556}} * {{cite book |last= Lesch |first= David W. |date= 2018 |title= The Middle East and the United States: History, Politics, and Ideologies |url= |location= |publisher= Routledge |page= |isbn=978-0813350585}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05MANAMA158_a.html |title= U/S Bolton Presses for Moving Iran Nuclear Issue to Security Council, Article 98 Ratification |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 3. februara 2005}} * {{Cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07TELAVIV2690_a.html |title= Das Danin and IDF Intel Chief MG Yadlin Discuss Tensions With Syria, Risks of Unintended War |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 6. septembra 2007.}} * {{Cite web |url= https://forum.wikileaks.org/plusd/cables/10ANKARA41_a.html |title= Turkish Media Reaction Monday, January 10, 2010 |accessdate= 6. 3. 2026 |work= |publisher= [[Wikileaks]] |date= 12. januara 2010.}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] [[Kategorija:Iranski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:2020-e]] [[Kategorija:Tekući događaji]] {{klica}} d3nmge3fmpbvm71wo4lenezu9q6cynh 0 4721781 42652379 42651802 2026-07-09T17:13:42Z Edgar Allan Poe 29250 /* Četvrtfinale */ 42652379 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (14)''' * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 11ddqs7l8n215rrsg9apkcfs7suvwub 42652380 42652379 2026-07-09T17:14:17Z Edgar Allan Poe 29250 /* Četvrtfinale */ 42652380 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (14)''' * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] ratlj59hk2h8px79wpqb7fhy0fauoqz 42652534 42652380 2026-07-10T00:52:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* Jedanaesterci */ 42652534 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (14)''' * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]''' * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]''' * '''{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * '''{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * '''{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] razcvk7rsz5ngg4jb210aynjwgwguzo 42652536 42652534 2026-07-10T00:53:13Z Edgar Allan Poe 29250 /* Strijelci */ 42652536 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (14)''' * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]] * {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * {{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] ht7fzdtt3vxj5z5i5vyacns8a4x1qkc 42652537 42652536 2026-07-10T00:54:20Z Edgar Allan Poe 29250 /* Strijelci */ 42652537 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[7. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (14)''' * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[9. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]] * {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * {{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 7958pdbt9gm6r6e84wtzd0m31kyeiwr 42652538 42652537 2026-07-10T00:55:00Z Edgar Allan Poe 29250 /* Statistike */ 42652538 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Maroko}}| |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= Pobjednik ČF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[9. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (16)''' * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[9. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]] * {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * {{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] dzifc3gg7azpoam7p3ty1dbdzou0y5o 42652539 42652538 2026-07-10T00:58:21Z Edgar Allan Poe 29250 /* Faza na izbacivanje */ 42652539 wikitext text/x-wiki {{Aktualni sportski događaj}} {{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje | Name = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. | izvorni naziv = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}} | Logo = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}} | datum = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | Broj reprezentacija = 48 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | Prvaci = | drugi = | treći = | četvrti = | Broj utakmica = 104 | Broj golova = | gledanost = | Najbolji strijelac = | Najbolji igrač = | ažurirano = [[2. svibnja]] [[2026]] }} '''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija. Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]]. == Izbor domaćina == [[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}} {| |- !Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati |- |{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}} |- |{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}} |- |{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}} |- |{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}} |}]] [[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,<ref>{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}</ref> nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.<ref name="fifacouncil">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}</ref><ref name="ap-cbc">{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}</ref> U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.<ref name="guardian">{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}</ref> Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}</ref><ref name=":3">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}</ref> Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,<ref>{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}</ref> pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;<ref>{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}</ref><ref name=":3" /> tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.<ref>{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana & Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}</ref><ref>{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}</ref> Rezultati su izgledali ovako: {| class="wikitable" style="margin: 0 auto;text-align: center" |+ Rezultati glasovanja |- !Kandidature !1. krug<br>{{small|(glasovi)}} |- style="background:#90ee90" |align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}''' |'''134''' |- |align=left|{{flag|Maroko}} |65 |- |align=left|Nijedna kandidatura |1 |- |align=left|Nisu glasovali |3 |} == Proširenje i promjena formata == Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}</ref> a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.<ref>{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.<ref>{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}</ref> Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,<ref name="48teams">{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams" /><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}</ref> Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.<ref>{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}</ref> na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,<ref>{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,<ref name="guyon"/> što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}} [[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]] Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,<ref name="bid_cities">{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}</ref> što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,<ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}</ref> a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}</ref> Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,<ref name="slot">{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}</ref> gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.<ref name="fifa_council">{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama. === Kvalificirane momčadi === Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],<ref name=":2">{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]<ref>{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].<ref>{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.<ref>{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}</ref> Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),<ref name=":2" /><ref>{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)<ref>{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}</ref> te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]<ref>{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}</ref> i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}</ref> Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.<ref>{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}</ref> Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Kvalificirane momčadi su sljedeće: {{col-begin}} {{col-4}} '''[[AFC]]''' (9) * {{NogRep|AUS}} * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|IRN}} * {{NogRep|JAP}} * {{NogRep|JOR}} (debi) * {{NogRep|JKO}} * {{NogRep|KAT}} * {{NogRep|SAU}} * {{NogRep|UZB}} (debi) '''[[CAF]]''' (10) * {{NogRep|ALŽ}} * {{NogRep|COD}} * {{NogRep|EGI}} * {{NogRep|GAN}} * {{NogRep|JAR}} * {{NogRep|MAR}} * {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] * {{NogRep|SEN}} * {{NogRep|TUN}} * {{NogRep|ZEL}} (debi) {{col-4}} '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{NogRep|CUW}} (debi) * {{NogRep|HAI}} * {{NogRep|KAN}} (domaćin) * {{NogRep|MEX}} (domaćin) * {{NogRep|PAN}} * {{NogRep|SAD}} (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{NogRep|ARG}} * {{NogRep|BRA}} * {{NogRep|EKV}} * {{NogRep|KOL}} * {{NogRep|PAR}} * {{NogRep|URU}} '''[[OFC]]''' (1) * {{NogRep|NZL}} {{col-4}} '''[[UEFA]]''' (16) * {{NogRep|AUT}} * {{NogRep|BEL}} * {{NogRep|BIH}} * {{NogRep|ČEŠ}} * {{NogRep|ENG}} * {{NogRep|FRA}} * {{NogRep|HRV}} * {{NogRep|NIZ}} * {{NogRep|NOR}} * {{NogRep|NJE}} * {{NogRep|POR}} * {{NogRep|ŠKO}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] * {{NogRep|ŠVE}} * {{NogRep|ŠVI}} * {{NogRep|TUR}} {{col-end}} == Gradovi domaćini == Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}</ref> Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}</ref> što je dovelo broj gradova domaćina na 24. Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}</ref> FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]]. Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]] !{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] !{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]] !{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]] !{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]] !{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]] |- |[[AT&T Stadium]]<br>{{small|(Dallas Stadium)}} |[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]<br>{{small|(Mexico City Stadium)}} |[[MetLife Stadium]]<br>{{small|(New York New Jersey Stadium)}} |[[Mercedes-Benz Stadium]]<br>{{small|(Atlanta Stadium)}} |[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br>{{small|(Kansas City Stadium)}} |[[NRG Stadium]]<br>{{small|(Houston Stadium)}} |- |Kapacitet: '''94,000''' |Kapacitet: '''83,000''' |Kapacitet: '''82,500''' |Kapacitet: '''75,000''' |Kapacitet: '''73,000''' |Kapacitet: '''72,000''' |- |[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]] |[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]] |[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]] |[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]] |[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]] !rowspan="8" colspan="4"|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} !{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]] |- |[[Levi's Stadium]]<br>{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}} |[[SoFi Stadium]]<br>{{small|(Los Angeles Stadium)}} |- |Kapacitet: '''71,000''' |Kapacitet: '''70,000''' |- |[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]] |[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]] !{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]] |- |[[Lincoln Financial Field]]<br>{{small|(Philadelphia Stadium)}} |[[Lumen Field]]<br>{{small|(Seattle Stadium)}} |- |Kapacitet: '''69,000''' |Kapacitet: '''69,000''' |- |[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]] |[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]] |- !{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]] !{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]] !{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]] !{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]] !{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]] !{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]] |- |[[Gillette Stadium]]<br>{{small|(Boston Stadium)}} |[[Hard Rock Stadium]]<br>{{small|(Miami Stadium)}} |[[BC Place]]<br>{{small|(BC Place Vancouver)}} |[[Estadio BBVA]]<br>{{small|(Estadio Monterrey)}} |[[Estadio Akron]]<br>{{small|(Estadio Guadalajara)}} |[[BMO Field]]<br>{{small|(Toronto Stadium)}} |- |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''65,000''' |Kapacitet: '''54,000''' |Kapacitet: '''53,500''' |Kapacitet: '''48,000''' |Kapacitet: '''45,000''' |- |[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]] |[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]] |[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]] |[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]] |} </center> == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.<ref>{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}</ref> Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref> Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.<ref name="Schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}</ref> Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,<ref>{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}</ref> odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa D|D]]}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa A|A]]}} | style="text-align:center" | 15 |- style="border-bottom:2px solid blue;" | {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}} | {{center|[[#Grupa B|B]]}} | style="text-align:center" | 27 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|ARG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{fb|FRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|ENG}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|BRA}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 5 |- | {{fb|POR}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|NIZ}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{fb|BEL}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|NJE}} | {{N/A|}} | style="text-align:center" | 9 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|MAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |- | {{fb|KOL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|URU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |- | {{fb|JAP}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SEN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{fb|IRN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | {{fb|JKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 22 |- | {{fb|EKV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 23 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 24 |- | {{fb|AUS}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 26 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|NOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 29 |- | {{fb|PAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 30 |- | {{fb|EGI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 34 |- | {{fb|ALŽ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 35 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 36 |- | {{fb|PAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 39 |- | {{fb|TUN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 40 |- | {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 42 |- | {{fb|UZB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 50 |- | {{fb|KAT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 51 |- | {{fb|SAU}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 60 |- | {{fb|JAR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 61 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}} ! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}} |- | {{fb|JOR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 66 |- | {{fb|ZEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 68 |- | {{fb|GAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 72 |- | {{fb|CUW}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 82 |- | {{fb|HAI}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 84 |- | {{fb|NZL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 86 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}} | style="text-align:center" rowspan="6" {{N/a}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}} | {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}} |} {{notelist}} == Suci == FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.<ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}</ref> Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- !colspan="4"|Lista sudaca |- !Konfederacija !Glavni sudac !Pomoćni suci !VAR suci |- |rowspan="8"|[[AFC]] |{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]]) |rowspan="8"|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}} |rowspan="8"|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}} |- |{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]]) |- |{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]]) |- |{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]]) |- |{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]]) |- |{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]]) |- |{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]]) |- |{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]]) |- |rowspan="7"|[[CAF]] |<s>{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])</s><ref>{{cite web |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}</ref> |rowspan="7"|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}} |rowspan="7"|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}} |- |{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]]) |- |{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]]) |- |{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]]) |- |{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]]) |- |{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]]) |- |{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]]) |- |rowspan="9"|[[CONCACAF]] |{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]]) |rowspan="9"|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}} |rowspan="9"|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}} |- |{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]]) |- |{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]]) |- |{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]]) |- |{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]]) |- |{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]]) |- |rowspan="12"|[[CONMEBOL]] |{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]]) |rowspan="12"|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}} |rowspan="12"|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}} |- |{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]]) |- |{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]]) |- |{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]]) |- |{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]]) |- |{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]]) |- |{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]]) |- |[[OFC]] |{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]]) |Isaac Trevis ([[Novi Zeland]]) |{{N/A|—}} |- |rowspan="15"|[[UEFA]] |{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]]) |rowspan="15"|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}} |rowspan="15"|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|<s>{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])</s><ref name="RD1"/><ref name="RD2"/>|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])<ref name="RD1">{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}</ref><ref name="RD2">{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}</ref>}} |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]]) |- |{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]]) |- |{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]]) |- |{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]]) |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]]) |- |{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]]) |- |{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]]) |- |{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]]) |- |{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]]) |- |{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]]) |} == Grupna faza == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. :{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.'' Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> # Broj bodova u svim utakmicama u grupi; # Gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici): ##Žuti karton: -1 bod ##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda ##Direktni crveni karton: -4 boda ##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova # Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici; # Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti. === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|MEX}} |'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4 |} {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Češka}} |strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}<br>[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 44,985 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}} |strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,442 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 1:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,522 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Meksiko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}<br>[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}<br>[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Južna Koreja}} |strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ŠVI}} |'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|KAN}} |'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|KAT}} |'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,002 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}} |strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 67,966 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}} |strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}<br>[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}} |strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,026 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[18. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 6:0 |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}<br>[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}<br>[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}<br>[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}<br>[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Katar}} |strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}<br>[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}<br>[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BRA}} |'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|MAR}} |'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|HAI}} |'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6 |} {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Škotska}} |strijelci1= |strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}<br>[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Brazil}} |strijelci1= |strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}<br>[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,487 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Haiti}} |strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}<br>[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}<br>[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}<br>[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}} |'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUS}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2 |} {{footballbox |datum= [[12. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 4:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}<br>[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}<br>[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[13. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Turska}} |strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}<br>[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}<br>[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[19. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= |strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}} |strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}<br>[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}<br>[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}<br>[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Australija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]] |'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|CUW}} |'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 7:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,021 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,274 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]<ref>{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}</ref> }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Curaçao}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,598 |sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}} |strijelci1= |strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Njemačka}} |strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}<br>[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|JAP}} |'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|TUN}} |'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10 |} {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,285 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[14. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Tunis}} |strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 50,987 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |rezultat= 5:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}<br>[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 0:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= |strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}<br>[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}<br>[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,137 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} ---- {{footballbox |datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Nizozemska}} |strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}<br>[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}<br>[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 68,391 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] }} === Grupa G === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|EGI}} |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|NZL}} |'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,775 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Novi Zeland}} |strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,108 |sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,317 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}<br>[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}<br>[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Iran}} |strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}} |rezultat= 1:5 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}<br>[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} === Grupa H === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ZEL}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SAU}} |'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4 |} {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 67,640 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[15. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Urugvaj}} |strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 62,764 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 4:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}<br>[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[21. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 2:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}<br>[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}<br>[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,003 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,278 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,065 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} === Grupa I === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|NOR}} |'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|IRK}} |'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,545 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}<br>[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}<br>[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,106 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}<br>[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 64,146 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Irak}} |strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}<br>[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}<br>[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa J === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ARG}} |'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''4'''||3||1||1||1||6||6||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|JOR}} |'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5 |} {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{footballbox |datum= [[16. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Jordan}} |strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}<br>[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}} |strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,527 |sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] }} ---- {{footballbox |datum= [[22. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}} |strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}<br>[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,371 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} |rezultat= 3:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}<br>[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}<br>[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Argentina}} |strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}} |strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}<br>[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Grupa K === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|KOL}} |'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UZB}} |'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 1:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}} |rezultat= 1:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}} |strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}<br>[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 5:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}<br>[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}<br>[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]] |gledatelji= 45,358 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Portugal}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}} |rezultat= 3:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Uzbekistan}} |strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}<br>[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Grupa L === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|PAN}} |'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4 |} {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 4:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}<br>[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}<br>[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,389 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[17. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Panama}} |strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 42,942 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 0:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,983 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}} |rezultat= 0:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] }} ---- {{footballbox |datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}<br>[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa K|K]] |align=left|{{NogRep|COD}} |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|ŠVE}} |'''4'''||3||1||1||1||7||7||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa L|L]] |align=left|{{NogRep|GAN}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|EKV}} |'''4'''||3||1||1||1||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |5. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|BIH}} |'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1 |- style="background: #ccffcc;" |6. |[[#Grupa J|J]] |align=left|{{NogRep|ALŽ}} |'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2 |- style="background: #ccffcc;" |7. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|PAR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |- style="background: #ccffcc;" |8. |[[#Grupa I|I]] |align=left|{{NogRep|SEN}} |'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2 |- |9. |[[#Grupa G|G]] |align=left|{{NogRep|IRN}} |'''3'''||3||0||3||0||3||3||0 |- |10. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|JKO}} |'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1 |- |11. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3 |- |12. |[[#Grupa H|H]] |align=left|{{NogRep|URU}} |'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na najrecentnijoj ljestvici; # Pozicija na starijim ljestvicama. |} == Faza na izbacivanje == <section begin=Bracket />{{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0 |[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1 |[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}} |[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1 |[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0 |[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2 |[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1 |[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0 |[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1 |[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2 |[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}} |[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0 |[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0 <!--Round of 16--> |[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1 |[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3 |[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1 |[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4 |[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2 |[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3 |[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2 |[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}} <!--Quarterfinals--> |[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}|2|{{flag|Maroko}}|0 |[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Belgija}}| |[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}||{{flag|Engleska}}| |[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}}||{{flag|Švicarska|size=16px}}| <!--Semifinals--> |[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Francuska}}||| |[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|||| <!--Final--> |[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|||| <!--Match for third place--> |[[18. srpnja]] – [[Miami]]|||| }}<section end=Bracket /> === Šesnaestina finala === {{footballbox |datum= [[28. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kanada}} |strijelci1= |strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 69,237 |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Japan}} |strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}<br>[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Paragvaj}} |strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}} |11m=3:4 |11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]<br>{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]<br>{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]<br>{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]<br>{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]<br>{{pengoal}} [[José Canale|Canale]] |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,945 |sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] }} ---- {{footballbox |datum= [[29. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}} |momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}} |11m=2:3 |11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]<br>{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]<br>{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]<br>{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]<br>{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]] |stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]] |gledatelji= 51,243 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}<br>[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 69,665 |sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švedska}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}<br>[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{footballbox |datum= [[30. lipnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Ekvador}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj] |momčad2= {{flag|DR Kongo}} |strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Senegal}} |strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}<br>[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}<br>[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] }} ---- {{footballbox |datum= [[1. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj] |momčad2= {{flagcountry|BIH}} |strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}<br>[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= 68,827 |sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= 3:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Austrija}} |strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}<br>[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]] |gledatelji= 70,492 |sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 2:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Hrvatska}} |strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]] |gledatelji= 43,036 |sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] }} ---- {{footballbox |datum= [[2. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Alžir}} |strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}<br>[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}} |rezultat= 1:1 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}} |strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}} |11m=2:4 |11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]<br>{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]<br>{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]<br>{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]] |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,244 |sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}} |strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}<br>[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}<br>[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}} |strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}<br>[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= 64,478 |sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] }} ---- {{footballbox |datum= [[3. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} |rezultat= 1:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Gana}} |strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= 69,045 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Osmina finala === {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}} |rezultat= 0:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= |strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}<br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]] |gledatelji= 68,777 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[4. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Francuska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]] |gledatelji= 68,324 |sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}} |rezultat= 1:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Norveška}} |strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= 80,663 |sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] }} ---- {{footballbox |datum= [[5. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}} |momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}} |rezultat= 2:3 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}<br>[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}} |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]] |gledatelji= 80,824 |sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}} |rezultat= 0:1 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Španjolska}} |strijelci1= |strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= 70,649 |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{footballbox |datum= [[6. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}} |rezultat= 1:4 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}<br>[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}<br>[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]] |gledatelji= 66,925 |sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= 3:2 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Egipat}} |strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}<br>[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}<br>[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}<br>[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= 68,239 |sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{footballbox |datum= [[7. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}} |rezultat= 0:0 |pr=y |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Kolumbija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m=4:3 |11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]<br>{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]<br>{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]<br>{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]<br>{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] |stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]] |gledatelji= 52,497 |sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] }} === Četvrtfinale === {{footballbox |datum= [[9. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= 2:0 |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Maroko}} |strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|60}}<br>[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]] |gledatelji= 63,811 |sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{footballbox |datum= [[10. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}} |momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Belgija}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Engleska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{footballbox |datum= [[11. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}} |rezultat= |izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj] |momčad2= {{flag|Švicarska}} |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji= |sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] }} === Polufinale === {{footballbox |datum= [[14. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}} |momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[AT&T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]] |gledatelji= |sudac= }} ---- {{footballbox |datum= [[15. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik ČF3 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik ČF4 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji= |sudac= }} === Utakmica za treće mjesto === {{footballbox |datum= [[18. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Poraženi PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Poraženi PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]] |gledatelji= |sudac= }} === Finale === {{footballbox |datum= [[19. srpnja]] [[2026.]] |vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}} |momčad1= Pobjednik PF1 |rezultat= |izvještaj= |momčad2= Pobjednik PF2 |strijelci1= |strijelci2= |11m= |11m1= |11m2= |stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]] |gledatelji= |sudac= }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' [[9. srpnja]] [[2026.]]}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}} '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}} '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}} '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}} '''Prvi hat-trick''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]]) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)''' * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] * {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici''' * {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} '''Najmanje golova na utakmici''' * {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}} * {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}} * {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}} * {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}} * {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}} * {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}} * {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (16)''' * {{NogRep|FRA}} '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)''' * {{NogRep|IRK}} * {{NogRep|TUN}} '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (0)''' * {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)''' * {{NogRep|PAN}} |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' [[9. srpnja]] [[2026.]]}} ;8 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]''' * '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]''' {{div col end}} ;7 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]''' {{div col end}} ;6 golova {{div col|4}} * '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] {{div col end}} ;4 gola {{div col|4}} * {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{div col end}} ;3 gola {{div col|4}} * '''{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] * {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]''' * {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]''' {{div col end}} ;2 gola {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]''' * {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]] * {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]] * {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]] * {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]] * {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]] * {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]] * {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|4}} * {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * '''{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]] * {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] * {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]] * {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]] * {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]] * {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]] * {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]] * {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] * {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]] * '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]] * {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] * {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]] * {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]] * {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]] * {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]] * {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]] * {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]] * {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] * {{flagicon|KAN}} [[Promise David]] * {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]] * {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]] * {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]] * {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]] * {{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]] * {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]] * '''{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]] * {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] * {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]] * {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] * {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] * {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]] * {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]] * {{flagicon|POR}} [[João Neves]] * {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]] * {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]] * {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]] * {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]] * {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{div col end}} ;1 autogol {{div col|4}} * {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}} * {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}} * {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}} * {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]''' {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}} * {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}} * {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * '''{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]''' {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}} * {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} * {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}} {{div col end}} ;2 autogola {{div col|4}} * {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] * {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a * {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a * {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]] * {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]] * {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]] * {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]] |} ===Nagrade=== <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- !Pobjednici<br>FIFA Svjetskog prvenstva 2026. |- |align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}<br>'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''<br />'''3. naslov''' |} <br>--> <!--{| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] ![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]] |- |align=center| {{small|(? golova)}} |align=center| |align=center| |align=center| |align=center| |}--> <!--==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |align=left valign=top| |align=left valign=top| |align=left valign=top| |}--> == Konačni poredak == [[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]] {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=silver | 2 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Treće i četvrto mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | 3 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |-bgcolor=beige | 4 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 6 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 7 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | 8 || align="left"| || <!--[[#Grupa C|C]]--> || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12 |- | 10 || align="left"| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11 |- | 11 || align="left"| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10 |- | 12 || align="left"| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9 |- | 13 || align="left"| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8 |- | 14 || align="left"| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7 |- | 15 || align="left"| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6 |- | 16 || align="left"| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5 |- | colspan="11"| '''Šesnaestina finala''' |- | 17 || align="left"| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8 |- | 18 || align="left"| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7 |- | 19 || align="left"| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 |- | 20 || align="left"| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6 |- | 21 || align="left"| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5 |- | 22 || align="left"| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5 |- | 23 || align="left"| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4 |- | 24 || align="left"| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4 |- | 25 || align="left"| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 26 || align="left"| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4 |- | 27 || align="left"| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4 |- | 28 || align="left"| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4 |- | 29 || align="left"| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4 |- | 30 || align="left"| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4 |- | 31 || align="left"| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3 |- | 32 || align="left"| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3 |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 33 || align="left"|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3 |- | 34 || align="left"|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3 |- | 35 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3 |- | 36 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3 |- | 37 || align="left"|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2 |- | 38 || align="left"|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2 |- | 39 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1 |- | 40 || align="left"|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1 |- | 41 || align="left"|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1 |- | 42 || align="left"|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1 |- | 43 || align="left"|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0 |- | 44 || align="left"|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0 |- | 45 || align="left"|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0 |- | 46 || align="left"|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0 |- | 47 || align="left"|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0 |- | 48 || align="left"|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0 |} == Marketing == === Službena lopta === {{main|Adidas Trionda}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 500px | caption_align = | image1 = Trionda (cropped).jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine. }} Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da "trionda" na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').<ref>{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}</ref> Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].<ref>{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}</ref> === Maskote === {{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}} Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].<ref>{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}</ref> Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}</ref> === Muzika === {{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}} Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva "FIFA World Cup 26 Theme Song".<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}</ref> U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.<ref>{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}</ref> Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma "[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]", koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}</ref><ref>{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}</ref> Druga pjesma, "[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]", koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}</ref> Treća pjesma, "[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]", koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.<ref>{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}} *[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com {{Svjetski kup FIFA}} {{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}} {{Authority control}} [[Kategorija:2026.]] [[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]] [[Kategorija:Fudbal u Kanadi]] [[Kategorija:Fudbal u Meksiku]] [[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]] 2hwyrxiooaxxt6xbi29vwtnbyldw9b5 0 4722564 42652690 42644290 2026-07-10T09:44:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime = Rolando Frazer | slika = | veličina = | opis = | broj = | pozicija = [[centar (košarka)|centar]] / [[krilni centar]] | visina_ft = 6 | visina_in = 7 | visina_napomena = | težina_lb = | težina_footnote = | liga = | momčad = | momčad_link = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|1958|7|3}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | srednja_škola = Strukovna škola Isabel Herrera de Obalda | sveučilište = [[Briar Cliff Chargers|Briar Cliff]] (1977–1981) | draft_godina = 1981. | draft_krug = 4. | draft_pick = 83 | draft_momčad = [[Indiana Pacers]] | karijera_start = [[1980.]] | karijera_kraj = [[2001.]] | trener_start = | trener_kraj = | godine1 = 1980 – 1982 | momčad1 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine2 = 1982 – 1984 | momčad2 = {{flagicon|ARG}} [[Obras Sanitarias]] | godine3 = 1984 – 1985 | momčad3 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine4 = 1985 – 1987 | momčad4 = {{flagicon|ŠPA}} [[Bàsquet Manresa|TKD Manresa]] | godine5 = 1987 – 1988 | momčad5 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine6 = 1988 – 1989 | momčad6 = {{flagicon|ŠPA}} [[Bàsquet Manresa|TKD Manresa]] | godine7 = 1989 – 1995 | momčad7 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine8 = 1996 – 1997 | momčad8 = {{flagicon|PUE}} [[Capitanes de Arecibo]] | godine9 = 1997 – 2001 | momčad9 = {{flagicon|PUE}} [[Maratonistas de Coamo|Avancinos de Villalba]] | godine10 = | momčad10 = | godine11 = | momčad11 = | godine12 = | momčad12 = | godine13 = | momčad13 = | godine14 = | momčad14 = | godine15 = | momčad15 = | godine16 = | momčad16 = | godine17 = | momčad17 = | godine18 = | momčad18 = | godine19 = | momčad19 = | godine20 = | momčad20 = | godine21 = | momčad21 = | godine22 = | momčad22 = | godine23 = | momčad23 = | godine24 = | momčad24 = | godine25 = | momčad25 = | godine26 = | momčad26 = | godine27 = | momčad27 = | godine28 = | momčad28 = | godine29 = | momčad29 = | godine30 = | momčad30 = | godine31 = | momčad31 = | godine32 = | momčad32 = | godine33 = | momčad33 = | godine34 = | momčad34 = | godine35 = | momčad35 = | godine36 = | momčad36 = | godine37 = | momčad37 = | godine38 = | momčad38 = | godine39 = | momčad39 = | godine40 = | momčad40 = | sgodine1 = | smomčad1 = | sgodine2 = | smomčad2 = | sgodine3 = | smomčad3 = | sgodine4 = | smomčad4 = | sgodine5 = | smomčad5 = | sgodine6 = | smomčad6 = | sgodine7 = | smomčad7 = | sgodine8 = | smomčad8 = | sgodine9 = | smomčad9 = | sgodine10 = | smomčad10 = | sgodine11 = | smomčad11 = | sgodine12 = | smomčad12 = | sgodine13 = | smomčad13 = | sgodine14 = | smomčad14 = | sgodine15 = | smomčad15 = | sgodine16 = | smomčad16 = | sgodine17 = | smomčad17 = | sgodine18 = | smomčad18 = | sgodine19 = | smomčad19 = | sgodine20 = | smomčad20 = | rgodine1 = 1979 – 1993 | rep1 = {{KošRep|PAN}} | rgodine2 = | rep2 = | rgodine3 = | rep3 = | rgodine4 = | rep4 = | rgodine5 = | rep5 = | uspjesi = | stat1label = | stat1vrijednost = | stat2label = | stat2vrijednost = | stat3label = | stat3vrijednost = | HOF = | HOF_igrač = | HOF_trener = | FIBA_HOF_igrač = | CBBASKHOF_godina = | medalje = }} '''Rolando Frazer Thorne''' ([[Ciudad de Panamá]], [[3. srpnja]] [[1958.]]), bivši [[panama|panamski]] košarkaš i reprezentativac koji je igrao kao centar ili krilni centar. Frazer se smatra jednim od najboljih panamskih košarkaša svih vremena. Iako su ga [[1981.]] na [[NBA Draft|draftu]] izabrali [[Indiana Pacers]]i, nikada nije igrao u [[NBA liga|NBA ligi]], ali je imao vrlo uspješnu klupsku i reprezentativnu karijeru. == Biografija == Frazer je počeo igrati košarku u [[Panama|Panami]], ali već je [[1977.]] godine otišao igrati sveučilišnu košarku u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. U sklopu programa "Panamskog cjevovoda" ([[engleski]]: ''Panama Pipeline''), Frazer je bio dio veće grupe panamskih igrača što ih je trener Ray Nacke doveo da igraju košarku za [[Briar Cliff College]] u [[Sioux City, Iowa|Sioux Cityju]], [[Iowa|IA]]. U debitantskoj sezoni imao je prosjek od 15.6 poena po utakmici kao šesti igrač, da bi u drugoj sezoni s prosjekom od 36.4 poena po utakmici bio najbolji strijelac u državi. U trećoj je sezoni imao prosjek od 30.1 poena po utakmici, a njegovu su Charhersi bili najbolje ocijenjena momčad u državi s ukupnim omjerom 27–3. Njegova je sveučilišna karijera bila izrazito uspješna; odigrao je ukupno 118 utakmica uz prosjek od 26.2 poena, 9.4 skoka i 1.7 asistencija po utakmici, uz realizaciju iz polja od 60.5%.<ref>{{Cite web|url=https://www.thedraftreview.com/index.php?option=com_content&view=article&id=4948:rolando-frazer&catid=93&Itemid=342|title=Rolando Frazer|first1=Fine Line Websites & IT|last1=Consulting|first2=The Draft|last2=Review|date=January 17, 2009|website=The Draft Review}}</ref> Drži 14 od prvih 25 mjesta na listi igrača s najvećim brojem poena u jednoj utakmici, uključujući i rekordnih 56, ostvarenih u [[13. veljače]] [[1980.]] u utakmici protiv [[Northwestern Wildcats]]a, a uz to je i rekorder Chargersa po ukupnom broju skokova (1,110). S 3,078 postignutih poena jedno je vrijeme bio i rekorder u toj kategoriji; trenutno je na drugom mjestu.<ref>{{Cite web |url=http://bestpodcastynh.com/index.php/our-blog/13-briar-cliff-basketball-rolando-frazer |title=BRIAR CLIFF BASKETBALL - ROLANDO FRAZER. |access-date=2026-05-27 |archive-date=2021-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211026094419/http://bestpodcastynh.com/index.php/our-blog/13-briar-cliff-basketball-rolando-frazer |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |author1=Steve Allspach |title=Marycrest brings out best in Galvez |url=https://www.newspapers.com/image/336953508/?terms=Frazer&match=1 |access-date=22 August 2024 |work=[[The Sioux City Journal]] |date=10 February 1986 |page=A9 |via=[[Newspapers.com]]}}{{open access}}</ref> U članku od [[2. veljače]] [[1981.]] godine, ''[[Sports Illustrated]]'' nazvao je Frazera "Ponosom Panamskog cjevovoda" ([[engleski]]: ''Pride of the Panama Pipeline'').<ref>{{Cite news|url=https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power|title=Pride of the Panama pipeline|newspaper=Sports Illustrated Vault &#124; Si.com|archive-date=2019-08-25|access-date=2026-05-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20190825175500/https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power|url-status=dead}}</ref> Na [[NBA Draft 1981.|NBA Draftu 1981.]] godine, [[Indiana Pacers]]i izabrali su ga u 4. krugu drafta kao ukupno 83. izbor, međutim Frazer nikada nije zaigrao u [[NBA liga|NBA ligi]].<ref>{{Cite web|url=http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php|title=After Graduation.|access-date=2026-05-27|archive-date=2018-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113075831/http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php|url-status=dead}}</ref> Većinu svoje profesionalne karijere proveo je u [[Portoriko|Portoriku]],<ref>{{Cite web|url=https://www.bsnpr.com/jugadores/jugador?id=2089&e=|title=Baloncesto Superior Nacional &#124; Jugador|website=www.bsnpr.com}}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> a igrao je i u [[Argentina|Argentini]] i u [[Španjolska|Španjolskoj]].<ref>{{Cite web |url=http://www.basketball-numbers.com/players/rolando-frazer |title=ROLANDO FRAZER. |access-date=2026-05-27 |archive-date=2019-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190717110829/http://basketball-numbers.com/players/rolando-frazer |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.acb.com/stsacumjug.php?cod_jugador=NEU|title=Historial estadístico - Frazer, R.|language=es|access-date=2026-05-27|archive-date=2016-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20160315025611/http://www.acb.com/stsacumjug.php?cod_jugador=NEU|url-status=dead}}</ref> Umirovio se [[2001.]] godine, nakon čega je postao košarkaški sudac.<ref>{{Cite web|url=https://www.elnuevodia.com/deportes/baloncesto/notas/rolando-frazer-sigue-conectado-al-basquet-como-arbitro/|title=Rolando Frazer sigue conectado al básquet como árbitro|date=September 16, 2017|website=El Nuevo Día}}</ref> Za [[Panamska košarkaška reprezentacija|reprezentaciju Paname]] debitirao je kao petnaestogodišnjak, tijekom svoje druge godine organiziranog igranja košarke. S Panamom je igrao na nizu međunarodnih natjecanja te je, zajedno s [[Mario Butler|Mariom Butlerom]], najzaslužniji za uspjeh panamske košarke tijekom [[1980-e|1980-ih]] godina. Godine [[1981.]] osvojio je s Panamom zlato na [[Centrobasket]]u, a sjajno je odigrao i [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Svjetsko prvenstvo 1982.]], gdje je s prosjekom od 24.4 poena bio najbolji strijelac te MVP turnira, iako je Panama završila na devetom mjestu.<ref>{{Cite web|url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2910/_/1982_World_Championship_for_Men/player-leaders.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20131224234827/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2910/_/1982_World_Championship_for_Men/player-leaders.html|url-status=dead|archive-date=December 24, 2013|title=archive.fiba.com: 1982 World Championship for Men|website=archive.fiba.com}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *[https://web.archive.org/web/20181113075500/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//q/rolando%20frazer/pid//_//players.html FIBA profile] *[http://www.acb.com/jugador.php?id=NEU Spanish League profile] {{es}} *[http://www.basketball-numbers.com/players/rolando-frazer Spanish League stats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190717110829/http://basketball-numbers.com/players/rolando-frazer |date=2019-07-17 }} *[https://www.bsnpr.com/jugadores/jugador.asp?id=2089&e= Puerto Rican League profile]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{es}} *[http://english.worldhoopstats.com/stats/bsn-pr/rolando-frazer-thorne.html Puerto Rican League stats]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *[http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php Briar Cliff Chargers Athletic Hall of Fame] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181113075831/http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php |date=2018-11-13 }} *[https://www.thedraftreview.com/index.php?option=com_content&view=article&id=4948:rolando-frazer&catid=93&Itemid=342 TheDraftReview.com profile] *[https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power Sports Illustrated PRIDE OF THE PANAMA PIPELINE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825175500/https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power |date=2019-08-25 }} {{FIBA Svjetsko prvenstvo MVP}} {{Najbolji strijelci FIBA Svjetskih prvenstava}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1958||Frazer, Rolando}} [[Kategorija:Panamski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:Krilni centri]] o5fcjaygqll94g7ikgjpa7q8j9d4vby 0 4722579 42652706 42602735 2026-07-10T10:57:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652706 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ekavica = <!-- uneti „da” ako je članak na ekavici --> | tip = solo | počasni_prefiks = | ime = Rubén Blades | počasni_sufiks = | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | slika = Ruben Blades by Gage Skidmore.jpg | širina_slike = | opis_slike = | alt_slike = | puno_ime = Rubén Blades Bellido de Luna | druga_imena = | nadimak = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1948|7|16|hr=da}} | mesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]]}} | država_rođenja = | osnivanje = | mjesto_osnivanja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | uzrok_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | nacionalnost = | porijeklo = | etnička_pripadnost = | religija = | visina = | težina = | osnovna_škola = | osnovna_škola_naslov = | osnovna_škola_ime = | srednja_škola = | srednja_škola_naslov = | srednja_škola_ime = | alma_mater = [[Univerzitet u Panami]]<br>[[Univerzitet Harvard]] (LL.M) | zanimanje = pravnik, muzičar, političar | bogatstvo = | supružnik = [[Luba Mason]] {{small|(v. 2006.)}} | partner = | roditelj = <!-- ili |roditelji --> | djeca = <!-- koristiti samo broj; imena se koriste ako deca imaju dovoljno relevantnosti sama po sebi --> | porodica = | rođak = <!-- ili |rođaci --> | period_aktivnosti = [[1970.]] – ''danas'' | žanr = {{hlist|[[Salsa muzika|Salsa]]|[[latin jazz]]|[[latin pop]]|[[world music|world]]|[[latin rock]]|[[pop rock]]}} | instrumenti = {{hlist|vokal|marakas|gitara}} | diskografske_kuće = {{hlist|[[Fania Records|Fania]]|[[Elektra Records|Elektra]]|[[Sony Music|Sony]]|[[Columbia Records|Columbia]]}} | bivši_član_grupe = | trenutni_član_grupe = | povezani_izvođači = {{hlist|[[Willie Colón]]|[[Fania All-Stars]]}} | vezani_članci = | sajt = | potpis = | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = }} '''Rubén Blades Bellido de Luna''', poznatiji kao '''Rubén Blades''' ({{IPA-es|ruˈβem ˈblaðes|lang}}, <small>ali</small> {{IPA-es|- ˈblei̯ðs|}} <small>u Panami i unutar obitelji</small>; [[Ciudad de Panamá]], [[16. srpnja]] [[1948.]]),<ref>{{cite web |url=http://www.rubenblades.com/sdrb26/show-de-ruben-blades-18.html |title=Show de Rubén Blades No. 18 |access-date=2010-07-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531064517/http://www.rubenblades.com/sdrb26/show-de-ruben-blades-18.html |archive-date=2010-05-31 }}</ref><ref name="LarkinGE">{{cite book|title=[[Encyclopedia of Popular Music|The Guinness Encyclopedia of Popular Music]]|editor=[[Colin Larkin (writer)|Colin Larkin]]|publisher=[[Guinness Publishing]]|date=1992|edition=First|isbn=0-85112-939-0|page=261}}</ref> [[Panama|panamski]] glazbenik, pjevač, glumac, aktivist i političar, najpoznatiji kao [[Salsa (muzika)|salsa]] i [[latin jazz]] muzičar. Blades je izrazito utjecajan latinoamerički glazbenik te svestran umjetnik, dobitnik 12 [[Grammy]]ja (od 21 nominacije)<ref>{{cite web |date=30 April 2017 |title=Past Winners Search |url=http://www.grammy.com/nominees/search?artist=%22Ruben%20Blades%22&field_nominee_work_value=&year=All&genre=All |website=Grammy.com}}</ref> te 12 [[Latin Grammy]]ja.<ref>{{cite web |title=Latin Grammy Winners |url=http://www.grammy.com/nominees/latin/search?artist=%22Ruben%20Blades%22&title=&year=All&genre=All |website=Grammy.com}}</ref> Kao tekstopisac, Blades u svojoj glazbi kombinira sofisticiranost centralnoameričkog stila ''[[nueva canción]]'' te kubanskog stila ''[[nueva trova]]'' s eksperimentalnim tempom i političkom angažiranošću [[son cubano]] stila, stvarajući "plesnu glazbu (salsu) za misleće ljude". Iza sebe ima velik broj napisanih hitova, među kojima se ističu "[[Pedro Navaja]]" i "[[El Cantante (pjesma, Héctor Lavoe)|El Cantante]]" (koja će postati najpoznatija pjesma [[Héctor Lavoe|Héctora Lavoea]]). Glumačku karijeru započeo je [[1983.]] godine te se, uz povremene veće prekide, pojavljivao u nizu filmova i serija. Debi na filmskom platnu imao je [[1983.]] godine u filmu ''[[The Last Fight (film)|The Last Fight]]'', a značajnije uloge ostvario je u filmovima ''[[Crossover Dreams]]'' ([[1985.]]), ''[[The Milagro Beanfield War]]'' ([[1988.]]), ''[[The Super (film, 1991)|The Super]]'' ([[1991.]]), ''[[Predator 2]]'' ([[1990.]]), ''[[Color of Night]]'' ([[1994.]]), ''[[Safe House (film, 2012)|Safe House]]'' ([[2012.]]), ''[[The Counselor]]'' ([[2013.]]) i ''[[Hands of Stone]]'' ([[2016.]]). Uspjeha je imao i na televiziji; za ulogu u seriji ''[[The Josephine Baker Story]]'' ([[1991.]]) dobio je tri nominacije za [[Nagrada Emmy|nagradu Emmy]], a značajne uloge imao je i u serijama ''[[Crazy from the Heart]]'' ([[1992.]]), ''[[The Maldonado Miracle]]'' ([[2003.]]) i ''[[Fear the Walking Dead]]'' ([[2015.]] – [[2017.]]; [[2019.]] – [[2023.]]), gdje je igrao [[Daniel Salazar|Daniela Salazara]], jednog od glavnih likova u seriji. Bladesova politička karijera započela je [[1990-e|1990-ih]], kada je na [[Opći izbori u Panami 1994.|općim izborima 1994.]] godine dobio čak 17% glasova u utrci za predsjednika kao kandidat stranke [[Pokret Papa Egoró]]. Od [[2004.]] do [[2009.]] godine bio je ministar turizma pod predsjedništvom [[Martín Torrijos|Martína Torrijosa]]. Blades je svoj američki debi imao [[1970.]] godine na albumu ''[[De Panamá a New York]]'' [[Pete Rodriguez (boogaloo muzičar)|Petea Rodrigueza]] i njegovog orkestra. Njegovi najuspješniji albumi su ''[[Rubén Blades y Son del Solar...Live!|Rubén Blades y Son del Solar... Live!]]'', ''[[Amor y Control]]'', ''[[Caminando (album)|Caminando]]'', ''[[Salswing!]]'', ''Son de Panamá'', [[Tangos (album, Rubén Blades)|''Tangos'']], ''[[Canciones Del Solar De Los Aburridos|Canciones del Solar de los Aburridos]]'', ''[[Buscando América]]'', ''[[El Que la Hace la Paga]]'', ''[[Escenas]]'', ''[[Salsa Big Band]]'', ''[[Metiendo Mano|Metiendo Mano!]]'' te ''[[Siembra]]'' iz [[1978.]] godine. Uz to, surađivao je i s brojnim drugim uspješnim muzičarima kao što su [[Usher (muzičar)|Usher]], [[Elvis Costello]], kao solist i gost na pjesmama [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]], [[Luis Miguel|Luisa Miguela]], [[Julio Iglesias|Julija Iglesiasa]], [[Ricky Martin|Rickyja Martina]], [[Juan Gabriel|Juana Gabriela]], [[Laura Pausini|Laure Pausini]] i [[Shakira|Shakire]] te s [[Thalía|Thalíjom]] na španjolskoj verziji pjesme "[[What More Can I Give]]", koju je Blades preveo i napisao pod naslovom "[[Todo Para Ti]]". Sudjelovao je i na brojnim produkcijama drugih latinoameričkih muzičara kao što su pjesme "[[Almost Like Praying]]", "[[Color Esperanza|Color Esperanza 2020]]" i "[[Hoy Es Domingo]]". Od [[2006.]] godine u braku je s američkom pjevačicom i glumicom [[Luba Mason|Lubom Mason]].<ref>{{cite web |title=Luba Mason – Bio |url=http://www.lubamason.com/bio/ |website=Lubamason.com}}</ref> Blades je završio pravo na [[Univerzitet u Panami|Univerzitetu u Panami]] te ima [[LL.M]] iz međunarodnog prava s [[Univerzitet Harvard|Harvarda]].<ref>[https://ofa.fas.harvard.edu/event/2020-harvard-arts-medal-rubén-blades-'85-hls] {{dead link|date=August 2021}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{official website|http://www.rubenblades.com/}} {{es}} * {{IMDb name|1952}} * [https://hollisarchives.lib.harvard.edu/repositories/27/resources/4724 Finding aid to Rubén Blades recordings and papers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250721234344/https://hollisarchives.lib.harvard.edu/repositories/27/resources/4724 |date=2025-07-21 }} at Isham Memorial Library, Harvard University {{Authority control}} {{Životni vijek|1948||Blades, Rubén}} [[Kategorija:Panamski muzičari]] [[Kategorija:Panamski pjevači]] [[Kategorija:Panamski filmski glumci]] [[Kategorija:Panamski televizijski glumci]] [[Kategorija:Panamski pravnici]] [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] slm7qyc5ryvo4m5p9ehr52p8glluewg 0 4722690 42652707 42603290 2026-07-10T11:00:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime = Rubén Douglas | slika = | veličina = | opis = | broj = | pozicija = [[plejmejker]] | visina_ft = 6 | visina_in = 5 | visina_napomena = | težina_lb = | težina_footnote = | liga = | momčad = | momčad_link = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1979|10|30|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Altadena, Kalifornija|Altadena]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Države]]}} | datum_smrti = {{Datum smrti i dob|2024|4|12|1979|10|30|hr=da}} | mjesto_smrti = {{flag|Kostarika}} | nacionalnost = {{flagicon|SAD}} [[SAD|američko]]<br>{{flagicon|PAN}} [[Panama|panamsko]] | srednja_škola = [[Srednja škola Bellarmine-Jefferson|Bellarmine-Jefferson]]<br>([[Burbank, Kalifornija|Burbank]], [[Kalifornija|CA]]) | sveučilište = {{ubl|[[Univerzitet u Arizoni|Arizona]] (1998–1999)|[[Univerzitet u Novom Meksiku|New Mexico]] (2000–2003)}} | draft_godina = 2003. | draft_krug = nije izabran | draft_pick = | draft_momčad = | karijera_start = 2003. | karijera_kraj = 2012. | trener_start = | trener_kraj = | godine1 = 2003 – 2004 | momčad1 = {{flagicon|GRČ}} [[Panionios K.A.E.|Panionios]] | godine2 = 2004 – 2005 | momčad2 = {{flagicon|ITA|2003}} [[Fortitudo Bologna|Climamio Bologna]] | godine3 = 2005 – 2006 | momčad3 = {{flagicon|RUS}} [[MBK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] | godine4 = 2006 – 2009 | momčad4 = {{flagicon|ŠPA}} [[Valencia Basket|Valencia]] | godine5 = 2009 | momčad5 = {{flagicon|ITA}} [[Virtus Roma|Lottomatica Roma]] | godine6 = 2010 | momčad6 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis Baloncesto|Cajasol Sevilla]] | godine7 = 2012 | momčad7 = {{flagicon|TUR}} [[Uşak Sportif]] | godine8 = | momčad8 = | godine9 = | momčad9 = | godine10 = | momčad10 = | godine11 = | momčad11 = | godine12 = | momčad12 = | godine13 = | momčad13 = | godine14 = | momčad14 = | godine15 = | momčad15 = | godine16 = | momčad16 = | godine17 = | momčad17 = | godine18 = | momčad18 = | godine19 = | momčad19 = | godine20 = | momčad20 = | godine21 = | momčad21 = | godine22 = | momčad22 = | godine23 = | momčad23 = | godine24 = | momčad24 = | godine25 = | momčad25 = | godine26 = | momčad26 = | godine27 = | momčad27 = | godine28 = | momčad28 = | godine29 = | momčad29 = | godine30 = | momčad30 = | godine31 = | momčad31 = | godine32 = | momčad32 = | godine33 = | momčad33 = | godine34 = | momčad34 = | godine35 = | momčad35 = | godine36 = | momčad36 = | godine37 = | momčad37 = | godine38 = | momčad38 = | godine39 = | momčad39 = | godine40 = | momčad40 = | sgodine1 = | smomčad1 = | sgodine2 = | smomčad2 = | sgodine3 = | smomčad3 = | sgodine4 = | smomčad4 = | sgodine5 = | smomčad5 = | sgodine6 = | smomčad6 = | sgodine7 = | smomčad7 = | sgodine8 = | smomčad8 = | sgodine9 = | smomčad9 = | sgodine10 = | smomčad10 = | sgodine11 = | smomčad11 = | sgodine12 = | smomčad12 = | sgodine13 = | smomčad13 = | sgodine14 = | smomčad14 = | sgodine15 = | smomčad15 = | sgodine16 = | smomčad16 = | sgodine17 = | smomčad17 = | sgodine18 = | smomčad18 = | sgodine19 = | smomčad19 = | sgodine20 = | smomčad20 = | rgodine1 = 2004 – 2006 | rep1 = {{KošRep|PAN}} | rgodine2 = | rep2 = | rgodine3 = | rep3 = | rgodine4 = | rep4 = | rgodine5 = | rep5 = | uspjesi = | stat1label = | stat1vrijednost = | stat2label = | stat2vrijednost = | stat3label = | stat3vrijednost = | HOF = | HOF_igrač = | HOF_trener = | FIBA_HOF_igrač = | CBBASKHOF_godina = | medalje = }} '''Rubén Enrique Douglas''' ([[Altadena, Kalifornija|Altadena]], [[Kalifornija|CA]], [[20. listopada]] [[1979.]] – [[Kostarika]], [[12. travnja]] [[2024.]]) bio je [[SAD|američko]]-[[Panama|panamski]] [[košarka]]š koji je igrao na poziciji [[plejmejker]]a. == Karijera == Pohađao je Srednju školu Bellarmine-Jefferson, gdje i počeo ozbiljnije baviti košarkom. Nakon srednje škole jednu je godinu pohađao sveučilište [[Sveučilište u Arizoni|Arizona]], da bi nakon toga prešao na [[Sveučilište u Novom Meksiku|New Mexico]]. Imao je odličnu sveučilišnu karijeru. U četiri sezone provedene u [[NCAA]] ligi imao je prosjek od 17.6 poena po susretu, s tim da je u posljednjoj, seniorskoj sezoni prosjek narastao do čak 28.0 poena te je bio sveukupno najbolji strijelac NCAA prvenstva. Proglašen je najboljim igračem Mountain West konferencije. Nakon što nije izabran na [[NBA draft]]u 2002. godine, karijeru je nastavio u Europi, točnije u [[Panionios B.C.|Panioniosu]], gdje je u sezoni 2003./04. postizao točno 20 poena u prosjeku. Sljedeće sezone prešao je u talijanski [[Fortitudo Bologna|Climamio]] gdje je postizao 13 poena u prosjeku, ali je najviše ostao zapamćen po tome što je šutom s centra iste te godine donio naslov bolonjskom klubu. U sezoni 2005./06 potpisao je za ruski [[MBK Dinamo Moskva|Dinamo]] iz [[Moskva|Moskve]], s kojim je osvojio [[ULEB kup]] te je usput i bio proglašen [[MVP|najboljim igračem]] finala sa 17 postignutih poena. Sljedeće sezone pristupio je španjolskoj [[Valencia BC|Pamesi]] u kojoj je postao najboljim igračem kluba. U dvije sezone, koliko je u Pamesi, Douglas je postigao 889 poena u 62 utakmice koje je odigrao za klub iz Valencije, točnije 14.5 u prosjeku. U veljači [[2009.]] postao član je talijanske [[Pallacanestro Virtus Rim|Lottomatice Rim]]. Sljedeće godine prešao je u [[Real Betis Baloncesto|Cajasol Sevillu]], ali iste godine napustio je klub. Ponovo je zaigrao [[2012.]] godine u [[Uşak Sportif|Uşaku]], nakon čega se umirovio. == Panamska reprezentacija == Za [[Panamska košarkaška reprezentacija|panamsku reprezentaciju]] nastupao je na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] godine. Bio je najbolji strijelac svoje reprezentacije, prosječno postižuči 13.2 poena u prosjeku. == Privatni život i smrt == Douglas je imao dvoje djece.<ref name=grammer>{{cite web |last1=Grammer |first1=Geoff |title=Lobo basketball legend Ruben Douglas dies at age 44 |url=https://sports.yahoo.com/lobo-basketball-legend-ruben-douglas-035900563.html |website=Yahoo! Sports |access-date=August 30, 2024 |date=April 28, 2024 }}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Dio godine živio je u [[Arizona|Arizoni]], a dio u [[Kostarika|Kostariki]].<ref name=grammer /> Dana [[12. travnja]] [[2024.]] godine iznenada je preminuo u Kostariki, a točan medicinski razlog smrti nije objavljen.<ref>{{cite web|title=Former EuroCup champ Ruben Douglas dead at 44|url=https://www.eurohoops.net/en/euroleague/1664335/former-eurocup-champ-ruben-douglas-dead-at-44/|website=Eurohoops|date=April 26, 2024|accessdate=April 26, 2024}}</ref><ref>{{cite news|first=Geoff|last=Grammer|title= Lobo basketball legend Ruben Douglas dies at age 44 |url= https://www.abqjournal.com/sports/lobo-basketball-legend-ruben-douglas-dies-at-age-44/article_521da6c0-0411-11ef-889e-f36b7a920a8e.html | date = April 26, 2024 | website= abqjournal.com | publisher = [[Albuquerque Journal]]|access-date=April 28, 2024}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *[http://195.56.77.208/player/?id=DOU-RUB-79 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090523094814/http://195.56.77.208/player/?id=DOU-RUB-79 |date=23. svibnja 2009. }} na Lega Basket Serie A *[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?gamecode=158&pcode=JJU Profil] na Euroleague.net *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=13371 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306174708/http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=13371 |date=6. ožujka 2021. }} na Basketpedya.com {{Authority control}} {{Životni vijek|1979|2024|Douglas, Rubén }} [[Kategorija:Panamski košarkaši]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Plejmejkeri]] [[Kategorija:Košarkaši Virtusa Bologne]] [[Kategorija:Košarkaši Virtusa Rome]] 6naxai7z9w867xdyghrvzojjuavpese 0 4722977 42652453 42646531 2026-07-09T20:46:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42652453 wikitext text/x-wiki [[File:NASA-EarlyEarth-PaleOrangeDot-20190802.jpg|thumb|250px|''Blijedonarandžasta tačka'', umjetnički prikaz [[rana Zemlja|rane Zemlje]] za koju se smatra da je izgledala narandžasto zbog svoje [[sumaglica|maglovite]], [[metan]]om bogate ''prebiotičke druge atmosfere'', što je donekle slično [[titanova atmosfera|Titanovoj atmosferi]].<ref name="Trainer Pavlov DeWitt Jimenez pp. 18035–18042">{{cite journal | last1=Trainer | first1=Melissa G. | last2=Pavlov | first2=Alexander A. | last3=DeWitt | first3=H. Langley | last4=Jimenez | first4=Jose L. | last5=McKay | first5=Christopher P. | last6=Toon | first6=Owen B. | last7=Tolbert | first7=Margaret A. | title=Organic haze on Titan and the early Earth | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2006-11-28_103_48/page/18035 | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences | volume=103 | issue=48 | date=2006-11-28 | issn=0027-8424 | doi=10.1073/pnas.0608561103 | pages=18035–18042| pmid=17101962 | pmc=1838702 | doi-access=free }}</ref>]] '''Prebiotička atmosfera''' je druga [[zemljina atmosfera|atmosfera prisutna na Zemlji]] prije današnje biotičke, kisikom bogate ''treće atmosfere'', a nakon ''[[primarna atmosfera|prve atmosfere]]'' (koja se uglavnom sastojala od vodene pare i jednostavnih [[hidrid]]a) formiranja Zemlje. Formiranje Zemlje, prije otprilike 4,5 milijardi godina,<ref name="pubs.usgs.gov" /> uključivalo je višestruke sudare i koalescenciju planetarnih embrija.<ref name="Zahnle-2007" /> Nakon toga uslijedio je period od preko 100 miliona godina na Zemlji u kojem je bio prisutan okean magme, atmosfera je bila uglavnom sastavljena od vodene pare, a površinske temperature su dostizale i do 8.000 K (14.000 °F).<ref name="Canup-2004" /> Zemljina površina se zatim ohladila i atmosfera se stabilizirala, uspostavljajući prebiotičku atmosferu. Uvjeti okoline tokom tog perioda bili su poprilično drugačiji od današnjih: [[paradoks slabog mladog Sunca|Sunce je bilo ukupno oko 30% tamnije]], ali sjajnije na [[ultraljubičasto svjetlo|ultraljubičastim]] i [[rentgen]]skim talasnim dužinama;<ref name="Bahcall-2001" /><ref name="Ribas-2010" /> postojao je tečni [[okean]]; nije poznato da li su postojali [[kontinent]]i, ali vjerojatno su postojala okeanska ostrva;<ref name="Harrison-2020" /><ref name="Korenaga-2021" /> Zemljina unutrašnja hemija (a samim tim i [[vulkan]]ska aktivnost) bila je drugačija;<ref name="Catling-2017">{{Cite book |last=Catling |first=David C. |title=Atmospheric Evolution on Inhabited and Lifeless Worlds. |date=2017 |publisher=Cambridge University Press |others=James F. Kasting |isbn=978-1-139-02055-8 |location=West Nyack |oclc=982451455}}</ref> postojao je veći pritok udarnih tijela (npr. [[kometa]] i [[asteroid]]a) koja su padala na Zemljinu površinu.<ref name="www.lpi.usra.edu" /> Istraživanja su pokušala ograničiti sastav i prirodu prebiotičke atmosfere analizom geohemijskih podataka i korištenjem teorijskih modela koji uključuju naše znanje o okruženju rane Zemlje. Ta istraživanja su pokazala da je prebiotička atmosfera vjerovatno sadržavala više [[ugljen dioksid|CO₂]] od današnje Zemlje, da je imala [[azot|N₂]] unutar faktora 2 u odnosu na današnje nivoe i da je imala izuzetno niske količine [[kisik|O₂]].<ref name="Catling-2017" /> Smatra se da je atmosferska hemija bila "[[redukcijska atmosfera|slabo redukcijska]]", gdje su redukcijski plinovi poput [[metan|CH₄]], [[amonijak|NH₃]] i [[dihidrogen|H₂]] bili prisutni u malim količinama.<ref name="Catling-2017" /> Sastav prebiotičke atmosfere vjerovatno je periodično mijenjan udarnim objektima, što je moglo privremeno uzrokovati da atmosfera bude "jako redukcijska".<ref name="Zahnle-2020" /> Ograničavanje sastava prebiotičke atmosfere ključno je za razumijevanje [[abiogeneza|porijekla života]], jer može olakšati ili inhibirati određene hemijske reakcije na Zemljinoj površini za koje se smatra da su bile važne za formiranje prvog živog organizma. Život na Zemlji nastao je i počeo je mijenjati atmosferu prije najmanje 3,5 milijardi godina, a moguće i mnogo ranije,<ref name="Schopf-2007">{{Cite journal |last1=Schopf |first1=J. William |last2=Kudryavtsev |first2=Anatoliy B. |last3=Czaja |first3=Andrew D. |last4=Tripathi |first4=Abhishek B. |date=2007 |title=Evidence of Archean life: Stromatolites and microfossils |url=https://archive.org/details/sim_precambrian-research_2007-10-05_158_3-4/page/141 |journal=Precambrian Research |volume=158 |issue=3–4 |pages=141–155 |bibcode=2007PreR..158..141S |doi=10.1016/j.precamres.2007.04.009 |issn=0301-9268}}</ref> što označava kraj prebiotičke atmosfere. == Okolišni kontekst == === Uspostavljanje prebiotičke atmosfere === Smatra se da se Zemlja formirala prije više od 4,5 milijardi godina akrecijom materijala iz [[Formiranje Sunčevog sistema|solarne maglice]].<ref name="pubs.usgs.gov">{{Cite web |title=Geologic Time: Age of the Earth |url=https://pubs.usgs.gov/gip/geotime/age.html |access-date=2022-05-30 |website=pubs.usgs.gov}}</ref> Zemljin [[Mjesec]] je nastao u [[porijeklo Mjeseca|sudaru]] za koji se smatra da se dogodio 30-50 miliona godina nakon formiranja Zemlje.<ref name="Zahnle-2007">{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin |last2=Arndt |first2=Nick |last3=Cockell |first3=Charles |last4=Halliday |first4=Alex |last5=Nisbet |first5=Euan |last6=Selsis |first6=Franck |last7=Sleep |first7=Norman H. |date=2007-03-01 |title=Emergence of a Habitable Planet |journal=Space Science Reviews |language=en |volume=129 |issue=1 |pages=35–78 |doi=10.1007/s11214-007-9225-z |bibcode=2007SSRv..129...35Z |s2cid=12006144 |issn=1572-9672}}</ref> U ovom sudaru, objekt veličine Marsa nazvan [[Theia]] sudario se s ranom Zemljom, a ostaci su formirali Mjesec.<ref>{{Cite web |title=How did the moon form? |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/how-did-the-moon-form.html |access-date=2022-05-30 |website=www.nhm.ac.uk |language=en}}</ref> Sudar je vjerovatno obezbijedio dovoljno energije da otopi veći dio [[mantl|Zemljinog plašta]] i ispari otprilike 20% njega, zagrijavajući Zemljinu površinu do čak 8.000 K (~14.000 °F).<ref name="Canup-2004">{{Cite journal |last=Canup |first=Robin M. |author-link=Robin Canup |date=2004-04-01 |title=Simulations of a late lunar-forming impact |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0019103503002999 |journal=Icarus |language=en |volume=168 |issue=2 |pages=433–456 |doi=10.1016/j.icarus.2003.09.028 |bibcode=2004Icar..168..433C |issn=0019-1035|url-access=subscription }}</ref> Zemljinu površinu nakon udara koji je formirao Mjesec karakterizirale su visoke temperature (~2.500 K), atmosfera sastavljena od pare stijena i vodene pare, te okean magme.<ref name="Zahnle-2007" /> Kako se Zemlja hladila zračenjem viška energije od udara, okean magme se stvrdnjavao, a isparljive materije su se raspodijelile između plašta i atmosfere sve dok se nije dostiglo stabilno stanje. Procjenjuje se da je Zemlja prešla iz vrućeg, postudarnog okruženja u potencijalno [[Planetarna nastanjivost|nastanjivo]] okruženje s recikliranjem kore, iako drugačije od moderne [[tektonika ploča|tektonike ploča]], otprilike 10-20 miliona godina nakon udara koji je formirao Mjesec, prije otprilike 4,4 milijarde godina.<ref name="Zahnle-2007" /> Atmosfera prisutna od ove tačke u Zemljinoj historiji do nastanka života naziva se prebiotička atmosfera. Nije poznato kada je tačno nastao život. [[Najraniji poznati oblici života|Najstariji direktni dokazi o životu na Zemlji]] stari su oko 3,5 milijardi godina, poput fosilnih stromatolita sa [[Marble Bar, Zapadna Australija|North Polea u Zapadnoj Australiji]].<ref>{{Citation |last1=Van Kranendonk |first1=Martin J. |title=Chapter 40 - Depositional Setting of the Fossiliferous, c.3480Ma Dresser Formation, Pilbara Craton: A Review |date=2019-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B978044463901100040X |work=Earth's Oldest Rocks (Second Edition) |pages=985–1006 |editor-last=Van Kranendonk |editor-first=Martin J. |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-0-444-63901-1.00040-x |isbn=978-0-444-63901-1 |access-date=2022-06-10 |last2=Djokic |first2=Tara |last3=Poole |first3=Greg |last4=Tadbiri |first4=Sahand |last5=Steller |first5=Luke |last6=Baumgartner |first6=Raphael |s2cid=133958822 |editor2-last=Bennett |editor2-first=Vickie C. |editor3-last=Hoffmann |editor3-first=J. Elis|url-access=subscription }}</ref> Pretpostavljeni dokazi o životu na Zemlji iz starijih vremena (npr. prije 3,8 i 4,1 milijardi godina<ref>{{Cite journal |last1=Knoll |first1=Andrew H. |last2=Nowak |first2=Martin A. |date=2017-05-05 |title=The timetable of evolution |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1603076 |doi=10.1126/sciadv.1603076 |pmid=28560344 |pmc=5435417 |bibcode=2017SciA....3E3076K |issn=2375-2548}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bell |first1=Elizabeth A. |last2=Boehnke |first2=Patrick |last3=Harrison |first3=T. Mark |last4=Mao |first4=Wendy L. |author4-link=Wendy Mao |date=2015-10-19 |title=Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-science_2015-11-24_112_47/page/14518 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=112 |issue=47 |pages=14518–14521 |doi=10.1073/pnas.1517557112 |pmid=26483481 |pmc=4664351 |bibcode=2015PNAS..11214518B |issn=0027-8424|doi-access=free }}</ref>) nemaju dodatni kontekst potreban za tvrdnju da su zaista biotičkog porijekla, pa se o tome još uvijek raspravlja.<ref>{{Cite journal |last=Lepot |first=Kevin |date=2020 |title=Signatures of early microbial life from the Archean Eon |journal=Earth-Science Reviews |volume=209 |article-number=103296 |doi=10.1016/j.earscirev.2020.103296 |s2cid=225413847 |issn=0012-8252|doi-access=free |hdl=20.500.12210/62415 |hdl-access=free }}</ref> Dakle, prebiotička atmosfera je nestala prije 3,5 milijardi godina ili ranije, što je smješta u rani [[arhej|arhajski]] eon ili srednji do kasni [[Had (eon)|hadejski]] eon.<ref>{{Cite web |title=International Commission on Stratigraphy |url=https://stratigraphy.org/chart |access-date=2022-05-30 |website=stratigraphy.org}}</ref> === Faktori okoline === Poznavanje faktora okoline koji su djelovali na ranoj Zemlji neophodno je za istraživanje prebiotičke atmosfere. Mnogo toga što znamo o prebiotičkom okruženju dolazi od [[cirkon]]a - kristala cirkonijum silikata (ZrSiO₄).<ref name="Zahnle-2007" /><ref>{{Citation |last1=Harrison |first1=T. Mark |title=11. Hadean Zircon Petrochronology |date=2017-06-26 |work=Petrochronology |pages=329–364 |publisher=De Gruyter |last2=Bell |first2=Elizabeth A. |last3=Boehnke |first3=Patrick|doi=10.1515/9783110561890-012 |isbn=978-3-11-056189-0 }}</ref> Cirkoni su korisni jer [[pokazatelj (klima)|bilježe fizičke i hemijske procese]] koji su se odvijali na prebiotičkoj Zemlji tokom njihovog formiranja i naročito su izdržljivi. Većina cirkona koji datiraju iz prebiotičkog perioda pronađena je u [[Jack Hills|formaciji Jack Hills]] u Zapadnoj Australiji,<ref name="Harrison-2020">{{Citation |last=Harrison |first=T. Mark |title=Hadean Jack Hills Zircon Geochemistry |date=2020 |work=Hadean Earth |pages=143–178 |editor-last=Harrison |editor-first=T. Mark |place=Cham |publisher=Springer International Publishing |language=en |doi=10.1007/978-3-030-46687-9_7 |isbn=978-3-030-46687-9 |s2cid=226641657 }}</ref><ref>{{Cite web |title=What is the significance of the Jack Hills zircons? |url=https://serc.carleton.edu/NAGTWorkshops/earlyearth/questions/zircons.html |access-date=2022-05-30 |website=Key Questions about the Early Earth |language=en}}</ref> ali se javljaju i na drugim mjestima.<ref name="Harrison-2020" /> Geohemijski podaci nekoliko prebiotičkih cirkona pokazuju izotopske dokaze za hemijske promjene izazvane tekućom vodom, što ukazuje na to da je prebiotičko okruženje imalo tekući okean i površinsku temperaturu koja nije uzrokovala njegovo smrzavanje ili ključanje.<ref name="Harrison-2020" /> Nije poznato kada su se tačno [[kontinent]]i pojavili iznad tog tekućeg okeana.<ref name="Korenaga-2021">{{Cite journal |last=Korenaga |first=Jun |date=2021 |title=Was There Land on the Early Earth? |journal=Life |language=en |volume=11 |issue=11 |page=1142 |doi=10.3390/life11111142 |pmid=34833018 |pmc=8623345 |bibcode=2021Life...11.1142K |issn=2075-1729|doi-access=free }}</ref> To dodaje neizvjesnost interakciji između Zemljine prebiotičke površine i atmosfere, jer prisustvo izloženog kopna određuje brzinu procesa [[eluvijalni procesi|trošenja]] i pruža lokalna okruženja koja bi mogla biti neophodna za formiranje života.<ref name="Lyons-2021">{{Cite journal |last1=Lyons |first1=Timothy |last2=Rogers |first2=Karyn |last3=Krishnamurthy |first3=Ramanarayanan |last4=Williams |first4=Loren |last5=Marchi |first5=Simone |last6=Schwieterman |first6=Edward |last7=Trail |first7=Dustin |last8=Planavsky |first8=Noah |last9=Reinhard |first9=Christopher |date=2021-03-18 |title=Constraining prebiotic chemistry through a better understanding of Earth's earliest environments |journal=Bulletin of the AAS |volume=53 |issue=4 |page=143 |doi=10.3847/25c2cfeb.7a898b78|bibcode=2021BAAS...53d.143L |s2cid=221095776 |doi-access=free |arxiv=2008.04803 }}</ref> Međutim, okeanska ostrva su vjerojatno postojaka. Osim toga, oksidacijsko stanje Zemljinog plašta vjerojatno je bilo drugačije u ranim vremenima, što mijenja protok hemijskih vrsta koje se dopremaju u atmosferu vulkanskim ispuštanjem plinova.<ref name="Catling-2017" /> Faktori okoline iz drugih dijelova [[sunčev sistem|Sunčevog sistema]] također su utjecali na prebiotičku Zemlju. [[paradoks slabog mladog Sunca|Sunce je bilo otprilike 30% slabije]] u vrijeme kada se Zemlja formirala.<ref name="Bahcall-2001">{{Cite journal |last1=Bahcall |first1=John N. |last2=Pinsonneault |first2=M. H. |last3=Basu |first3=Sarbani |date=2001-07-10 |title=Solar Models: Current Epoch and Time Dependences, Neutrinos, and Helioseismological Properties |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2001-07-10_555_2/page/990 |journal=The Astrophysical Journal |volume=555 |issue=2 |pages=990–1012 |doi=10.1086/321493 |arxiv=astro-ph/0010346 |bibcode=2001ApJ...555..990B |s2cid=13798091 |issn=0004-637X}}</ref> To znači da su [[staklenički plinovi]] možda bili potrebni u većim količinama nego danas kako bi se spriječilo smrzavanje Zemlje. Uprkos ukupnom smanjenju energije koja dolazi od Sunca, rano Sunce je emitovalo više zračenja u [[ultraljubičasto svjetlo|ultraljubičastom]] i [[rentgen]]skom režimu nego što to trenutno čini.<ref name="Ribas-2010">{{Cite journal |last1=Ribas |first1=I. |last2=Porto de Mello |first2=G. F. |last3=Ferreira |first3=L. D. |last4=Hébrard |first4=E. |last5=Selsis |first5=F. |last6=Catalán |first6=S. |last7=Garcés |first7=A. |last8=do Nascimento |first8=J. D. |last9=de Medeiros |first9=J. R. |date=2010-04-09 |title=EVOLUTION OF THE SOLAR ACTIVITY OVER TIME AND EFFECTS ON PLANETARY ATMOSPHERES. II. κ¹Ceti, AN ANALOG OF THE SUN WHEN LIFE AROSE ON EARTH |journal=The Astrophysical Journal |volume=714 |issue=1 |pages=384–395 |doi=10.1088/0004-637x/714/1/384 |arxiv=1003.3561 |bibcode=2010ApJ...714..384R |hdl=10871/24635 |s2cid=119213775 |issn=0004-637X}}</ref> To ukazuje na to da su različite fotohemijske reakcije možda dominirale ranom Zemljinom atmosferom, što ima implikacije na globalnu atmosfersku hemiju i formiranje važnih spojeva koji su mogli dovesti do nastanka života.<ref name="Lyons-2021" /> Konačno, u ranom Sunčevom sistemu postojao je znatno veći protok objekata koji su udarali u Zemlju - poput [[kometa]] i [[asteroid]]a.<ref name="www.lpi.usra.edu">{{Cite web |title=Impact Cratering on the Hadean Earth |url=https://www.lpi.usra.edu/exploration/HadeanEarth/ |access-date=2022-05-30 |website=www.lpi.usra.edu}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Marchi |first1=S. |last2=Bottke |first2=W. F. |last3=Elkins-Tanton |first3=L. T. |last4=Bierhaus |first4=M. |last5=Wuennemann |first5=K. |last6=Morbidelli |first6=A. |last7=Kring |first7=D. A. |date=2014 |title=Widespread mixing and burial of Earth's Hadean crust by asteroid impacts |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_nature_2014-07-31_511_7511/page/578 |journal=Nature |volume=511 |issue=7511 |pages=578–582 |doi=10.1038/nature13539 |pmid=25079556 |bibcode=2014Natur.511..578M |s2cid=205239647 |issn=0028-0836}}</ref> Ti udarni objekti mogli su biti važni za prebiotičku atmosferu jer su možda donosili novi materijal u atmosferu, izbacivali materijal iz nje i mijenjali hemijsku prirodu atmosfere nakon svog dolaska.<ref name="Lyons-2021" /> == Sastav atmosfere == Tačan sastav prebiotičke atmosfere nije poznat usljed nedostatka geohemijskih podataka iz tog vremenskog perioda. Trenutna istraživanja uglavnom ukazuju na to da je prebiotička atmosfera bila "slabo redukcijska", sa povišenim nivoima CO₂, N₂ unutar faktora 2 u odnosu na moderni nivo, zanemarljivim količinama O₂ i više plinova koji sadrže vodik nego moderna Zemlja (vidjeti dolje). Plemeniti plinovi i fotohemijski proizvodi dominantnih vrsta također su bili prisutni u malim količinama.<ref>{{Cite journal |last1=Mukhopadhyay |first1=Sujoy |last2=Parai |first2=Rita |date=2019-05-30 |title=Noble Gases: A Record of Earth's Evolution and Mantle Dynamics |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |volume=47 |issue=1 |pages=389–419 |doi=10.1146/annurev-earth-053018-060238 |bibcode=2019AREPS..47..389M |s2cid=189999394 |issn=0084-6597|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin J. |last2=Gacesa |first2=Marko |last3=Catling |first3=David C. |date=2019 |title=Strange messenger: A new history of hydrogen on Earth, as told by Xenon |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta |volume=244 |pages=56–85 |doi=10.1016/j.gca.2018.09.017 |arxiv=1809.06960 |bibcode=2019GeCoA.244...56Z |s2cid=119079927 |issn=0016-7037}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Caffee |first1=M. W. |last2=Hudson |first2=G. B. |last3=Velsko |first3=C. |last4=Huss |first4=G. R. |last5=Alexander |first5=E. C. |last6=Chivas |first6=A. R. |date=1999-09-24 |title=Primordial Noble Gases from Earth's Mantle: Identification of a Primitive Volatile Component |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.285.5436.2115 |journal=Science |language=en |volume=285 |issue=5436 |pages=2115–2118 |doi=10.1126/science.285.5436.2115 |pmid=10497127 |issn=0036-8075|url-access=subscription }}</ref> === Ugljen dioksid === [[Ugljen dioksid]] (CO₂) je važna komponenta prebiotičke atmosfere jer, kao [[staklenički plin]], snažno utiče na površinsku temperaturu; također, otapa se u vodi i može promijeniti pH vrijednost okeana.<ref>{{Cite web |last=Change |first=NASA Global Climate |title=Carbon Dioxide Concentration {{!}} NASA Global Climate Change |url=https://climate.nasa.gov/vital-signs/carbon-dioxide |access-date=2022-06-01 |website=Climate Change: Vital Signs of the Planet}}</ref> Količina ugljen dioksida u prebiotičkoj atmosferi nije direktno ograničena geohemijskim podacima i mora se zaključiti indirektno.<ref name="Catling-2017" /> Dokazi ukazuju na to da [[karbonatno-silikatni ciklus]] reguliše količinu ugljen dioksida u Zemljinoj atmosferi u vremenskim skalama od oko milion godina. Karbonatno-silikatni ciklus je [[negativna povratna sprega]] koja modulira temperaturu Zemljine površine dijeljenjem ugljika između atmosfere i plašta putem nekoliko površinskih procesa.<ref>{{Cite web |title=The Geological Carbon Cycle |url=http://butane.chem.uiuc.edu/pshapley/Environmental/L29/2.html |access-date=2022-06-01 |website=butane.chem.uiuc.edu |archive-date=2022-05-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220524210149/http://butane.chem.uiuc.edu/pshapley/Environmental/L29/2.html |url-status=dead }}</ref> Pretpostavljeno je da bi procesi karbonatno-silikatnog ciklusa rezultirali visokim nivoima CO₂ u prebiotičkoj atmosferi kako bi se kompenzirao niži unos energije od slabog mladog Sunca.<ref name="Walker-1981">{{Cite journal |last1=Walker |first1=James C. G. |last2=Hays |first2=P. B. |last3=Kasting |first3=J. F. |date=1981 |title=A negative feedback mechanism for the long-term stabilization of Earth's surface temperature |journal=Journal of Geophysical Research |volume=86 |issue=C10 |page=9776 |doi=10.1029/jc086ic10p09776 |bibcode=1981JGR....86.9776W |issn=0148-0227}}</ref><ref name="Kasting-1987">{{Cite journal |last=Kasting |first=James F. |date=1987 |title=Theoretical constraints on oxygen and carbon dioxide concentrations in the Precambrian atmosphere |url=https://archive.org/details/sim_precambrian-research_1987-01_34_3-4/page/n2 |journal=Precambrian Research |volume=34 |issue=3–4 |pages=205–229 |doi=10.1016/0301-9268(87)90001-5 |pmid=11542097 |bibcode=1987PreR...34..205K |issn=0301-9268}}</ref> Taj mehanizam može se koristiti za procjenu količine prebiotičkog CO₂, ali je predmet rasprava i nije pouzdan.<ref>{{Cite journal |last1=Rosing |first1=Minik T. |last2=Bird |first2=Dennis K. |last3=Sleep |first3=Norman H. |last4=Bjerrum |first4=Christian J. |date=2010 |title=No climate paradox under the faint early Sun |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-04-01_464_7289/page/744 |journal=Nature |volume=464 |issue=7289 |pages=744–747 |doi=10.1038/nature08955 |pmid=20360739 |bibcode=2010Natur.464..744R |s2cid=205220182 |issn=0028-0836}}</ref> Nepouzdanost je prvenstveno uzrokovana nedostatkom znanja o površini izloženog kopna, unutrašnjoj hemiji i strukturi rane Zemlje, brzini obrnute erozije i erozije morskog dna, te povećanom fluksu udarnog tijela.<ref name="Kadoya-2020">{{Cite journal |last1=Kadoya |first1=Shintaro |last2=Krissansen-Totton |first2=Joshua |last3=Catling |first3=David C. |date=2020 |title=Probable Cold and Alkaline Surface Environment of the Hadean Earth Caused by Impact Ejecta Weathering |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |volume=21 |issue=1 |article-number=e2019GC008734 |doi=10.1029/2019gc008734 |bibcode=2020GGG....2108734K |s2cid=211167542 |issn=1525-2027|doi-access=free }}</ref> Jedno opsežno istraživanje modeliranja ukazuje na to da je CO₂ bio otprilike 20 puta veći u prebiotičkoj atmosferi od predindustrijske moderne vrijednosti (280 ppm), što bi rezultiralo globalnom prosječnom površinskom temperaturom od oko 259 K (6,5 °F) i pH vrijednošću okeana od oko 7,9.<ref name="Kadoya-2020" /> Ovo je u skladu s drugim istraživanjima, koja općenito zaključuju da je prebiotička atmosferska količina CO₂ bila veća od današnje,<ref name="Catling-2017" /><ref name="Kasting-1987" /><ref name="Walker-1981" /><ref>{{Cite journal |last1=Sleep |first1=Norman H. |last2=Zahnle |first2=Kevin |date=2001-01-01 |title=Carbon dioxide cycling and implications for climate on ancient Earth |journal=Journal of Geophysical Research: Planets |volume=106 |issue=E1 |pages=1373–1399 |doi=10.1029/2000je001247 |bibcode=2001JGR...106.1373S |issn=0148-0227}}</ref> iako je [[globalna površinska temperatura]] još uvijek mogla biti znatno hladnija zbog slabog mladog Sunca. === Azot === [[Azot]] u obliku N₂ čini 78% zapremine moderne Zemljine atmosfere, što ga čini najzastupljenijim plinom.<ref>{{Cite web |title=Earth Fact Sheet |url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/earthfact.html |access-date=2022-06-01 |website=nssdc.gsfc.nasa.gov}}</ref> N₂ se generalno smatra pozadinskim plinom u Zemljinoj atmosferi jer je relativno nereaktivan zbog jačine svoje trostruke veze.<ref name="Catling-2017" /> Uprkos tome, atmosferski N₂ je bio od barem umjerenog značaja za prebiotičko okruženje jer utiče na klimu putem [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog raspršenja]] i moguće je da je bio fotohemijski aktivniji pod pojačanim rentgenskim i ultraljubičastim zračenjem mladog Sunca.<ref name="Catling-2017" /> N₂ je vjerojatno bio važan i za sintezu spojeva za koje se smatra da su ključni za nastanak života, kao što su [[cijanovodonik]] (HCN) i [[aminokiseline]] izvedene iz HCN.<ref>{{Citation |last=Summers |first=David P. |title=Genesis - in the Beginning |chapter=The Prebiotic Chemistry of Nitrogen and the Origin of Life |date=2012 |chapter-url=http://dx.doi.org/10.1007/978-94-007-2941-4_12 |series=Cellular Origin, Life in Extreme Habitats and Astrobiology |volume=22 |pages=201–216 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-94-007-2941-4_12 |isbn=978-94-007-2940-7 |access-date=2022-06-01}}</ref> Istraživanja su pokušala ograničiti količinu N₂ u prebiotičkoj atmosferi teorijskim procjenama, modelima i geološkim podacima. Ona su rezultirala nizom mogućih ograničenja na količinu N₂ u prebiotičkoj atmosferi. Na primjer, nedavna studija modeliranja koja uključuje [[gubitak atmosfere|atmosfersko oslobađanje]], hemiju magmatskog okeana i evoluciju unutrašnje hemije Zemlje ukazuje na to da je količina N₂ u atmosferi vjerovatno bila manja od polovine današnje vrijednosti.<ref name="Gebauer-2020">{{Cite journal |last1=Gebauer |first1=Stefanie |last2=Grenfell |first2=John Lee |last3=Lammer |first3=Helmut |last4=de Vera |first4=Jean-Pierre Paul |last5=Sproß |first5=Laurenz |last6=Airapetian |first6=Vladimir S. |last7=Sinnhuber |first7=Miriam |last8=Rauer |first8=Heike |date=2020-12-01 |title=Atmospheric Nitrogen When Life Evolved on Earth |journal=Astrobiology |volume=20 |issue=12 |pages=1413–1426 |doi=10.1089/ast.2019.2212 |pmid=33121251 |bibcode=2020AsBio..20.1413G |s2cid=226206268 |issn=1531-1074}}</ref> Međutim, to istraživanje se uklapa u širi korpus radova koji generalno ograničava količinu prebiotičkog N₂ na između polovine i dvostrukog iznosa u odnosu na sadašnji nivo.<ref name="Gebauer-2020" /><ref>{{Cite journal |last1=Goldblatt |first1=Colin |last2=Claire |first2=Mark W. |last3=Lenton |first3=Timothy M. |last4=Matthews |first4=Adrian J. |last5=Watson |first5=Andrew J. |last6=Zahnle |first6=Kevin J. |date=2009 |title=Nitrogen enhanced greenhouse warming on early Earth |journal=Nature Geoscience |volume=2 |issue=12 |pages=891–896 |doi=10.1038/ngeo692 |bibcode=2009NatGe...2..891G |issn=1752-0894}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Som |first1=Sanjoy M. |last2=Buick |first2=Roger |last3=Hagadorn |first3=James W. |last4=Blake |first4=Tim S. |last5=Perreault |first5=John M. |last6=Harnmeijer |first6=Jelte |last7=Catling |first7=David C. |date=2016-05-09 |title=Earth's air pressure 2.7 billion years ago constrained to less than half of modern levels |journal=Nature Geoscience |volume=9 |issue=6 |pages=448–451 |doi=10.1038/ngeo2713 |bibcode=2016NatGe...9..448S |issn=1752-0894}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Marty |first1=Bernard |last2=Zimmermann |first2=Laurent |last3=Pujol |first3=Magali |last4=Burgess |first4=Ray |last5=Philippot |first5=Pascal |date=2013-10-04 |title=Nitrogen Isotopic Composition and Density of the Archean Atmosphere |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-10-04_342_6154/page/101 |journal=Science |volume=342 |issue=6154 |pages=101–104 |doi=10.1126/science.1240971 |pmid=24051244 |arxiv=1405.6337 |bibcode=2013Sci...342..101M |s2cid=206550098 |issn=0036-8075}}</ref> === Kisik === [[Kisik]] u obliku O₂ čini 21% moderne Zemljine atmosfere po zapremini.<ref>{{Cite web |title=Atmosphere {{!}} National Geographic Society |url=https://education.nationalgeographic.org/resource/atmosphere |access-date=2022-06-01 |website=education.nationalgeographic.org}}</ref> Današnji atmosferski O₂ u Zemljinoj atmosferi gotovo je u potpunosti posljedica biologije (npr. proizvodi se tokom [[fotosinteza|fotosinteze]] kisikom), tako da nije bio ni približno toliko obilan u prebiotičkoj atmosferi.<ref>{{Cite web |last=Biello |first=David |title=The Origin of Oxygen in Earth's Atmosphere |url=https://www.scientificamerican.com/article/origin-of-oxygen-in-atmosphere/ |access-date=2022-06-01 |website=Scientific American |language=en}}</ref><ref name="Catling-2017" /> To je povoljno za nastanak života, jer bi O₂ oksidirao organske spojeve neophodne za to.<ref>{{Cite web |date=2021-01-07 |title=9.1: Biogeochemical Evolution |url=https://chem.libretexts.org/Courses/University_of_Pittsburgh_at_Bradford/CHEM_0106_-_Chemistry_of_the_Environment/09%3A_Biogeochemical_Cycles/9.01%3A_Biogeochemical_Evolution |access-date=2022-06-01 |website=Chemistry LibreTexts |language=en}}</ref> Količina O₂ u prebiotičkoj atmosferi može se teoretski izračunati pomoću modela atmosferske hemije.<ref name="Catling-2017" /><ref name="Domagal-Goldman-2014">{{Cite journal |last1=Domagal-Goldman |first1=Shawn D. |last2=Segura |first2=Antígona |last3=Claire |first3=Mark W. |last4=Robinson |first4=Tyler D. |last5=Meadows |first5=Victoria S. |title=Abiotic Ozone and Oxygen in Atmospheres Similar to Prebiotic Earth |date=2014-08-20 |journal=The Astrophysical Journal |volume=792 |issue=2 |page=90 |doi=10.1088/0004-637x/792/2/90 |arxiv=1407.2622 |bibcode=2014ApJ...792...90D |hdl=10023/5410 |s2cid=54182763 |issn=1538-4357}}</ref><ref name="Chang-2021">{{Cite journal |last1=Chang |first1=Yao |last2=Yu |first2=Yong |last3=An |first3=Feng |last4=Luo |first4=Zijie |last5=Quan |first5=Donghui |last6=Zhang |first6=Xia |last7=Hu |first7=Xixi |last8=Li |first8=Qinming |last9=Yang |first9=Jiayue |last10=Chen |first10=Zhichao |last11=Che |first11=Li |date=2021-04-30 |title=Three body photodissociation of the water molecule and its implications for prebiotic oxygen production |journal=Nature Communications |volume=12 |issue=1 |page=2476 |doi=10.1038/s41467-021-22824-7 |pmid=33931653 |pmc=8087761 |bibcode=2021NatCo..12.2476C |issn=2041-1723}}</ref><ref name="Carver-1981">{{Cite journal |last=Carver |first=J. H. |date=1981 |title=Prebiotic atmospheric oxygen levels |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1981-07-09_292_5819/page/136 |journal=Nature |volume=292 |issue=5819 |pages=136–138 |doi=10.1038/292136a0 |bibcode=1981Natur.292..136C |s2cid=4343711 |issn=0028-0836}}</ref><ref name="Segura-2007">{{Cite journal |last1=Segura |first1=A. |last2=Meadows |first2=V. S. |last3=Kasting |first3=J. F. |last4=Crisp |first4=D. |last5=Cohen |first5=M. |date=2007-07-09 |title=Abiotic formation of O₂and O₃in high-CO₂terrestrial atmospheres |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=472 |issue=2 |pages=665–679 |doi=10.1051/0004-6361:20066663 |arxiv=0707.1557 |bibcode=2007A&A...472..665S |s2cid=17146836 |issn=0004-6361}}</ref> Primarni izvor O₂ u ovim modelima je razgradnja i naknadne hemijske reakcije drugih spojeva koji sadrže kisik. [[fotoliza|Dolazni solarni fotoni]] ili [[munja|munje]] mogu razbiti molekule CO₂ i H₂O, oslobađajući atome kisika i druge [[Radikal (hemija)|radikale]] (tj. visoko reaktivne plinove u atmosferi). Slobodni kisik se zatim može kombinirati u molekule O₂ putem nekoliko hemijskih puteva. Brzina kojom se O₂ stvara u ovom procesu određena je dolaznim solarnim fluksom, brzinom munja i količinom drugih atmosferskih plinova koji učestvuju u hemijskim reakcijama (npr. CO₂, H₂O, OH), kao i njihovom vertikalnom distribucijom. O₂ se uklanja iz atmosfere putem fotohemijskih reakcija koje uglavnom uključuju H₂ i CO blizu površine. Najvažnija od tih reakcija počinje kada se H₂ podijeli na dva atoma H dolaznim solarnim fotonima. Slobodni H zatim reaguje sa O₂ i na kraju formira H₂O, što rezultira neto uklanjanjem O₂ i neto povećanjem H₂O. Modeli koji simuliraju sve te hemijske reakcije u potencijalnoj prebiotičkoj atmosferi pokazuju da je vjerojatna izuzetno mala količina O₂ u atmosferi.<ref name="Catling-2017" /><ref name="Domagal-Goldman-2014" /><ref name="Chang-2021" /><ref name="Carver-1981" /><ref name="Segura-2007" /> U jednom takvom modelu koji je pretpostavio vrijednosti za količinu i izvore CO₂ i H₂, omjer miješanja volumena O₂ izračunat je između 10⁻¹⁸ i 10⁻¹¹ blizu površine i do 10⁻⁴ u gornjim slojevima atmosfere.<ref name="Catling-2017" /> === Vodik i reducirani plinovi === Obilje vodika u prebiotičkoj atmosferi može se posmatrati iz perspektive [[redoks|redukcijsko-oksidacijske (redoks) hemije]]. Današnja atmosfera je oksidacijska zbog velike količine atmosferskog O₂. U oksidacijskoj atmosferi, većina atoma koji formiraju atmosferske spojeve (npr. C) bit će u oksidiranom obliku (npr. CO₂) umjesto u reduciranom obliku (npr. CH₄). U [[redukcijska atmosfera|redukcijskoj atmosferi]], više formi bit će u svojim reduciranim, uglavnom vodikovim oblicima. Budući da je u prebiotičkoj atmosferi bilo vrlo malo O₂, općenito se vjeruje da je prebiotička atmosfera bila "slabo redukcijska"<ref name="Catling-2017" /><ref name="Segura-2007" /><ref name="Zahnle-2020">{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin J. |last2=Lupu |first2=Roxana |last3=Catling |first3=David C. |last4=Wogan |first4=Nick |date=2020-05-01 |title=Creation and Evolution of Impact-generated Reduced Atmospheres of Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=1 |issue=1 |page=11 |doi=10.3847/psj/ab7e2c |arxiv=2001.00095 |bibcode=2020PSJ.....1...11Z |s2cid=209531939 |issn=2632-3338 |doi-access=free }}</ref> - iako neki tvrde da je atmosfera bila "jako redukcijska".<ref>{{Cite web |last=Fitzpatrick |first=Tony |date=2005-09-07 |title=Calculations favor reducing atmosphere for early earth - The Source - Washington University in St. Louis |url=https://source.wustl.edu/2005/09/calculations-favor-reducing-atmosphere-for-early-earth/ |access-date=2022-06-01 |website=The Source |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Hashimoto |first1=George L. |last2=Abe |first2=Yutaka |last3=Sugita |first3=Seiji |date=2007-05-23 |title=The chemical composition of the early terrestrial atmosphere: Formation of a reducing atmosphere from CI-like material |journal=Journal of Geophysical Research |language=en |volume=112 |issue=E5 |pages=E05010 |doi=10.1029/2006JE002844 |bibcode=2007JGRE..112.5010H |issn=0148-0227|doi-access=free }}</ref> U slabo redukcijskoj atmosferi prisutni su i redukcijski plinovi (npr. CH₄ i NH₃) i oksidacijski plinovi (npr. CO₂). Stvarna količina H₂ u prebiotičkoj atmosferi procijenjena je proračunom koji uzima u obzir brzinu kojom se H₂ vulkanski oslobađa na površinu i brzinu kojom [[Hidrodinamičko otpuštanje|izlazi u svemir]]. Jedan od novijih proračuna pokazuje da je količina H₂ u prebiotičkoj atmosferi bila oko 400 dijelova na milion, ali je mogla biti znatno veća da je izvor vulkanskog oslobađanja gasova bio pojačan ili da je oslobađanje u atmosferu bilo manje efikasno od očekivanog.<ref name="Catling-2017" /> Količina drugih redukcijskih formi u atmosferi se zatim može izračunati pomoću modela atmosferske hemije. == Atmosfere poslije udara == Pretpostavlja se da je veliki pritok [[kosmički sudar|udarnih tijela]] u ranom Sunčevom sistemu mogao značajno promijeniti prirodu prebiotičke atmosfere. Tokom perioda prebiotičke atmosfere, očekuje se da je možda došlo do nekoliko udara asteroida dovoljno velikih da ispare okeane i otope Zemljinu površinu, a manji udari su se dešavali u još većem broju.<ref>{{Cite web |last=Conference |first=Goldschmidt |title=Early Earth was bombarded by series of city-sized asteroids |url=https://phys.org/news/2021-07-early-earth-bombarded-series-city-sized.html |access-date=2022-06-01 |website=phys.org |language=en}}</ref><ref name="Zahnle-2007" /><ref>{{Cite journal |last1=Michel |first1=Patrick |last2=Morbidelli |first2=Alessandro |date=2007 |title=Review of the population of impactors and the impact cratering rate in the inner solar system |journal=Meteoritics & Planetary Science |volume=42 |issue=11 |pages=1861–1869 |doi=10.1111/j.1945-5100.2007.tb00545.x |bibcode=2007M&PS...42.1861M |s2cid=56570715 |issn=1086-9379|doi-access=free }}</ref> Ovi udari bi značajno promijenili hemiju prebiotičke atmosfere zagrijavanjem, izbacivanjem dijela nje u svemir i unošenjem novog hemijskog materijala. Istraživanja atmosfera nakon udara ukazuju na to da bi uzrokovali snažnu redukciju prebiotičke atmosfere tokom određenog vremenskog perioda nakon velikog udara.<ref name="Zahnle-2007" /><ref name="Zahnle-2020" /><ref>{{Cite journal |last1=Schaefer |first1=Laura |last2=Fegley |first2=Bruce |date=2017-07-12 |title=Redox States of Initial Atmospheres Outgassed on Rocky Planets and Planetesimals |journal=The Astrophysical Journal |volume=843 |issue=2 |page=120 |doi=10.3847/1538-4357/aa784f |bibcode=2017ApJ...843..120S |s2cid=125938635 |issn=1538-4357|doi-access=free }}</ref> U prosjeku, udarna tijela u ranom Sunčevom sistemu sadržavala su visoko redukcijske minerale (npr. metalno željezo) i bila su obogaćena redukcijskim spojevima koji lako ulaze u atmosferu u formi plina.<ref name="Zahnle-2020" /> U ovim snažno redukcijskim atmosferama nakon udara, postojala bi znatno veća količina redukcijskih plinova poput CH₄, HCN i možda NH₃. Predviđa se da će redukcijske atmosfere poslije udara, nakon kondenzacije okeana, trajati i do desetine miliona godina prije nego što se vrate u prvobitno stanje.<ref name="Zahnle-2020" /> Modelska istraživanja su ovo usavršile dijeljenjem postudarne evolucije u tri faze: početna proizvodnja H₂ iz reakcija željeza i pare, hlađenje sa stvaranjem CH₄ i NH₃ (katalizirano površinama nikla) ​​i dugotrajna fotohemijska proizvodnja [[nitril]]a.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Wogan |first1=Nicholas F. |last2=Catling |first2=David C. |last3=Zahnle |first3=Kevin J. |last4=Lupu |first4=Roxana |date=2023-09-01 |title=Origin-of-life Molecules in the Atmosphere after Big Impacts on the Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=4 |issue=9 |pages=169 |doi=10.3847/PSJ/aced83 |arxiv=2307.09761 |bibcode=2023PSJ.....4..169W |doi-access=free |issn=2632-3338}}</ref> Kada je odnos CH₄ i CO₂ > 0,1, maglovite atmosfere sa HCN/HCCCN ispuštaju do 109 molekula po cm² u sekundi; manji omjeri CH₄ i CO₂ daju zanemariv HCCCN.<ref name=":0" /> Takva proizvodnja nitrila bi se nastavila sve dok H₂ ne izađe u svemir reda veličine nekoliko miliona godina.<ref name=":0" /> Minimalne mase za efektivnu redukciju su 4×10²⁰–5×10²¹ kg, ovisno o efikasnosti željeza i ravnoteži taline.<ref name=":0" /> Pored hipoteze o bombardovanju nitrilom, druga istraživanja otkrivaju da je serpentinizacija iz procesa u dubokom dijelu plašta mogla biti dovoljna sama po sebi da proizvede HCN reda veličine manjeg od mehanizma bombardovanja - iako bez HCCCN.<ref>{{Cite journal |last1=Paschek |first1=Klaus |last2=Henning |first2=Thomas K. |last3=Molaverdikhani |first3=Karan |last4=Miyazaki |first4=Yoshinori |last5=Pearce |first5=Ben K. D. |last6=Pudritz |first6=Ralph E. |last7=Semenov |first7=Dmitry A. |date=2025-05-20 |title=Deep Mantle–Atmosphere Coupling and Carbonaceous Bombardment: Options for Biomolecule Formation on an Oxidized Early Earth |journal=The Astrophysical Journal |volume=985 |issue=1 |pages=50 |doi=10.3847/1538-4357/adc39b |arxiv=2503.15479 |bibcode=2025ApJ...985...50P |doi-access=free |issn=0004-637X}}</ref> == Veza sa porijeklom života == Prebiotička atmosfera može obezbijediti hemijske sastojke i olakšati uvjete okoline koji doprinose sintezi organskih spojeva koji sudjeluju u nastanku života. Na primjer, spojevi potencijalno uključeni u nastanak života sintetizirani su u [[Miller–Ureyjev eksperiment|Miller-Ureyevom eksperimentu]]. U tom eksperimentu, moraju se napraviti pretpostavke o tome koji su gasovi bili prisutni u prebiotičkoj atmosferi.<ref>{{Cite web |last=BioTechSquad |date=2017-08-31 |title=The Miller-Urey Experiment - Chemical Evolution {{!}} BioTechSquad |url=https://nature.berkeley.edu/garbelottoat/?p=582 |access-date=2022-06-02 |language=en-US |archive-date=2022-05-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518062507/https://nature.berkeley.edu/garbelottoat/?p=582 |url-status=dead }}</ref> Predloženi važni sastojci za nastanak života uključuju (ali nisu ograničeni na) [[metan]] (CH₄), [[amonijak]] (NH₃), [[fosfat]] (PO₄^3-), [[Cijanovodonična kiselina|hidrogen cijanid]] (HCN), [[cijanoacetilen]] (HCCCN), razne [[organski spoj|organske materije]] i razne fotohemijske nusprodukte.<ref>{{Cite journal |last1=Sasselov |first1=Dimitar D. |last2=Grotzinger |first2=John P. |last3=Sutherland |first3=John D. |date=2020-02-07 |title=The origin of life as a planetary phenomenon |journal=Science Advances |volume=6 |issue=6 |bibcode=2020SciA....6.3419S |doi=10.1126/sciadv.aax3419 |issn=2375-2548 |pmc=7002131 |pmid=32076638 |article-number=eaax3419}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Leslie E. |first=Orgel |date=2004 |title=Prebiotic Chemistry and the Origin of the RNA World |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=39 |issue=2 |pages=99–123 |doi=10.1080/10409230490460765 |issn=1040-9238 |pmid=15217990 |s2cid=4939632}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Trefil |first1=James |last2=J. Morowitz |first2=Harold |last3=Smith |first3=Eric |date=May–June 2009 |title=The Origin of Life |url=https://www.americanscientist.org/article/the-origin-of-life |journal=American Scientist |language=en |volume=97 |page=206 |doi=10.1511/2009.78.206 |url-access=subscription |access-date=2022-06-02 |number=3}}</ref> Sastav atmosfere će uticati na stabilnost i proizvodnju ovih spojeva na Zemljinoj površini. Na primjer, "slabo redukcijska" prebiotička atmosfera može proizvesti neke, ali ne sve, od ovih sastojaka putem reakcija sa munjama.<ref name="Catling-20172">{{Cite book |last=Catling |first=David C. |title=Atmospheric Evolution on Inhabited and Lifeless Worlds. |date=2017 |publisher=Cambridge University Press |others=James F. Kasting |isbn=978-1-139-02055-8 |location=West Nyack |oclc=982451455}}</ref> S druge strane, proizvodnja i stabilnost sastojaka za nastanak života u jako redukcijskoj atmosferi su znatno poboljšani, što čini postudarne atmosfere naročito relevantnim.<ref name="Zahnle-20202">{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin J. |last2=Lupu |first2=Roxana |last3=Catling |first3=David C. |last4=Wogan |first4=Nick |date=2020-05-01 |title=Creation and Evolution of Impact-generated Reduced Atmospheres of Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=1 |issue=1 |page=11 |arxiv=2001.00095 |bibcode=2020PSJ.....1...11Z |doi=10.3847/psj/ab7e2c |issn=2632-3338 |s2cid=209531939 |doi-access=free}}</ref> Također se predlaže da su se uvjeti neophodni za nastanak života mogli pojaviti lokalno, u sistemu koji je izolovan od atmosfere (npr. [[hidrotermalni izvor]]).<ref>{{Citation |title=Hydrothermal Systems and the Origin of Life |date=2021-11-09 |work=The Ecology of Deep-Sea Hydrothermal Vents |pages=397–412 |publisher=Princeton University Press |doi=10.2307/j.ctv1zm2v35.17 |s2cid=243969063}}</ref> Argumenti protiv ove hipoteze naglasili su da bi spojevi poput cijanida koji se koriste za stvaranje [[nukleobaza]] [[RNK]] bili previše razrijeđeni u okeanu, za razliku od jezera na kopnu koja bi ih lako mogla skladištiti u obliku [[ferocijanid]]nih soli.<ref>{{Cite journal |last1=Stribling |first1=Roscoe |last2=Miller |first2=Stanley L. |date=1987 |title=Energy yields for hydrogen cyanide and formaldehyde syntheses: The hcn and amino acid concentrations in the primitive ocean |url=https://archive.org/details/origins-of-life-and-evolution-of-biospheres_1987_17_3-4/page/261 |journal=Origins of Life and Evolution of the Biosphere |volume=17 |issue=3–4 |pages=261–273 |bibcode=1987OrLi...17..261S |doi=10.1007/bf02386466 |issn=0169-6149 |pmid=2819806 |s2cid=6395452}}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Wogan |first1=Nicholas F. |last2=Catling |first2=David C. |last3=Zahnle |first3=Kevin J. |last4=Lupu |first4=Roxana |date=2023-09-01 |title=Origin-of-life Molecules in the Atmosphere after Big Impacts on the Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=4 |issue=9 |pages=169 |doi=10.3847/PSJ/aced83 |arxiv=2307.09761 |bibcode=2023PSJ.....4..169W |doi-access=free |issn=2632-3338}}</ref> Ovo se može prevazići nametanjem graničnog uvjeta kao što su plitki vodni otvori koji su iskusili lokalizirane cikluse isparavanja.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Rimmer |first1=Paul B. |last2=Shorttle |first2=Oliver |date=2024-04-11 |title=A Surface Hydrothermal Source of Nitriles and Isonitriles |journal=Life |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=498 |doi=10.3390/life14040498 |doi-access=free |issn=2075-1729 |pmc=11051382 |pmid=38672768 |arxiv=2403.15135 |bibcode=2024Life...14..498R }}</ref> Mehanizam izvora bi također mogao proizvesti HCCCN, ali bi zahtijevao izuzetno visok pritisak i temperaturu za efikasno skladištenje.<ref name=":1" /> Metode jednostavnog stvaranja HCCCN su važne jer je to neophodan sastojak u trenutno najboljem razumijevanju sinteze [[pirimidin]]a.<ref name=":02" /> Nakon što je život nastao i počeo imati interakcije s atmosferom, prebiotička atmosfera je, po definiciji, prešla u postbiotičku atmosferu. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Atmosfera]] [[Kategorija:Prekambrij]] ffrhcgp0vzs4j3leelkrbmrzojadj4k 0 4723661 42652295 2026-07-09T14:13:45Z Duma 16555 Nova stranica: {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Inserti... 42652295 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. '''gastrocnemius''') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Zajedno sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]], trbušasti mišić lista čini polovinu [[troglavi mišić lista|troglavog mišića lista]]. Njegova funkcija je [[anatomski termini kretanja|plantarna fleksija]] stopala u skočnom zglobu i fleksija noge u koljenskom zglobu. Trbušasti mišić lista je prvenstveno uključen u trčanju, skakanju i drugim "brzim" pokretima noge, a u manjoj mjeri u hodanju i stajanju. Ova specijalizacija je povezana s prevlasti bijelih mišićnih vlakana (brzo trzanje tipa II) prisutnih u trbušastom mišiću lista, za razliku od širokog mišića lista, koji ima više crvenih mišićnih vlakana (sporo trzanje tipa I) i primarni je aktivni mišić pri mirovanju.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === Plan za korištenje trbušastog mišića lista pri trčanju, skakanju, koljenu i plantarnoj fleksiji stvara se u [[gyrus precentralis|precentralnom girusu]] u [[veliki mozak|velikom mozgu]].<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Nakon što se plan stvori, signal se šalje do gornjeg motornog neurona i niz njega. Signal prolazi kroz unutrašnju kapsulu i presijeca se, odnosno ukršta se, u produženoj moždini, tačnije u lateralnom kortikospinalnom traktu.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> Signal se kreće dalje niz prednji rog kičmene moždine gdje se gornji motorni neuron sinapsira s donjim motornim neuronom. Širenje signala se nastavlja niz prednje grane (lumbalne 4-5 i sakralne 1-5) sakralnog pleksusa. Išijatični živac se grana od sakralnog pleksusa u kojem su tibijalni i zajednički fibularni živac obavijeni u jednoj ovojnici. Tibijalni živac se na kraju odvaja od išijatičnog živca i inervira trbušasti mišić lista. == Klinički značaj == Trbušasti mišić lista sklon je [[grč]]evima - bolnim, nevoljnim kontrakcijama mišića koje mogu trajati nekoliko minuta.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> Jaka sila dorzifleksije skočnog zgloba može rezultirati istegnućem medijalnog gastrocnemiusa (MGS), koje se obično naziva "cijepanjem" ili "istegnućem" mišića potkoljenice, što je izuzetno bolno i može onesposobiti osobu.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> Trbušasti mišić lista također se može [[upala|upaliti]] zbog prekomjerne upotrebe. [[Antiinflamatorni agens|Protuupalni lijekovi]] i fizikalna terapija (toplina, masaža i istezanje) mogu biti korisni. Anatomske abnormalnosti koje zahvataju medijalnu glavu trbušastog mišića lista dovode do [[Sindrom uklještenja poplitealne arterije|sindroma uklještenja poplitealne arterije]]. == Historija == U [[Elektromiografija|EMG]] istraživanju iz 1967. godine, Herman i Bragin su zaključili da je njegova najvažnija uloga [[Anatomski izrazi za smještaj|plantarna]] fleksija pri velikim kontrakcijama i brzom razvoju napetosti.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} [[Kategorija:Mišići]] 8975h5mqazbdei35j6h64t2ewqaplcb 42652299 42652295 2026-07-09T14:31:15Z Duma 16555 42652299 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] | pronunciation = }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. ''gastrocnemius'') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Zajedno sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]], trbušasti mišić lista čini polovinu [[troglavi mišić lista|troglavog mišića lista]]. Njegova funkcija je [[anatomski termini kretanja|plantarna fleksija]] stopala u skočnom zglobu i fleksija noge u koljenskom zglobu. Trbušasti mišić lista je prvenstveno uključen u trčanju, skakanju i drugim "brzim" pokretima noge, a u manjoj mjeri u hodanju i stajanju. Ova specijalizacija je povezana s prevlasti bijelih mišićnih vlakana (brzo trzanje tipa II) prisutnih u trbušastom mišiću lista, za razliku od širokog mišića lista, koji ima više crvenih mišićnih vlakana (sporo trzanje tipa I) i primarni je aktivni mišić pri mirovanju.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === Plan za korištenje trbušastog mišića lista pri trčanju, skakanju, koljenu i plantarnoj fleksiji stvara se u [[gyrus precentralis|precentralnom girusu]] u [[veliki mozak|velikom mozgu]].<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Nakon što se plan stvori, signal se šalje do gornjeg motornog neurona i niz njega. Signal prolazi kroz unutrašnju kapsulu i presijeca se, odnosno ukršta se, u produženoj moždini, tačnije u lateralnom kortikospinalnom traktu.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> Signal se kreće dalje niz prednji rog kičmene moždine gdje se gornji motorni neuron sinapsira s donjim motornim neuronom. Širenje signala se nastavlja niz prednje grane (lumbalne 4-5 i sakralne 1-5) sakralnog pleksusa. Išijatični živac se grana od sakralnog pleksusa u kojem su tibijalni i zajednički fibularni živac obavijeni u jednoj ovojnici. Tibijalni živac se na kraju odvaja od išijatičnog živca i inervira trbušasti mišić lista. == Klinički značaj == Trbušasti mišić lista sklon je [[grč]]evima - bolnim, nevoljnim kontrakcijama mišića koje mogu trajati nekoliko minuta.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> Jaka sila dorzifleksije skočnog zgloba može rezultirati istegnućem medijalnog gastrocnemiusa (MGS), koje se obično naziva "cijepanjem" ili "istegnućem" mišića potkoljenice, što je izuzetno bolno i može onesposobiti osobu.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> Trbušasti mišić lista također se može [[upala|upaliti]] zbog prekomjerne upotrebe. [[Antiinflamatorni agens|Protuupalni lijekovi]] i fizikalna terapija (toplina, masaža i istezanje) mogu biti korisni. Anatomske abnormalnosti koje zahvataju medijalnu glavu trbušastog mišića lista dovode do [[Sindrom uklještenja poplitealne arterije|sindroma uklještenja poplitealne arterije]]. == Historija == U [[Elektromiografija|EMG]] istraživanju iz 1967. godine, Herman i Bragin su zaključili da je njegova najvažnija uloga [[Anatomski izrazi za smještaj|plantarna]] fleksija pri velikim kontrakcijama i brzom razvoju napetosti.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} [[Kategorija:Mišići]] kqlcrwlb8419xxv753wwkdcbe0xa7kx 0 4723662 42652296 2026-07-09T14:14:26Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Trbušasti mišić lista]] 42652296 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Trbušasti mišić lista]] 2294zdi4b0a8rd9dbymofb3u7s0co9u 0 4723663 42652381 2026-07-09T17:19:25Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Čilea]] 42652381 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Čilea]] 99qe4wcx4q99pg8boly9satzoxkbsbj 0 4723664 42652382 2026-07-09T17:19:48Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Novog Zelanda]] 42652382 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Novog Zelanda]] 4oj80rse1v7buls5j9rsmreykto8ea3 0 4723665 42652383 2026-07-09T17:20:21Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Kostarike]] 42652383 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Kostarike]] sxxttrrhpum0e5d3wx4adlknjrwvrix 0 4723666 42652384 2026-07-09T17:20:41Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] 42652384 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] 2ki2fnk9zzg38eq99j38b5u52o94ovt 10 4723667 42652393 2026-07-09T17:50:18Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Oceanijske nogometne reprezentacije]] na [[Šablon:Fudbalske reprezentacije – OFC]] 42652393 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Fudbalske reprezentacije – OFC]] hyjd6rovkaz8sqxr904syec6wgz3m9o 0 4723668 42652400 2026-07-09T17:57:09Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Fudbalska reprezentacija Italije]] 42652400 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fudbalska reprezentacija Italije]] rubszoxlvt68u71tpjohvir1blnymk5 0 4723669 42652402 2026-07-09T18:01:57Z Edgar Allan Poe 29250 s bs.wiki uz adaptacije 42652402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} {{FIFA-ine konfederacije}} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} <!-- == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" ![[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod države}}]] !Država !Reprezentacije !Godina osnivanja !Status članstva !Članica [[FIFA]]-e od !Članica OFC-a od !Članica [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a !Napomene |- | ASA | style="text-align:left;" | {{fba|ASA}} | ([[American Samoa national football team|M]], [[American Samoa women's national football team|W]]) | 1984 | Full | 1998 | 1998 | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">[[Territories of the United States#Organized vs. unorganized territories|Unorganized unincorporated territory]] of the [[United States]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{fba|COK}} | ([[Cook Islands national football team|M]], [[Cook Islands women's national football team|W]]) | 1971 | Full | 1994 | 1994 | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">[[Associated state|State in free association]] with [[New Zealand]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{fba|FIJ}} | ([[Fiji national football team|M]], [[Fiji women's national football team|W]]) | 1938 | Full | 1964 | 1966 | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{fba|KIR}} | ([[Kiribati national football team|M]], [[Kiribati women's national football team|W]]) | 1980 | Associate | {{N/A}} | 2007 | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{fba|NCL}} | ([[New Caledonia national football team|M]], [[New Caledonia women's national football team|W]]) | 1928 | Full | 2004 | 1999 | {{no}} | <ref group="Note">[[Overseas France#Sui generis collectivity|''Sui generis'' collectivity]] of [[France]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{fba|NZL}} | ([[New Zealand men's national football team|M]], [[New Zealand women's national football team|W]]) | 1891 | Full | 1948 | 1966 | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{fba|PNG}} | ([[Papua New Guinea national football team|M]], [[Papua New Guinea women's national football team|W]]) | 1962 | Full | 1966 | 1966 | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{fba|SAM}} | ([[Samoa national football team|M]], [[Samoa women's national football team|W]]) | 1968 | Full | 1986 | 1986 | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{fba|SOL}} | ([[Solomon Islands national football team|M]], [[Solomon Islands women's national football team|W]]) | 1979 | Full | 1988 | 1988 | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{fba|TAH}} | ([[Tahiti national football team|M]], [[Tahiti women's national football team|W]]) | 1989 | Full | 1990 | 1990 | {{no}} | <ref group="Note">[[Overseas country of France|Overseas country]] of [[France]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{fba|TGA}} | ([[Tonga national football team|M]], [[Tonga women's national football team|W]]) | 1965 | Full | 1994 | 1994 | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{fba|TUV}} | ([[Tuvalu national football team|M]], W) | 1979 | Associate | {{N/A}} | 2006 | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{fba|VAN}} | ([[Vanuatu national football team|M]], [[Vanuatu women's national football team|W]]) | 1934 | Full | 1988 | 1988 | {{yes}} | |} {{notelist|group=note}} === Moguće buduće članice === * {{ZD slika|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{NOG|Mikronezija}}(bila pridruženi član)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{NOG|Maršalska Ostrva}} * {{NOG|Nauru}} * {{NOG|Niue}}(bila pridruženi član od 2006. do 2021)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{NOG|Palau}}(bila pridruženi član)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> === Bivše članice === {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Država !Status članstva !Godina |- | align="left" |{{NOG|Australija}} | rowspan="2" |Punopravno |{{Nowrap|1966–1972, 1978–2006<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref>}} |- | align="left" |{{NOG|Kineski Taipei}} |1976–1978, 1982–1989 |- | align="left" |{{NOG|Mikronezija}} | rowspan="4" |Pridruženi |2006–??? <ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> |- | align="left" |{{NOG|Niue}} |2006–2021 <ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> |- | align="left" |{{NOG|Sjeverna Marijanska ostrva}} |1998–2009 |- | align="left" |{{NOG|Palau}} |2006–??? <ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> |} ==== Napomene ==== [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NOG|Australija}} * {{NOG|Guam}} * {{NOG|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NOG|Havaji}} * {{NOG|Uskršnje ostrvo}} * {{NOG|Zapadna Nova Gvineja}} == Takmičenja == === Nacionalna === ==== Muška ==== * [[OFC kup nacija]] * [[OFC kvalifikacijski olimpijski turnir za muškarce]] * [[OFC U-20 prvenstvo]] * [[OFC U-17 prvenstvo]] * [[OFC futsal prvenstvo]] * [[OFC omladinski turnir u malom nogometu]] * [[OFC prvenstvo u nogometu na pijesku]] ==== Ženska ==== * [[OFC Kup nacija za žene]] * [[OFC U-20 prvenstvo za žene]] * [[OFC U-17 prvenstvo za žene]] === Ligaška === [[OFC profesionalna liga]] je regionalna liga koja se trenutno planira za inauguralnu sezonu 2025. uz podršku [[FIFA|FIFA-e]].<ref name="OFC Home of Football">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/president/news/ofc-home-of-football-opens-its-doors|title=OFC Home of Football opens its doors|publisher=FIFA|access-date=30. 12. 2022}}</ref> === Klupska === ==== Muška ==== * [[OFC Liga prvaka]] * [[OFC futsal liga prvaka]] ==== Ženska ==== * [[OFC Liga prvaka za žene]] === Bivša takmičenja === ==== Nacionalna ==== * [[OFC kvalifikacijski turnir za Olimpijske igre za žene]] ==== Klupska ==== * [[Kup pobjednika kupova Oceanije]] * [[OFC predsjednički kup]] --> == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} b2i92nqzr35r8t0munnf698tzr0y6s2 42652408 42652402 2026-07-09T18:06:03Z Edgar Allan Poe 29250 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42652408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} <!-- == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" ![[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod države}}]] !Država !Reprezentacije !Godina osnivanja !Status članstva !Članica [[FIFA]]-e od !Članica OFC-a od !Članica [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a !Napomene |- | ASA | style="text-align:left;" | {{fba|ASA}} | ([[American Samoa national football team|M]], [[American Samoa women's national football team|W]]) | 1984 | Full | 1998 | 1998 | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">[[Territories of the United States#Organized vs. unorganized territories|Unorganized unincorporated territory]] of the [[United States]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{fba|COK}} | ([[Cook Islands national football team|M]], [[Cook Islands women's national football team|W]]) | 1971 | Full | 1994 | 1994 | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">[[Associated state|State in free association]] with [[New Zealand]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{fba|FIJ}} | ([[Fiji national football team|M]], [[Fiji women's national football team|W]]) | 1938 | Full | 1964 | 1966 | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{fba|KIR}} | ([[Kiribati national football team|M]], [[Kiribati women's national football team|W]]) | 1980 | Associate | {{N/A}} | 2007 | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{fba|NCL}} | ([[New Caledonia national football team|M]], [[New Caledonia women's national football team|W]]) | 1928 | Full | 2004 | 1999 | {{no}} | <ref group="Note">[[Overseas France#Sui generis collectivity|''Sui generis'' collectivity]] of [[France]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{fba|NZL}} | ([[New Zealand men's national football team|M]], [[New Zealand women's national football team|W]]) | 1891 | Full | 1948 | 1966 | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{fba|PNG}} | ([[Papua New Guinea national football team|M]], [[Papua New Guinea women's national football team|W]]) | 1962 | Full | 1966 | 1966 | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{fba|SAM}} | ([[Samoa national football team|M]], [[Samoa women's national football team|W]]) | 1968 | Full | 1986 | 1986 | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{fba|SOL}} | ([[Solomon Islands national football team|M]], [[Solomon Islands women's national football team|W]]) | 1979 | Full | 1988 | 1988 | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{fba|TAH}} | ([[Tahiti national football team|M]], [[Tahiti women's national football team|W]]) | 1989 | Full | 1990 | 1990 | {{no}} | <ref group="Note">[[Overseas country of France|Overseas country]] of [[France]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{fba|TGA}} | ([[Tonga national football team|M]], [[Tonga women's national football team|W]]) | 1965 | Full | 1994 | 1994 | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{fba|TUV}} | ([[Tuvalu national football team|M]], W) | 1979 | Associate | {{N/A}} | 2006 | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{fba|VAN}} | ([[Vanuatu national football team|M]], [[Vanuatu women's national football team|W]]) | 1934 | Full | 1988 | 1988 | {{yes}} | |} {{notelist|group=note}} === Moguće buduće članice === * {{ZD slika|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{NOG|Mikronezija}}(bila pridruženi član)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{NOG|Maršalska Ostrva}} * {{NOG|Nauru}} * {{NOG|Niue}}(bila pridruženi član od 2006. do 2021)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{NOG|Palau}}(bila pridruženi član)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> === Bivše članice === {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Država !Status članstva !Godina |- | align="left" |{{NOG|Australija}} | rowspan="2" |Punopravno |{{Nowrap|1966–1972, 1978–2006<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref>}} |- | align="left" |{{NOG|Kineski Taipei}} |1976–1978, 1982–1989 |- | align="left" |{{NOG|Mikronezija}} | rowspan="4" |Pridruženi |2006–??? <ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> |- | align="left" |{{NOG|Niue}} |2006–2021 <ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> |- | align="left" |{{NOG|Sjeverna Marijanska ostrva}} |1998–2009 |- | align="left" |{{NOG|Palau}} |2006–??? <ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> |} ==== Napomene ==== [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NOG|Australija}} * {{NOG|Guam}} * {{NOG|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NOG|Havaji}} * {{NOG|Uskršnje ostrvo}} * {{NOG|Zapadna Nova Gvineja}} == Takmičenja == === Nacionalna === ==== Muška ==== * [[OFC kup nacija]] * [[OFC kvalifikacijski olimpijski turnir za muškarce]] * [[OFC U-20 prvenstvo]] * [[OFC U-17 prvenstvo]] * [[OFC futsal prvenstvo]] * [[OFC omladinski turnir u malom nogometu]] * [[OFC prvenstvo u nogometu na pijesku]] ==== Ženska ==== * [[OFC Kup nacija za žene]] * [[OFC U-20 prvenstvo za žene]] * [[OFC U-17 prvenstvo za žene]] === Ligaška === [[OFC profesionalna liga]] je regionalna liga koja se trenutno planira za inauguralnu sezonu 2025. uz podršku [[FIFA|FIFA-e]].<ref name="OFC Home of Football">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/president/news/ofc-home-of-football-opens-its-doors|title=OFC Home of Football opens its doors|publisher=FIFA|access-date=30. 12. 2022}}</ref> === Klupska === ==== Muška ==== * [[OFC Liga prvaka]] * [[OFC futsal liga prvaka]] ==== Ženska ==== * [[OFC Liga prvaka za žene]] === Bivša takmičenja === ==== Nacionalna ==== * [[OFC kvalifikacijski turnir za Olimpijske igre za žene]] ==== Klupska ==== * [[Kup pobjednika kupova Oceanije]] * [[OFC predsjednički kup]] --> == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} {{Authority control}} [[Kategorija:OFC| ]] [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Okeaniji]] [[Kategorija:Nastanci 1966.]] 0ch9k630fi0e3n2muunbs1zjurhi1hy 42652410 42652408 2026-07-09T18:07:24Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sport u Okeaniji|Sport u Okeaniji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Sport u Oceaniji|Sport u Oceaniji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42652410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} <!-- == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" ![[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod države}}]] !Država !Reprezentacije !Godina osnivanja !Status članstva !Članica [[FIFA]]-e od !Članica OFC-a od !Članica [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a !Napomene |- | ASA | style="text-align:left;" | {{fba|ASA}} | ([[American Samoa national football team|M]], [[American Samoa women's national football team|W]]) | 1984 | Full | 1998 | 1998 | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">[[Territories of the United States#Organized vs. unorganized territories|Unorganized unincorporated territory]] of the [[United States]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{fba|COK}} | ([[Cook Islands national football team|M]], [[Cook Islands women's national football team|W]]) | 1971 | Full | 1994 | 1994 | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">[[Associated state|State in free association]] with [[New Zealand]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{fba|FIJ}} | ([[Fiji national football team|M]], [[Fiji women's national football team|W]]) | 1938 | Full | 1964 | 1966 | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{fba|KIR}} | ([[Kiribati national football team|M]], [[Kiribati women's national football team|W]]) | 1980 | Associate | {{N/A}} | 2007 | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{fba|NCL}} | ([[New Caledonia national football team|M]], [[New Caledonia women's national football team|W]]) | 1928 | Full | 2004 | 1999 | {{no}} | <ref group="Note">[[Overseas France#Sui generis collectivity|''Sui generis'' collectivity]] of [[France]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{fba|NZL}} | ([[New Zealand men's national football team|M]], [[New Zealand women's national football team|W]]) | 1891 | Full | 1948 | 1966 | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{fba|PNG}} | ([[Papua New Guinea national football team|M]], [[Papua New Guinea women's national football team|W]]) | 1962 | Full | 1966 | 1966 | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{fba|SAM}} | ([[Samoa national football team|M]], [[Samoa women's national football team|W]]) | 1968 | Full | 1986 | 1986 | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{fba|SOL}} | ([[Solomon Islands national football team|M]], [[Solomon Islands women's national football team|W]]) | 1979 | Full | 1988 | 1988 | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{fba|TAH}} | ([[Tahiti national football team|M]], [[Tahiti women's national football team|W]]) | 1989 | Full | 1990 | 1990 | {{no}} | <ref group="Note">[[Overseas country of France|Overseas country]] of [[France]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{fba|TGA}} | ([[Tonga national football team|M]], [[Tonga women's national football team|W]]) | 1965 | Full | 1994 | 1994 | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{fba|TUV}} | ([[Tuvalu national football team|M]], W) | 1979 | Associate | {{N/A}} | 2006 | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{fba|VAN}} | ([[Vanuatu national football team|M]], [[Vanuatu women's national football team|W]]) | 1934 | Full | 1988 | 1988 | {{yes}} | |} {{notelist|group=note}} === Moguće buduće članice === * {{ZD slika|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{NOG|Mikronezija}}(bila pridruženi član)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{NOG|Maršalska Ostrva}} * {{NOG|Nauru}} * {{NOG|Niue}}(bila pridruženi član od 2006. do 2021)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{NOG|Palau}}(bila pridruženi član)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> === Bivše članice === {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Država !Status članstva !Godina |- | align="left" |{{NOG|Australija}} | rowspan="2" |Punopravno |{{Nowrap|1966–1972, 1978–2006<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref>}} |- | align="left" |{{NOG|Kineski Taipei}} |1976–1978, 1982–1989 |- | align="left" |{{NOG|Mikronezija}} | rowspan="4" |Pridruženi |2006–??? <ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> |- | align="left" |{{NOG|Niue}} |2006–2021 <ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> |- | align="left" |{{NOG|Sjeverna Marijanska ostrva}} |1998–2009 |- | align="left" |{{NOG|Palau}} |2006–??? <ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> |} ==== Napomene ==== [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NOG|Australija}} * {{NOG|Guam}} * {{NOG|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NOG|Havaji}} * {{NOG|Uskršnje ostrvo}} * {{NOG|Zapadna Nova Gvineja}} == Takmičenja == === Nacionalna === ==== Muška ==== * [[OFC kup nacija]] * [[OFC kvalifikacijski olimpijski turnir za muškarce]] * [[OFC U-20 prvenstvo]] * [[OFC U-17 prvenstvo]] * [[OFC futsal prvenstvo]] * [[OFC omladinski turnir u malom nogometu]] * [[OFC prvenstvo u nogometu na pijesku]] ==== Ženska ==== * [[OFC Kup nacija za žene]] * [[OFC U-20 prvenstvo za žene]] * [[OFC U-17 prvenstvo za žene]] === Ligaška === [[OFC profesionalna liga]] je regionalna liga koja se trenutno planira za inauguralnu sezonu 2025. uz podršku [[FIFA|FIFA-e]].<ref name="OFC Home of Football">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/president/news/ofc-home-of-football-opens-its-doors|title=OFC Home of Football opens its doors|publisher=FIFA|access-date=30. 12. 2022}}</ref> === Klupska === ==== Muška ==== * [[OFC Liga prvaka]] * [[OFC futsal liga prvaka]] ==== Ženska ==== * [[OFC Liga prvaka za žene]] === Bivša takmičenja === ==== Nacionalna ==== * [[OFC kvalifikacijski turnir za Olimpijske igre za žene]] ==== Klupska ==== * [[Kup pobjednika kupova Oceanije]] * [[OFC predsjednički kup]] --> == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} {{Authority control}} [[Kategorija:OFC| ]] [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] [[Kategorija:Nastanci 1966.]] acq1hwncrwm36npo3bjcyjgnpfo6rqs 42652562 42652410 2026-07-10T01:47:17Z Edgar Allan Poe 29250 /* Uprava */ 42652562 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Osnivanje ! Članstvo ! Članstvo<br>u [[FIFA]]-i ! Članstvo<br>u OFC-u ! [[Međunarodni olimpijski odbor|Članstvo<br>u MOO-u]] ! Biješke |- | ASA | style="text-align:left;" | {{flagicon|ASA}} [[Fudbalski savez Američke Samoe|Američka Samoa]] | [[1984.]] | Puno | [[1998.]] | [[1998.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">Neorganizirani neinkorporirani teritorij [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{flagicon|COK}} [[Fudbalski savez Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] | [[1971.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">Država u slobodnom savezu s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalski savez Fidžija|Fidži]] | [[1938.]] | Puno | [[1964.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{flagicon|KIR}} [[Fudbalski savez Kiribatija|Kiribati]] | [[1980.]] | Priduženo | {{N/A}} | [[2007.]] | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NCL}} [[Fudbalski savez Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] | [[1928.]] | Puno | [[2004.]] | [[1999.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Kolektivitet ''sui generis'' [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NZL}} [[Fudbalski savez Novog Zelanda|Novi Zeland]] | [[1891.]] | Puno | [[1948.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{flagicon|PNG}} [[Fudbalski savez Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] | [[1962.]] | Puno | [[1966.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{flagicon|SAM}} [[Fudbalski savez Samoe|Samoa]] | [[1968.]] | Puno | [[1986.]] | [[1986.]] | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{flagicon|SOL}} [[Fudbalski savez Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] | [[1979.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{flagicon|TAH}} [[Fudbalski savez Tahitija|Tahiti]] | [[1989.]] | Puno | [[1990.]] | [[1990.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Prekomorski teritorij [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{flagicon|TGA}} [[Fudbalski savez Tonge|Tonga]] | [[1965.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{flagicon|TUV}} [[Fudbalski savez Tuvalua|Tuvalu]] | [[1979.]] | Pridruženo | {{N/A}} | [[2006.]] | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{flagicon|VAN}} [[Fudbalski savez Vanuatua|Vanuatu]] | [[1934.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |} {{reflist|group="Note"}} === Potencijalne članice === * {{flagicon image|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{FudRep|Mikronezija}} (bila je pridružena članica)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{FudRep|Maršalovi Otoci}} * {{FudRep|Nauru}} * {{FudRep|Niue}} (bila je pridružena članica od [[2006.]] do [[2021.]])<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Palau}} (bila je pridružena članican)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Wallis i Futuna}} Ostali djelomično autonomni teritoriji u Oceaniji imaju sporadično aktivne ili neaktivne nogometne reprezentacije ili pak uopće nemaju nogometne reprezentacije, a radi se o: * {{FudRep|Božićni otok}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Kokosovi otoci}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Norfolk}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Pitcairn}} (prekomorski teritorij [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]) * {{FudRep|Tokelau}} (zavisni teritorij [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]) === Bivše članice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Članstvo ! Pridruživanje ! Istupanje |- | rowspan="2" |AUS | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Australija}} [[Fudbalski savez Australije|Australija]]<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref> | rowspan="2" |Puno | [[1966.]] | [[1972.]] |- | [[1978.]] | [[2006.]] |- | rowspan="2" |TPE | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalski savez Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] | rowspan="2" |Puno | [[1976.]] | [[1978.]] |- | [[1982.]] | [[1989.]] |- | FSM | align="left" |{{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalski savez Saveznih Država Mikronezije|Mikronezija]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |- | NIU | align="left" |{{flagicon|Niue}} [[Fudbalski savez Niuea|Niue]]<ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> | Pridruženo | [[2006.]] | [[2021.]] |- | MNP | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Sjeverna Marijanska ostrva}} [[Fudbalski savez Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] | rowspan="2" | Pridruženo | rowspan="2" |[[1998.]] | rowspan="2" |[[2009.]] |- | NMI |- | PLW | align="left" |{{flagicon|Palau}} [[Fudbalski savez Palaua|Palau]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |} ==== Ostalo ==== * {{NogRep|IZR}} je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NogRep|Australija}} * {{NogRep|Guam}} * {{NogRep|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NogRep|Havaji}} * {{NogRep|Uskršnji otok}} * {{flagicon image|Morning Star flag.svg}} [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Papue|Zapadna Papua]] == Natjecanja == <!-- {| class="wikitable" |- ! Competition | style="width:1%; background:#fff;"| ! Year ! Champions ! Title ! Runners-up | style="width:1%; background:#fff;"| ! Next edition |- ! colspan="110 |Men's national teams |- | [[OFC Men's Nations Cup|Nations Cup]] | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2024 OFC Men's Nations Cup|2024]] <small>([[2024 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> | {{fb|NZL}} | 6th | {{fb|VAN}} | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2028 OFC Men's Nations Cup|2028]] <small>([[2028 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Men's tournament|2023]] | {{fbu|23|NCL}} | 1st | {{fb|SOL}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Men's tournament|2027]] |- | [[OFC Men's Olympic Qualifying Tournament]] | [[2023 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2023]] | {{fbu|23|New Zealand}} | 5th | {{fbu|23|FIJ}} | [[2027 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Championship|U-19/U-20 Championship]] | [[2024 OFC U-19 Championship|2024]] | {{fbu|20|NZL}} | 9th | {{fbu|20|NCL}} | [[2026 OFC U-19 Championship|2026]] 1-14 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-18|U-18 Youth Development Tournament]] | [[2019 OFC Youth Development Tournament|2019]] | {{fbu|20|IND}} | 1st | {{fbu|20|TAH}} | TBD |- | [[OFC U-17 Championship|U-16/U-17 Championship]] | [[2025 OFC U-16 Championship|2025]] | {{fbu|17|NZL}} | 11th | {{fbu|17|NCL}} | [[2026 OFC U-16 Championship|2026]] 12-25 July |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-15|U-15 Youth Development Tournament]] | [[2025 OFC U-15 Boys Youth Development|2025]] | {{fbu|15|SOL}} | 1st | {{fbu|15|COK}} | [[2026 OFC U-15 Boys Youth Development|2026]] 1-9 October |- | [[OFC Futsal Nations Cup|Futsal Nations Cup]] | [[2025 OFC Futsal Nations Cup|2025]] | {{futsal|SOL}} | 6th | {{futsal|NZL}} | |- | [[OFC Youth Futsal Tournament|Youth Futsal Tournament]] | [[2017 OFC Youth Futsal Tournament|2017]] | {{fsu|18|SOL}} | 1st | {{fsu|18|NZL}} | TBD |- | [[OFC Beach Soccer Championship|Beach Soccer Nations Cup]] | [[2024 OFC Beach Soccer Nations Cup|2024]] | {{beachsoccer|TAH}} | 4rd | {{beachsoccer|SOL}} | [[2026 OFC Beach Soccer Nations Cup|2026]] 22-31 October |- ! colspan="10" |Women's national teams |- | [[OFC Women's Nations Cup|Women's Nations Cup]] | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Nations Cup|2025]] <small>(<!--[[2026 OFC Women's Nations Cup Final|-->final<!--]]-->)</small> | {{fbw|SOL}} | 1st | {{fbw|PNG}} | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | |- | [[OFC Women's Olympic Qualifying Tournament|Women's Olympic Tournament]] | [[2024 Women's Olympic Football Tournament – Oceania Qualifier|2024]] | {{fbw|NZL}} | 5th | {{fbw|SOL}} | |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Women's tournament|2023]] | {{fbw|PNG}} | 6th | {{fbw|FIJ}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Women's tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Women's Championship|U-19/U20 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-19 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|20|NZL}} | 9th | {{fbwu|20|NCL}} | |- | [[OFC U-17 Women's Championship|U-16/U17 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-16 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|17|NZL}} | 7th | {{fbwu|17|SAM}} | [[2026 OFC U-16 Women's Championship|2026]] 6-19 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Women's U-15|U-15 Women's Youth Development Tournament]] | [[2026 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2026]] | {{fswu|15|NZL}} | 1st | {{fswu|18|SAM}} | [[2028 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2028]] |- | [[OFC Futsal Women's Nations Cup|Futsal Women's Nations Cup]] | [[2024 OFC Futsal Women's Nations Cup|2024]] | {{fsw|NZL}} | 1st | {{fsw|FIJ}} | TBD |- ! colspan="8" |Men's club teams |- | [[OFC Men's Champions League|Champions League]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Men's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Men's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL|football}} [[Auckland City FC|Auckland City]] | 13th | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Men's Champions League final|final]])</small> 9-22 August |- | [[OFC Professional League|Professional League]] |[[2026 OFC Professional League|2026]] |{{flagicon|NZL|football}} [[Auckland FC (OFC Professional League)|Auckland FC]] |1st |{{flagicon|AUS|football}} [[South Melbourne FC]] | [[2027 OFC Professional League|2027]] |- | [[OFC Futsal Men's Champions League|Futsal Champions League]] | [[2025 OFC Futsal Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> | {{flagicon|SOL}} [[Mataks FC]] | 1st | {{flagicon|NZL|futsal}} [[Waikato Rapids]] | [[2026 OFC Futsal Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> |- ! colspan="8" |Women's club teams |- | [[OFC Women's Champions League|Women's Champions League]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Women's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL}} [[Auckland United FC|Auckland United]] | 2nd | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Women's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Women's Champions League final|final]])</small> 27 June - 10 July |- |} --> == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} {{Authority control}} [[Kategorija:OFC| ]] [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] [[Kategorija:Nastanci 1966.]] ryzgjh9fimfuyy9rl8k0w48sbwh5519 42652563 42652562 2026-07-10T01:47:32Z Edgar Allan Poe 29250 /* Natjecanja */ 42652563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Osnivanje ! Članstvo ! Članstvo<br>u [[FIFA]]-i ! Članstvo<br>u OFC-u ! [[Međunarodni olimpijski odbor|Članstvo<br>u MOO-u]] ! Biješke |- | ASA | style="text-align:left;" | {{flagicon|ASA}} [[Fudbalski savez Američke Samoe|Američka Samoa]] | [[1984.]] | Puno | [[1998.]] | [[1998.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">Neorganizirani neinkorporirani teritorij [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{flagicon|COK}} [[Fudbalski savez Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] | [[1971.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">Država u slobodnom savezu s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalski savez Fidžija|Fidži]] | [[1938.]] | Puno | [[1964.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{flagicon|KIR}} [[Fudbalski savez Kiribatija|Kiribati]] | [[1980.]] | Priduženo | {{N/A}} | [[2007.]] | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NCL}} [[Fudbalski savez Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] | [[1928.]] | Puno | [[2004.]] | [[1999.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Kolektivitet ''sui generis'' [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NZL}} [[Fudbalski savez Novog Zelanda|Novi Zeland]] | [[1891.]] | Puno | [[1948.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{flagicon|PNG}} [[Fudbalski savez Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] | [[1962.]] | Puno | [[1966.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{flagicon|SAM}} [[Fudbalski savez Samoe|Samoa]] | [[1968.]] | Puno | [[1986.]] | [[1986.]] | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{flagicon|SOL}} [[Fudbalski savez Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] | [[1979.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{flagicon|TAH}} [[Fudbalski savez Tahitija|Tahiti]] | [[1989.]] | Puno | [[1990.]] | [[1990.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Prekomorski teritorij [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{flagicon|TGA}} [[Fudbalski savez Tonge|Tonga]] | [[1965.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{flagicon|TUV}} [[Fudbalski savez Tuvalua|Tuvalu]] | [[1979.]] | Pridruženo | {{N/A}} | [[2006.]] | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{flagicon|VAN}} [[Fudbalski savez Vanuatua|Vanuatu]] | [[1934.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |} {{reflist|group="Note"}} === Potencijalne članice === * {{flagicon image|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{FudRep|Mikronezija}} (bila je pridružena članica)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{FudRep|Maršalovi Otoci}} * {{FudRep|Nauru}} * {{FudRep|Niue}} (bila je pridružena članica od [[2006.]] do [[2021.]])<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Palau}} (bila je pridružena članican)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Wallis i Futuna}} Ostali djelomično autonomni teritoriji u Oceaniji imaju sporadično aktivne ili neaktivne nogometne reprezentacije ili pak uopće nemaju nogometne reprezentacije, a radi se o: * {{FudRep|Božićni otok}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Kokosovi otoci}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Norfolk}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Pitcairn}} (prekomorski teritorij [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]) * {{FudRep|Tokelau}} (zavisni teritorij [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]) === Bivše članice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Članstvo ! Pridruživanje ! Istupanje |- | rowspan="2" |AUS | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Australija}} [[Fudbalski savez Australije|Australija]]<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref> | rowspan="2" |Puno | [[1966.]] | [[1972.]] |- | [[1978.]] | [[2006.]] |- | rowspan="2" |TPE | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalski savez Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] | rowspan="2" |Puno | [[1976.]] | [[1978.]] |- | [[1982.]] | [[1989.]] |- | FSM | align="left" |{{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalski savez Saveznih Država Mikronezije|Mikronezija]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |- | NIU | align="left" |{{flagicon|Niue}} [[Fudbalski savez Niuea|Niue]]<ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> | Pridruženo | [[2006.]] | [[2021.]] |- | MNP | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Sjeverna Marijanska ostrva}} [[Fudbalski savez Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] | rowspan="2" | Pridruženo | rowspan="2" |[[1998.]] | rowspan="2" |[[2009.]] |- | NMI |- | PLW | align="left" |{{flagicon|Palau}} [[Fudbalski savez Palaua|Palau]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |} ==== Ostalo ==== * {{NogRep|IZR}} je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NogRep|Australija}} * {{NogRep|Guam}} * {{NogRep|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NogRep|Havaji}} * {{NogRep|Uskršnji otok}} * {{flagicon image|Morning Star flag.svg}} [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Papue|Zapadna Papua]] <!-- == Natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Competition | style="width:1%; background:#fff;"| ! Year ! Champions ! Title ! Runners-up | style="width:1%; background:#fff;"| ! Next edition |- ! colspan="110 |Men's national teams |- | [[OFC Men's Nations Cup|Nations Cup]] | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2024 OFC Men's Nations Cup|2024]] <small>([[2024 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> | {{fb|NZL}} | 6th | {{fb|VAN}} | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2028 OFC Men's Nations Cup|2028]] <small>([[2028 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Men's tournament|2023]] | {{fbu|23|NCL}} | 1st | {{fb|SOL}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Men's tournament|2027]] |- | [[OFC Men's Olympic Qualifying Tournament]] | [[2023 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2023]] | {{fbu|23|New Zealand}} | 5th | {{fbu|23|FIJ}} | [[2027 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Championship|U-19/U-20 Championship]] | [[2024 OFC U-19 Championship|2024]] | {{fbu|20|NZL}} | 9th | {{fbu|20|NCL}} | [[2026 OFC U-19 Championship|2026]] 1-14 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-18|U-18 Youth Development Tournament]] | [[2019 OFC Youth Development Tournament|2019]] | {{fbu|20|IND}} | 1st | {{fbu|20|TAH}} | TBD |- | [[OFC U-17 Championship|U-16/U-17 Championship]] | [[2025 OFC U-16 Championship|2025]] | {{fbu|17|NZL}} | 11th | {{fbu|17|NCL}} | [[2026 OFC U-16 Championship|2026]] 12-25 July |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-15|U-15 Youth Development Tournament]] | [[2025 OFC U-15 Boys Youth Development|2025]] | {{fbu|15|SOL}} | 1st | {{fbu|15|COK}} | [[2026 OFC U-15 Boys Youth Development|2026]] 1-9 October |- | [[OFC Futsal Nations Cup|Futsal Nations Cup]] | [[2025 OFC Futsal Nations Cup|2025]] | {{futsal|SOL}} | 6th | {{futsal|NZL}} | |- | [[OFC Youth Futsal Tournament|Youth Futsal Tournament]] | [[2017 OFC Youth Futsal Tournament|2017]] | {{fsu|18|SOL}} | 1st | {{fsu|18|NZL}} | TBD |- | [[OFC Beach Soccer Championship|Beach Soccer Nations Cup]] | [[2024 OFC Beach Soccer Nations Cup|2024]] | {{beachsoccer|TAH}} | 4rd | {{beachsoccer|SOL}} | [[2026 OFC Beach Soccer Nations Cup|2026]] 22-31 October |- ! colspan="10" |Women's national teams |- | [[OFC Women's Nations Cup|Women's Nations Cup]] | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Nations Cup|2025]] <small>(<!--[[2026 OFC Women's Nations Cup Final|-->final<!--]]-->)</small> | {{fbw|SOL}} | 1st | {{fbw|PNG}} | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | |- | [[OFC Women's Olympic Qualifying Tournament|Women's Olympic Tournament]] | [[2024 Women's Olympic Football Tournament – Oceania Qualifier|2024]] | {{fbw|NZL}} | 5th | {{fbw|SOL}} | |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Women's tournament|2023]] | {{fbw|PNG}} | 6th | {{fbw|FIJ}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Women's tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Women's Championship|U-19/U20 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-19 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|20|NZL}} | 9th | {{fbwu|20|NCL}} | |- | [[OFC U-17 Women's Championship|U-16/U17 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-16 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|17|NZL}} | 7th | {{fbwu|17|SAM}} | [[2026 OFC U-16 Women's Championship|2026]] 6-19 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Women's U-15|U-15 Women's Youth Development Tournament]] | [[2026 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2026]] | {{fswu|15|NZL}} | 1st | {{fswu|18|SAM}} | [[2028 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2028]] |- | [[OFC Futsal Women's Nations Cup|Futsal Women's Nations Cup]] | [[2024 OFC Futsal Women's Nations Cup|2024]] | {{fsw|NZL}} | 1st | {{fsw|FIJ}} | TBD |- ! colspan="8" |Men's club teams |- | [[OFC Men's Champions League|Champions League]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Men's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Men's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL|football}} [[Auckland City FC|Auckland City]] | 13th | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Men's Champions League final|final]])</small> 9-22 August |- | [[OFC Professional League|Professional League]] |[[2026 OFC Professional League|2026]] |{{flagicon|NZL|football}} [[Auckland FC (OFC Professional League)|Auckland FC]] |1st |{{flagicon|AUS|football}} [[South Melbourne FC]] | [[2027 OFC Professional League|2027]] |- | [[OFC Futsal Men's Champions League|Futsal Champions League]] | [[2025 OFC Futsal Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> | {{flagicon|SOL}} [[Mataks FC]] | 1st | {{flagicon|NZL|futsal}} [[Waikato Rapids]] | [[2026 OFC Futsal Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> |- ! colspan="8" |Women's club teams |- | [[OFC Women's Champions League|Women's Champions League]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Women's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL}} [[Auckland United FC|Auckland United]] | 2nd | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Women's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Women's Champions League final|final]])</small> 27 June - 10 July |- |} --> == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} {{Authority control}} [[Kategorija:OFC| ]] [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] [[Kategorija:Nastanci 1966.]] gi8e7u7t5cgusxllponlcgdbjb7okz4 42652564 42652563 2026-07-10T01:47:50Z Edgar Allan Poe 29250 /* Članice CONIFA-e */ 42652564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Osnivanje ! Članstvo ! Članstvo<br>u [[FIFA]]-i ! Članstvo<br>u OFC-u ! [[Međunarodni olimpijski odbor|Članstvo<br>u MOO-u]] ! Biješke |- | ASA | style="text-align:left;" | {{flagicon|ASA}} [[Fudbalski savez Američke Samoe|Američka Samoa]] | [[1984.]] | Puno | [[1998.]] | [[1998.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">Neorganizirani neinkorporirani teritorij [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{flagicon|COK}} [[Fudbalski savez Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] | [[1971.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">Država u slobodnom savezu s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalski savez Fidžija|Fidži]] | [[1938.]] | Puno | [[1964.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{flagicon|KIR}} [[Fudbalski savez Kiribatija|Kiribati]] | [[1980.]] | Priduženo | {{N/A}} | [[2007.]] | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NCL}} [[Fudbalski savez Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] | [[1928.]] | Puno | [[2004.]] | [[1999.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Kolektivitet ''sui generis'' [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NZL}} [[Fudbalski savez Novog Zelanda|Novi Zeland]] | [[1891.]] | Puno | [[1948.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{flagicon|PNG}} [[Fudbalski savez Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] | [[1962.]] | Puno | [[1966.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{flagicon|SAM}} [[Fudbalski savez Samoe|Samoa]] | [[1968.]] | Puno | [[1986.]] | [[1986.]] | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{flagicon|SOL}} [[Fudbalski savez Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] | [[1979.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{flagicon|TAH}} [[Fudbalski savez Tahitija|Tahiti]] | [[1989.]] | Puno | [[1990.]] | [[1990.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Prekomorski teritorij [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{flagicon|TGA}} [[Fudbalski savez Tonge|Tonga]] | [[1965.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{flagicon|TUV}} [[Fudbalski savez Tuvalua|Tuvalu]] | [[1979.]] | Pridruženo | {{N/A}} | [[2006.]] | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{flagicon|VAN}} [[Fudbalski savez Vanuatua|Vanuatu]] | [[1934.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |} {{reflist|group="Note"}} === Potencijalne članice === * {{flagicon image|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{FudRep|Mikronezija}} (bila je pridružena članica)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{FudRep|Maršalovi Otoci}} * {{FudRep|Nauru}} * {{FudRep|Niue}} (bila je pridružena članica od [[2006.]] do [[2021.]])<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Palau}} (bila je pridružena članican)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Wallis i Futuna}} Ostali djelomično autonomni teritoriji u Oceaniji imaju sporadično aktivne ili neaktivne nogometne reprezentacije ili pak uopće nemaju nogometne reprezentacije, a radi se o: * {{FudRep|Božićni otok}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Kokosovi otoci}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Norfolk}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Pitcairn}} (prekomorski teritorij [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]) * {{FudRep|Tokelau}} (zavisni teritorij [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]) === Bivše članice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Članstvo ! Pridruživanje ! Istupanje |- | rowspan="2" |AUS | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Australija}} [[Fudbalski savez Australije|Australija]]<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref> | rowspan="2" |Puno | [[1966.]] | [[1972.]] |- | [[1978.]] | [[2006.]] |- | rowspan="2" |TPE | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalski savez Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] | rowspan="2" |Puno | [[1976.]] | [[1978.]] |- | [[1982.]] | [[1989.]] |- | FSM | align="left" |{{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalski savez Saveznih Država Mikronezije|Mikronezija]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |- | NIU | align="left" |{{flagicon|Niue}} [[Fudbalski savez Niuea|Niue]]<ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> | Pridruženo | [[2006.]] | [[2021.]] |- | MNP | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Sjeverna Marijanska ostrva}} [[Fudbalski savez Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] | rowspan="2" | Pridruženo | rowspan="2" |[[1998.]] | rowspan="2" |[[2009.]] |- | NMI |- | PLW | align="left" |{{flagicon|Palau}} [[Fudbalski savez Palaua|Palau]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |} ==== Ostalo ==== * {{NogRep|IZR}} je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NogRep|Australija}} * {{NogRep|Guam}} * {{NogRep|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NogRep|Havaji}} * {{NogRep|Uskršnji otok}} * {{flagicon image|Morning Star flag.svg}} [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Papue|Zapadna Papua]] <!-- == Natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Competition | style="width:1%; background:#fff;"| ! Year ! Champions ! Title ! Runners-up | style="width:1%; background:#fff;"| ! Next edition |- ! colspan="110 |Men's national teams |- | [[OFC Men's Nations Cup|Nations Cup]] | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2024 OFC Men's Nations Cup|2024]] <small>([[2024 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> | {{fb|NZL}} | 6th | {{fb|VAN}} | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2028 OFC Men's Nations Cup|2028]] <small>([[2028 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Men's tournament|2023]] | {{fbu|23|NCL}} | 1st | {{fb|SOL}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Men's tournament|2027]] |- | [[OFC Men's Olympic Qualifying Tournament]] | [[2023 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2023]] | {{fbu|23|New Zealand}} | 5th | {{fbu|23|FIJ}} | [[2027 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Championship|U-19/U-20 Championship]] | [[2024 OFC U-19 Championship|2024]] | {{fbu|20|NZL}} | 9th | {{fbu|20|NCL}} | [[2026 OFC U-19 Championship|2026]] 1-14 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-18|U-18 Youth Development Tournament]] | [[2019 OFC Youth Development Tournament|2019]] | {{fbu|20|IND}} | 1st | {{fbu|20|TAH}} | TBD |- | [[OFC U-17 Championship|U-16/U-17 Championship]] | [[2025 OFC U-16 Championship|2025]] | {{fbu|17|NZL}} | 11th | {{fbu|17|NCL}} | [[2026 OFC U-16 Championship|2026]] 12-25 July |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-15|U-15 Youth Development Tournament]] | [[2025 OFC U-15 Boys Youth Development|2025]] | {{fbu|15|SOL}} | 1st | {{fbu|15|COK}} | [[2026 OFC U-15 Boys Youth Development|2026]] 1-9 October |- | [[OFC Futsal Nations Cup|Futsal Nations Cup]] | [[2025 OFC Futsal Nations Cup|2025]] | {{futsal|SOL}} | 6th | {{futsal|NZL}} | |- | [[OFC Youth Futsal Tournament|Youth Futsal Tournament]] | [[2017 OFC Youth Futsal Tournament|2017]] | {{fsu|18|SOL}} | 1st | {{fsu|18|NZL}} | TBD |- | [[OFC Beach Soccer Championship|Beach Soccer Nations Cup]] | [[2024 OFC Beach Soccer Nations Cup|2024]] | {{beachsoccer|TAH}} | 4rd | {{beachsoccer|SOL}} | [[2026 OFC Beach Soccer Nations Cup|2026]] 22-31 October |- ! colspan="10" |Women's national teams |- | [[OFC Women's Nations Cup|Women's Nations Cup]] | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Nations Cup|2025]] <small>(<!--[[2026 OFC Women's Nations Cup Final|-->final<!--]]-->)</small> | {{fbw|SOL}} | 1st | {{fbw|PNG}} | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | |- | [[OFC Women's Olympic Qualifying Tournament|Women's Olympic Tournament]] | [[2024 Women's Olympic Football Tournament – Oceania Qualifier|2024]] | {{fbw|NZL}} | 5th | {{fbw|SOL}} | |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Women's tournament|2023]] | {{fbw|PNG}} | 6th | {{fbw|FIJ}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Women's tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Women's Championship|U-19/U20 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-19 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|20|NZL}} | 9th | {{fbwu|20|NCL}} | |- | [[OFC U-17 Women's Championship|U-16/U17 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-16 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|17|NZL}} | 7th | {{fbwu|17|SAM}} | [[2026 OFC U-16 Women's Championship|2026]] 6-19 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Women's U-15|U-15 Women's Youth Development Tournament]] | [[2026 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2026]] | {{fswu|15|NZL}} | 1st | {{fswu|18|SAM}} | [[2028 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2028]] |- | [[OFC Futsal Women's Nations Cup|Futsal Women's Nations Cup]] | [[2024 OFC Futsal Women's Nations Cup|2024]] | {{fsw|NZL}} | 1st | {{fsw|FIJ}} | TBD |- ! colspan="8" |Men's club teams |- | [[OFC Men's Champions League|Champions League]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Men's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Men's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL|football}} [[Auckland City FC|Auckland City]] | 13th | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Men's Champions League final|final]])</small> 9-22 August |- | [[OFC Professional League|Professional League]] |[[2026 OFC Professional League|2026]] |{{flagicon|NZL|football}} [[Auckland FC (OFC Professional League)|Auckland FC]] |1st |{{flagicon|AUS|football}} [[South Melbourne FC]] | [[2027 OFC Professional League|2027]] |- | [[OFC Futsal Men's Champions League|Futsal Champions League]] | [[2025 OFC Futsal Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> | {{flagicon|SOL}} [[Mataks FC]] | 1st | {{flagicon|NZL|futsal}} [[Waikato Rapids]] | [[2026 OFC Futsal Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> |- ! colspan="8" |Women's club teams |- | [[OFC Women's Champions League|Women's Champions League]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Women's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL}} [[Auckland United FC|Auckland United]] | 2nd | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Women's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Women's Champions League final|final]])</small> 27 June - 10 July |- |} --> == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} {{Authority control}} [[Kategorija:OFC| ]] [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] [[Kategorija:Nastanci 1966.]] 4nrezjj3blt8o4plcr8eacl9oqts1u7 42652565 42652564 2026-07-10T01:48:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Članice CONIFA-e */ - prevedem 42652565 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Osnivanje ! Članstvo ! Članstvo<br>u [[FIFA]]-i ! Članstvo<br>u OFC-u ! [[Međunarodni olimpijski odbor|Članstvo<br>u MOO-u]] ! Biješke |- | ASA | style="text-align:left;" | {{flagicon|ASA}} [[Fudbalski savez Američke Samoe|Američka Samoa]] | [[1984.]] | Puno | [[1998.]] | [[1998.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">Neorganizirani neinkorporirani teritorij [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{flagicon|COK}} [[Fudbalski savez Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] | [[1971.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">Država u slobodnom savezu s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalski savez Fidžija|Fidži]] | [[1938.]] | Puno | [[1964.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{flagicon|KIR}} [[Fudbalski savez Kiribatija|Kiribati]] | [[1980.]] | Priduženo | {{N/A}} | [[2007.]] | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NCL}} [[Fudbalski savez Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] | [[1928.]] | Puno | [[2004.]] | [[1999.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Kolektivitet ''sui generis'' [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NZL}} [[Fudbalski savez Novog Zelanda|Novi Zeland]] | [[1891.]] | Puno | [[1948.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{flagicon|PNG}} [[Fudbalski savez Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] | [[1962.]] | Puno | [[1966.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{flagicon|SAM}} [[Fudbalski savez Samoe|Samoa]] | [[1968.]] | Puno | [[1986.]] | [[1986.]] | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{flagicon|SOL}} [[Fudbalski savez Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] | [[1979.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{flagicon|TAH}} [[Fudbalski savez Tahitija|Tahiti]] | [[1989.]] | Puno | [[1990.]] | [[1990.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Prekomorski teritorij [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{flagicon|TGA}} [[Fudbalski savez Tonge|Tonga]] | [[1965.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{flagicon|TUV}} [[Fudbalski savez Tuvalua|Tuvalu]] | [[1979.]] | Pridruženo | {{N/A}} | [[2006.]] | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{flagicon|VAN}} [[Fudbalski savez Vanuatua|Vanuatu]] | [[1934.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |} {{reflist|group="Note"}} === Potencijalne članice === * {{flagicon image|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{FudRep|Mikronezija}} (bila je pridružena članica)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{FudRep|Maršalovi Otoci}} * {{FudRep|Nauru}} * {{FudRep|Niue}} (bila je pridružena članica od [[2006.]] do [[2021.]])<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Palau}} (bila je pridružena članican)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Wallis i Futuna}} Ostali djelomično autonomni teritoriji u Oceaniji imaju sporadično aktivne ili neaktivne nogometne reprezentacije ili pak uopće nemaju nogometne reprezentacije, a radi se o: * {{FudRep|Božićni otok}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Kokosovi otoci}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Norfolk}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Pitcairn}} (prekomorski teritorij [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]) * {{FudRep|Tokelau}} (zavisni teritorij [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]) === Bivše članice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Članstvo ! Pridruživanje ! Istupanje |- | rowspan="2" |AUS | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Australija}} [[Fudbalski savez Australije|Australija]]<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref> | rowspan="2" |Puno | [[1966.]] | [[1972.]] |- | [[1978.]] | [[2006.]] |- | rowspan="2" |TPE | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalski savez Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] | rowspan="2" |Puno | [[1976.]] | [[1978.]] |- | [[1982.]] | [[1989.]] |- | FSM | align="left" |{{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalski savez Saveznih Država Mikronezije|Mikronezija]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |- | NIU | align="left" |{{flagicon|Niue}} [[Fudbalski savez Niuea|Niue]]<ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> | Pridruženo | [[2006.]] | [[2021.]] |- | MNP | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Sjeverna Marijanska ostrva}} [[Fudbalski savez Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] | rowspan="2" | Pridruženo | rowspan="2" |[[1998.]] | rowspan="2" |[[2009.]] |- | NMI |- | PLW | align="left" |{{flagicon|Palau}} [[Fudbalski savez Palaua|Palau]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |} ==== Ostalo ==== * {{NogRep|IZR}} je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NogRep|Australija}} * {{NogRep|Guam}} * {{NogRep|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NogRep|Havaji}} * {{NogRep|Uskršnji otok}} * {{flagicon image|Morning Star flag.svg}} [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Papue|Zapadna Papua]] == Natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Competition | style="width:1%; background:#fff;"| ! Year ! Champions ! Title ! Runners-up | style="width:1%; background:#fff;"| ! Next edition |- ! colspan="110 |Men's national teams |- | [[OFC Men's Nations Cup|Nations Cup]] | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2024 OFC Men's Nations Cup|2024]] <small>([[2024 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> | {{fb|NZL}} | 6th | {{fb|VAN}} | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2028 OFC Men's Nations Cup|2028]] <small>([[2028 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Men's tournament|2023]] | {{fbu|23|NCL}} | 1st | {{fb|SOL}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Men's tournament|2027]] |- | [[OFC Men's Olympic Qualifying Tournament]] | [[2023 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2023]] | {{fbu|23|New Zealand}} | 5th | {{fbu|23|FIJ}} | [[2027 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Championship|U-19/U-20 Championship]] | [[2024 OFC U-19 Championship|2024]] | {{fbu|20|NZL}} | 9th | {{fbu|20|NCL}} | [[2026 OFC U-19 Championship|2026]] 1-14 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-18|U-18 Youth Development Tournament]] | [[2019 OFC Youth Development Tournament|2019]] | {{fbu|20|IND}} | 1st | {{fbu|20|TAH}} | TBD |- | [[OFC U-17 Championship|U-16/U-17 Championship]] | [[2025 OFC U-16 Championship|2025]] | {{fbu|17|NZL}} | 11th | {{fbu|17|NCL}} | [[2026 OFC U-16 Championship|2026]] 12-25 July |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-15|U-15 Youth Development Tournament]] | [[2025 OFC U-15 Boys Youth Development|2025]] | {{fbu|15|SOL}} | 1st | {{fbu|15|COK}} | [[2026 OFC U-15 Boys Youth Development|2026]] 1-9 October |- | [[OFC Futsal Nations Cup|Futsal Nations Cup]] | [[2025 OFC Futsal Nations Cup|2025]] | {{futsal|SOL}} | 6th | {{futsal|NZL}} | |- | [[OFC Youth Futsal Tournament|Youth Futsal Tournament]] | [[2017 OFC Youth Futsal Tournament|2017]] | {{fsu|18|SOL}} | 1st | {{fsu|18|NZL}} | TBD |- | [[OFC Beach Soccer Championship|Beach Soccer Nations Cup]] | [[2024 OFC Beach Soccer Nations Cup|2024]] | {{beachsoccer|TAH}} | 4rd | {{beachsoccer|SOL}} | [[2026 OFC Beach Soccer Nations Cup|2026]] 22-31 October |- ! colspan="10" |Women's national teams |- | [[OFC Women's Nations Cup|Women's Nations Cup]] | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Nations Cup|2025]] <small>(<!--[[2026 OFC Women's Nations Cup Final|-->final<!--]]-->)</small> | {{fbw|SOL}} | 1st | {{fbw|PNG}} | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | |- | [[OFC Women's Olympic Qualifying Tournament|Women's Olympic Tournament]] | [[2024 Women's Olympic Football Tournament – Oceania Qualifier|2024]] | {{fbw|NZL}} | 5th | {{fbw|SOL}} | |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Women's tournament|2023]] | {{fbw|PNG}} | 6th | {{fbw|FIJ}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Women's tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Women's Championship|U-19/U20 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-19 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|20|NZL}} | 9th | {{fbwu|20|NCL}} | |- | [[OFC U-17 Women's Championship|U-16/U17 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-16 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|17|NZL}} | 7th | {{fbwu|17|SAM}} | [[2026 OFC U-16 Women's Championship|2026]] 6-19 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Women's U-15|U-15 Women's Youth Development Tournament]] | [[2026 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2026]] | {{fswu|15|NZL}} | 1st | {{fswu|18|SAM}} | [[2028 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2028]] |- | [[OFC Futsal Women's Nations Cup|Futsal Women's Nations Cup]] | [[2024 OFC Futsal Women's Nations Cup|2024]] | {{fsw|NZL}} | 1st | {{fsw|FIJ}} | TBD |- ! colspan="8" |Men's club teams |- | [[OFC Men's Champions League|Champions League]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Men's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Men's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL|football}} [[Auckland City FC|Auckland City]] | 13th | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Men's Champions League final|final]])</small> 9-22 August |- | [[OFC Professional League|Professional League]] |[[2026 OFC Professional League|2026]] |{{flagicon|NZL|football}} [[Auckland FC (OFC Professional League)|Auckland FC]] |1st |{{flagicon|AUS|football}} [[South Melbourne FC]] | [[2027 OFC Professional League|2027]] |- | [[OFC Futsal Men's Champions League|Futsal Champions League]] | [[2025 OFC Futsal Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> | {{flagicon|SOL}} [[Mataks FC]] | 1st | {{flagicon|NZL|futsal}} [[Waikato Rapids]] | [[2026 OFC Futsal Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> |- ! colspan="8" |Women's club teams |- | [[OFC Women's Champions League|Women's Champions League]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Women's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL}} [[Auckland United FC|Auckland United]] | 2nd | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Women's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Women's Champions League final|final]])</small> 27 June - 10 July |- |} == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} {{Authority control}} [[Kategorija:OFC| ]] [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] [[Kategorija:Nastanci 1966.]] 49ess5vt765wmm9lj6grjlvbaf60qf0 42652566 42652565 2026-07-10T01:49:08Z Edgar Allan Poe 29250 /* Potencijalne članice */ 42652566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska organizacija | ime = Oceanijska nogometna konfederacija | izvorni naziv = Oceania Football Confederation | logo = Oceania Football Confederation logo.svg | veličina = | tip = nogometna konfederacija | osnivanje = [[1966.]] | mjesto osnivanja = | raspuštanje = | sjedište = {{flagicon|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] | regija = [[Oceanija]]{{efn|Osim [[Australija|Australije]] i [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]].}} | broj članica = 13 ukupno (11 punopravnih) | službeni jezici = [[engleski jezik]] | predsjednik = {{flagicon|VAN}} [[Lambert Maltock]] | potpredsjednik = {{ubl|{{flagicon|TAH}} [[Thierry Ariiotima]]|{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]]|{{flagicon|TON}} [[Lord Ve'ehala]]}} | glavni tajnik = {{flagicon|Nova Kaledonija|local}} [[Franck Castillo]] | funkcija1 = | funkcionar1 = | funkcija2 = | funkcionar2 = | funkcija3 = | funkcionar3 = | web = {{URL|https://www.oceaniafootball.com/|OceaniaFootball.com}} }} '''Oceanijska nogometna konfederacija''' ('''OFC'''; {{Jez-en|Oceania Football Confederation}}) jedna je od šest kontinentalnih konfederacija međunarodne [[Nogomet|nogometne federacije]] [[FIFA]]-e. OFC ima 13 članova, od kojih su 11 punopravni članovi, a dva su pridružena člana koji nisu povezani sa FIFA-om. Promoviše nogomet u [[Oceanija|Oceaniji]] i omogućava [[Lista fudbalskih reprezentacijama|zemljama članicama]] da se kvalifikuju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. OFC se pretežno sastoji od [[Ostrvo|ostrvskih država]] u kojima nogomet nije najpopularniji sport, s niskim [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-om i niskom populacijom, što znači da OFC nacije generiraju vrlo malo novca. OFC ima mali uticaj u širem nogometnom svijetu, bilo u smislu međunarodnog takmičenja ili kao izvor igrača za klupska takmičenja visokog profila. OFC je jedina konfederacija koja nije imala barem jednu međunarodnu titulu, a najbolji rezultat ima [[Australija]] koja se plasirala [[Finale FIFA Kupa konfederacija 1997.|u finale]] [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupa konfederacija 1997]]. Godine 2006, tada najveća i najuspješnija nacija OFC-a, [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], napustila je po drugi put konfederaciju kako bi se pridružila [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]] (AFC), ostavljajući [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] kao najveću reprezentaciju unutar OFC-a. Predsjednik OFC-a je [[Lambert Maltock]] od aprila 2018. Potpredsjednici su Thierry Ariiotima, Kapi Natto John i Lord Ve'ehala, dok je Franck Castillo generalni sekretar.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Oceania Football Confederation – OFC Home|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=2. 2. 2022}}</ref> Sjedište konfederacije je u [[Auckland]]u, [[Novi Zeland]]. == Historija == Konfederacija je nastala 1966. godine, kao rezultat neuspjelih pokušaja Australije i Novog Zelanda da se pridruže [[Azijska nogometna konfederacija|Azijskoj nogometnoj konfederaciji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|title=Sh - Ofc|date=|publisher=Sportshistory.club|access-date=19. 1. 2022|archive-date=22. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220522005113/http://www.sportshistory.club/2asoif13foo7ofc.html|url-status=dead}}</ref> Osnivački članovi OFC-a bili su sljedeći:<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=r_Ujf9-TmBUC&q=Oceania+Football+Confederation+formed+in+1966&pg=PA332|title=A Dictionary of Sports Studies|isbn=019921381X|language=en}}</ref> * {{flagicon|AUS}} [[Nogometni savez Australije]] * {{flagicon|NZL}} [[Nogometni savez Novog Zelanda]] * {{flagicon|FIJ}} [[Nogometni savez Fidžija]] * {{flagicon|PNG}} [[Nogometni savez Papue Nove Gvineje]] Australija je napustila OFC 1972. kako bi ponovo nastavila sa članstvom u AFC-u, ali se ponovo pridružila OFC-u 1978.<ref>[https://web.archive.org/web/*/http://www.oceaniafootball.com/index.cgi?sID=23 OFC History] oceaniafootball.com</ref><ref>{{Cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Page/straitstimes19760301-1.1.24.aspx|title=Oceania admit Taiwan and Aussies quit|date=1. 3. 1976|website=[[The Straits Times]]}}</ref> Njihova muška reprezentacija (nadimak [[Nogometna reprezentacija Australije|''Socceroos'']]) postala je prva [[Oceanija|oceanijska zemlja]] koja je igrala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], a izvučena je u istoj grupi sa [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileom]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnom Njemačkom]]. Nisu uspjeli postići ni jedan gol, ali su i dalje bili konkurentni u sva tri svoja meča.<ref>{{Cite web|url=https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|title=Soccer: Australia upbeat despite loss to Brazil|date=16. 8. 2023|website=New Zealand Herald|access-date=28. 10. 2023|archive-date=23. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023154659/https://www.nzherald.co.nz/sport/soccer-australia-upbeat-despite-loss-to-brazil/QXQAT4TM2PYBVSV67UQENJDANM/|url-status=dead}}</ref> Reprezentativci Novog Zelanda (nadimak [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|''All Whites'']]) igrali su na svom prvom Svjetskom prvenstvu osam godina kasnije. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] pretrpjeli su teže poraze nego Australija [[1974.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://nzhistory.govt.nz/culture/1982-soccer-world-cup/results|title=All Whites' results|website=nzhistory.govt.nz}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]] je bio član OFC-a od 1975. do 1989. godine. Godine 1996. [[FIFA]] je potvrdila OFC kao punu konfederaciju i dodijelila mu mjesto u izvršnoj vlasti FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|title=FIFA Congress|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701125309/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/congress/history/congress-zurich-1996.html|archive-date=1. 7. 2013|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}</ref> Godine 1998., OFC je predstavio novi [[logo]] i službeni časopis pod nazivom ''The Wave''. Australija je u međuvremenu izgubila nekoliko međukonfederacijskih doigravanja za Svjetsko prvenstvo; prvo od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (doigravanje UEFA-OFC)|Škotske]] ([[1985.]]), zatim od [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1994. (OFC-CONMEBOL play-off)|Argentine]] ([[1993.]]), te na koncu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. (AFC–OFC play-off)|Irana]] ([[1997.]]).<ref>{{Cite web|url=https://7news.com.au/sport/soccer/fifa-considering-world-cup-playoff-switch-c-4618366|title=World Cup play-offs to be one-off ties|date=19. 11. 2021}}</ref> Reprezentacija Australije dugo se smatrala najvećim izazovom iz Oceanije.<ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/looking-back-the-ofc-nations-cup-2002/|title=Looking back: The OFC Nations Cup 2002|date=13. 7. 2020}}</ref> Bilo je mnogo nekonkurentnih utakmica u kojima su učestvovali, posebno 1990-ih i 2000-ih. Njihove utakmice drugog kola kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] u junu 1997. uključivale su pobjedu nad [[Nogometna reprezentacija Solomonskih Ostrva|Solomonskim Otocima]] rezultatom 13:0.<ref>{{Cite web|url=http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|title=Results, Oceanian Zone|date=|publisher=FIFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014044619/http://fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=897/index.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=dead|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Sljedeće godine su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Cookovih Ostrva|Cookove Otoke]] sa 16:0 na [[OFC kup nacija 1998.|OFC kupu nacija 1998]], dok su ih na [[OFC kup nacija 2000.|OFC kupu nacija 2000.]] savladali sa 17:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/98oc.html|title=Oceanian Nations Cup 1998}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tables/00oc.html|title=Oceanian Nations Cup 2000}}</ref> Nekonkurentni rezultati su eskalirali u aprilu 2001. godine, tokom prvog kruga OFC-ovih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Australija je prvo pobijedila [[Nogometna reprezentacija Tonge|Tongu]] rezultatom 22:0, nakon čega slijede pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Američke Samoe|Američkom Samoom]] ([[Australija – Američka Samoa (kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.)|31:0]]) i [[Nogometna reprezentacija Samoe|Samoom]] (11:0).<ref>{{Cite news|url=https://www.irishtimes.com/news/only-eleven-for-the-aussies-this-time-1.380789|title=Only eleven for the Aussies this time|work=[[The Irish Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-australia-31-0-american-samoa-20-years-ago-today|title=Watch: Australia 31-0 American Samoa, 20 years on|date=11. 4. 2021|publisher=Socceroos|access-date=19. 1. 2022}}</ref> Utakmica protiv Američke Samoe postala je najveća međunarodna pobjeda u historiji sporta (oborivši prethodni rekord postavljen u utakmici protiv Tonge),<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.ie/sport/soccer/american-samoa-finally-get-17-year-monkey-off-their-back-26795800.html|title=American Samoa finally get 17-year monkey off their back|website=Irish Independent}}</ref> dok je [[Archie Thompson]] također oborio rekord za najviše golova u jednoj utakmici, postigavši 13 golova u rekordnoj pobjedi. Rekordna forma Australije u ranim fazama kvalifikacija na kraju se nije mogla ponoviti u njihovom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. (OFC-CONMEBOL play-off)|međukonfederacijskom doigravanju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]] kasnije te godine. U prvoj utakmici, Australija je uspjela savladati [[Južna Amerika|Južnoamerikance]] rezultatom 1:0 pred domaćom publikom u [[Melbourne]]u, ali su u gostima bili svladani rezultatom 3:0. Gostujuću utakmicu pokvario je incident na aerodromu u [[Montevideo|Montevideu]] prije same utakmice, gdje su australijske igrače pljuvali, udarali i zlostavljali brojni okupljeni navijači Urugvaja.<ref name="smh">{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/sport/socceroos-promised-blanket-security-20051111-gdmf3y.html|title=Socceroos promised blanket security|date=10. 11. 2005}}</ref> Dana 24. maja 2004. godine, [[Nogometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] je postala 12. članica OFC-a. Australija je 2005. stigla do još jednog [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006. (CONMEBOL–OFC play-off)|međukonfederacijskog doigravanja]] protiv Urugvaja. Obje strane su pobijedile u jednoj od dvije utakmice, što je dovelo do toga da je Australija konačno okončala sušu na Svjetskom prvenstvu dramatičnim [[Izvođenje penala|izvođenjem penala]] u [[Sydney]]ju. Australiji je odobreno pojačano osiguranje za prvu gostujuću utakmicu, kao odgovor na incident na aerodromu 2001. godine, a u revanšu urugvajski tim je žestoko izviždan dok je svirala njihova nacionalna himna.<ref>{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/sport/soccer/the-other-two-faced-australia-20051118-ge19fc.html|title=The other, two-faced Australia|last=Baum|first=Greg|date=18. 11. 2005|website=The Age}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.]] Australija je eliminirana od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] tokom osmine finala.<ref>{{Cite web|url=https://dsf.newscorpaustralia.com/theaustralian/subscription/|title=Subscribe to The Australian &#124; Newspaper home delivery, website, iPad, iPhone & Android apps}}</ref> Njihova pobjeda u grupnoj fazi protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] (3:1) bila je prva pobjeda neke reprezentacije OFC-a na Svjetskom prvenstvu. Australija je iste godine ponovo napustila OFC i pridružila se Azijskoj nogometnoj konfederaciji. Godine 2008, pridruženi član, [[Nogometni savez Sjevernih Marijanskih ostrva]], također je napustio OFC i 2009. godine se pridružio AFC-u kao pridruženi član. Krajem 2009. godine, [[Nogometni savez Palaua]], koji je geografski dio Oceanije, ali bez službenih veza s OFC-om, također je podnio zahtjev za isti status kod AFC-a kao i savez Sjevernih Marijanskih ostrva, ali nije bio uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|title=Regarding the agenda/ decisions of the 29th EAFF Executive Committee Meeting|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207081025/http://www.eaff.com/eanews/release/2009/090905.html|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead|access-date=27. 3. 2012}}</ref> Novi Zeland je okončao vlastitu sušu na Svjetskom prvenstvu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. (AFC–OFC play-off)|2009.]] kada su pobijedili [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] i plasirali se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. Na turniru je učestvovala i Australija, koja je sada predstavljala AFC. Novi Zeland je bio jedini neporaženi tim na turniru, uprkos tome što nije prošao grupnu fazu.<ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/the-press/sport/4504198/Beautiful-outcomes-at-ugly-Cup|title=Beautiful outcomes at ugly Cup|date=30. 12. 2010|website=Stuff}}</ref> Uz odsustvo Australije, Novi Zeland je sada redovno prisutan u plej-ofu međukonfederacija Svjetskog prvenstva. Ubjedljivo su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] u dvije utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo FIFA 2014 (doigravanje CONCACAF–OFC)|2013]], dok su tijesno izgubili od [[Nogometna reprezentacija Perua|Perua]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2017.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2013/nov/20/world-cup-play-off-new-zealand-v-mexico-live|title=World Cup play-off: New Zealand v Mexico – as it happened|last=Lutz|first=Tom|date=20. 11. 2013}}</ref> i [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]] [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 - doigravanje (OFC–CONMEBOL)|2022.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://theathletic.com/3489982/2022/06/14/costa-rica-qualify-for-2022-world-cup-with-win-over-new-zealand/|title=Costa Rica qualify for 2022 World Cup|last=Winehouse|first=Amitai|website=The Athletic|language=en|access-date=17. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|date=11. 10. 2022|title=Hay quits as New Zealand coach after World Cup miss|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/hay-quits-new-zealand-coach-after-world-cup-miss-2022-10-11/|access-date=17. 10. 2022}}</ref> == Kritike == Kroz svoju historiju, postojali su brojni pozivi da se ili spoje OFC i AFC, ili da se OFC raspusti i da se njegovi članovi pridruže AFC-u, kako bi se formirala Azijsko-pacifička nogometna konfederacija. Pozivi su postali glasniji 2003. godine kada je FIFA poništila odluku da OFC-u odobri automatsko mjesto na Svjetskom prvenstvu.<ref name="wsc">{{Cite web|url=https://www.wsc.co.uk/the-archive/18-letter-from/2421-australia--world-cup-is-a-long-way-away|title=Australia – World Cup is a long way away|last=Hall|first=Matthew|website=When Saturday Comes}}</ref> Nedostatak učešća Australije na Svjetskom prvenstvu prije 2006. mnogi okrivljuju za OFC kvalifikacioni proces, a nogometni kritičar Matthew Hall je 2003. izjavio: ''"Za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, Socceroos će pobjeđivati u utakmicama u [[kriket]] poenima, a zatim se suočiti sa teškim doigravanjem protiv očajnog, borbeno prekaljenog protivnika koji je dobio drugi, ili čak treći život."''<ref name="wsc" /> == Uprava == {| class="wikitable" !Pozicija !Ime<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/associations/ofc/|title=Football Confederations - OFC|publisher=FIFA|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321204824/https://www.fifa.com/associations/ofc/|archive-date=21. 3. 2019|url-status=dead|access-date=31. 1. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/governance/executive-committee/|title=Executive Committee|publisher=Oceania Football Confederation|language=en-US|access-date=31. 1. 2021}}</ref> |- |bgcolor=#EAECF0| '''Predsjednik''' |{{flagicon|Vanuatu}} [[Lambert Maltock]] |- | rowspan="3" bgcolor=#EAECF0| '''Potpredsjednici''' |{{flagicon|Tahiti}} [[Thierry Ariiotima]] |- |{{flagicon|PNG}} [[Kapi Natto John]] |- |{{flagicon|Tonga}} [[Lord Ve'ehala]] |- |bgcolor=#EAECF0| '''Generalni sekretar''' |{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Franck Castillo]] |} == Članstvo == === Trenutne članice === OFC se sastoji od 11 punopravnih članica i 2 pridružena članice, koje su pridružene članice OFC-a, ali nisu članice FIFA-e.<ref>{{Cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|title=Member Associations|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230758/http://www.oceaniafootball.com/ofc/MemberAssociations/tabid/1016/language/en-US/Default.aspx|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Osnivanje ! Članstvo ! Članstvo<br>u [[FIFA]]-i ! Članstvo<br>u OFC-u ! [[Međunarodni olimpijski odbor|Članstvo<br>u MOO-u]] ! Biješke |- | ASA | style="text-align:left;" | {{flagicon|ASA}} [[Fudbalski savez Američke Samoe|Američka Samoa]] | [[1984.]] | Puno | [[1998.]] | [[1998.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="uninc-usa">Neorganizirani neinkorporirani teritorij [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].</ref> |- | COK | style="text-align:left;" | {{flagicon|COK}} [[Fudbalski savez Cookovih Otoka|Cookovi Otoci]] | [[1971.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | <ref group="Note" name="free-nz">Država u slobodnom savezu s [[Novi Zeland|Novim Zelandom]].</ref> |- | FIJ | style="text-align:left;" | {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalski savez Fidžija|Fidži]] | [[1938.]] | Puno | [[1964.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | KIR | style="text-align:left;" | {{flagicon|KIR}} [[Fudbalski savez Kiribatija|Kiribati]] | [[1980.]] | Priduženo | {{N/A}} | [[2007.]] | {{yes}} | |- | NCL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NCL}} [[Fudbalski savez Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] | [[1928.]] | Puno | [[2004.]] | [[1999.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Kolektivitet ''sui generis'' [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | NZL | style="text-align:left;" | {{flagicon|NZL}} [[Fudbalski savez Novog Zelanda|Novi Zeland]] | [[1891.]] | Puno | [[1948.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | PNG | style="text-align:left;" | {{flagicon|PNG}} [[Fudbalski savez Papue Nove Gvineje|Papua Nova Gvineja]] | [[1962.]] | Puno | [[1966.]] | [[1966.]] | {{yes}} | |- | SAM | style="text-align:left;" | {{flagicon|SAM}} [[Fudbalski savez Samoe|Samoa]] | [[1968.]] | Puno | [[1986.]] | [[1986.]] | {{yes}} | |- | SOL | style="text-align:left;" | {{flagicon|SOL}} [[Fudbalski savez Solomonskih Otoka|Solomonski Otoci]] | [[1979.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |- | TAH | style="text-align:left;" | {{flagicon|TAH}} [[Fudbalski savez Tahitija|Tahiti]] | [[1989.]] | Puno | [[1990.]] | [[1990.]] | {{ne}} | <ref group="Note">Prekomorski teritorij [[Francuska|Francuske]].</ref> |- | TGA | style="text-align:left;" | {{flagicon|TGA}} [[Fudbalski savez Tonge|Tonga]] | [[1965.]] | Puno | [[1994.]] | [[1994.]] | {{yes}} | |- | TUV | style="text-align:left;" | {{flagicon|TUV}} [[Fudbalski savez Tuvalua|Tuvalu]] | [[1979.]] | Pridruženo | {{N/A}} | [[2006.]] | {{yes}} | |- | VAN | style="text-align:left;" | {{flagicon|VAN}} [[Fudbalski savez Vanuatua|Vanuatu]] | [[1934.]] | Puno | [[1988.]] | [[1988.]] | {{yes}} | |} {{reflist|group="Note"}} === Potencijalne članice === * {{flagicon image|Flag of Bougainville.svg}} [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]] (autonomna regija [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]]) * {{FudRep|Mikronezija}} (bila je pridružena članica)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY">{{Cite web|url=https://www.oceaniafootball.com/archives-18369/|title=OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY AT CONGRESS|publisher=Oceania Football Confederation|access-date=8. 1. 2023}}</ref> * {{FudRep|Maršalovi Otoci}} * {{FudRep|Nauru}} * {{FudRep|Niue}} (bila je pridružena članica od [[2006.]] do [[2021.]])<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Palau}} (bila je pridružena članican)<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> * {{FudRep|Wallis i Futuna|local}} Ostali djelomično autonomni teritoriji u Oceaniji imaju sporadično aktivne ili neaktivne nogometne reprezentacije ili pak uopće nemaju nogometne reprezentacije, a radi se o: * {{FudRep|Božićni otok}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Kokosovi otoci}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Norfolk}} (vanjski teritorij [[Australija|Australije]]) * {{FudRep|Pitcairn}} (prekomorski teritorij [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]) * {{FudRep|Tokelau}} (zavisni teritorij [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]) === Bivše članice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! [[Lista FIFA-inih kodova|{{tooltip|Kod|FIFA-in kod}}]] ! Savez ! Članstvo ! Pridruživanje ! Istupanje |- | rowspan="2" |AUS | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Australija}} [[Fudbalski savez Australije|Australija]]<ref>{{cite web |url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |title=Oceania Football Confederation – Content |date=6. 10. 2009 |publisher=Oceania Football Confederation|access-date=14. 3. 2017|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc |archive-date=3. 3. 2009}}</ref> | rowspan="2" |Puno | [[1966.]] | [[1972.]] |- | [[1978.]] | [[2006.]] |- | rowspan="2" |TPE | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Kineski Taipei}} [[Fudbalski savez Kineskog Taipeija|Kineski Taipei]] | rowspan="2" |Puno | [[1976.]] | [[1978.]] |- | [[1982.]] | [[1989.]] |- | FSM | align="left" |{{flagicon|Mikronezija}} [[Fudbalski savez Saveznih Država Mikronezije|Mikronezija]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |- | NIU | align="left" |{{flagicon|Niue}} [[Fudbalski savez Niuea|Niue]]<ref>{{Cite news|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/437764/niue-removed-as-associate-member-of-oceania-football|title=Niue removed as associate member of Oceania Football|publisher=Radio NZ International|date=6. 3. 2021}}</ref> | Pridruženo | [[2006.]] | [[2021.]] |- | MNP | align="left" rowspan="2" |{{flagicon|Sjeverna Marijanska ostrva}} [[Fudbalski savez Sjevernih Marijanskih otoka|Sjeverni Marijanski otoci]] | rowspan="2" | Pridruženo | rowspan="2" |[[1998.]] | rowspan="2" |[[2009.]] |- | NMI |- | PLW | align="left" |{{flagicon|Palau}} [[Fudbalski savez Palaua|Palau]]<ref name="OFC CELEBRATES 40th ANNIVERSARY" /> | Pridruženo | [[2006.]] | {{N/A|TBC}} |} ==== Ostalo ==== * {{NogRep|IZR}} je [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1986. (OFC)|1986.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1990. (OFC)|1990.]] iz političkih razloga učestvovao na OFC-ovim kvalifikacijskim turnirima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]], iako nikada nije bio član OFC-a. === Nečlanice === ==== Članice AFC-a ==== Tri članice [[FIFA]]-e geografski su u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om, već su umjesto toga članovi FIFA-ine [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]]: * {{NogRep|Australija}} * {{NogRep|Guam}} * {{NogRep|Sjeverna Marijanska ostrva}} === Članice CONIFA-e === Tri članice [[CONIFA]]-e su geografski u [[Oceanija|Oceaniji]], ali nisu povezane s OFC-om niti FIFA-om jer ne ispunjavaju uslove za članstvo: * {{NogRep|Havaji}} * {{NogRep|Uskršnji otok}} * {{flagicon image|Morning Star flag.svg}} [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Papue|Zapadna Papua]] == Natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Competition | style="width:1%; background:#fff;"| ! Year ! Champions ! Title ! Runners-up | style="width:1%; background:#fff;"| ! Next edition |- ! colspan="110 |Men's national teams |- | [[OFC Men's Nations Cup|Nations Cup]] | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2024 OFC Men's Nations Cup|2024]] <small>([[2024 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> | {{fb|NZL}} | 6th | {{fb|VAN}} | rowspan="10" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2028 OFC Men's Nations Cup|2028]] <small>([[2028 OFC Men's Nations Cup final|final]])</small> |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Men's tournament|2023]] | {{fbu|23|NCL}} | 1st | {{fb|SOL}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Men's tournament|2027]] |- | [[OFC Men's Olympic Qualifying Tournament]] | [[2023 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2023]] | {{fbu|23|New Zealand}} | 5th | {{fbu|23|FIJ}} | [[2027 OFC Men's Olympic Qualifying Tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Championship|U-19/U-20 Championship]] | [[2024 OFC U-19 Championship|2024]] | {{fbu|20|NZL}} | 9th | {{fbu|20|NCL}} | [[2026 OFC U-19 Championship|2026]] 1-14 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-18|U-18 Youth Development Tournament]] | [[2019 OFC Youth Development Tournament|2019]] | {{fbu|20|IND}} | 1st | {{fbu|20|TAH}} | TBD |- | [[OFC U-17 Championship|U-16/U-17 Championship]] | [[2025 OFC U-16 Championship|2025]] | {{fbu|17|NZL}} | 11th | {{fbu|17|NCL}} | [[2026 OFC U-16 Championship|2026]] 12-25 July |- | [[OFC Youth Development Tournament#Men's U-15|U-15 Youth Development Tournament]] | [[2025 OFC U-15 Boys Youth Development|2025]] | {{fbu|15|SOL}} | 1st | {{fbu|15|COK}} | [[2026 OFC U-15 Boys Youth Development|2026]] 1-9 October |- | [[OFC Futsal Nations Cup|Futsal Nations Cup]] | [[2025 OFC Futsal Nations Cup|2025]] | {{futsal|SOL}} | 6th | {{futsal|NZL}} | |- | [[OFC Youth Futsal Tournament|Youth Futsal Tournament]] | [[2017 OFC Youth Futsal Tournament|2017]] | {{fsu|18|SOL}} | 1st | {{fsu|18|NZL}} | TBD |- | [[OFC Beach Soccer Championship|Beach Soccer Nations Cup]] | [[2024 OFC Beach Soccer Nations Cup|2024]] | {{beachsoccer|TAH}} | 4rd | {{beachsoccer|SOL}} | [[2026 OFC Beach Soccer Nations Cup|2026]] 22-31 October |- ! colspan="10" |Women's national teams |- | [[OFC Women's Nations Cup|Women's Nations Cup]] | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Nations Cup|2025]] <small>(<!--[[2026 OFC Women's Nations Cup Final|-->final<!--]]-->)</small> | {{fbw|SOL}} | 1st | {{fbw|PNG}} | rowspan="8" style="width:1%; background:#fff;"| | |- | [[OFC Women's Olympic Qualifying Tournament|Women's Olympic Tournament]] | [[2024 Women's Olympic Football Tournament – Oceania Qualifier|2024]] | {{fbw|NZL}} | 5th | {{fbw|SOL}} | |- | [[Football at the Pacific Games|Pacific Games]] | [[Football at the 2023 Pacific Games – Women's tournament|2023]] | {{fbw|PNG}} | 6th | {{fbw|FIJ}} | [[Football at the 2027 Pacific Games – Women's tournament|2027]] |- | [[OFC U-20 Women's Championship|U-19/U20 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-19 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|20|NZL}} | 9th | {{fbwu|20|NCL}} | |- | [[OFC U-17 Women's Championship|U-16/U17 Women's Championship]] | [[2025 OFC U-16 Women's Championship|2025]] | {{fbwu|17|NZL}} | 7th | {{fbwu|17|SAM}} | [[2026 OFC U-16 Women's Championship|2026]] 6-19 September |- | [[OFC Youth Development Tournament#Women's U-15|U-15 Women's Youth Development Tournament]] | [[2026 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2026]] | {{fswu|15|NZL}} | 1st | {{fswu|18|SAM}} | [[2028 OFC U-15 Girl's Development Tournament|2028]] |- | [[OFC Futsal Women's Nations Cup|Futsal Women's Nations Cup]] | [[2024 OFC Futsal Women's Nations Cup|2024]] | {{fsw|NZL}} | 1st | {{fsw|FIJ}} | TBD |- ! colspan="8" |Men's club teams |- | [[OFC Men's Champions League|Champions League]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Men's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Men's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL|football}} [[Auckland City FC|Auckland City]] | 13th | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | rowspan="3" style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Men's Champions League final|final]])</small> 9-22 August |- | [[OFC Professional League|Professional League]] |[[2026 OFC Professional League|2026]] |{{flagicon|NZL|football}} [[Auckland FC (OFC Professional League)|Auckland FC]] |1st |{{flagicon|AUS|football}} [[South Melbourne FC]] | [[2027 OFC Professional League|2027]] |- | [[OFC Futsal Men's Champions League|Futsal Champions League]] | [[2025 OFC Futsal Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> | {{flagicon|SOL}} [[Mataks FC]] | 1st | {{flagicon|NZL|futsal}} [[Waikato Rapids]] | [[2026 OFC Futsal Men's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Futsal Men's Champions League#Final|final]])</small> |- ! colspan="8" |Women's club teams |- | [[OFC Women's Champions League|Women's Champions League]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2025 OFC Women's Champions League|2025]] <small>([[2025 OFC Women's Champions League final|final]])</small> | {{flagicon|NZL}} [[Auckland United FC|Auckland United]] | 2nd | {{flagicon|PNG}} [[Hekari United F.C.|Hekari United]] | style="width:1%; background:#fff;"| | [[2026 OFC Women's Champions League|2026]] <small>([[2026 OFC Women's Champions League final|final]])</small> 27 June - 10 July |- |} == Povezano == * [[FIFA]] ** [[Azijska nogometna konfederacija]] (AFC) ** [[Konfederacija afričkog fudbala|Konfederacija afričkog nogometa]] (CAF) ** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba]] (CONCACAF) ** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL) ** [[UEFA|Unija europskih nogometnih asocijacija]] (UEFA) == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oceania Football Confederation}} * [https://www.oceaniafootball.com/ Službeni veb-sajt] * [http://soccerlens.com/ofc-oceania-football-confederation/31255/ Nogometna konfederacija Oceanije], SoccerLens.com. {{Fudbalske reprezentacije – OFC}} {{Međunarodni fudbal}} {{Authority control}} [[Kategorija:OFC| ]] [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] [[Kategorija:Nastanci 1966.]] j3we7iae51mfnvw6g3j8m9bghqokv11 0 4723670 42652403 2026-07-09T18:03:16Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[OFC]] 42652403 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[OFC]] hv3olet2kb6a9s8i7b7unfnxfrzkozd 0 4723671 42652404 2026-07-09T18:03:30Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[OFC]] 42652404 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[OFC]] hv3olet2kb6a9s8i7b7unfnxfrzkozd 0 4723672 42652405 2026-07-09T18:03:45Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[OFC]] 42652405 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[OFC]] hv3olet2kb6a9s8i7b7unfnxfrzkozd 14 4723674 42652411 2026-07-09T18:07:35Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Catmore}} {{Commonscat|OFC}} [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] 42652411 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|OFC}} [[Kategorija:Fudbalske organizacije]] [[Kategorija:Sport u Oceaniji]] 3nv2ds8k184pdo518pvamn0zs1ikdkr 0 4723675 42652435 2026-07-09T20:03:34Z EUPBR 288740 Preusmjereno na [[Dubrovačke zidine]] 42652435 wikitext text/x-wiki #redirect [[Dubrovačke zidine]] hoxkebsi7t9fpktdzv5e8dtmq20k1bz 10 4723676 42652550 2026-07-10T01:38:21Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Country data Sjeverni Marijanski otoci]] 42652550 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Country data Sjeverni Marijanski otoci]] kkqwtr8djxnkwxg5xvqew5rxegykefi 0 4723677 42652609 2026-07-10T04:13:10Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Žjar (Liptovski Mikulaš)]] na [[Žiar (Liptovský Mikuláš)]] 42652609 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Žiar (Liptovský Mikuláš)]] mvzp5l34z8h6nv74nv9d0jy46moii1r 1 4723678 42652611 2026-07-10T04:13:10Z Akul59 131397 Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Žjar (Liptovski Mikulaš)]] na [[Razgovor:Žiar (Liptovský Mikuláš)]] 42652611 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Žiar (Liptovský Mikuláš)]] jutxudr5gxm6tw8u4wvy9s4d2kadbwp 0 4723679 42652613 2026-07-10T04:15:07Z Velebit1991 373524 Nova stranica: [[Datoteka:Wikipe-tan sorceress color.svg|mini|desno|180p|Vikipedijina maskota [[Vikipedija:Vikipe-tan|Vikipe-tan]] obučena kao magična devojčica.]] '''Maho šodžo''' ({{jez-jap|魔法少女}}, ''-{mahō shōjo}-'' – prim. prev. „Magična devojčica“) je [[Žanr|podžanr]] [[Fantastika|fantastike]] koji obuhvata [[manga|japanske stripove]], [[anime|animacije]], [[Lajt roman|lajt romane]] i [[Igrani film|igrane filmove]] u kojima su fokus priče devojčice koje putem... 42652613 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wikipe-tan sorceress color.svg|mini|desno|180p|Vikipedijina maskota [[Vikipedija:Vikipe-tan|Vikipe-tan]] obučena kao magična devojčica.]] '''Maho šodžo''' ({{jez-jap|魔法少女}}, ''-{mahō shōjo}-'' – prim. prev. „Magična devojčica“) je [[Žanr|podžanr]] [[Fantastika|fantastike]] koji obuhvata [[manga|japanske stripove]], [[anime|animacije]], [[Lajt roman|lajt romane]] i [[Igrani film|igrane filmove]] u kojima su fokus priče devojčice koje putem transformacije dobijaju [[magija|magične]] sposobnosti.<ref name="Sugawa">{{cite web|last1=Sugawa|first1=Akiko|url=https://www.nippon.com/en/in-depth/a03904/|title=Children of Sailor Moon: The Evolution of Magical Girls in Japanese Anime|website=Nippon Communications Foundation|date=February 26, 2015|access-date=May 28, 2016|archive-date=April 1, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401013143/http://www.nippon.com/en/in-depth/a03904/|url-status=live}}</ref><ref name="ann 2016-05-27">{{cite news|first=Gabriella|last=Ekens|url=https://www.animenewsnetwork.com/feature/2016-05-27/what-makes-magical-girls-so-popular/.102557|title=What Makes Magical Girls So Popular?|work=[[Anime News Network]]|date=2016-05-27|access-date=2020-12-07|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108131710/https://www.animenewsnetwork.com/feature/2016-05-27/what-makes-magical-girls-so-popular/.102557|url-status=live}}</ref> Žanr je nastao [[1962]]. godine objavljivanjem mange ''-{[[Himitsu no Akko-chan]]}-''.<ref name="Thompson">{{cite book|last1=Thompson|first1=Jason|title=Manga: The Complete Guide|url=https://archive.org/details/mangacompletegui0000thom_l3e2|date=2007|publisher=Del Rey Books|location=New York|isbn=978-0345485908}}</ref>{{rp|8}} Anime adaptaciju je uradio [[Toej animejšon|Toej]], studio koji je tokom te decenije proizveo mnoge serije ovog tipa i popularizovao žanr, tada poznat kao '''''madžoko''''' (jap. 魔女っ子, ''-{majokko}-'' – prim. prev. „Mala veštica“).<ref name="Sugawa"/> Ime je promenjeno tokom [[1980-e|osamdesetih]].<ref name="Aihara">{{cite book |last=Aihara |first=Ruriko |date=2020-02-10 |title='80s &'90s 魔女っ子おもちゃブック|trans-title='80s & '90s Majokko Toy Book|language=ja |location=Japan |publisher=Graphicsha |isbn=978-4766133462}}</ref>{{rp|6}} Koncept „transformisanja“ uveden je [[1990-e|devedesetih]] godina, popularizacijom serije ''-{[[Sailor Moon]]}-'' koja je ideju pozajmila od japanskih igranih filmova i TV drama (jap. 特撮, ''-{tokusatsu}-'').<ref name="Sugawa"/><ref name="Aihara"/>{{rp|8}} Žanr je ulaskom u [[21. vek]] počeo da proizvodi zrelije naslove, povećavajući tako svoju demografiju.<ref name="ann 2020-10-30">{{cite news|first=Ivan|last=Ituriel|url=https://www.animenewsnetwork.com/feature/2020-10-30/pretty-cure-101-everything-you-need-to-know-and-some-things-you-dont/.164903|title=Pretty Cure 101: Everything You Need to Know And Some Things You Don't|work=[[Anime News Network]]|date=2020-10-30|access-date=2020-12-07|archive-date=December 1, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201201022453/https://www.animenewsnetwork.com/feature/2020-10-30/pretty-cure-101-everything-you-need-to-know-and-some-things-you-dont/.164903|url-status=live}}</ref> == Karakteristike == Serije ovog žanra se uglavnom bave tradicionalno [[Manga šodžo|ženstvenim temama]], fokusirajući se na romansu i prijateljstvo. Protagoniste ovakvih priča su većinski devojčice ili tinejdžerke, koje transformisanjem postaju moćne superjunakinje, često zrelijeg izgleda. Transformacije se vrše pomoću magičnih predmeta koji mogu biti različitih oblika (kutijica za puder, [[daire]], olovka i dr.). Romanse su isprva isključivo bile između likova [[Heteroseksualnost|suprotnog pola]], ali popularizacijom serija kao što su ''-{[[Puella Magi Madoka Magica]]}-'', uvedene su i [[Lezbejka|istopolne veze]].<ref name="Sugawa"/> Takođe, popularizacijom ''-{[[Mesečeva ratnica|Sailor Moon]]}-''-a, fokus je prešao sa romantičnih veza na prijateljsku ljubav.<ref name="ann 2016-05-27"/> == Neke od popularnih serija ovog žanra == * ''-{[[Sailor Moon]]}-'' * ''-{[[Puella Magi Madoka Magica]]}-'' * ''-{[[Tokyo Mew Mew]]}-'' * ''-{[[Ojamajo Doremi]]}-'' * ''-{[[Pretty Cure]]}-'' * ''-{[[Mermaid Melody Pichi Pichi Pitch]]}-'' == Reference == {{izvori}} {{animanga žanrovi}} [[Kategorija:Japanska kultura]] [[Kategorija:Japanska književnost]] [[Kategorija:Terminologija anime i mange]] ayplunmop9xk4564l98scyd9ont0w20 42652617 42652613 2026-07-10T04:38:11Z Velebit1991 373524 42652617 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wikipe-tan sorceress color.svg|mini|desno|180p|Vikipedijina maskota [[Vikipedija:Vikipe-tan|Vikipe-tan]] obučena kao magična devojčica.]] '''Maho šodžo''' ({{jez-jap|魔法少女}}, ''-{mahō shōjo}-'' – prim. prev. „Magična devojčica“) je [[Žanr|podžanr]] [[Fantastika|fantastike]] koji obuhvata [[manga|japanske stripove]], [[anime|animacije]], [[Lajt roman|lajt romane]] i [[Igrani film|igrane filmove]] u kojima su fokus priče devojčice koje putem transformacije dobijaju [[magija|magične]] sposobnosti.<ref name="Sugawa">{{cite web|last1=Sugawa|first1=Akiko|url=https://www.nippon.com/en/in-depth/a03904/|title=Children of Sailor Moon: The Evolution of Magical Girls in Japanese Anime|website=Nippon Communications Foundation|date=February 26, 2015|access-date=May 28, 2016|archive-date=April 1, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401013143/http://www.nippon.com/en/in-depth/a03904/|url-status=live}}</ref><ref name="ann 2016-05-27">{{cite news|first=Gabriella|last=Ekens|url=https://www.animenewsnetwork.com/feature/2016-05-27/what-makes-magical-girls-so-popular/.102557|title=What Makes Magical Girls So Popular?|work=[[Anime News Network]]|date=2016-05-27|access-date=2020-12-07|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108131710/https://www.animenewsnetwork.com/feature/2016-05-27/what-makes-magical-girls-so-popular/.102557|url-status=live}}</ref> Žanr je nastao [[1962]]. godine objavljivanjem mange ''-{[[Himitsu no Akko-chan]]}-''.<ref name="Thompson">{{cite book|last1=Thompson|first1=Jason|title=Manga: The Complete Guide|url=https://archive.org/details/mangacompletegui0000thom_l3e2|date=2007|publisher=Del Rey Books|location=New York|isbn=978-0345485908}}</ref> Anime adaptaciju je uradio [[Toej animejšon|Toej]], studio koji je tokom te decenije proizveo mnoge serije ovog tipa i popularizovao žanr, tada poznat kao '''''madžoko''''' (jap. 魔女っ子, ''-{majokko}-'' – prim. prev. „Mala veštica“).<ref name="Sugawa"/> Ime je promenjeno tokom [[1980-e|osamdesetih]].<ref name="Aihara">{{cite book |last=Aihara |first=Ruriko |date=2020-02-10 |title='80s &'90s 魔女っ子おもちゃブック|trans-title='80s & '90s Majokko Toy Book|language=ja |location=Japan |publisher=Graphicsha |isbn=978-4766133462}}</ref> Koncept „transformisanja“ uveden je [[1990-e|devedesetih]] godina, popularizacijom serije ''-{[[Sailor Moon]]}-'' koja je ideju pozajmila od japanskih igranih filmova i TV drama (jap. 特撮, ''-{tokusatsu}-'').<ref name="Sugawa"/><ref name="Aihara"/> Žanr je ulaskom u [[21. vek]] počeo da proizvodi zrelije naslove, povećavajući tako svoju demografiju.<ref name="ann 2020-10-30">{{cite news|first=Ivan|last=Ituriel|url=https://www.animenewsnetwork.com/feature/2020-10-30/pretty-cure-101-everything-you-need-to-know-and-some-things-you-dont/.164903|title=Pretty Cure 101: Everything You Need to Know And Some Things You Don't|work=[[Anime News Network]]|date=2020-10-30|access-date=2020-12-07|archive-date=December 1, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201201022453/https://www.animenewsnetwork.com/feature/2020-10-30/pretty-cure-101-everything-you-need-to-know-and-some-things-you-dont/.164903|url-status=live}}</ref> == Karakteristike == Serije ovog žanra se uglavnom bave tradicionalno [[Manga šodžo|ženstvenim temama]], fokusirajući se na romansu i prijateljstvo. Protagoniste ovakvih priča su većinski devojčice ili tinejdžerke, koje transformisanjem postaju moćne superjunakinje, često zrelijeg izgleda. Transformacije se vrše pomoću magičnih predmeta koji mogu biti različitih oblika (kutijica za puder, [[daire]], olovka i dr.). Romanse su isprva isključivo bile između likova [[Heteroseksualnost|suprotnog pola]], ali popularizacijom serija kao što su ''-{[[Puella Magi Madoka Magica]]}-'', uvedene su i [[Lezbejka|istopolne veze]].<ref name="Sugawa"/> Takođe, popularizacijom ''-{[[Mesečeva ratnica|Sailor Moon]]}-''-a, fokus je prešao sa romantičnih veza na prijateljsku ljubav.<ref name="ann 2016-05-27"/> == Neke od popularnih serija ovog žanra == * ''-{[[Sailor Moon]]}-'' * ''-{[[Puella Magi Madoka Magica]]}-'' * ''-{[[Tokyo Mew Mew]]}-'' * ''-{[[Ojamajo Doremi]]}-'' * ''-{[[Pretty Cure]]}-'' * ''-{[[Mermaid Melody Pichi Pichi Pitch]]}-'' == Reference == {{izvori}} {{animanga žanrovi}} [[Kategorija:Japanska kultura]] [[Kategorija:Japanska književnost]] [[Kategorija:Terminologija anime i mange]] dkfjepu4rhuehg81h9h03aggzkqs96n 14 4723680 42652618 2026-07-10T04:40:56Z Velebit1991 373524 Nova stranica: [[Kategorija:Anime]] [[Kategorija:Manga]] 42652618 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Anime]] [[Kategorija:Manga]] dgscm4sp5axktevmao70vs509wtzihd 0 4723681 42652650 2026-07-10T07:46:04Z Velebit1991 373524 Nova stranica: [[Datoteka:Wikipe-tan coaching.png|mini|desno|150p|Vikipedijina maskota [[Vikipedija:Vikipe-tan|Vikipe-tan]] obučena kao trener.]] '''Sportska manga''' ({{jez-jap|スポーツ漫画}}), ponekad zvana i ''散pokon'', je [[Žanr|podžanr]] [[manga|japanskih stripova]] i [[anime|animacije]] u kom je fokus [[sport]] i takmičarski duh. Sport u anime i manga serijama prisutan je od [[1920-e|1920-ih]], ali kao odvojen žanr nastao je [[1950-e|pedesetih]] godina. Popularizovan je [... 42652650 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wikipe-tan coaching.png|mini|desno|150p|Vikipedijina maskota [[Vikipedija:Vikipe-tan|Vikipe-tan]] obučena kao trener.]] '''Sportska manga''' ({{jez-jap|スポーツ漫画}}), ponekad zvana i ''散pokon'', je [[Žanr|podžanr]] [[manga|japanskih stripova]] i [[anime|animacije]] u kom je fokus [[sport]] i takmičarski duh. Sport u anime i manga serijama prisutan je od [[1920-e|1920-ih]], ali kao odvojen žanr nastao je [[1950-e|pedesetih]] godina. Popularizovan je [[1964]]. godine, zbog [[Letnje olimpijske igre 1964.|Letnjih olimpijskih igara]] koje su se te godine održale u [[Tokio|Tokiju]]. == Karakteristike == Glavni fokus ovog [[Žanr|žanra]] je prikaz određenog [[sport|sporta]], kako japanskog tako i inostranog,{{sfn|Drazen|2002|p=118}} poznatijeg ([[bejzbol]], [[fudbal]], [[boks]], [[biciklizam]]), manje popularnog ([[Ulične trke|ulične trke]], [[ritmička gimnastika]], [[stoni tenis]], [[Košarka u kolicima|košarka u kolicima]]) i drugih ([[bilijar]], [[Šogi|šogi]], [[Madžong|madžong]], [[go]]).{{sfn|Bryce|Davis|2010|p=48}} Priče ovog žanra često prate strukturu poznatu kao ''spokon''. Izraz je miks dve reči, „sport“ i „kondžo“ ({{jez-jap|根性}}, ''-{konjō}-'' – „petlja“ ili „upornost“).{{sfn|Thompson|2007|p=346}} [[Protagonista]] takvih priča često ima tragičnu prošlost zbog koje je odlučio da „postane najbolji“ u datom sportu.{{sfn|Thompson|2007|p=346}}{{sfn|Drazen|2002|p=119}} Njegov ili njen trener dobija očinsku ulogu, ili je prikazan kao „trener iz pakla,“ koji je strog ali pošten.{{sfn|Thompson|2007|p=346}} Protagonista je takođe često neverovatno talentovan, ali potcenjivan.{{sfn|Gravett|2004|p=54}}{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=778}}{{sfn|Gravett|2004|p=54}} Frederik L. Šot, autor dela ''-{Manga! Manga! The World of Japanese Comics}-'', naveo je da se japanski prikaz sporta u stripu razlikuje od zapadnjačkog, po tome što se više fokusira na [[bušido]], odnosno gleda na sport kao na „metaforu ljudskih napora“.{{sfn|Schodt|1983|p=81}} Sportske [[manga|mange]] se bave prijateljstvom, timskim radom, takmičarskim duhom, upornošću, odlučnošću i nepokolebljivom voljom.{{sfn|Bryce|Davis|2010|p=49}} == Istorija == Za prvi sportski [[anime]] smatran je kratki animirani film ''-{Animal Olympic Games}-'' iz [[1928]]. godine.{{sfn|Clements|2013|p=79}} Film je nastao u režiji [[Jasudži Murata|Jasudžija Murate]], i inspirisan je [[Letnje olimpijske igre 1928.|Letnjim olimpijskim igrama]] koje su te godine održane u [[Amsterdam|Amsterdamu]].{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=778}} Film prikazuje zapadnjačke sportove, što će imati veliki uticaj na žanr, kao i Muratin naredni film (''-{Our Baseball Game}-'', 1930) i film Sičija Harade (''-{Baseball in the Forest}-'', 1934).{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=778}} Sportovi sa zapada prisutni su u [[Japan|Japanu]] od [[Meiđi period|Meidži perioda]],{{sfn|Drazen|2002|p=118}} ali dobijaju maha za vreme [[Okupacija Japana|okupacije Japana]] kada su [[Sjedinjene Američke Države|američke]] sile dovele sa sobom bejzbol, boks i [[rvanje]].{{sfn|Thompson|2007|p=346}} Tradicionalni japanski sportovi kao što su [[džudo]], [[karate]] i [[kendo]] su bili zabranjeni jer su bili previše „agresivni“.{{sfn|Schodt|1983|p=79}}{{sfn|Gravett|2004|p=54}} Tu zabranu je 1950. godine ukinuo general [[Daglas Makartur]], pa su shodno tome opet postali popularni i prikazivani u mangama i anime serijama.{{sfn|Gravett|2004|p=54}}{{sfn|Schodt|1983|p=79}} Za prvu mangu ovog žanra smatra se ''-{Igaguri-kun}-'' (1952), autora [[Eiči Fukuj|Eičija Fukuja]].{{sfn|Schodt|1983|p=79}} Popularan sport u tadašnjim mangama je bio bejzbol,{{sfn|Schodt|1983|p=81}} i mnoge [[Mangaka|mangake]] su strijele da prikažu aspekte sporta koji bi uživo bili teško vidljivi. Sportovi kao što su [[sumo]] i rvanje, koji su bili prikazivani na televiziji, iz tih razloga nisu često bili tema žanra.{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=778}} Žanr je dobio na popularnosti [[1964]]. godine, za vreme [[Letnje olimpijske igre 1964.|Letnjih olimpijskih igara]] koje su se te godine održale u [[Tokio|Tokiju]].{{sfn|Drazen|2002|p=118}}{{sfn|Thompson|2007|p=346}}{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=778}}{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=264}} Takođe, zbog uspeha ženskog [[odbojka|odbojkaškog]] tima, porasla je zainteresovanost za sport i sportske mange među ženama. Prva ''[[Manga šodžo|šodžo]]'' manga ovog tipa bila je ''-{Attack No. 1}-'', čija je popularnost omogućila da se sportovi kao što su [[balet]] i [[tenis]] pojave u mangama.{{sfn|Schodt|1983|p=98}}{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=49}} Šezdesetih godina je takođe došlo do promene strukture u žanru; ''[[Jonkoma|jonkome]]'' i humoristične priče su polako počele da zamenjuju klasičnu ''spokon'' strukturu koja ja se više fokusirala na dramatičnost.{{sfn|Thompson|2007|p=346}} Marketing je [[1970-e|sedamdesetih]] godina bio prioritet anime i manga sveta, stoga je bilo bitno da se od serija naprave franšize, i da se na osnovu tih franšiza prodaju igračke.{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=779}} [[1980-e|Osamdesetih]] godina je popularnost žanra znatno opala, te su mnoge sportske mange bile jednokratne priče{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=779}} ili duže serije gde je sport bio sporedna tema.{{sfn|Thompson|2007|p=346}} [[Ribolov]] i [[Trke brodovima|trka brodovima]] su [[1990-e|devedesetih]] postali deo žanra, a [[2000-e|2000-ih]] je porasla popularnost sportskih mangi sa elementima [[Fantastika|fantastike]], kao i priče koje su se fokusirale na go i [[remi]].{{sfn|Clements|McCarthy|2015|p=779}} ''Spokon'' je [[2010-e|2010-ih]] opet dobio na popularnosti zahvaljujući mangama ''-{[[Ping Pong the Animation]]}-'' i ''-{[[Kuroko's Basketball]]}-''.<ref>{{cite web |title=A Decade of Anime: Favorite Sports Series |url=https://www.funimation.com/blog/2019/12/22/a-decade-of-anime-favorite-sports-series-yuri-on-ice-megalo-box-free/ |website=[[Funimation]] |access-date=5 February 2020 |date=22 December 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200205154014/https://www.funimation.com/blog/2019/12/22/a-decade-of-anime-favorite-sports-series-yuri-on-ice-megalo-box-free/ |archive-date=5 February 2020 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=The Best Anime of the 2010s |url=https://www.thrillist.com/entertainment/nation/best-anime-of-the-decade-2010s |website=[[Thrillist]] |access-date=5 February 2020 |date=3 January 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200205154012/https://www.thrillist.com/entertainment/nation/best-anime-of-the-decade-2010s |archive-date=5 February 2020 |url-status=live }}</ref> == Neke od popularnih mangi ovog žanra == * ''-{[[One Outs]]}-'' * ''-{[[Hajime no Ippo]]}-'' * ''-{[[Haikju!!|Haikyuu!!]]}-'' * ''-{[[Ashita no Joe]]}-'' * ''-{[[Slam Dunk]]}-'' * ''-{[[Captain Tsubasa]]}-'' == Reference == {{izvori}} == Literatura == *{{cite book |last1=Bryce |first1=Mio |last2=Davis |first2=Jason |editor1-last=Johnson-Woods |editor1-first=Toni |chapter=An Overview of Manga Genres |pages=34–61 |title=Manga - An Anthology of Global and Cultural Perspectives |date=2010 |url=https://books.google.com/books?id=ThfHNyM3f-4C |isbn=978-0826429384 }} *{{cite book |last1=Clements |first1=Jonathan |author-link1=Jonathan Clements |title=Anime: A History |date=2013 |publisher=[[British Film Institute]] |url=https://books.google.com/books?id=dyBdDwAAQBAJ |isbn=978-1844573905 |page=42 }} *{{cite book |last1=Clements |first1=Jonathan |last2=McCarthy |first2=Helen |title=The Anime Encyclopedia: 3rd Revised Edition |date=2015 |publisher=[[Stone Bridge Press]] |url=https://books.google.com/books?id=E03KBgAAQBAJ |isbn=978-1611720181 }} *{{cite book |last1=Drazen |first1=Patrick |title=Anime Explosion! The What? Why? & Wow! Of Japanese Animation |date=2002 |publisher=Stone Bridge Press |url=https://books.google.com/books?id=-s30AgAAQBAJ |isbn=978-1-880656-72-3 |pages=118–122 }} *{{cite book |last1=Gravett |first1=Paul |author-link1=Paul Gravett |title=[[Manga: Sixty Years of Japanese Comics]] |date=2004 |publisher=Harper Design |isbn=978-1856693912 |pages=[https://archive.org/details/mangasixtyyearso0000grav/page/52 52]–55 }} *{{cite book |last1=Thompson |first1=Jason |author-link1=Jason Thompson (writer) |title=Manga: The Complete Guide |date=2007 |publisher=Del Rey Books |url=https://books.google.com/books?id=GvEFDD4rdWMC |isbn=978-0345485908}} *{{cite book |last1=Tomoyuki |first1=Omote |editor1-last=Berndt |editor1-first=Jaqueline |editor2-last=Kümmerling-Meibauer |editor2-first=Bettina |chapter=''Naruto'' as a Typical Weekly Magazine Manga |title=Manga's Cultural Crossroads |date=2013 |pages=163–170 |url=https://books.google.com/books?id=GdwJAgAAQBAJ&dq |isbn=978-3-7705-4832-3 }} *{{cite book |last1=Schodt |first1=Frederik L. |author-link1=Frederik L. Schodt |title=[[Manga! Manga! The World of Japanese Comics]] |date=1983 |publisher=[[Kodansha|Kodansha USA]] |isbn=978-1568364766}} {{animanga žanrovi}} [[Kategorija:Japanska kultura]] [[Kategorija:Japanska književnost]] [[Kategorija:Terminologija anime i mange]] bfmkey43swkxie8k2quzkz7o7ge77iz 0 4723682 42652660 2026-07-10T08:10:20Z Velebit1991 373524 Preusmjereno na [[Maho šodžo]] 42652660 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Maho šodžo]] bj9v5jg9wmekp5noi9e4y3kqc5vdyam